<article>Cetinjanin V.V. (64) lakše je povrijeđen je u udesu koji se danas oko 13 sati dogodio na putu Cetinje – Čevo, prenosi RTV Cetinje.On je upravljao vozilom Fiat registarskih oznaka PG KA 875, a prema nezvaničnim informacijama do prevrtanja vozila je došlo zbog poledice na putu. V.V. je bio sam u automobilu, a vozilom hitne medicinske pomoći prebačen je u cetinjsku bolnicu.Na mjestu udesa bili su i pripadnici Službe zaštite i spašavanja Prijestonice Cetinje koji su sa dva vozila i četiri vatrogasca izašli na teren.Uviđaj su obavili pripadnici cetinjske policije.</article>

Cetinjanin V.V. (64) lakše je povrijeđen je u udesu koji se danas oko 13 sati dogodio na putu Cetinje – Čevo, prenosi RTV Cetinje.
On je upravljao vozilom Fiat registarskih oznaka PG KA 875, a prema nezvaničnim informacijama do prevrtanja vozila je došlo zbog poledice na putu. V.V. je bio sam u automobilu, a vozilom hitne medicinske pomoći prebačen je u cetinjsku bolnicu.
Na mjestu udesa bili su i pripadnici Službe zaštite i spašavanja Prijestonice Cetinje koji su sa dva vozila i četiri vatrogasca izašli na teren.
Uviđaj su obavili pripadnici cetinjske policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Cetinje

saobraćajna nezgoda

povrijeđeni

Hronika

Prevrnulo se vozilo, lakše povrijeđen Cetinjanin

Cijena paklice cigareta narednih dana biće povećane deset centi zbog nastavka usklađivanja akciznog kalendara sa EU, odnosno povećanja specifične akcize sa 52 na 53,5 EUR na hiljadu cigareta. 
 
Akciza ulazi u obračun poreza na dodatu vrijednost, a uvoznici i distributeri u skladu sa tim rastom usklađuju svoje marže, pišu Vijesti. 
 
Uvećana akciza stupa na snagu od sjutra, ali će distributeri maloprodajne cijene povećati nakon praznika. 
 
Druga proporcionalna akciza ostaje ista, odnosno 24,5 odsto od maloprodajne cijene cigareta. 
 
Prema Zakonu o akcizama, ukupna akciza ne može biti manja od 91,5 EUR na hiljadu cigareta, odnosno 1,83 EUR po paklici. 
 
“Prema novom obračunu akciza, minimalna akciza koju uvoznici moraju da plate po paklici prema Upravi carina iznosi 1,83 EUR za najjeftinije cigarete. S obzirom na to da na visinu akcize utiče i varijabilni dio koji se kalkuliše na osnovu maloprodajne cijene, iznos akcize će ići i preko 2,4 EUR za najskuplje cigarete na tržištu. Kada se na taj iznos doda i pripadajući PDV po paklici, država ubira preko 85 odsto od ukupnog iznosa maloprodajne cijene paklice cigareta”, saopšteno je Vijestima od distributera duvanskih proizvoda. 
 
Oni navode da je od juna 2021. godine do danas, a posebno tokom 2022. i prošle godine, odlučnim djelovanjem Uprave carina i ostalih službi, efekat crnog tržišta cigareta minimalizovan, odnosno da se skoro cjelokupno tržište vratilo u legalne tokove. 
 
Njihovi podaci pokazuju da je u 2018. godini postojalo ogromno nelegalno tržište duvanskih proizvoda koje je prouzrokovano odlukom tadašnje Vlade da bez ikakve potrebe zamijeni postojeći akcizni kalendar koji je podrazumijevao postepeno povećanje akcize na duvanske proizvode. 
 
“Uz opravdanje da se akciza mora usaglasiti sa akcizama EU, te godine cijene cigareta su povećane za 50 centi po paklici i u roku od samo šest mjeseci tržište legalnih cigareta skoro prepolovljeno. Potpuni kolaps legalnog tržišta je izbjegnut nakon što je te iste godine donesena odluka da se akcize vrate na prethodni nivo“, navodi se u istraživanju tržišta koje su uradili distributeri. 
 
Od kraja 2020. godine Ministarstvo finansija i Uprava prihoda i carina učinili su ogroman uspjeh u povećanju legalnog tržišta zahvaljujući odlučnoj borbi protiv crnog tržišta cigareta, a što je još važnije umjerenim i postepenim povećanjem akciza i predvidivim akciznim kalendarom. 
 
„Ostvarena je rekordna prodaja u prošloj godini od 56,5 miliona paklica cigareta, što je u odnosu na prodaju u 2022. godini više 6,7 odsto, a 37,5 odsto u odnosu na 2021. godinu kada je u junu počeo ozbiljan udar na crno tržište”, navedeno je u istraživanju. 
 
Na te podatke, kako su kazali, treba dodati još oko 6,2 miliona paklica bezdimnih duvanskih proizvoda što ukupno predstavlja oko 62,7 miliona paklica ili 1,25 hiljada tona duvanskih proizvoda. 
 
“Ukupni količinski rast legalnog tržišta cigareta prošle godine je 6,7 odsto u odnosu na 2022. Na to treba dodati i rast bezdimnih duvanskih proizvoda koje definitivno sve više imaju uticaja na tržište, jer je ukupan rast te kategorije 28 odsto. Postepeno podizanje akcize i odlučna borba protiv crnog tržišta, uvijek rezultiraju velikim uvećanjem prodaje cigareta a samim tim i naplatom akcize na duvanske proizvode i ona je bila rekordna za prošlu godinu. Količinski rast prodaje je pratio i rast prihoda od akcize na duvanske proizvode, te je u prošloj godini naplaćeno 100,2 miliona EUR, što je u apsolutnom iznosu 8,2 miliona ili 8,9 odsto više”, naveli su distributeri u analizi.

Paklice cigareta od 1. januara skuplje deset centi

Elektromotorni voz koji je saobraćao iz Podgorice ka Nikšiću kamenovan je u ponedjeljak uveče, ali niko od putnika nije povrijeđen, saopšteno je iz Željezničkog prevoza Crne Gore (ŽPCG). 
 
Iz Željezničkog prevoza su rekli da je voz koji je juče pušten u saobraćaj nakon velikih napora da se osposobi za saobraćaj već istog dana postao meta vandalskog napada. 
 
Kako su kazali, u 22 sata i 45 minuta, prilikom ulaska voza 7108, CAF EMV 101-103, u stanicu Nikšić, on je kamenovanja pri čemu je razbijeno desno bočno staklo. 
 
„Nije bilo povrijeđenih putnika ali je pričinjena materijalna šteta i voz je morao biti povučen iz saobraćaja i vraćen u depo u Podgorici radi hitne zamjene prozora“, navodi se u saopštenju ŽPCG. 
 
Oni su naveli da taj incident dolazi u trenutku kada se ŽPCG suočava s velikim izazovima u održavanju željezničkih voznih sredstava. 
 
„Početkom decembra, kompanija je bila na ivici kapaciteta zbog ograničenog broja voznih sredstava za održavanje postojećeg reda vožnje“, navodi se u saopštenju. 
 
Uprkos tome, kako se dodaje, uloženi su ogromni napori kako bi se vozovi osposobili i omogućilo nesmetano pružanje usluga putnicima. 
 
„Ovakav čin vandalizma nije samo napad na vozno sredstvo već i na trud svih zaposlenih u ŽPCG Podgorica koji neumorno rade na obezbjeđivanju bezbjednog i redovitog saobraćaja“, kaže se u saopštenju. 
 
Iz ŽPCG su rekli da uništavanje javne imovine direktno ugrožava kvalitet usluga koje pružaju građanima i značajno otežava njihove aktivnosti u osjetljivom periodu. 
 
„Očekujemo da će Ministarstvo unutrašnjih poslova i nadležni organi preduzeti sve mjere i aktivnosti kako bi počinioci ovog vandalskog čina bili što prije identifikovani i adekvatno sankcionisani“, kazali su iz ŽPCG. 
 
To je, kako su dodali, neophono kako bi bila poslata jasna poruka da se takva djela protiv ugrožavanja bezbjednosti željezničkog saobraćaja i državne imovine ne mogu tolerisati. 
 
„Uprkos ovom događaju, ŽPCG uvjerava putnike da ovo neće uticati na redovitost saobraćaja tokom predstojećih prazničnih dana“, kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da ŽPCG nastavlja da ulaže maksimalne napore kako bi očuvali kontinuitet saobraćaja i zadovoljili potrebe svih korisnika njihovih usluga. 
 
Iz ŽPCG su zahvalili javnosti na razumijevanju i podršci u periodu velikih izazova za funkcionisanje kompanije. 
 
"Naša misija ostaje pružanje bezbjednog i kvalitetnog prevoza za sve građane Crne Gore“, zaključuje se u saopštenju Željezničkog prevoza.

Kamenovan voz na stanici u Nikšiću, pričinjena materijalna šteta

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti "Jug", Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj su, vršeći pojačane aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju otkrivanja i procesuiranja lica koja u svom posjedu drže ilegalno oružje, izvršili pretres kuće D.S. (66), rođen u Ulcinju, sa prebivalištem u Republici Srbiji, navode u saopštenju medijima iz Uprave policije.&nbsp;
Kako navode pretresom kuće u mjestu Briska gora u Ulcinju policija je pronašla lovačku pušku, pištolj marke CZ M57, dva okvira, 156 komada patrona za lovačku pušku, redenik, kutiju sa sadržajem baruta i kutiju sa sačmom.
"Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju koji je naložio da se protiv D.S. podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, u redovnom postupku", navode iz Uprave policije.&nbsp;

Policija kod Ulcinjanina sa prebivalištem u Srbiji pronašla ilegalno oružje

Crna Gora je jutros oko 9:30 sati Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) izručila južnokorejskog državljanina Do Kvona (Hyeong Do Kwon), saznaje Portal ETV.&nbsp; -Danas je na graničnom prelazu Aerodrom Podgorica od strane službenika NCB INTERPOL-a Podgorica, uz podršku Specijalne jedinice policije, izručen državljanin Južne Koreje Do Kvo (Hyeong Do Kwon) koji se potraživao od strane dvije države i to Južne Koreje i Sjedinjenih Američkih Država.Do Kvon, koji je prije 21 mjesec uhapšen u Podgorici, izručen je SAD-u na osnovu odluke ministra pravde Bojana Božovića od 27. decembra - piše u saopštenju Uprave policije. Prethodno je Ustavni sud na sjednici 24. decembra odbio žalbu advokata Do Kvona protiv presude Vrhovnog suda Crne Gore. Nakon što su dobili odluku ministra pravde, Do Kvonovi advokati Goran Rodić i Marija Radulović podnijeli su 27. decembra Ustavnom sudu hitnu žalbu, kao i zahtjev za izricanje privremene mjere Evropskom sudu za ljudska prava. Istovremeno, Ustavnom sudu je podnijet Zahtjev za donošenje rješenja kojim će se obustaviti izvršenje ministra pravde do donošenja konačne odluke Ustavnog suda.&nbsp; Ta odluka ministra pravde, kako su tada naveli, donijeta je uz kršenje domaćeg Zakona, Evropske konvencije o ekstradiciji i samog bilateralnog Ugovora o izručenju između Crne Gore i SAD-a. -Obzirom na to da se izvršenje odluke ministra pravde o izručenju našeg klijenta Sjedininjenim Američkim državama očekuje svakog trenutka, ZAHTIJEVAMO da HITNO I BEZ ODLAGANJA donesete odluku o obustavi izvršenja predmetnog rješenja do donošenja odluke UStavnog suda o podnijetoj ustavnoj žalbi - piše, između ostalog, u hitnom dopisu upućenom 27. decembra predsjednici Ustavnog suda Snežani Armenko.&nbsp; I ministar pravde Bojan Božović je hitnim dopisom obaviješten o zahtjevu da se obustavi izručenje zbog ,,kršenja bilateralnog sporazu,ma Crne Gore i SAD".&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241231121256_c235fb838b1733f02e1784a0c3b9bd8ec96eaa324b1b94b7c7e808ea47a89687.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241231121256_c235fb838b1733f02e1784a0c3b9bd8ec96eaa324b1b94b7c7e808ea47a89687" data-rendition-name="original" width="1200" height="1147" loading="lazy" alt="Dopis advokatske kancelarije Gorana Rodića predsjednici Ustavnog suda Armenko"> <figcaption>Dopis advokatske kancelarije Gorana Rodića predsjednici Ustavnog suda Armenko(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema stavu advokata Gorana Rodića i advokatice Marije Živković odluka o izručenju predstavlja ,,grubo ignorisanje odredbe člana 10 bilateralnog ugovora ( koji shodno članu 9 Ustava Crne Gore ima primat u primjeni i neposredno se primjenjuje u konkretnom slučaju) od strane Ministra, predstavlja nespornu potvrdu odbrane Do Kvona o tome da je u ovom predmetu, od samog njegovog početka, donijeta odluke da se po svaku cijenu izruči SAD - ističe se u dopisu advokata Do Kvona.&nbsp; U dopisu predsjednici Ustavnog suda Armenko i ministru pravde Božoviću, advokatska kancelarija Gorana Rodića navodi da je ministar prekršio bilateralni sporazum Crne Gore sa SAD u kojem izričito piše da će država Crna Gora &nbsp;izručenje ,,dopustiti onoj državi čije traženje je prvo primljeno".&nbsp; -Nesporna činjenica, utvrđena kako sudskim odlukama, tako i u rješenju ministra je da je Republika Koreja PRVA PODNIJELA ZAMOLNICU ZA IZRUČENJE DO KWONA, dana 24. 03. 2023. godine - zaključuju branitelji Do Kvona. &nbsp; Ni predsjendica Ustavnog suda Armenko, baš kao ni ministar pravde Božović nijesu odgovarali na hitni dopis advokatske kancelarije Rodić.&nbsp; Takozvanog 'kralja kriptovaluta' potraživale su SAD i Južna Koreja zbog krivičnih djela prevara sa kripto valutama "teškim" najmanje 40 milijardi dolara, na koliko se procjenjuje šteta pričinjena investitorima krahom njegovih kripto valuta Luna i Terra.

Kralj kriptovaluta Do Kvon jutros izručen SAD-u

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Prorektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Veselin Mićanović, najavio je inicijativu za izmjenu članova tek formirane Redakcije Enciklopedije Crne Gore, koju realizuje Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU). On je to saopštio gostujući u emisiji Stav na RTCG, kao "predstavnik dijela akademske zajednice" koji je nezadovoljan sastavom Redakcije.
Mićanović nije odgovorio na pitanje koji je tačno dio javnosti i akademske zajednice nezadovoljan, niti je želio da imenuje nijednog od potpisnika inicijative koju je najavio, a koja će uskoro biti predata na razmatranje Skupštini ili Vladi Crne Gore.
- Inicijativa je široko obuhvatila različite pripadnike akademske zajednice, koji nijesu uže posmatrano nacionalno prepoznatljivog srpskog identiteta. Pokušavam u ovoj priči da ne istaknem srpski jezik ili srpsku zajednicu kao oštećenu u tom dijelu, već prosto da u tom Redakcijskom odboru treba da se nalaze i ljudi iz drugih konstitutivnih elemenata u Crnoj Gori, koji su sastavni dio crnogorskog društva – kazao je Mićanović.
<h2>Projekat</h2>
Projekat Encklopedija Crne Gore pokrenut je ove godine, prvi sastanak Redakcija je imala u septembru, a trebalo bi bude realizovan do 2028. godine. O Enciklopediji Crne Gore govori se već decenijama, tačnije od 1969. godine, a sada je, kroz rad i program nove Redakcije, realizacija dugo čekane Enciklopedije najbliža ostvarenju.
U avgustu 2024. godine Predsjedništvo CANU je imenovalo 18 članova Redakcije, a Vlada je za ovaj projekat već izdvojila finansijska sredstva.
Na čelu Redakcije, kao glavni i odgovorni urednik, se nalazi doskorašnji predsjednik CANU, akademik Dragan K. Vukčević, a ostali članovi su: akademici Đorđe Borozan, Aleksandar Čilikov, Pavle Goranović, Niko Martinović, Predrag Miranović, Žarko Mirković, Vukić Pulević, Dragan Radonjić, Šerbo Rastoder, Zoran Rašović, Nenad Vuković, kao i vanredni član CANU, prof. dr Ilija Vujačić, te redovni profesori i profesoke sa Univerziteta Crne Gore prof. dr Živko Andrijašević, prof. dr Goran Barović, prof. dr Vesna Karadžić, prof. Radmila Vojvodić i prof. dr Boris Vukićević.
Međutim, kako se već od septembra špekulisalo u pojedinim prosrpskim medijima, a prije dvije noći potvrdio prorektor Mićanović, „dio javnosti“ je nezadovoljan sastavom Redakcije Enciklopedije. Dvije ključne tačke koje se uzimaju kao sporne su objektivnost i naučna utemeljenost projekata, te sam sastav Redakcije, odnosno njeni pojedini članovi.
<h2>Ideološko upodobljavanje</h2>
- Sagledavajući u posljednje vrijeme određene reakcije društva, upitan je sastav Redakcije u pogledu ideološkog gledišta na određene, u crnogorskom kontekstu vrlo značajne elemente, jer u tom sastavu bi trebalo da ima konstitutivnih elemenata svih entiteta. Šta to znači? Mi, recimo, gledano sa stanovišta Redakcije, jasno prepoznajemo da Uredništvo u svom sastavu nema vrlo značajan procenat koji bi bio iz reda značajne sprske populacije, koji u Crnoj Gori broji trećinu stanovištva, a u jezičkom kontekstu to je još više, skoro pa polovina. To znači da će produkt takve Enciklopedije biti vrlo upitan iz ugla srpskog entiteta – tvrdi prorektor.
Mićanović je istakao da svakako treba raditi na izradi Enciklopedije, ali da treba prihvatiti društvenu stvarnost, po kojoj Redakciju treba da čine predstavnici svih entiteta koji postoje u Crnoj Gori, te da se sa tog stanovišta izaberu kompetentni ljudi i stručnjaci, a njih vidi, kako je posebno istakao, u kadrovima sa Univerziteta Crne Gore.
On nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije. Prorektor je dalje ponudio ljude sa Univerziteta kao stručnjake koji bi mogli da uđu u sastav Redakcije, iako se u njenom trenutnom sastavu već nalaze univerzitetski profesori (sadašnji i bivši).&nbsp;
Mićanović je međutim istakao da su članovi Redakcije sigurno stručni u svojim oblastima rada i vrijedni poštovanja, ali je problematizovao njihovu objektivnost u dijelu odnosa i prihvatanja srpskog jezika i srpskog entiteta.
Ipak, prorektor nije objasnio koji su to ideološki stavovi i postulati Redakcije CANU koji konkretno smetaju srpskom entitetu. Nije odgovorio ni na potanje da li iza ove inicijative stoje i neke političke partije, crkva, ili Matica srpska, koja se još u oktobru oglašavala kritikujući sastav Redakcije Enciklopedije Crne Gore.
- Ja želim objektivno da pristupim objašnjenju problema koji će nastupiti ako budemo rasipali sredstva, a budemo uzimali u obzir sve konstitutivne elemente crnogorskog društva. Ne želim tu da istaknem samo srpski, već i bošnjački, albanski, hrvatski, crnogorski, svi ti entiteti su prepoznatljivi i kao multikulturno društvo trebali bismo da pokažemo zrelost i uvažimo sve ove vrijednosti savremenog društva. Da li postojeći redakcijski odbor odgovara tome, da ne pominjemo imena, to ćete vidjeti prema jasnim izjavama pojedinaca iz sastava Redakcije i možete očekivati kakav će biti ishod.
Pored Enciklopedije, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, u sprezi sa više od 700 saradnika, aktivno radi na izradi leksikona iz različitih oblasti, vezanih za crnogorsku likovnu umjetnost, diplomatiju, botaniku, etnologiju i slično.
Mićanović je član uredništva na Leksikonu školstva, a takođe je i zamjenik glavnog i odgovornog urednika Leksikona nauke i visokog obrazovanja.
Na pitanje zašto je on lično i dalje na ovim projektima i drži visoke funkcije, umjesto da podnese ostavku, ako se ne slaže sa politikom CANU-a, nije konkretno odgovorio, komentarišući samo toliko da su to leksikoni čiji sadržaji ne štete nijednom entitetu u Crnoj Gori.&nbsp;
<h2>Ugroženo "srpsko biće" i strah od Crnogorca Njegoša&nbsp;</h2>
Mićanović je na kraju naglasio da se ovdje svakako radi o ugroženosti sprskog nacionalog bića u Crnoj Gori, ako ova Redakcija bude radila na Enciklopediji, uzimajući kao primjer te ugroženosti Petra II Petrovića Njegoša, koji bi po njemu, izgleda, mogao da bude protumačen kao crnogorski vladar i pjesnik.&nbsp;
- Ne da se plašim, više sam nego siguran da će biti ugrožen, i da neće biti objektivno zastupljen. Vi kao član ovog društva ste svjedok različitog interpretiranja nekog koga prihvatamo kao najveću vrijednost našeg društvenog produkta, Njegoša, ''Gorskog vijenca'', imamo različita gledišta. Ako se taj ''Gorski vijenac'' bude interpretirao na jedan način, mislim da smo već u problemu, mislim da smo stvorili razliku u društvu umjesto da je pomirimo. Na te probleme ja ukazujem i govorim o stvarima da, ako radimo nešto i ulažemo određena sredstva, da ona ne budu uzaludna.&nbsp;
<blockquote>Mićanović nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije</blockquote>
Iako imena idejnih tvoraca i potpisnika ove inicijative još uvijek nijesu poznata javnosti, vrijedi napomenuti da je trenutni potpredsjednik Vlade za nauku, obrazovanje i odnos sa vjerskim zajednicama, dr Budimir Aleksić, izabran u naučno zvanje i zaposlen kao naučni saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore upravo u vrijeme dok je prorektor Mićanović upravljao ovom univerzitetskom jedinicom kao v.d. direktor.
Procedura izbora Aleksića u naučno zvanje na Istorijskom institututu u oblasti &nbsp;Kulturno nasljeđe Crne Gore u drugoj polovini XX vijeka od početka je bila nepravilna, a konkursna oblast pogrešno adresirana, jer ona ne pripada istorijskim već kulturološkim naukama.
Takođe, Aleskić niti je istoričar niti kulturolog, a osnovne, magistarske i doktorske studije završio je iz oblasti nauke o književnosti. Doktorirao je na temi „Fantastika i naučna fantastika u romanima za djecu i omladinu Čeda Vukovića“. Sâm Aleksić u biografiji koju je objavio na sajtu Cetinjske bogoslovije kaže da su mu oblasti interesovanja: istorija srpske književnosti i kulture i dječija književnost.
Čak su i u recenzentsku komisiju bili imenovani profesori sa Fakulteta dramskih umjetnosti i akademik SANU od kojih ni jedan nema zvanje iz oblasti za koju se Aleksić prijavio, čime je prekršen član 88 Statuta Univerziteta Crne Gore koji propisuje da najmanje dva recenzenta moraju imati zvanje iz oblasti za koju se kandidat prijavljuje, dok ni sam Aleksić nema naučnih istorijskih radova.
Tako se akademik SANU Slavenko Terzić u recenziji bavio Aleksićevim književnim radovima „Mojkovačka bitka u srpskoj hroničarskoj epici“ i „Njegoš i Lovćen kao pjesnička inspiracija Momira Vojvodića“, koji nemaju nikakve veze sa istorijskom naukom, kulturnim nasljeđem Crne Gore i Istorijskim institutom.&nbsp;
Iz Crnogorske akademije nauka i umjetnosti nijesu željeli da komentarišu ovu inicijativu ni navode prorektora Mićanovića.

Mićanović bi da nacionalno i ideološki upodobi Redakciju Enciklopedije Crne Gore "srpskom biću"

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Prevrnulo se vozilo, lakše povrijeđen Cetinjanin

Tagovi

Paklice cigareta od 1. januara skuplje deset centi

Kamenovan voz na stanici u Nikšiću, pričinjena materijalna šteta

Policija kod Ulcinjanina sa prebivalištem u Srbiji pronašla ilegalno oružje

Kralj kriptovaluta Do Kvon jutros izručen SAD-u

PRATITE TVe UŽIVO