Protiv knjigovodstvene agencije C.F. iz Bijelog Polja i izvršnog direktora B.M. (46) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje na falsifikovanje isprava i lažni bilans u produženom trajanju.
- Sumnja se da je B.M. izvršio krivična djela na način što je, postupajući u svoje ime i za svoj račun, kao i u ime i za račun prijavljenog pravnog lica “C.F.” d.o.o. Bijelo Polje, u svojstvu izvršnog direktora, kontinuirano od 2019., do 2025. godine (zaključno sa istom), u cilju sticanja protivpravne imovinske koristi, za sebe i pomenuto pravno lice, dostavljao Zavodu za zapošljavanje Crne Gore - Fondu za profesionalnu rehabilitaciju, falsifikovane izvode banke o navodno isplaćenim ličnim dohocima za pet zaposlenih lica, kako bi im na ime subvencija za osobe sa invaliditetom, bili izvršeni prenosi novčanih sredstava sa računa Glavnog državnog trezora, na račun pomenutog pravnog lica, iako fiktivno zaposlena lica nijesu obavljala privrednu djelatnost - naveli su u policiji pojašnjavajući da je sačinjavao lažne godišnje finansijske izvještaje, odnosno bilanse uspjeha za 2021., 2022., 2023. i 2024. godinu kako bi prikrio finansijske dobiti.
Time je, kako su naglasili, na štetu budžeta Crne Gore ostvario protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 183.970 eura.
I protiv pravnog lica “K.S.” d.o.o. Bijelo Polje, izvršnog direktora Lj.K. (46) i knjigovođe B.M. (44) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje na prevaru u obavljanju privredne djelatnosti i falsifikovanje isprava u produženom trajanju.
- Sumnja se da su ova lica krivična djela koja im se stavljaju na teret počinila na način što su postupajući u svoje ime i za svoj račun, kao i u ime i za račun pravnog lica “K.S” doo Bijelo Polje i to Lj.K. u svojstvu osnivača i izvršnog direktora, a B.M. kao računovođa pomenutog pravnog lica, kontinuirano tokom 2022., 2023. i 2024. godine, u cilju sticanja protivpravne imovinske koristi, za sebe i osumnjičeno pravno lice, dostavljali Zavodu za zapošljavanje Crne Gore - Fondu za profesionalnu rehabilitaciju falsifikovane izvode banke o navodno isplaćenim ličnim dohocima za tri zaposlena lica, kako bi im na ime subvencija za lica sa invaliditetom, bili izvršeni prenosi novčanih sredstava sa računa Glavnog državnog trezora, na račun prijavljenog pravnog lica, iako prijavljeno pravno lice, kao i tri fiktivno zaposlena lica nijesu obavljala privrednu djelatnost, čime su prijavljeni ostvarili protipravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 108.362 eura, a na štetu budžeta Crne Gore - kazali su u policiji.
Treća krivična prijava je podnijeta je protiv pravnog lica “L.C.” d.o.o. Bijelo Polje i izvršnog direktora S.R. (40) iz Podgorice i knjigovođe B.M. (44), iz Bijelog Polja, takođe zbog sumnje da na prevaru u obavljanju privredne djelatnosti i falsifikovanje isprave u produženom trajanju.
- Policija je došla do sumnje da su prijavljena lica krivična djela počinila na način što su postupajući u svoje ime i za svoj račun, kao i u ime i za račun prijavljenog pravnog lica “L.C.” d.o.o. Bijelo Polje i to S.R. u svojstvu osnivača i izvršnog direktora, a B.M. kao knjigovođa ovog pravnog lica, kontinuirano tokom 2023. i 2024. godine, u cilju sticanja protivpravne imovinske koristi, za sebe i to pravno lice, dostavljali Zavodu za zapošljavanje Crne Gore – Fondu za profesionalnu rehabilitaciju, falsifikovane izvode banke o navodno isplaćenim ličnim dohocima za tri zaposlena lica, kako bi im na ime subvencija za lica sa invaliditetom, bili izvršeni prenosi novčanih sredstava sa računa Glavnog državnog trezora, na račun prijavljenog pravnog lica, iako prijavljeno pravno lice, kao i tri fiktivno zaposlena lica nisu obavljala privrednu djelatnost, čime su osumnjičeni ostvarili protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 60.870 eura, a na štetu budžeta Crne Gore - naveli su u policiji.
Kontrolom Sektora za borbu protiv kriminala - Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenje finansijskih istraga, utvrđeno je da je isključivi cilj snivanja prijavljenih pravnih lica “K.S.” d.o.o. Bijelo Polje i “L.C.” d.o.o. Bijelo Polje, bio fiktivno zapošljavanje osoba sa invaliditetom i ostvarivanje prava na subvencije kod Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, ali ne po osnovu obavljanja privredne djelatnosti, već &nbsp;po osnovu fiktivnih poslova.
- U odnosu na protivpravne radnje osumnjičenih lica, po osnovu protivpravne isplate subvencija za ukupno 11 osoba sa invaliditetom, budžetu Crne Gore pričinjena je materijalna šteta u ukupnom iznosu od 353.203 eura - istakli su u policiji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bijelo Polje: Tri krivične prijave zbog fiktivnog zapošljavanja osoba sa invaliditetom i lažnih bilansa

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija podnijelo je sedam krivičnih prijava Osnovnom državnom tužiocu u Podgorici protiv M.K, R.K, C.T, Y.G, M.Y, Z.K. i V.K. zbog sumnje da su dostavili lažne i neistinite obrazovne isprave.
Kako je saopšteno iz Ministarstva njima se na teret stavlja krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 Krivičnog zakonika.
- Očekujemo od nadležnih organa da postupaju u skladu sa svojim nadležnostima i ovlašćenjima, u cilju rješavanja ovog značajnog institucionalnog problema - saopštilo je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija.

1250x600

1084x550

MPNI podnijelo sedam krivičnih prijava zbog lažnih diploma

Protiv vlasnika privrednog društva za preradu drveta V.Ć. (59) iz Andrijevice podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je uzurpirao državno zemljište od 2.100 metara kvadratnih u mjestu Vinicka u Beranama i na njemu odlagao sirovu građu i drvne sortimente.
Njemu se na teret stavlja krivično djelo protivpravno zauzimanje zemljišta.
Službenici OB Berane su i protiv M.M. (55) iz Berana, takođe vlasnika privrednog društva za preradu drveta, podnijeli krivičnu prijavu zbog sumnje da je uništio dokazni materijal.
- U nastavku aktivnosti, službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane su nadležnom državnom tužilaštvu podnijeli krivičnu prijavu protiv M.M. (55) iz Berana, vlasnika jednog privrednog društva za preradu drveta, zbog sumnje da je počinio krivično djelo sprečavanje dokazivanja. Sumnja se da je M.M. uništio dokazni materijal – 25 m3 čamovih trupaca za koje se sumnjalo da potiču iz izvršenja krivičnog djela, a koji su mu po nalogu inspektora za šumarstvo prethodno dati na čuvanje - precizirali su u policiji.
Oni su poručili da će i u narednom periodu, u cilju stvaranja povoljnog ambijenta za život i rad građana, preduzimati intenzivne aktivnosti na procesuiranju počinilaca krivičnih djela i suzbijanju svih oblika kriminala.

Andrijevčaninu krivična prijava za uzurpiranje državnog zemljišta, Berancu zbog uništenja dokaznog materijala

Službenici Uprave policije procesuirali su pet osoba zbog upotrebe pirotehničkih sredstava na utakmici Budućnost-Dečić 2. aprila u Tuzima, kao i dešavanja nakon meča kada su navijači gostujućeg tima "Varvari" demolirali lokal "Tasty" u toj opštini.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Ffoto-video-sinistaj-steta-lokala-totalna-policija-neadekvatno-reagovala&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Zbog sumnje da su izvršili krivična djela izazivanje opšte opasnosti, uhapšeni su P.B. (20) iz Danilovgrada, D.N. (18) iz Podgorice i maloljetnik (16) i protiv njih je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeta krivična prijava.
- Oni se sumnjiče da su prilikom kretanja u organizovanoj koloni po povratku sa pomenute utakmice, izašli iz vozila, zapalili pirotehnička sredstva-baklje, i iste bacilli u pravcu jednog ugostiteljskog objekta, kojom prilikom je pričinjena materijalna šteta na spoljašnjosti i u unutrašnjosti objekta - saopšteno je iz Uprave policije.
Takođe, zbog unošenja i upotrebe pirotehničkih sredstava na sportskoj priredbi, podnijeta je krivična prijava protiv lica N.Lj. (26) i S.P.(23) navijača fudbalskog tima Dečić, zbog sumnje da su počinili krivično djelo nasilničko ponašanje na sportskoj priredbi ili javnom skupu.
- Policija preduzima dodatne mjere i radnje po navedenom događaju - navedeno je u saopštenju policije.

Dvojica mladića i maloljetnik uhapšeni zbog demoliranja lokala u Tuzima, krivična prijava protiv navijača Dečića zbog korišćenja pirotehnike

Pripadnici Uprave policije su, od septembra 2024. do danas, u okviru akcije "Čekić", podnijetili sedam privičnih prijava protiv devet osoba zbog bespravne sječe šuma na području opštine Berane.
Kroz više krivičnih prijava podnijetih Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama, zbog postojanja osnovane sumnje u izvršenje krivičnih djela zloupotreba službenog položaja i primanje mita, obuhvaćen je bivši rukovodilac PJ Berane-Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Ž.V. (62), dok je za krivično djelo zloupotrebu službenog položaja procesuiran jedan od bivših rukovodilaca PJ Berane Ž.T (53). 
Dvije krivične prijave su podnijete protiv službenika odnosno čuvara šuma Uprave za gazdovanje šumama i lovištima R.N. (58) iz Berana, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja, dok je M.Č. (33) procesuiran zbog sumnje da je izvršio krivično djelo davanje mita i to tadašnjem rukovodiocu PJ Berane Ž.V. Podnijete su i dvije krivične prijave protiv N.Dž. (32) i Nj.K. (27) za izvršena krivična djela šumske krađe.
- Bivši rukovodioci Uprave za gazdovanje šumama i lovištima PJ Berane Ž.V. i Ž.T., kao i čuvar šuma R.N. su osnovano sumnjivi da su navedena krivična djela izvršili tako što su nevršenjem svog službenog položaja, kao i iskorišćenjem istog, omogućili bespravnu sječu bruto drvne mase u ukupnom iznosu od 3.291 metar kubnih četinara i 505 metara kubnih lišćara u GJ Jelovica, opština Berane, čime su sebi ili drugome pribavili protivpravnu imovinsku korist, a Upravi za gazdovanje šumama i lovištima pričinili materijalnu štetu u ukupnom iznosu od preko 290.000 eura - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Tokom sprovođenja akcije kodnog naziva ''Čekić", pored šumskih sortimenata, oduzeta su i dva teretna motorna vozila, koja su koristili N.Dž. i Nj.K. korišćena prilikom bespravne sječe i transporta posječenih sortimenata.

Berane: Krivične prijave protiv devet osoba, sječom šuma oštetili budžet za 290.000 eura

Direktorica DOO "Komunalno" Danilovgrad Danijela Zlatičanin umjesto da odgovori na pitanja koja se tiču rada preduzeća kojim rukovodi, odlučila je da mene targetira kao problem, pokušavajući da me ućutka krivičnom prijavom, kazao je odbornik Pokreta Preokret u lokalnom parlamentu Vuk Iković. Iković je 21. marta podnio zahtjev Osnovnom državnom tužilaštvu za pokretanje istrage radi utvrđivanja da li je Zlatičanin pokušala da prikrije nezakonite radnje unutar sistema, odnosno da su jedan ili više radnika Komunalnog preduzeća neovlašćeno prisvojili preko 6.000 eura, koje su građani platili za usluge. <h2>Prijava na prijavu</h2> Zlatičanin je na optužbe odgovorila krivičnom prijavom protiv Ikovića, tvrdeći da je u ovom slučaju preduzela sve potrebne zakonske radnje i mjere u najkraćim mogućim rokovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250329120356_4fa46e7e5cbbd736c39698dd0e07914c079b3f72e5fab97cc73c120b338c62ce.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250329120356_4fa46e7e5cbbd736c39698dd0e07914c079b3f72e5fab97cc73c120b338c62ce" data-rendition-name="original" width="800" height="400" loading="lazy" alt="Danijela Zlatičanin"> <figcaption>Danijela Zlatičanin(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Odmah po saznanju za manjak novca od 6.408,30 eura (a to je 25. februara2025.) izvršila direktorica uzima izjavu (3. marta 2025.) od &nbsp;Darka Pavićevića za koga se sumnja da je izvršio krivično djelo pronevjere. 25. februara uzeta je izjava i od njegovog pretpostavljenog Predraga Radonjića i 3. marta od Biljane Popović, referenta za predmetne poslove. Svim ovim licima je 10. marta uručeno rješenje o pokretanju disciplinskog postupka i upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze. 19. marta podnosi krivičnu prijavu ODT Podgorica protiv Darka Pavićevića, kao i eventualno protiv ostalih lica za krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti - stoji u obrazloženju prijave koju je podnijela Zlatičanin. Reagujući na njene navode, Iković je rekao da se prijavom protiv njega ne može sakriti suština problema. On je, kako je naveo na svom Instagram nalogu, osjećao potrebu da se obratim javnosti i jasno ukaže na suštinu problema koji se, tvrdi, pokušava zamagliti kroz lične obračune i zastrašivanje. - Kao odbornik izabran voljom građana, moja je obaveza da štitim javni interes i da ukazujem na nepravilnosti, posebno kada se radi o postupanju sa novcem građana. Upravo iz tog razloga sam podnio prijavu nadležnom tužilaštvu, pozivajući se na informacije koje ukazuju na finansijsku zloupotrebu u Komunalnom preduzeću, kao i na sumnjivo postupanje rukovodstva u vezi sa tim slučajem - istakao je Iković. Umjesto da umjesto da odgovori na pitanja koja se tiču rada preduzeća kojim rukovodi, Zlatičanin je odlučila, kaže Iković, da njega targetira kao problem, pokušavajući da ga ućutka krivičnom prijavom. Tužilaštvo će, navodi on, imati priliku da utvrdi sve činjenice, a javnost, poručuje, zaslužuje da zna istinu.&nbsp; <h2>Espresna i odložena reakcija</h2> - Ako je sve urađeno zakonito – nema razloga za strah od prijave koju sam podnio. Ako nije – pokušaj da se problem zataška napadom na mene neće uspjeti - naglasio je Iković. Prema njegovim riječima, posebno je indikativno to što je direktorici bilo potrebno više od godinu dana da podnese krivičnu prijavu protiv zaposlenog za kojeg postoji sumnja da je ukrao više od 6.000 eura u periodu od 1. januara 2024. do 15. februara 2025. iz budžeta građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920090956_02515dd2655940c9be7a06928a2b0195ed36125db3ddfd026c56fe458df20bf9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240920090956_02515dd2655940c9be7a06928a2b0195ed36125db3ddfd026c56fe458df20bf9" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Vuk Iković"> <figcaption>Vuk Iković(Photo: Preokret)</figcaption> </figure>  - Dok je protiv mene – koji sam podnio prijavu i slučaj iznio u javnost isključivo zarad zaštite javnog interesa – reagovala ekspresno, u roku od manje od nedelju dana - napomenuo je Iković. Još je zanimljivije i zabrinjavajuće, naglašasva on, to što je krivična prijava protiv osumnjičenog zaposlenog podnijeta tek neposredno prije nego što je on podnio prijavu i u javnost iznio podatke o tom slučaju.&nbsp; - Sasvim se legitimno postavlja pitanje – da li bi ta prijava uopšte bila podnijeta da predmetna dokumentacija nije dospjela u moje ruke? Vrijeme prijave izaziva sumnju i dodatno potvrđuje da se ovdje ne radi o principijelnom, već o reaktivnom i politički revoltiranom potezu. Ovakav odnos prema onima koji insistiraju na odgovornosti jasno pokazuje da se ne radi o brizi za zakonitost, već o pokušaju da se zaštite partijski podobni - zaključio je Iković.

Tamara Klikovac

Razmjena prijava zbog sumnje na pronevjeru u Komunalnom Danilovgrad; Iković: Zataškivanje problema napadom

Protiv N.M. (54) i poljske državljanke D.J. (35) po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Baru podnijete su krivične prijave zbog sumnje na građenje objekta bez prijave i dokumentacije u produženom trajanju.
- U postupku do podnošenja krivične prijave utvrdjeno su prijavljeni N.M. i D.J. krivična djela počinili na način što su u vremenskom periodu od 2022. do 2025. godine na tri katastarske parcele na teritorije opštine Bar, započeli izgradnju tri građevinska objekta od čvrstih materijala, od kojih su dva u potpunosti izgrađena i to sve bez prethodno podnijete prijave i dokumentacije za građenje - kazali su u policiji.
Time je, kako su naglasili, budžetu opštine Bar pričinjena šteta u iznosu od oko 36.000 eura.

Krivične prijave muškarcu i poljskoj državljanki zbog nelegalne gradnje kojom je budžetu Opštine Bar nanijeta šteta od oko 36.000 eura

Protiv U.A (46), I.A (45) i A.B. (62) podnijete su krivične prijave zbog sumnje na građenje objekta bez prijave i potrebne dokumentacije - u produženom trajanju.
To je učinjeno po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Ulcinju.
- U postupku do podnošenja krivične prijave utvrđeno je da su prijavljeni U.A. I.A i A.B. krivična djela počinili na način što su u decembru 2024. godine na tri katastarske parcele u mjestu zvanom Gornji Štoj, opština Ulcinj, započeli izgradnju tri građevinska objekta od čvrstih materijala identičnih dimenzija bez prethodno podnijete prijave i dokumentacije za građenje - kazali su u policiji.
Time je, ističu oni, budžetu opštine Ulcinj pričinjena štetu u iznosu od oko 24.000 eura.

Tri krivične prijave zbog nedozvoljene gradnje kojom je budžet Ulcinja oštećen za 24.000 eura

Protiv P.K. (38) i M.Z. (39) policija u Baru podnijela je krivične prijave zbog sumnje na zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju.
P.K. se, kako je saopšteno iz Uprave policije, sumnjiči da je kao zaposleni u pravnom licu koje se bavi priređivanjem igara na sreću, prisvojio novac iz depozita iskoristio ga za onlajn klađenje.&nbsp;
- Time je pričinio materijalnu štetu pomenutom društvu u ukupnom iznosu od 3.990 eura - istakli su u policiji.
M.Z. &nbsp;je procesuiran jer je zaposleni u ugostiteljskom objektu, u vremenskom periodu od šest mjeseci, umanjivao iznose dnevnih pazara, tako što je pazar plaćen gotovinom prikazivao kao naplatu putem kartica preko POS terminala banke.
- Time je ugostiteljskom objektu pričinio materijalnu štetu u iznosu od 8.330 eura - dodali su u policiji.

Krivične prijave za dva Baranina: Jedan novac iz depozita iskoristio za onlajn klađenje, drugi umanjivao iznose dnevnih pazara

Zatvorenici u spuškom zatvoru R.J., M.Ž., E.T., A.Lj, M.T. i S.L. sumnjiče se za zlostavljanje i fizičko nasilje nad jednom osobom.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, protiv njih je podnijeta krivična prijava zbog krivičnog djela zlostavljanje - koje se izvršili dok su svi bili u prostorijama Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS).
Dodaju i da su službenici danilovgradske policije krivično procesuirali i M.D. zbog nedozvoljene trgovine.
- Postupajući po operativnim saznanjima policijski službenici kontrolisali su u Spužu dva lica koja kod sebe nisu imala identifikaciona dokumenta i kod kojih je u prtljažniku vozila pronađeno 45 flaša alkoholnog pića vrijednosti od oko 500 eura - kazali su u Upravi policije.
Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu protiv M.D., za koje postoji sumnja da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina, podnijeta krivična prijava.

Krivične prijave protiv šest zatvorenika UIKS-a zbog zlostavljanja jedne osobe

Amerikanac Robert Prevost inaugurisan je na velikoj inauguracionoj misi na trgu Svetog Petra u Vatikanu, za 267. papu, Lava XIV. Svečani čin inauguracije ozvaničen je kada je novom papi dodijeljena papske insignija vlasti, Ribarski prsten. Papa je prilikom ustoličenja održao govor, u kojem je posebno kritikovao globalnu ekonomiju koja izrabljuje planetu i gura najsiromašnije na marginu. Istovremeno je upozorio na opasnost od centralizacije unutar Vatikana, poručivši da će svoju službu posvetiti tome da uvijek odli iskušenju da upravlja Vatikanom autokratkski.&nbsp; Upozorio je i na opasnost vjerske propagande. - Braćo i sestre, želio bih da naša prva velika želja bude za jedinstvenom Crkvom, znakom zajedništva, koji postaje pokretačka snaga za pomireni svijet- rekao je movi papa. Govoreći o "Petrovom služenju" – učeniku Isusa Hrista na čijem se grobu, prema vjerovanju, nalazi Vatikan – istaknuo je da se ono "odlikuje ljubavlju koja se daje bez zadrške". - Budući da Crkva Rima predsjeda u ljubavi, a njena prava vlast je Hristova ljubav, nikada se ne smije raditi o tome da se druge osvaja silom, vjerskom propagandom ili moći. Uvijek i samo se radi o ljubavi, onako kako je to činio Isus- poručio je Lav XIV. Novi papa je na kraju pozvao vjernike da ostanu "zajedno kao jedan narod", da "koračaju prema Bogu i ljube jedni druge".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051811058_9708b95b30ca64f25a4fdf75c4adf9e1f90cbf25f51558c0fffb4791d0aaea2c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051811058_9708b95b30ca64f25a4fdf75c4adf9e1f90cbf25f51558c0fffb4791d0aaea2c" data-rendition-name="original" width="1122" height="618" loading="lazy" alt="Inauguracija pape"> </figure>  Na zvaničnu inauguraciju pape Lava XIV u Vatikan došli su zvaničnici iz više od 150 zemalja, saopštila je Sveta stolica.&nbsp; Crnogorsku delegaciju na inauguraciji pape Lava XIV predvodi premijer Milojko Spajić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051811058_8efbe71aea7622c8388b250c48ecbe07842d97ef76137b76b9fe0b83e61d9994.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051811058_8efbe71aea7622c8388b250c48ecbe07842d97ef76137b76b9fe0b83e61d9994" data-rendition-name="original" width="1097" height="607" loading="lazy" alt="inauguracija pape"> </figure>  Predstavnici Italije, Perua i Sjedinjenih Država imaju mjesta u VIP loži, s obzirom na to da papa ima peruansko i američko državljanstvo, javljaju agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518110512_4bd0857e7fa87c0a2082c10872dae78b60c5395dcffd8bdca99a5a9f133294a7.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518110512_4bd0857e7fa87c0a2082c10872dae78b60c5395dcffd8bdca99a5a9f133294a7" data-rendition-name="original" width="1116" height="615" loading="lazy" alt="inauguracija pape"> </figure>  Američku delegaciju predvodi potpredsjednik Džej Di Vens, a dolazak planira i državni sekretar Marko Rubio. Dolazak na misu na Trg svetog Petra potvrdili su njemački kancelar Fridrih Merc, italijanska premijerka Đorđa Meloni, kanadski premijer Mark Karni i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518110512_168a72eacca2813ebcda70c7e27457cd1c46fb30b38f5c8bce0e5f1688251d4f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518110512_168a72eacca2813ebcda70c7e27457cd1c46fb30b38f5c8bce0e5f1688251d4f" data-rendition-name="original" width="1127" height="621" loading="lazy" alt="inauguracija pape"> </figure>  Evharistijska proslava počela je &nbsp;danas u 10:00 časova po srednjoevropskom vremenu u bazilici i na Trgu Svetog Petra, čime je papa Lav XIV svečano počeo svoju službu na čelu Rimokatoličke crkve.

Inaugurisan papa Lav XIV, primio Ribarski prsten i insignije papske vlasti

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Premijer Španije Pedro Sančez pozvao je na pojačani pritisak kako bi se zaustavila izraelski "masakr u Gazi", te najavio da Madrid planira da podnese rezoluciju Ujedinjenim nacijama kojom bi se od Svjetskog suda zatražilo mišljenje o pristupu humanitarnoj pomoći palestinskoj teritoriji. 
 
Sančez je na samitu Arapske lige u Bagdadu izjavio da je rat koji je započeo napadom Hamasa na Izrael u oktobru 2023. godine doveo do "neprihvatljivog broja" žrtava u Gazi, čime je prekršen "princip humanosti".
- Izuzetno teška humanitarna kriza kroz koju Gaza prolazi od oktobra 2023. prouzrokovala je više od 50.000 mrtvih, 100.000 ranjenih i raseljavanje dva miliona ljudi- rekao je on, koji je ranije već oštro kritikovao izraelsku ofanzivu.
Svjetski lideri bi, prema njegovim riječima, trebalo da "intenziviraju pritisak na Izrael kako bi se zaustavio masakr u Gazi, posebno putem mehanizama koje nam pruža međunarodno pravo".
Sančez je najavio da će Španija "predložiti Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija da zatraži od Međunarodnog suda pravde mišljenje o tome da li Izrael ispunjava svoje međunarodne obaveze kada je riječ o omogućavanju pristupa humanitarnoj pomoći Gazi", koja je pod potpunom blokadom pomoći od 2. marta.
Sančez je rekao da će Španija takođe podržati nacrt druge rezolucije UN-a kojom se od Izraela traži da "okonča humanitarnu blokadu" i omogući "potpun i neometan pristup humanitarnoj pomoći" Gazi.

Sančez najavio UN rezoluciju zbog izraelskih napada u Gazi

Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore, članica EUROPARC Federacije, povodom Evropskog dana parkova, organizuje panel diskusiju pod nazivom „Zajedno za prirodu” , sa ciljem da se kroz konstruktivni dijalog i razmjenu mišljenja relevantnih subjekata istakne značaj zaštite prirodnih vrijednosti i unapređenja upravljanja zaštićenim područjima.
Panel diskusija će se održati sjutra u Hotelu Crowne Plaza u Podgorici, sa početkom u 10.00 časova.&nbsp;
- Ovaj događaj okupiće predstavnike nadležnih ministarstava, institucija, diplomatskog kora, međunarodnih organizacija, stručne javnosti, civilnog sektora i drugih relevantnih aktera, sa fokusom na teme očuvanja biodiverziteta, održivog razvoja i međunarodne saradnje u oblasti zaštite prirode. - navodi se u saopštenju.
U uvodnom dijelu, učesnicima skupa obratiće se ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, ambasadorka Republike Francuske u Crnoj Gori NJ.E. Anne Marie Maskay i direktorica Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore Marinela Đuretić.&nbsp;
Zatim slijedi prezentacija pomoćnice direktora za zaštitu, održivi razvoj i turizam Nele Vešović Dubak, te učešće ključnih subjekata u okviru tri panela i diskusija. U prvoj diskusiji o ulozi državne uprave u zaštiti i održivom razvoju zaštićenih područja, pored ministra Ćulafića i direktorice Đuretić, učestvovaće i direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić i direktor Eko fonda Draško Boljević. O ulozi međunarodnih partnera i donatora u očuvanju prirodnog i kulturnog nasljeđa govoriće ambasador Hrvatske u Crnoj Gori NJ.E. Veseljko Grubišić, Liderka tima za inkluzivni i zeleni razvoj UNDP Aleksandra Kiković, Glavni tehnički savjetnik JICA projekta Juta Morikava, i državni sekretar ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Zoran Dabetić.&nbsp;
Na temu doprinosa civilnog sektora u zaštiti biodiverziteta i promociji zaštićenih područja, svoje diskusije, razmjenu mišljenja i iskustva u radu, izložiće predstavnici pet NVO: NVO CZIP Ksenija Medenica, NVO EnvPro Ana Katnić, NVO Green Home Azra Vuković, NVO Parkovi Dinarida Zoran Mrdak i NVO Eko tim Milija Čabarkapa.&nbsp;
Moderator Panela je Danijel Garić.
- Svake godine EUROPARC federacija sa sjedištem u Njemačkoj, organizuje promotivne, ekološke i edukativne događaje povodom Evropskog dana parkova. Ove godine obilježava se pod sloganom „Zajedno za prirodu‟ i ima za cilj da ukaže na značaj saradnje svih subjekata u očuvanju prirode, kao i da proširi svijest javnosti o značaju prirodnih ljepota u zaštićenim područjima širom Evrope, ukazujući na važnost njihovog očuvanja i održivog razvoja. Od 1999. svake godine Evropski dan parkova obilježava se 24. maja, u znak sjećanja na prve nacionalne parkove u Evropi – 9 parkova oformljenih u Švedskoj 1909. godine- podsjećaju organizatori.

Nacionalni parkovi Crne Gore organizuju panel diskusiju ''Zajedno za Evropu''

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: krivicne-prijave