Mada je vijest o tome da Specijalno policijsko odjeljenje traga za Radomirom Bobanom Baćovićem, najvjerovatnijim aktuelnim vođom OKG „Škaljarci“, objavljena kao nezvanična u dnevnom listu „Dan“ dva dana uoči lokalnih izbora u Nikšiću, Specijalno državno tužilaštvo koje sprovodi istragu oglasilo se tek juče, dan nakon što je Opštinska izborna komisija saopštila zvanične rezultate lokalnih izbora. U sličnim situacijama SDT se obično oglašava već u toku akcije potrage, bez navođenja imena ljudi za kojima se traga, a odmah nakon prvih privođenja slijede i inicijali privedenih, kao i onih za kojima se traga. U slučaju Baćovića, SDT je ćutalo punih pet dana, a tek juče je saopšteno da se Baćović sumnjiči da je organizator kriminalne grupe koja se od 2015. godine bavila ubistvom, teškim ubistvom, otmicom, neovlašćenom proizvodnjom, držanjem i stavljanjem u promet opojnih droga – sve ukupno 15 teških krivičnih djela. "Za koja se može izreći kazna zatvora od četiri godine ili teža, radi sticanja nezakonite dobiti i moći u Crnoj Gori, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji, Mađarskoj, Turskoj, Austriji, Holandiji, Belgiji i drugim zemljama Evrope, u periodu od 2015. godine do danas, a da je kriminalna organizacija, u više navrata, radi prodaje, kupovala opojnu drogu marihuanu u Albaniji, radi prodaje je unosila u Crnu Goru i prenosila preko Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, da bi je prodala i prodavala je u Mađarskoj", navedeno je u jučerašnjem saopštenju SDT-a. Takođe je saopšteno da osnovana sumnja da su okrivljeni počinili ova krivična djela proizilazi iz personalnih, pisanih i elektronskih dokaza prikupljenih u izviđaju. Iz Baćovićeve grupe, po nalogu SDT-a, za sada su uhapšeni Danilovgrađani Miloš Mikica Lalević i Igor Vujošević, kojima je određen pritvor, a krivične prijave su podnijete i protiv Baćovića, Alena Kurine i Damira Frljučkića, koji su u bjekstvu. Krivična prijava je podnijeta i protiv Vjekoslava Lambulića, koji se već nalazi u pritvoru zbog drugog krivičnog postupka.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250416090428_0d57bf9159009ab3ab5a8e7b3faac9bb82dedb93a428b6e0733f36b3a579d644.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250416090428_0d57bf9159009ab3ab5a8e7b3faac9bb82dedb93a428b6e0733f36b3a579d644" data-rendition-name="original" width="891" height="1456" loading="lazy" alt="Baćović"> <figcaption>Baćović</figcaption> </figure>  <h2>Nikšićanin, bivši „kvartaš“, nezvanični vođa „škaljaraca“, saradnik Luke Bojovića, finansijer DF-a...</h2> Radomir Boban Baćović je Nikšićanin sa prebivalištem u Srbiji. M portal je u nekoliko navrata pisao o njemu i raznim "poslovima" koje je obavljao od 90-ih godina prošlog vijeka do danas. Regionalne službe bezbjednosti Baćovića već veoma dugo vode kao bezbjednosno interesantno lice, a u operativnim podacima se povezuje sa švercom velikih količina narkotika. Uprkos svemu tome, on je hapšen samo jednom, 2013. godine, i to po Interpolovoj potjernici koju je za njim raspisala Crna Gora zbog izdržavanja zatvorske kazne od šest mjeseci zbog nasilničkog ponašanja. On je tada izručen Crnoj Gori, ali se nakon toga vratio u Srbiju gdje raspolaže brojnim nekretninama. Njegov put u kriminal vodi preko „kvartaša“, nekadašnje organizovane kriminalne grupe koja je djelovala u Nikšiću 90-ih godina prošlog vijeka. Do vrha OKG „Škaljari“ s<a href="https://mportal.me/drustvo/hronika/sluzba-ne-ostavlja-tragove" target="_blank">tigao je preko bliskih poslovnih i prijateljskih veza sa Lukom Bojovićem, vođom zemuskog klana, ali i Miloradom Ulemekom Legijom,</a> bivšim vođom zloglasnih „Crvenih beretki“ i organizatorom ubistva Zorana Đinđića. <a href="https://mportal.me/drustvo/hronika/masakr-u--pandi--pocinile-su-danasnje-vodje-zemunskog-i-skaljarskog-klana" target="_blank">Prema svim informacijama koje je M portal prikupio iz službi bezbjednosti, Baćovićev uspon do vrha jedne od najjačih kriminalnih organizacija u Evropi mogao bi uključivati i ratne zločine na Kosovu, o čemu smo ranije pisali u više nastavaka.&nbsp;</a>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250416090432_693cba5629799b2fe88a273b25bb51daf35c20f50ee96028b0fbef2e6d7cb806.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250416090432_693cba5629799b2fe88a273b25bb51daf35c20f50ee96028b0fbef2e6d7cb806" data-rendition-name="original" width="740" height="490" loading="lazy" alt='Moguća Baćovićeva fotografija iz zatvora "Dubrava"'> <figcaption>Moguća Baćovićeva fotografija iz zatvora "Dubrava"</figcaption> </figure>  Baćović je, kao blizak saradnik Luke Bojovića, vođe „novog zemunskog klana“, održavao veze i koordinirao komunikaciju između „Škaljarskog klana“, suštinski crnogorskog ogranka „zemunaca“, i beogradske „centrale“, ali i jedne struje u BIA (Bezbjednosno-informativna agencija Srbije) koja slovi za „naređenu“ Bojoviću i „zemuncima“. Upravo zbog toga je on nakon ubistva Jovana Vukotića, dugogodišnjeg „prvog škaljarca“, preuzeo upravljanje tom kriminalnom organizacijom. Njegov najbliži prijatelj i saradnik bio je Ranko Radošević Šule, poznatiji kao Ranko Eskobar, koji je ubijen 2023. godine u Beogradu. Radošević je inače takođe bio poznat kao jedan od čelnih ljudi „škaljaraca“ i blizak saradnik Luke Bojovića, ali i ujak još uvijek aktuelnog predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića.&nbsp; Upravo to je bio razlog zbog kojeg je Radomir Baćović tokom parlamentarnih izbora 2020. godine i lokalnih u Nikšiću 2021. godine koordinirao zakulisne aktivnosti i finansiranje kupovine glasova za potrebe tadašnjeg Demokratskog fronta. <a href="https://mportal.me/sky-ecc/bacovic---guram-u-niksicu-bas--kostase-me-vec-dosta-ali-sa-zadovoljstvom-trosim-na-njih-" target="_blank">O tome je i sam govorio u SKY ECC prepiskama koje je M portal takođe objavljivao u više navrata.</a> U trenutku dok je SPO tragalo upravo za Baćovićem, <a href="https://mportal.me/sky-ecc/vodja--skaljaraca--uoci-proslih-izbora-u-niksicu---ljudi-moraju-da-se-stimulisu-robom-i-parama--boban-ce-pogurati-parama-" target="_blank">M portal je objavio dio prepiske pokojnog vođe „škaljaraca“ Jovana Vukotića iz marta 2021. godine, u kojoj on govori o Baćovićevom angažmanu oko tadašnjih lokalnih izbora u Nikšiću.</a> Iz tog perioda potiče i jedna od rijetkih novijih fotografija Radomira Bobana Baćovića, i to upravo iz izbornog štaba tadašnjeg Demokratskog fronta. <a href="https://mportal.me/drustvo/hronika/milo-u-drustvu-novog-sefa-skaljaraca" target="_blank">Osim njega, na fotografiji su i danas pritvoreni bivši predsjednik Opštine Budva Milo Božović, „čovjek od povjerenja Aleksandra Vučića za prljave zadatke“ bivši rukometaš Vladimir Mandić, njegov otac Momčilo, kao i brojni aktivisti Vučićeve SNS koji su dolazili u Nikšić kao „ispomoć“ DF-u.&nbsp;</a> Prema svim vođenim istragama, Baćović i Radošević su se godinama bavili švercom kokaina i skanka iz Južne Amerike u Evropu, a količine do sada prošvercovane droge se mjere tonama, od čega su zaradili desetine miliona eura. Kako su srpski mediji izvještavali, u poslu je Baćović zadužen za organizaciju, a Radoševićeva grupa se bavi profesionalnim likvidacijama. I dok se Baćović uglavnom trudi da zadrži imidž anonimusa u Srbiji, Radošević je više puta hapšen, pretresan i privođen. Prilikom jednog od pretresa Radoševićeve kuće u Barajevu, 2014. godine u okviru akcije „Grom“ koju je sprovodila srpska policija, kod Radoševića se zatekao i Baćovićev rođeni brat Rajko Baćović Džeger. Džeger je tokom predizborne kampanje za lokalne izbore u Nikšiću privođen zajedno sa bivšim rukometašem Vladimirom Mandićem, dok je upravo Milo Božović bio sa njima, ali se on pozvao na poslanički imunitet. Oni su privođeni pod sumnjom da su novcem iz Srbije kupovali lične karte za Demokratski front. Prema nezvaničnim informacijama do kojih je M portal došao iz više izvora, Baćović je tokom četiri godine mandata Marka Kovačevića na mjestu predsjednika Opštine Nikšić mnogo vremena proveo u rodnom gradu razvijajući biznis novcem stečenim švercom narkotika.&nbsp; Svi poslovi u koje je Baćović ulagao novac trebalo je da služe za pranje novca „zemunskog“ i „škaljarskog“ klana i masovno širenje njihovih poslova na Crnu Goru, prije svega kupovinom građevinskih preduzeća preko skrivenih vlasnika i firmi, ali i kupovinom više hiljada kvadrata zemljišta u okolini Nikšića na kojem je planirana gradnja strateških infrastrukturnih objekata. Izvori M portala tvrde da su se Baćović i njegova ekipa prilikom takvih „akvizicija“ služili ne samo direktnim dogovorima, već u određenim slučajevima ucjenama, prijetnjama, pa čak i otmicama kako bi „ubijedili“ vlasnike da su oni pravi kupci.&nbsp; Većinu kupovina Baćović je obavio preko razgranate mreže saradnika i rođaka koji su bili raspoloženi da za određenu nadoknadu budu upisani kao formalni vlasnici, a građevinske firme je trebalo da, zahvaljujući političkim vezama, dobiju tendere za izradnju preostalih dionica autoputa Bar-Boljare, ali i ostalih najavljenih velikih projekata ukoliko ih aktuelna vlast bude realizovala. Potjernica čije je raspisivanje SDT tražilo za Baćovića u tom smislu neće ništa promijeniti, jer se Baćović u javnim bazama podataka ne pojavljuje kao formalni vlasnik.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

SDT pet dana ćutalo o potrazi za Radomirom Baćovićem

Goran Milašinović i Milan Brajović uhapšeni su danas na kapiji Uprave za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu - saznaje Portal ETV.
Milašinoviću i Brajoviću isteklo je tri godine od nedonošenje prvostepene presude i zbog toga je trebalo da se nađu na slobodu. Međutim, po nalogu SDT-a uhapšeni su zbog nove istrage koja je pokrenuta protiv njih.
Oni se, prema evidenciji bezbjednosnih službi, dovode u vezu u škaljarskim kriminalnim klanom.

Marija Žižić

Milašinović i Brajović uhapšeni na kapiji UIKS-a

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) danima uporno ignoriše pitanja Portala ETV posjeduju li suspektne Skaj prepiske kriminalaca u kojima se navodno pominje predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić i povezuje sa visokopozicioniranim članovima škaljarskog klana.
Portal ETV je u subotu, 1. februara, prvi put poslao pitanja SDT-u u nadi da će nam, između ostalog, reći - imaju li ove prepiske veze sa komunikacijom koju je na kriptovanoj mreži ostvarivao bivši funkcioner NSD-a i pritvoreni dojučerašnji predsjednik Opštine Budva Milo Božović. Za odgovor smo ostali uskraćeni - kako tada, tako i tri dana kasnije - 4. februara, kada smo ponovo proslijedili pitanja ovim povodom.
Portparol SDT-a Vukas Radonjić nije odgovarao ni na napomenu od prije tri dana da su im pitanja upućena i ponovljena, te da čekamo odgovor.
<h2>„ŠAPUTANJA“</h2>
Da bi Mandić mogao uskoro da bude u fokusu istrage SDT-a, čak i procesuiran zbog ,,suspektnih poruka“ u prepiskama na Skaj aplikaciji koje su došle u posjed američkih službi - objavljeno je u emisiji ,,Bujica“ na hrvatskom privatnom televizijskom kanalu Z1.&nbsp;
Prepiska iz Skaj aplikacija koju je svojevremeno francuski Europol predao vlastima Bosne i Hercegovine, prema informacijama tog medija, povezuje Mandića sa uticajnim članovima škaljarskog kriminalnog klana.&nbsp;
- Njegova funkcija predsjednika državne Skupštine mogla bi uskoro biti i te kako ugrožena jer su sve ,,glasnija šaputanja“ o procesuiranju koje mu sprema Specijalno tužiteljstvo u Podgorici zbog suspektnih poruka u kojima su ga pominjali balkanski kriminalni klanovi. Te poruke su došle u posjed američkih službi nakon pada aplikacije Skaj - sadržaj je u priloga koji je emitovan na hrvatskoj televiziji.
Sada se, pored pitanja jesu li ovakvi navodi istiniti - nižu i nova: a prvo među njima jeste - zašto nadležni ovu informaciju ne demantuju ako nije tačna? Zašto je ne potvrde ako jeste? Postoji li neka sprega između predsjednika Skupštine, neformalnog lidera parlamentarne većine, i Specijalnog državnog tužilaštva? Ako ne - zašto ne odgovore na ovako opasne špekulacije?!
Ovim povodom glasa još nije pustio ni Andrija Mandić.
<h2>NESPRETNOST MILA BOŽOVIĆA?</h2>
Prema informacijama Portala ETV, još krajem prošle godine pojedinci iz crnogorskog bezbjednosnog sektora plasirali su informacije o Skaj prepiskama crnogorskih članova škaljarskog klana sa uticajnim ljudima iz Bosne i Hercegovine koji su dio vrha tog kriminalnog klana.&nbsp;
Iz tih navoda proizilazi da su Skaj prepiske ustupljene Specijalnom tužilaštvu, te da su partnerske službe insistirale kod glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića da otvori istragu pominje li se Andrija Mandić u kriptovanim komunikacijama. Prema informacijama Portala ETV, kako smo ranije i objavili, riječ je o 1.500 Skaj komunikacija - među kojima su i prepiske Mila Božovića.
Kada je Božović uhapšen 2023. godine zbog sumnje na organizovani kriminal i šverc narkotika, njegove kolege i lideri iz prosrpske koalicije nekadašnjeg Demokratskog fronta, na čelu sa Mandićem, bili su neumorni u odbrani njegovog lika i djela. Tako je Mandić, između ostalog, zbog hapšenja Božovića poručivao i da se osjeća kao da je „država ponovo objavila rat DF-u“.&nbsp;
Ipak, dvije godine kasnije - odnosi na ovoj relaciji su naprasno zahladili. To je najprije demonstrirano raspadom koalicije DF-a u Budvi - koja je nakon hapšenja Božovića podijeljena na dvije frakcije - jednu koja stoji uz njega, i drugu kojom komanduje Mandić. 
 
 Nakon farse u tom gradu, kada su pristalice koalicije „Za budućnost Budve“ - Mandićevog krila, blokirale održavanje sjednice na kojoj je trebalo da se Petar Odžić iz Socijaldemokratske partije (SDP) izabere za predsjednika Skupštine Opštine - i to uz prisustvo bezbjednosno interesantnih lica - Mandićev prvi saradnik Milan Knežević je saopštio da je u tom periodu posjetio Mila Božovića upravo da bi razgovarali o situaciji u Budvi.&nbsp;
Taj razgovor nije urodio plodom - pošto je frakcija „Budva naš grad“ predvođena Nikolom Jovanovićem - dosadašnjim predsjednikom tamošnje SO - a od sada nasljednikom Božovića, glasala za izbor Petra Odžića.
Pitanje na koje odgovora bez ažurnosti SDT-a i glavnog specijalnog tužioca Novovića nema je: je li situacija u Budvi jedino što Mandiću ne ide po planu?

Anja Ivanović

1250x600

1084x550

SDT ignoriše pitanja o Skaj porukama u kojima se navodno Mandić pominje i povezuje sa škaljarskim klanom

Na adresu redakcije M portala i na ime glavne i odgovorne urednice M portala Danice Nikolić danas je stiglo upozoravajuće i prijeteće pismo, poslato iz Beograda, zbog čije je sadržine Nikolić podnijela još jednu prijavu crnogorskoj policiji.&nbsp;
- Runjo i ekipa iz Beograda preko par momak tu iz Podgorice je organizovala tvoje praćenje. Ne znam što planiraju no znam da su ono baš ljuti na tebe. Znam i da to sve ovo finansira kum pokojna Vlada Popa preko svoje firme zato se dobro pazi - piše u nepotpisanom pismu otkucanom na kompjuteru.&nbsp;
Pod nadmikom "Runjo", kako navode iz M portala, poznat je Miloš Nilović, visokopozicionirani pripadnik škaljarskog klana, porijeklom iz Nikšića, koji već godinama živi u Beogradu. Nilović, Nikšićanin sa srpskim državljanstvom, "proslavio" se po tome što je preživio nekoliko surovih egzekucija suprotstavljenog kavačkog klana, ali i po tome što je bio u društvu Vlada Popovića 2018. godine, kada je ubijen ovaj pripadnik "škaljaraca". "Vlada Pop", kako je oslovljen u pismu poslatom urednici M portala, osim razgranate kriminalne mreže, imao je i razgranatu mrežu kumova u Crnoj Gori.
Miloš Nilović "Runjo" je važio za "desnu ruku" nedavno uhapšenog Filipa Koraća, prvog saradnika vođe novog zemunskog klana Luke Bojovića. Takođe, Nilović je prije nekoliko godina bio u istom automobilu sa Milom Božovićem, pritvorenim bivšim predsjednikom Opštine Budva, kada je prillikom kontrole na graničnom prijelazu Dobrakovo kod Božovića pronađeno 50.000 eura neprijavljenog keš novca. Božović se tereti šverc više tona kokaina iz Južne Amerike.
Mada Nilović slovi za čovjeka koji je ravnopravno sa Koraćem ugovarao poslove oko šverca kokaina iz Južne Amerike ka Evropi, nikada nije procesuiran za djelo veće od nedozvoljenog nošenja oružja. Hapšen je 2017. godine u čuvenoj akciji srpske žandarmerije u beogradskom restoranu „Durmitor“ zajedno sa još 10-ak Škaljaraca, a zajedno sa njim je tog dana uhapšen još jedan prijatelj Mila Božovića – Mališa Vućić, takođe Nikšićanin.
M portal je Nilovića i Vućića pominjao u tekstovima koji su se odnosili na veze Mila Božovića sa škaljarskim i, preko njih, zemunskim klanom Luke Bojovića. Tada je objavljena i fotografija iz izbornog štaba Nove srpske demokratije na kojoj je Božović u društvu Radomira Baćovića, takođe jednog od čelnih ljudi škaljarskog klana, visokog funkcionera srpske vladajuće Srpske napredne stranke Vlade Mandića i njegovog oca Momčila.&nbsp;

Upozorenje M portalu: "Dobro se pazi, baš su ljuti"

U proteklih četiri i po mjeseca ubijeno je čak pet osoba sa Cetinja u nastavku obračuna između škaljarskog i kavačkog kriminalnog klana.
Na Cetinju su 20. juna, u samom centru grada, na svega 100 metara od osnovne škole u stravičnoj eksploziji stradali Petar Kaluđerović i Dragan Roganović. Njihovi sugrađani i prijatelji Tanasije Taso Jovanović, Mihailo Borozan i slučajna prolaznica su povrijeđeni.
Napadač je na stablu postavio eksploziv koji je aktivirao u trenutku kada su se Kaluđerović, Roganović, Jovanović i Borozan našli kod tog drveta.&nbsp;
Prema evidencijama bezbjednosnih službi, oni su bili bliski škaljarskom kriminalnom klanu.
Nakon 15 dana od zločina policija je saopštila da tragaju za Nikolom Drecunom zbog sumnje da je ubio Kaluđerovića i Roganovića. Drecun je, prema evidenciji bezbjednosnih službi, član kavačke kriminalne grupe. Drecun još nije uhapšen.
Krajem septembra, 27. u 15.25, ubijen je Cetinjanin Vasko Lješković. Likvidaran je iz snajperske puške, u svom dvorištu ispred porodične kuće u naselju Bogdanov kraj, na Cetinju.&nbsp;
Lješković je, prema evidenciji bezbjednosnih službi, bio visoko pozicionirani član škaljarske kriminalne grupe. Na Lješkovića je egzekutor pucao sa obližnjeg brda kada je ovaj izašao u dvorište kuće, koje je ograđenom visokim betonskim zidom.
Samo nekoliko sati prije ubistva policija je organizovala konferenciju za novinare na kojoj je v.d. pomoćnika direktora za Sektor za borbu protiv kriminala Lazar Šćepanović saopštio da su u Budvi uhapšene dvije osobe i da su „spriječili izvršenje krivičnih djela“. Tada je poručio kriminalnim grupama da pomno prate njihovo kretanje i da će svi biti na udaru policije.
U Podgorici, 6. novembra, na kružnom toku ka Nikšiću, ubijeni su Cetinjani Petar Lipovina i Žarko Pejaković.&nbsp;
Ubice su iz automatskog oružja ispalile više od 30 hitaca u Lipovinu i Pejakovića. Oni su, prema evidenciji bezbjednosnih službi, bili bliski kavačkom klanu.

Za četiri i po mjeseca ubijena petorica Cetinjana

Svu svoju imovinu stekao sam zakonito. Za sve postoji valjan i nesporan pravni osnov i pozivam sve nadležne državne organe da provjere sve što sam u životu stekao - poručio je poslanik Pokreta Evropa sad (PES), Darko Dragović reagujući na navode da je pokojni šef škaljarskog klana Jovan Vukotić stvarni vlasnik stana u Bečićima koji je upisan na njegovo ime.&nbsp;
- Izvještaj o prihodima i imovini za 2023. godinu podnio sam Agenciji za sprečavanje korupcije, sa zakašnjenjem, zbog čega ću prekršajno odgovarati, ali u njemu su svi podaci o mojoj imovini. Između ostalog, evidentirano je da su se u 2023. godini na moje ime vodila dva stana u Kotoru i Budvi, ali i da postoji dug u iznosu od 120.000.00 eura. Zbog funkcije koju obavljam, i medijskih spekulacija, imam potrebu da javnosti objasnim da u odnosu na te stanove nisam imao apsolutno nikakav dogovor sa sada pokojnim Jovanom Vukotićem da navodno na svoje ime upisujem njegove nekretneine - piše u saopštenju Dragovića.
Dogovor u vezi kupovine spornih stanova imao je, kaže, samo i isključivo sa M.L.
- Sa kojim sam u dugogodišnjim prijateljskim odnosima i to na sljedeći način: Naslijedio sam dosta nepokretnosti nakon smrti roditelja. Između ostalog, bio sam vlasnik katastarske parcele u industrijskoj zoni Danilovgrada, površine 3200m2 čija je tržišna vrijednost 2018. godine bila oko 120 000,00 eura. Plan mi je bio da za vrijednost te nepokretnosti kupim druge nepokretnosti - naveo je Dragović.
Tako je i postigao, ističe, dogovor sa M.L. na način da mi on proda dva stana, u Kotoru i Budvi, a da ja njemu isplatim kupoprodajnu cijenu nakon prodaje zemljišta, ili da mu naknadno prenesem pravo svojine na zemljištu.&nbsp;
- Nedugo nakon zaključenja kupoprodajnih ugovora Specijalno državno tužilaštvo je pokrenulo krivični postupak protiv M.L. zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo utaja poreza i doprinosa. Odlučujući po predlogu SDT-a, sudija za istragu Višeg suda u Podgorici je donio Rješenje Kris br. 72/18 od 17.12.2018 godine,kojim je, između ostalog, određena privremena mjera zabrane raspolaganja ovim nepokretnostima. S obzirom na to da sam bio savjesni kupac ovih nepokretnosti, koje u tom momentu nijesu bile plaćene, nisam htio da rizikujem posledice ishoda ovog krivičnog postupka jer je postojala opasnost da ovi stanovi budu predmet trajnog oduzimanja. Stoga smo M.L. i ja tada postigli dogovor da raskinemo kupoprodajne ugovore, odnosno da mu stanove vratim i ne plaćam kupoprodajnu cijenu, a da on slobodno raspolaže sa njima - dodao je Dragović.
Međutim, uslov pravne konkretizacije našeg dogovora je bio, kako tvrdi Dragović, okončanje krivičnog postupka i utvrđenje dalje sudbine ovih stanova, jer notar nije mogao raskinuti ugovore dok god postoji zabilježba zabrane raspolaganja.
- Presudom Višeg suda u Podgorici Kvs br. 431/20 od 08.02.2021 godine M.L. je oglašen krivim za izvršenje krivičnog djela stavljenog mu na teret i kažnjen uslovnom osudom i novčanom kaznom od 5000,00 eura uz obavezu da plati državi štetu u iznosu od 20000,00 eura. S obzirom na to da u roku od dvije godine od dana pravosnažnosti ove presude SDT nije pokrenuo postupak trajnog oduzmanja imovine osuđenog M.L.,dana 25.07.2023 godine je podnijet sudu zahtjev za ukidanjem privremene mjere zabrane raspolaganja - rekao je Dragović.
Izjašnjavajući se po izjavljenom predlogu, SDT je navelo da, kako je saopštio, u odnosu na navedene nepokretnosti nije u zakonskom roku podnijet zahtjev za trajno oduzimanje imovine koja je privremeno blokirana.
- Postupajući po zahtjevu M.L. Viši sud u Podgorici je dana 17.06.2024 godine donio rješenje Kvs br. 429/23 kojim je ukinuta privremena mjera zabrane raspolaganja nepokretnostima uz zabilježbu zabrane u katasatru nepokretnosti određene rješenjem sudije za istragu istog suda Kris br. 72/18 od 17.12.2018 godine. Prema tome, od 17.12.2018. godine, pa do 17.06.2024. godine zabranjeno je bilo raspolagati sa nepokretnostima koje sam kupio od privrednog društva čiji je vlasnik M.L., te s toga nismo ni mogli formalizovati naš dogovor, odnosno zaključiti notarski zapis raskida kupoprodajnih ugovora.Odluka Višeg suda u Podgorici je postala pravosnažna tek 11.10.2024 godine. Čim su se stekli uslovi, odnosno po brisanju zabilježbe zabrane raspolaganja iz Lista nepokretnosti, ugovor o kupoprodaji stana je formalno raskinut - istakao je Dragović.
Kaže da ne može znati ni trpjeti posljedice bilo čijeg postupanja nakon postignutog dogovora o raskidu ugovora.
- Niti prije kupoprodaje jer kupoprodajnu cijenu nikad nisam platio, nisam u posjedu ovih nekretnina, niti smatram da su stanovi moji od momenta postizanja dogovora o raskidu sa M.L. Jasno je da za sve vrijeme trajanja zabrane raspolaganja nijesmo mogli i pravno raskinuti ugovore.Jedini i isključivi dogovor oko kupoprodaje, uslova kupoprodaje i uslova raskida imao sam sa M.L. U konačnom, postupao sam u svojstvu njegovog branioca sve vrijeme, a kao savjesni kupac izjavio sam i žalbu na rješenje sudije za istragu od 17.12.2018 godine - poručio je Dragović.
Sa počivšim Jovanom Vukotićem nije, tvrdi, bio u prijateljskim odnosima, niti je sa njim ikada imao bilo kakav dogovor.&nbsp;
- Takođe, nikada nisam bio zakonski zastupnik Jovana Vukotića u ovim poslovima, nisam na sebe prepisao sporne nepokretnosti jer navodno nisu mogle biti svojina sada počivšeg Jovana Vukotića zbog finansijske istrage, i gotovo sve vrijeme od kupovine pa do sada, stanovi su bili pod zabranom raspolaganja i lupom tužilaštva - dodao je Dragović.
Stanove, kaže, ne smatra svojim.
- Nijesam u njihovom posjedu i ne znam da li je, kako navodi Dragović, i sa kim M.L. imao dogovor u vezi istih. Insinuacijama da bih mogao imati veze sa bilo kakvim kriminalnim aktivnostima narušen mi je lični i profesionalni ugled, ali i bezbjednost. Svim zakonskim sredstvima ću braniti svoj lični i profesionalni integritet - zaključio je Dragović.

Dragović: Nijesam krio imovinu ni za škaljarce, ni za bilo koga - neka nadležni sve provjere

Ognjen Orašanin, koji je juče uhapšen u Sarajevu, a čije se ime spominje kao jednog od vođa škaljarskog klana, u žižu javnosti lansirao se 2020. godine preko Skaj aplikacije - gdje se našao na udaru suparničkog kavačkog klana.
<a href="https://etv.me/hronika/u-sarajevu-uhapsen-ognjen-orasanin-jedan-od-voda-skaljarskog-klana">https://etv.me/hronika/u-sarajevu-uhapsen-ognjen-orasanin-jedan-od-voda-skaljarskog-klana</a>
Orašanin je rođen 1978. godine u Sokocu, gdje se vodi da stanuje i danas. Sarajevska policija ga je uhapsila zbog sumnje da je počinio krivično djelo organizovani kriminal u vezi sa djelom nedozvoljeni promet opojnih droga.
Kako piše Klix.ba, pretresom stana koji Orašanin koristi na području opštine Novi Grad, pronađeni su i oduzeti predmeti važni za istragu.&nbsp;
Realizaciju aktivnosti pripadnici Uprave policije su proveli u saradnji sa službenicima Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine.
<h2>PODMETANJE BOMBE</h2>
U oktobru 2020. godine pod Orašaninovo vozilo je podmetnuta bomba koja je na vrijeme uočena i nije aktivirana. Zbog tog događaja je MUP RS-a podnio prijavu Tužilaštvu BiH protiv Radoja Zvicera iz kavačkog klana, Darka Eleza i ostalih povezanih osoba.
- Oni se sumnjiče da su u avgustu i septembru 2020. godine, djelujući kao organizovana kriminalna grupa, pokušali da ubiju O.O. iz Sokoca, na način da su po prethodnom dogovoru i planu nabavili i ispod vozila koje koristi navedenu osobu postavili eksplozivnu napravu, u namjeri da ju aktiviraju u trenutku kada se u vozilu bude nalazio ovo lice - navedeno je tada iz MUP-a RS.
<h2>BIJEG OD POLICIJE</h2>
Orašanin je u policijskim dosjeima već duže od 20 godina, ali je u više navrata uspjevao da pobjegne policijskim organima što je bio slučaj i u decembru 2022. godine kada su u okviru akcije MUP-a KS kodnog naziva „Šakal“ uhapšeni njegovi saradnici.
Tada su uhapšeni Kemal Bukva (36), Kemal Mrnđić (40), Jasmin Kaljić (50) i Zoran Buhać (39).
- U okviru istražnih i operativnih aktivnosti prikupljene su informacije i dokazi da su se osumnjičeni organizovali i bili članovi grupe, održavali kontakte sa kriminogenim osobama iz susjednih zemalja pa su tako kontinuirano, u namjeri sticanja protivpravne imovinske koristi, prethodno komunicirajući putem zaštićenih i kriptovanih aplikacija, dogovorili neovlašteni promet većih količina opojne droge 'kokain', krijumčaren sa područja Južne Amerike, a potom u međusobnom dogovoru i koordinaciji organizatora i članova grupe iz BiH, regiona i inostranstva prebacivali opojnu drogu, te vršili distribuciju i prodaju na širem području BiH. Novac stečen od prodaje opojne droge stavljali su u legalne tokove kupujući nekretnine, vozila i druge vrijednosti, te na taj način skrivali tragove izvršenja krivičnih djela - rečeno je tada iz Tužilaštva BiH o kriminalnoj grupi Orašanina i ostalih.
Na ročištu za određivanje pritvora tada je govorio tužilac Dubravko Čampara koji je, obrazlažući prijedlog za pritvor, kazao da su osumnjičeni dio organizovane kriminalne grupe čiji je vođa Ognjen Orašanin Oras sa Sokoca, a za kojim će biti raspisana potjernica.
Naime, kako je pojasnio, Orašanin je izbegao hapšenje, u čemu su mu, kako je naveo, pomogli njegov lični vozač Saša Karadžić i Željko Dangubić. Naveo je da se znalo da informacije cure iz policije, te su 27. decembra, kada je izvedena akcija „Šakal“, na Sokolac, u sedam ujutro, poslali policiju iz Banje Luke, međutim, Oras je - kako je nadimak Orašaninu - u noći, neposredno prije akcije, pobjegao iz zgrade na Sokocu.

Orašanin godinama bio u bjekstvu, Zvicer navodno naredio njegovo ubistvo

U akciji MUP-a Kantona Sarajevo danas je u Sarajevu uhapšen Ognjen Orašanin - jedan od vođa Škaljarskog klana, potvrđeno je za Istragu.ba.
Kako saznaje Istraga.ba Obavještajno-sigurnosna agencija BiH ga je locirala, a uhapšen je u sarajevskom naselju Otoka. 

Orašanin je osumnjičen za organizovani kriminal. Bio je u bjekstvu nekoliko godina.
Orašanin se nalazio u izvještaju o počinjenom krivičnom djelu koje je MUP Republike Srpske u decembru prošle godine podnio Tužilaštvu Bosne i Hercegovine.
Na istom spisku nalaze se Sani Al Murda, Filip Korać, Tomislav Drmić i Zoran Nikčević.

U Sarajevu uhapšen Ognjen Orašanin -jedan od vođa Škaljarskog klana

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić 14. maja uputio je zahtjev predsjednici Vrhovnog suda Valentini Pavličić u kojem je zatražio da u skladu sa odredbom člana 339 stav 2 Zakonika o krivičnom postupku omogući javno emitovanje njegove odbrane – kazao je za Portal ETV Katnićev branilac, advokat Ljubomir Raković. Protiv Katnića, bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića i susupedovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića 9. maja pred vijećem sudije Veljka Radovanovića počelo je suđenje optuženima koje SDT tereti da su svoje položaje zloupotrijebili u korist kavačkog mafijaškog klana. Nakon okončanja prvog ročišta emitovan je snimak na sajtu Višeg suda u trajanju od sat, 47 minuta i 38 sekundi, javnost je mogla čuti samo detalje iz optužnice tužioca Miloša Šoškića i izjašenje optuženih da ne priznaju krivicu, te da će iznijeti odbrane, ali ne i samu odbranu Lazovića. Iz Vrhovnog suda objasnili su odobreno audio-vizuelno snimanje u dijelu „početka glavnog pretresa - konstatovanjem prisustva stranaka, čitanja i pojašnjenja optužnice, izjašnjavanja optuženih o krivici u smislu člana 339 Zakonika o krivičnom postupku, kao i u dijelu davanja završnih riječi i izricanja i objavljivanja presude“. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518120540_1170c096e60a404204c82158c2d7b62d4d85cc21ed13906ec0fa9d9846b7a8da.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518120540_1170c096e60a404204c82158c2d7b62d4d85cc21ed13906ec0fa9d9846b7a8da" data-rendition-name="original" width="1243" height="1600" loading="lazy" alt="Ljubomir Raković"> <figcaption>Ljubomir RakovićPrivatna arhiva</figcaption> </figure>  Raković je kazao da odredbom 339 Zakonika o krivičnom postupku predviđeno je da će predsjednik vijeća nakon pojašnjenja optužnice pozvati optuženog da se, ako to želi, izjasni povodom svake tačke optužbe, da li priznaje da je učinio djelo za koje je optužen i da li priznaje svoju krivicu kao i da, u slučaju priznanja, pruži potrebna objašnjenja, a u slučaju poricanja, iznese svoju odbranu. - &nbsp;&nbsp;Iz ove odredbe proizilazi da nije moguće poricati krivicu a ne iznijeti svoju odbranu, što znači da izjašnjavanje o krivici podrazumijeva i iznošenje odbrane ako je optuženi prethodno negirao krivicu. Međutim, iako je prvobitno bio objavljen snimak glavnog pretresa održanog 9. maja ove godine, on je poslije nekoliko sati uklonjen i zamijenjen novim skraćenim snimkom na kojem je izostala odbrana optuženog Zorana Lazovića, što znači da odbrane optuženih Milivoja Katnića i Saše Čađenovića neće biti snimane, niti javno prikazane – kazao je Raković. On je istakao da je ovakvim postupanjem grubo povrijeđeno osnovno pravo optuženog na procesnu ravnopravnost sa tužiocem. Advokat je kazao da je tužiocu omogućeno da 70 minuta čita optužnice i upozna cjelokupnu javnost sa njenim sadržajima, dok je optuženima data samo mogućnost da se u svega nekoliko minuta izjasne o krivici, bez javnog prikazivanja njihove odbrane, što je suprotno Zakoniku o krivičnom postupku. - Ukazujem da je bilo dozvoljeno javno prikazivanje cjelokupnog toka jednog krivičnog postupka pred Višim sudom u Podgorici, pa je nejasno zbog čega u ovom slučaju ne bi moglo biti javno prikazano makar iznošenje odbrane optuženih, a u smislu odredbe člana 339 stav 2 Zakonika o krivičnom postupku koja jasno predviđa da optuženi u slučaju poricanja krivice iznosi svoju odbranu. Kako su okrivljeni odlučno negirali krivicu za sva krivična djela koja su im stavljena na teret, potrebno je obezbijediti javno prikazivanje njihove odbrane jer bi se samo na taj način obezbijedila potpuna ravnopravnost tužioca i optuženih – naveo je advokat Raković. Omogućavanjem javnog prikazivanja čitanja i pojašnjenja optužnice i istovremenim uskraćivanjem javnog prikazivanja odbrane optuženih bila bi, prema njegovim riječima, povrijeđena jednakost tužioca i optuženih kao stranaka u krivičnom postupku.&nbsp; - To bi značilo davanje prednosti tužiocu koji je imao mogućnost da pred cjelokupnom javnošću pročita i pojasni optužnicu i dovođenje u neravnopravan položaj optuženih kojima nije data mogućnost da pred javnošću iznesu svoju odbranu, čime bi bilo povrijeđeno načelo istine i pravičnosti koje nameće obavezu sudu da strankama i braniocu obezbijedi jednake uslove u pogledu predlaganja dokaza i pristupa dokazima i njihovom izvođenju – naglasio je advokat Raković. On smatra i da bi ovakvim postupanjem bilo povrijeđeno i načelo javnosti suđenja kao jedno od temeljnih načela procesnog prava koje je garantovano kako Zakonikom o krivičnom postupku tako i Ustavom. - Očigledno je veliko interesovanje javnosti za ovaj krivični postupak o tome govori podatak da je do sada skraćeni snimak glavnog pretresa imao više od 20.000 pregleda. Javno prikazivanje iznošenja odbrane optuženih ne bi ni na koji način moglo uticati na postupanje stranaka u postupku, niti bi moglo voditi odugovlačenju suđenja, već bi naprotiv zadovoljilo ogromnu znatiželju javnosti i doprinijelo njenom upoznavanju sa detaljima ovog slučaja.U duhu stare latinske izreke Audiatur et altera pars (Neka se čuje i druga strana) neophodno je da se javnosti omogući da čuje odbranu Milivoja Katnića i ostalih optuženih i da se javnim prikazivanjem njihove odbrane obezbijedi ravnopravan položaj tužioca i optuženih u ovom krivičnom postupku – zaključio je advokat Raković.

Katnić ponovo uputio zahtjev Pavličić i traži da budu emitovana njegova odbrana

U Crnoj Gori, pored niza inicijativa i dokumenata, i dalje izostaje kvalitativan iskorak u unapređenju položaja romsko-egipćanske (RE) zajednice, smatra Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković. 
 
On je na okruglom stolu pod nazivom „Položaj romske i egipćanske populacije u Crnoj Gori“, koji je organizovao Juventas, poručio da se napredak ne može svesti samo na statističke pokazatelje i formalna poboljšanja u oblasti obrazovanja. 
 
- Već mora biti vidljiv i opipljiv u svim segmentima društvenog života, od pristupa zdravstvenoj zaštiti, zapošljavanju, do osnovnih uslova stanovanja i učešća u donošenju odluka- istakao je Bjeković. 
 
Kako je saopšteno iz Juventasa, on je upozorio da je nedostatak senzibiliteta i empatije prema problemima RE zajednice duboko ukorijenjen u društvu, kao i da nerijetko postoji otpor da se sagleda stvarna složenost izazova sa kojima se suočavaju. 
 
- Uprkos tome, izrazio je nadu koju vidi u sve većem broju mladih pripadnika i pripadnica RE zajednice koji se obrazuju i aktivno uključuju u društvene procese, posebno na univerzitetskom nivou- navodi se u saopštenju. 
 
Institucije, kako je poručio Bjeković, moraju pokazati veću odgovornost, ali i spremnost da konkretno djeluju kako bi svako dijete, bez obzira na porijeklo, imalo jednake šanse da razvija potencijale. 
 
Iz Juventasa su naveli da se predstavnica Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) Svetlana Drobnjak osvrnula na konkretne mjere koje preduzimaju u oblasti predškolskog obrazovanja. 
 
- U okviru postojećih kapaciteta, Ministarstvo je nastojalo da doprinese integraciji RE populacije u obrazovni sistem, naročito kroz obezbjeđivanje besplatnog boravka u predškolskim ustanovama za svu djecu iz te zajednice- kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je kao važan segment prepoznato uspostavljanje registra djece koja su pristigla za upis i da su, kako bi se podstaklo veće uključivanje u sistem, sprovedene promotivne kampanje u 12 opština, i to na romskom, crnogorskom i albanskom jeziku. 
 
Drobnjak je, kako je saopšteno, istakla napore koji se ulažu u identifikaciju djece iz RE populacije koja su uključena, ali i onih koja nijesu obuhvaćena sistemom predškolskog obrazovanja. 
 
- Takav registar omogućava pravovremeno djelovanje, unapređenje položaja djece i prevenciju napuštanja obrazovanja tokom školovanja- rekla je Drobnjak. 
 
Predstavnica Ministarstva za ljudska i manjinska prava Irena Rakočević ukazala je na ozbiljnost situacije u kojoj se društvo nalazi, “da ni za 1,17 odsto ukupnog stanovništva, koliko broji RE populacija, još nijesmo u mogućnosti da obezbijedimo osnovne uslove za dostojanstven život”. 
 
Ona je istakla da je potrebno da svako, iz svoje pozicije, da doprinos ovoj temi, jer je riječ o pitanju koje se tiče svih. 
 
Dokle god to ne postane kolektivna obaveza, ozbiljni pomaci će, kako je zaključeno, izostajati. 
 
Rakočević je rekla da čak tri odsto djece iz RE populacije koja upišu osnovnu školu napuštaju obrazovanje već nakon prvog razreda. 
 
- Nakon završetka osmog ili devetog razreda, više od 80 odsto djece prekida školovanje, a procenat je još veći kada su u pitanju djevojčice- navela je Rakočević. 
 
Direktorica Juventasa Ivana Vujović istakla je da i pored vidljivog napretka, on i dalje nije dovoljan. 
 
- Progres postoji i ne možemo ga negirati, ali nije dovoljno brz da odgovori na potrebe novih generacija- kazala je Vujović. 
 
Ona je upozorila da se u nekim segmentima stanje čak pogoršava, naročito kada je riječ o uslovima stanovanja. 
 
- Zajednice koje žive na rubu siromaštva često su prinuđene na rizične strategije preživljavanja, što povećava stopu kriminaliteta, a institucije nijesu učinile dovoljno da to spriječe- ocijenila je Vujović. 
 
Ona je poručila da je, u odnosu na obrazovanje, potrebno obezbijediti pristup sadržajima za najmlađe na maternjem jeziku, poboljšati kvalitet dopusnke nastave, podržati i proširiti programe podrške u učenju i poboljšati ptistup kvalitetnom i besplatnom produženom boravku koji uključuje podršku u završavanju domaćih zadataka. 
 
U okviru drugog panela, koji je bio fokusiran na terenska iskustva, govorili su programski direktor Juventasa Jovan Bojović i Nikola Raičević iz Udruženja za podršku Roma i Egipćana. 
 
Bojović je istakao da obrazovanje ima presudnu ulogu u stvaranju temelja za uspješnije školovanje romske djece. 
 
Kako je rekao, kroz kvalitetan obrazovni proces moguće je umanjiti razlike koje se javljaju tokom školovanja, a koje često proizilaze iz nepovoljnih početnih uslova. 
 
- Učenje i usvajanje vještina u obrazovnom okruženju pomaže djeci romske nacionalnosti da lakše savladaju jezik, što direktno utiče na njihov školski upsjeh i opštu integraciju- naveo je Bojović. 
 
On je upozorio da sistemska pravna podrška romskoj djeci i njihovim porodicama još nije dovoljno razvijena. 
 
- Mehanizmi poput besplatne pravne pomoći često nijesu prilagođeni realnim potrebama zajednice, pristup im je otežan jezičkim barijerama, komplikovanim procedurama i nedostatkom povjerenja- kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je Raičević ukazao na pozitivna iskustva iz Berana, gdje je postignut napredak u upisu romske djece u vrtiće i predškolske ustanove. 
 
On je rekao da njihova organizacija, iako relativno mlada, značajno doprinosi unapređenu stepena upisa RE zajednice u sve nivoe i sisteme školstva i obrazovanja. 
 
Raičević je kazao da se, uz podršku relevantnih institucija, trude da svako dijete završi makar osnovno obrazovanje. 
 
- Ključnu ulogu u tome imaju romski medijatori u obrazovnim ustanovama, koji doprinose motivaciji djece, kao i boljoj komunikaciji sa roditeljima i zajednicom- naveo je Raičević. 
 
Događaj je realizovan u sklopu projekta “Dječija animirana serija na romskom jeziku”, koji sprovodi Juventas, a finansira Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava.

Bjeković: Izostaje kvalitativan iskorak u unapređenju položaja RE zajednice

Amerikanac Robert Prevost inaugurisan je na velikoj inauguracionoj misi na trgu Svetog Petra u Vatikanu, za 267. papu, Lava XIV. Svečani čin inauguracije ozvaničen je kada je novom papi dodijeljena papske insignija vlasti, Ribarski prsten. Papa je prilikom ustoličenja održao govor, u kojem je posebno kritikovao globalnu ekonomiju koja izrabljuje planetu i gura najsiromašnije na marginu. Istovremeno je upozorio na opasnost od centralizacije unutar Vatikana, poručivši da će svoju službu posvetiti tome da uvijek odli iskušenju da upravlja Vatikanom autokratkski.&nbsp; Upozorio je i na opasnost vjerske propagande. - Braćo i sestre, želio bih da naša prva velika želja bude za jedinstvenom Crkvom, znakom zajedništva, koji postaje pokretačka snaga za pomireni svijet- rekao je movi papa. Govoreći o "Petrovom služenju" – učeniku Isusa Hrista na čijem se grobu, prema vjerovanju, nalazi Vatikan – istaknuo je da se ono "odlikuje ljubavlju koja se daje bez zadrške". - Budući da Crkva Rima predsjeda u ljubavi, a njena prava vlast je Hristova ljubav, nikada se ne smije raditi o tome da se druge osvaja silom, vjerskom propagandom ili moći. Uvijek i samo se radi o ljubavi, onako kako je to činio Isus- poručio je Lav XIV. Novi papa je na kraju pozvao vjernike da ostanu "zajedno kao jedan narod", da "koračaju prema Bogu i ljube jedni druge".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051811058_9708b95b30ca64f25a4fdf75c4adf9e1f90cbf25f51558c0fffb4791d0aaea2c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051811058_9708b95b30ca64f25a4fdf75c4adf9e1f90cbf25f51558c0fffb4791d0aaea2c" data-rendition-name="original" width="1122" height="618" loading="lazy" alt="Inauguracija pape"> </figure>  Na zvaničnu inauguraciju pape Lava XIV u Vatikan došli su zvaničnici iz više od 150 zemalja, saopštila je Sveta stolica.&nbsp; Crnogorsku delegaciju na inauguraciji pape Lava XIV predvodi premijer Milojko Spajić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051811058_8efbe71aea7622c8388b250c48ecbe07842d97ef76137b76b9fe0b83e61d9994.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051811058_8efbe71aea7622c8388b250c48ecbe07842d97ef76137b76b9fe0b83e61d9994" data-rendition-name="original" width="1097" height="607" loading="lazy" alt="inauguracija pape"> </figure>  Predstavnici Italije, Perua i Sjedinjenih Država imaju mjesta u VIP loži, s obzirom na to da papa ima peruansko i američko državljanstvo, javljaju agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518110512_4bd0857e7fa87c0a2082c10872dae78b60c5395dcffd8bdca99a5a9f133294a7.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518110512_4bd0857e7fa87c0a2082c10872dae78b60c5395dcffd8bdca99a5a9f133294a7" data-rendition-name="original" width="1116" height="615" loading="lazy" alt="inauguracija pape"> </figure>  Američku delegaciju predvodi potpredsjednik Džej Di Vens, a dolazak planira i državni sekretar Marko Rubio. Dolazak na misu na Trg svetog Petra potvrdili su njemački kancelar Fridrih Merc, italijanska premijerka Đorđa Meloni, kanadski premijer Mark Karni i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518110512_168a72eacca2813ebcda70c7e27457cd1c46fb30b38f5c8bce0e5f1688251d4f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518110512_168a72eacca2813ebcda70c7e27457cd1c46fb30b38f5c8bce0e5f1688251d4f" data-rendition-name="original" width="1127" height="621" loading="lazy" alt="inauguracija pape"> </figure>  Evharistijska proslava počela je &nbsp;danas u 10:00 časova po srednjoevropskom vremenu u bazilici i na Trgu Svetog Petra, čime je papa Lav XIV svečano počeo svoju službu na čelu Rimokatoličke crkve.

Inaugurisan papa Lav XIV, primio Ribarski prsten i insignije papske vlasti

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: skaljarski-klan