<article>Protiv azerbjedžanskih državljana I.D. (27), K.M. (37) i A.M. (28) podnijete su krivične prijave zbog sumnje da su predali lažne potvrde da bi dobili dozvole za boravak i rad u Crnoj Gori.Oni se sumnjiče za krivično djelo falsifikovanje isprave.- Sumnja se da su tokom 2024. godine pribavili falsifikovane potvrde iz kaznene evidencije, navodno izdate od strane Ministarstva unutrašnjih poslova Azerbejdžana, koje glase na njihova imena i upotrijebili ih tokom 2024.godine prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvola za privremeni boravak i rad - naveli su u policiji.To su učinili, kažu, tako što su ih predali službenicima Ministarstva unutrašnjih poslova - Filijale za upravne poslove, državljanstvo i strance Bar.Protiv I.D., K.M. i A.M. krivične prijave podnijete su u redovnom postupku.</article>

Protiv azerbjedžanskih državljana I.D. (27), K.M. (37) i A.M. (28) podnijete su krivične prijave zbog sumnje da su predali lažne potvrde da bi dobili dozvole za boravak i rad u Crnoj Gori.
Oni se sumnjiče za krivično djelo falsifikovanje isprave.
- Sumnja se da su tokom 2024. godine pribavili falsifikovane potvrde iz kaznene evidencije, navodno izdate od strane Ministarstva unutrašnjih poslova Azerbejdžana, koje glase na njihova imena i upotrijebili ih tokom 2024.godine prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvola za privremeni boravak i rad - naveli su u policiji.
To su učinili, kažu, tako što su ih predali službenicima Ministarstva unutrašnjih poslova - Filijale za upravne poslove, državljanstvo i strance Bar.
Protiv I.D., K.M. i A.M. krivične prijave podnijete su u redovnom postupku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Krivična prijava

Državljani Azerbejdžana

Falsifikovanje isprave

Dozvole za boravak i rad

Krivične prijave

Hronika

Krivične prijave državljanima Azerbejdžana zbog sumnje da su falsifikovali isprave da bi dobili dozvole za boravak i rad

U "Srećnom danu" otkrivamo priče koje spajaju kulturu, nauku i svakodnevni život. 
Izložba "Želim vidjeti moje planine", koja će biti otvorena do 30. oktobra, predstavlja jedan od događaja Festivala umjetnosti, nauke i kulture – FUNK 2025. O umjetničkom konceptu i značenju ove postavke govori dr Svetlana Racanović, kustoskinja izložbe.
U susret Svjetskom danu hrane, govorimo o tome koliko zaista važi izreka "Mi smo ono što jedemo" - da li su naše prehrambene navike odraz kulture, tempa života ili sistema vrijednosti? 
Profesor kuvarstva Milivoje Đukanović otkriva recept za jagnjetinu u varenici - spoj starinskog ukusa i užitka. 
U rubrici "Istina ili mit: Hrana i navike", otkrivamo koliko su naši svakodnevni izbori za stolom zapravo pod uticajem predrasuda i trendova. 
"Srećan dan" gledajte od devet do 11 sati na Televiziji E.

U "Srećnom danu" o izložbi "Želim vidjeti moje planine", navikama sa hranom...

Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore zabilježila je pobjedu na startu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.
Crnogorske rukometašice savladale su večeras u Podgorici, u meču druge grupe, selekciju Portugala 29:22 (17:11).
Izabranice selektorke Suzane Lazović opravdale su ulogu favorita, u šestom minutu preuzele su vođstvo i nijesu ga ispuštale do kraja.
Prednost su do poluvremena uvećale na šest golova, dok je u 58. razlika iznosila je devet (29:20).
Najefikasnija u crnogorskoj selekciji bila je Đurđina Jauković sa osam, Dijana Trivić postigla je šest, a po gol manje Matea Pletikosić i Katarina Džaferović.
U portugalskoj selekciji najbolja je bila Karmen Filipa Figueiredo Klaudinjo sa šest golova.
Crna Gora će kvalifikacije nastaviti 18. oktobra gostovanjem selekciji Farskih Ostrva.
Biće to posljednji takmičarski mečevi za crnogorsku selekciju pred Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj i Holandiji, koje će početi 26. novembra.
Crnogorske rukometašice igraće u grupi D sa Španijom, Paragvajem i Farskim Ostrvima, koje će im biti i prvi protivnik na turniru.

Crnogorske rukometašice ubjedljive protiv Portugala

Javna je tajna da je izbor sudija Ustavnog suda za parlamentarnu većinu produkt političke trgovine, kazao je za TV E poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević. Nakon jučerašnjeg izostanka podrške u parlamentu, sudije će biti izabrane tropetinskom većinom što će, smatra Zirojević, rezultirati time da će dva mjesta u Ustavnom sudu biti čisto politička rješenja, bez zadovoljavajućih profesionalnih karakteristika. Politikolozi konstatuju da je parlamentarna većina jučerašnjim glasanjem u Parlamentu pokazala da joj je cilj blokada Evropskog puta Crne Gore. <h2>Veze i trgovina</h2> Živimo u državi u kojoj se usvajaju zakoni za koje svi znamo da su neustavni i koji će ostati na snazi jer nema funkcionalnog Ustavnog suda. Tako je jednom rečenicom predsjednik države Jakov Milatović opisao stanje u državi, ali i razloge zašto parlamentarna većina ne želi da dijalogom dođe do izbora sudija Ustavnog suda.&nbsp; Sa Milatovićem je saglasan Nikola Zirojević, samo što ne misli da je Milatović naročito pozvan da govori o nepočinstvima većine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251014221012_ef21d05bfb091182d8868ba90f3b95b70f4d74c005c49b8b197dd18f14eaf940.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251014221012_ef21d05bfb091182d8868ba90f3b95b70f4d74c005c49b8b197dd18f14eaf940" data-rendition-name="original" width="765" height="430" loading="lazy" alt="Nikola Zirojević"> <figcaption>Nikola Zirojević(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Javna je tajna – o tome je govorio i predsjednik države, mada je on imao najmanje prava da govori o političkoj trgovini, jer smo se u to kako se on ponaša uvjerili prilikom formiranja lokalne vlasti u glavnom gradu i da je kod njega sve predmet političke trgovine, da je na kraju podrška Saši Mujoviću istrgovana novim službenim vozilom i putem do vukendice, ali kažem – sasvim je jasno i on je čak ustvrdio – da je kandidatkinja Mirjana Radović kandidatkinja PES-a, zamjenica Ombudsmana, nekadašnja koleginica poslanice Jelene Nedović, da je to ta veza, a da je – koliko možemo da čujemo – kandidat Jovan Jovanović blizak koaliciji ZBCG - kazao je Zirojević. Politikologu Danilu Kaleziću sporno je više elemenata u vezi sa aktuelnom situacijom u Ustavnom sudu. Ustavni odbor je, Kalezić nema dilemu, predlagao kandidate koji u profesionalnom i u karijernom smislu nijesu najbolji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531080548_0c1dbd1ea5e6b580f421be7d0723f1adbc9928da5d3288ab117082050719ae81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250531080548_0c1dbd1ea5e6b580f421be7d0723f1adbc9928da5d3288ab117082050719ae81" data-rendition-name="original" width="1048" height="580" loading="lazy" alt="Danilo Kalezić"> <figcaption>Danilo Kalezić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  - Ono što je zaista tragično u ovoj priči da u situaciji kad Crna Gora treba da ima funkcionalan sud, a kad je opozicija još jednom napravila demokratski iskorak i podržala kandidata koga je predložio predsjednik države odnosno kandidatkinju, parlamentarna većina je glasala uzdržano. Odnosno, glasala je protiv toga kandidata, odnosno glasala je za blokadu evropskog puta Crne Gore. I ko je god imao bilo koju vrstu dileme, posebno sa aspekta međunarodne zajednice, o tome šta zapravo ova parlamentarna većina želiu, poslije sinoćnjih dešavanja u Skupštini, mislim da dileme više nema - istakao je Kalezić. <h2>Jasan cilj</h2> Nakon što nijedan kandidat nije dobio dvotrećinsku većinu, u narednom glasanju će biti dovoljna tropetinska, iako je samo jedan sudija – Faruk Resulbegović, u prethodnom periodu izabran takvom većinom. Upravo je to cilj parlamentarne većine – da bez dijaloga sa opozicijom izaberu pogodne kandidate, na šta ukazuje i poslanik Nikola Zirojević. - Ide se u tropetinsku većinu. Učiniće se sve da se obezbijedi tropetinska većina. Sasvim je jasno čemu to vodi – imaćemo u Ustavnom sudu dva čisto politička rješenja, bez zadovoljavajućih profesionalnih karakteristika - ocijenio je on. Zirojević ukazuje i da je daleko od istine tvrdnja većine da su predložili najbolje kandidate, a da u prilog tome ide činjenica da neki od njih nemaju položen čak ni pravosudni ispit.&nbsp; Iako je Venecijanska komisija jasno ukazala da je parlamentarna većina prekršila Ustav odlukom da se pošto-poto penzioniše sutkinja Dragana Đuranović, niko iz parlamentarne većine nije preuzeo odgovornost za kršenje Ustava, iako je političarima i tada stručna javnost ukazivala da je takva odluka ravna ustavnom puču. To otvara mogućnosti za dalje degradiranje najviše sudske instance, koja bi trebalo da služi, kako su više puta iz opozicije ukazivali, kao brana samovolji parlamentarne većine.

Zirojević: Učiniće se sve da se obezbijedi tropetinska većina i imaćemo u Ustavnom sudu dva čisto politička rješenja

Tokom radne posjete Belgiji, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović održao je predavanje na Koledžu Evrope u Brižu, jednoj od najuglednijih evropskih obrazovnih institucija, na temu „Evropski integracioni proces – priča Crne Gore“.
Predavanje je, kako je saopšteno, bila prilika da predstavi jasan i ambiciozan put Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji.
- Cilj je da Crna Gora postane 28. članica Evropske unije do 2028. godine. Taj put prevazilazi politiku i predstavlja snažan zajednički oslonac i vezujući faktor za crnogorsko društvo - kazao je predsjednik Milatović.
On je istakao da je Crna Gora, kao najnapredniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, odlučna da do 2026. godine završi pregovore, a do 2028. postane članica Unije.
- Evropske integracije su put razvoja i izgradnje snažnih institucija. Da bi taj proces bio uspješan, potrebni su politička volja, znanje i sposobnost da se sprovedu reforme - poručio je Milatović.
Predsjednik Crne Gore naglasio je da je regionalna saradnja ključna za evropsku budućnost, jer stabilan i povezan region doprinosi snažnijoj i sigurnijoj Evropi.
Govoreći o mladima, Milatović je kazao da je Evropska unija za njih više od politike – ona, kako je rekao, znači prilike, znanje i standard.
U tom kontekstu, najavio je pokretanje EU Akademije – platforme za edukaciju, dijalog i povezivanje mladih sa evropskim institucijama.
- Evropske reforme moraju postati dio svakodnevnog života naših građana, posebno mladih. Zato pokrećemo EU Akademiju – most između mladih i evropskih institucija, kroz koji će učiti, učestvovati u promjenama i postajati lideri evropske Crne Gore - &nbsp;istakao je Milatović.
Na kraju obraćanja, predsjednik je poručio da se evropska Crna Gora ne gradi samo u evropskim institucijama, već svakog dana kod kuće – kroz znanje, rad i ideje mladih ljudi.
- Oni su naša najjača veza sa Evropom i najbolji dokaz da je evropska budućnost Crne Gore već počela - kazao je Milatović.
Dodao je da će Samit EU – Zapadni Balkan, koji će Crna Gora prvi put ugostiti naredne godine, biti prilika da zemlja pokaže da je „ne samo kandidat, već istinski dio evropske porodice“.

Milatović na Koledžu Evrope: Pokrećemo EU Akademiju – platformu za mlade, našu najjaču vezu sa Evropom

Ko je kriv odgovaraće, niko ne može pobjeći od odgovornosti. Ako budemo došli do toga da se ono što je dio postupka nađe u medijima i da to bude predmet javne poruge i diskreditacije - svako je onda predmet: i ko je u ovoj sali i ko nije - poručio je lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković tokom sjednice Skupštine a govoreći u posljednjoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
Toga, podvlači on, ima na pretek.
- Kada bismo mi počeli da objavljujemo što misle predstavnici parlamentarne većine jedni o drugima - vjerujte mi da ne bi bilo prijatno. Kada bismo govorili o određenoj aferi u Beranama, mislite li da bi bilo prijatno da to izađe u javnost? Što se dešavalo u Češkoj u određenim motelima? Mislite li da takvi snimci treba da ugledaju svjetlo dana i da ne treba imati moralni kompas ili kod đe treba kazati ovo je granica ili linija preko koje ne treba otići? Mislite li da ne znamo što se dešava po hotelima u Beogradu? Mislite li da ne znamo ko se na tim adresama sastaje i raspravlja o Crnoj Gori? Mislite li da ne znamo ko je predmet ucjena različite prirode i da to ne treba da ugleda svjetlost dana? Mislite li da ne znamo što se priča po bazenima u Zeti đe prisustvuju određeni tužioci? Mislite li da ne znamo kako su određeni tužioci umiješani u određene kriminalne radnje koje se tiču šverca cigareta? - pitao je Živković.
Pošto je, kako je rekao, brana pukla sad ćemo, poručuje Živković, gledati sve.
- Treba sve o nama da izađe to kraja i nije nikakav problem - jer neka mi neko u ovoj prostoriji ljudski kaže da nema neku poruku sa nekim biračem koju nije razmijenio kao što se navodi u naredbi za istragu. Ovo ne govorim kao političar nego kao čovjek. Ako smo došli do toga: onda će 90 odsto političke scene završiti u zatvoru. Ovdje je neko sebi u tužilaštvu ispisao novu optužnicu đe se tajne informacije saopštavaju medijima koji treba da služe za diskreditaciju političkih subjekata i na taj način preuređuje politička scena - naglasio je Živković.
Izdržaće, poručuje, udar što se tiče politike.
- Oni koji danas u tužilaštvu misle da ne postoji nešto iznad zakona - postoji - u Crnoj Gori su to običaj i tradicija. Za nas običaj i tradicija imaju mnogo veću vrijednost nego zakon. Mi smo spremni u ovoj bici da idemo do kraja. Što god bila posljedica naše borbe: bila to smrt ili zatvor. Ko udari jednom na čast ovih ljudi, budite sigurni da ćemo odgovoriti mnogo žešće nego što iko misli - zaključio je Živković.

Živković: Mislite li da bi bilo prijatno da u javnost izađe što se dešavalo u motelima u Češkoj, da su određeni tužioci umiješani u radnje koje se tiču šverca cigareta, ko je predmet različitih ucjena?

Vučinić, Radović i Jovanović bez podrške u parlamentu za sudijsku poziciju u Ustavnom sudu

Odbrana suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića je toliko frapantna i ona zaslužuje da se danas ukine pritvor i bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i bivšem policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću. Čađenović je iz svoje tašne izvadio optužnice koje je kao tužilac podigao protiv vođa kavačkog klana upravo u periodu za koji SDT tvrdi da je on postao član tog istog klana, poručio je u izjavi za TV E, advokat Zoran Piperović.
&nbsp;„U periodu kada tužilaštvo Čađenovića tereti da je postao član grupe Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, on pokazuje optužnice koji je u tom periodu njih procesuirao i to za krivična djela za koja se može izreći maksimalna kazna od 40 godina. Kada povežemo taj fakat sa faktom da je u spojenoj optužnici gdje ga nema, a tu je član Lazovićeve grupe, isto pomagao kavačkom klanu i formirana je sa tim narativom kod Lazovića, onda vidite svu apsurdnost danas“, rekao je branjenik Zorana Lazovića.
Ovo je za vjerovali ili ne, smatra Piperović. Pitao se i kakav bi, da su u sudnici bili lider GP URA Dritan Abazović, poslanik Demokrata Boris Bogdanović, bio njihov komentar kada bi čuli odbranu Čađenovića.
„Ne znam kako će iz ovoga časno da se izađe, da se više neko ne bruka. Samo jednu stvar sam pomislio dok sam slušao iznošenje odbrane Čađenovića – zašto nema u sudnici recimo Abazovića, Bogdanovića i još par ovih ljudi da čuju ovo, i da ih čovjek pita – izvinite, poslije ovoga imate li komentar, jeste li dobro, sjećate li se šta ste pričali, koje ste narative uvodili, cijelu ste politiku vodili na ovome predmetu. Ja vam tvrdim da poslije ovoga čovjek ostaje bez teksta“, istakao je advokat.
Prema njegovom mišljenju, nakon iznošenja odbrane suspendovanog tužioca, nikome ne može biti dobro, pa ni sudskom vijeću.
„Mi smo ovo isticali i na potvrđivanju optužnice, nije pomagalo ništa. Evo sad je čovjek rekao javno, vi ste tu mediji – pomognite, da neki čuju ako žele da čuju“, dodao je.
Ponovio je da je Čađenović iz tašne izvadio i rekao – „evo šta sam uradio u periodu za koji me terete“.
„U kojim je bio tužilac protiv ljudi čiji je postao član, zbog čega je suspendovan, bio u pritvoru, zbog čega je kao treći ubačen u grupu Zorana Lazovića, pa taj OKG fiktivni drži i dalje Lazovića u pritvor. Jedna „vesela“ saznanja koja ovu državu čine ne tužnom, nego besudnom“, zaključio je Piperović.

Frapantna odbrana Čađenovića; Piperović: SDT ga tereti da je postao član kavačkog klana u periodu kada je podigao optužnice protiv njih

Kreatori optužnice naveli su skupinu neistina da sam postao član kriminalne organizacije jednog od vođa kavčana Radoja Zvicera, da protiv njega i ostalih visokorangirnah članova iz tog mafijaškog klana nijesam pokretao postupke, podizao optužnice i da sam ih štitio. U periodu kada sam postao navodi član te grupe od 2020. do 2022. godine podigao sam tri optužnice i u tim aktima su Zvicer, Slobodan Kašćelan, Duško Roganović i više osoba koje sam optužio za najteža krivična djela, a za koja je zaprijećena maksimlan kazna- kazao je u Višem sudu u nastavku odbrane suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Njega Tužilaštvo tereti da je radio u interesu te mafijaške grupe a osim njega na optuženičkoj klupi su i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Čađenović je na ročištu detaljno analizirao preostale četiri tačke optužnice ističući da su kreatori iznijeli neistine.
- Činjenično stanje ne podržava tezu da sam štitio Zvicera i ostale. Te zaključke ne podržava nijedan dokaz koji je tretiran u optužnici a biće dokaza koje svoje mjesto nijesu našli u optužnici i koji govore suprotno - kazao je Čađenović.
Jasno je, prema njegovim riječima, da nikada nije postao član nijedne kriminalne organizacije, već suprotno da je "gonio, procesuirao sve osobe za koje je postojala osnovana sumnja da su počinile neko krivično djelo iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva.
- Kod mene nije bilo povlašćenih, niti je bilo osoba kojima sam učinio neku uslugu. Odluke sam doniosio na osnovu svog znanja,dokaza i na osnovu ovlašćenja koja su mi data ZKP-om - rekao je Čađenović.
Dok je bio specijalni tužilac, ukazao je sudskom vijeću kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović, da je podnio više od 40 optužnica i sve su potvrđene.
On je zatražio da sud izvrši uvid u te optužne akte.
U tim optužnicama procesuirao je osobe iz kavačke, škaljarske grupe i osobe koje za koje je postojala sumnja da su počinila krivična djela iz nadležnosti SDT.
- Ponavljam podizao sam i pokretao postupke protiv osoba iz kavačke kriminalne grupe. Ili ja nijesam shvatio ulogu u kriminalnoj organizaciji ili organizator nije obavijestio svoje saradnike da sam im i ja član. Prvi sam tužilac koji je procesuirao osobe iz te grupe i to je predmet još iz 2016. godine - naveo je Čađenović.
Iako taj period nije obuhvaćen optužnicom on je taj podatak naveo da bi, kako je rekao, pokazao kakav je odnos bio prema njegovom navodnom nalogodavcu (Zviceru) od tada pa sve dok je radio.
On je podsjetio kako su u porukama članovi tog klana govorili o njemu, kakve monstruozne prijetnje iznose da će ga ubiti, osakatiti...Čađenović je upitao da li se tako govori o osobi koja ih štiti?!
On je ustvrdui da kad je pristigla skaj komunikacije prioritet su bila teška krivična djela. Smatrao je, kako objašnjava, da osim poruka treba da postoje i materijalni dokazi koji će potkrijepiti to što proizilazi iz tih razgovora.
-Kada su stigle skaj komunikacije naložio sam Odsjeku za organizovani kriminalne da sistematizuju sve podatke o nestalim i ubijenim osobama a što nijesmo riješili. Više od 25 predmeta je navedeno u tim dokumentima i proslijedili smo ih Europolu na pretragu podataka. Na tom spisku ćete naći gdje su potencijalni izvršioci osobe iz kavačkog klana. Eto tako sam ih štitio - naglasio je suspendovani tužilac. Objasnio je da je za te predmete a u razgovoru sa tadašnji direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom formiran istražni tim koji će napraviti taj spisak.
Čađenović je naveo i da za vrijeme koje mu se ootužnicom stavlja na teret realizovao tri predmeta za pokušaj ubistva Milića Šakovića, ubistvo Nikole Stanišića i predmet za ubistvo Hodžića i Spahića.
- Tužilac je kreirao fantaziju koja nema utemeljenje u dokazima. Da sam štitio Zvicera i članove te grupe je prevara kreatora optužnice da sam bilo što radio u njihovom interesu, uklanjao izveštaj Europola, prekrajao ih po svojoj volji i izostavljao određene komunikacije. Ovo je najveća laž kreatora optužnice - kazao je Čađenović.
Kategoričan je bio da se sve komunikacije nalaze u spasima predmeta konstatujući da policija prilikom pretresa njegove kancelarije nije evidentirala predmete koji su bili u radu, dokumentaciju a nijesu ni "vidjei desktop na kojem je radio svakodnevno".
Suđenje se nastavlja 20. oktobra kada će Čađenović nastaviti odbranu.

Krivične prijave državljanima Azerbejdžana zbog sumnje da su falsifikovali isprave da bi dobili dozvole za boravak i rad

Tagovi

U "Srećnom danu" o izložbi "Želim vidjeti moje planine", navikama sa hranom...

Crnogorske rukometašice ubjedljive protiv Portugala

Zirojević: Učiniće se sve da se obezbijedi tropetinska većina i imaćemo u Ustavnom sudu dva čisto politička rješenja

Milatović na Koledžu Evrope: Pokrećemo EU Akademiju – platformu za mlade, našu najjaču vezu sa Evropom

PRATITE TVe UŽIVO