Jedna osoba lakše je povrijeđena u saobraćajnoj nezgodi koja se jutros, oko 8:45 sati, dogodila na magistralnom putu Budva - Cetinje na Košljunu.
Kako je Vijestima rečeno u budvanskoj policiji, koja je izvršila uviđaj, u udesu su učestvovala tri vozila.
Došlo je do prevrtanja vozila i jedna osoba je zadobila lakše povrede. Ona je transportovana u Dom zdravlja Budva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Udes na Košljunu: Prevrnulo se vozilo, lakše povrijeđena jedna osoba

Pet osoba, među kojima dvoje djece, povrijeđeno je u saobraćajnoj nezgodi na putu Andrijevica - Berane - potvrđeno je našem portalu u Operativno-komunikacionom centru Uprave policije.
Oni su, kako nam je saopšteno, zatražili medicinsku pomoć u beranskoj bolnici. U OKC-u nijesu imali detalje o stepenu povreda.
Saobraćajna nezgoda se, kako je precizirano, desila u 12.38 sati između dva automobila.
Sudeći prema fotografijama objavljenim u vajber grupi Patrola CG, jedan automobil je od siline udara završio na krovu.

Pet osoba povrijeđeno u saobraćajnoj nezgodi na putu Andrijevica - Berane

Na putu Podgorica - Cetinje u 16.25 sati desila se saobraćajna nezgoda u kojoj su povrijeđene dvije osobe.
To je Portalu ETV saopšteno iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).
Oni nijesu imali precizne informacije o stepenu povreda.
U udesu su učestvovala dva vozila.
Saobraćaj na ovom pravcu je u prekidu zbog vršenja uviđaja.

Saobraćajna nezgoda na putu Podgorica - Cetinje, povrijeđene dvije osobe

Tri osobe povrijeđene su u saobraćajnoj nezgodi koja se jutros dogodila u centru Podgorice, potvrđeno je Portalu ETV iz OKC-a.
Nezgoda se dogodila oko 9:30 sati u Ulici Marka Miljanova, kada su se, iz za sada neutvrđevih razloga, sudarila dva vozila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FfBf-E7rA0Mg%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom sudara vozila, jedno se prevrnulo na bok. U OKC-u nijesu imali informaciju o stepenu povreda učesnika nezgode.
Policija je izvršila uviđaj.

1250x600

Podgorica: U udesu povrijeđene tri osobe

U mjestu Mijakovići, na putnom pravu Vrulja-Mijakovići u blizini Pljevalja danas oko 16:20 časova dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala dva vozila, od kojih se jedno od udarca prevrnulo na krov, nezvanično je potvrđeno Portalu ETV iz OKC-a.
Dvije osobe su lakse povrijeđene.
Saobraćaj nije u prekidu, već se odvija jednom trakom.

Nezgoda na putu u Mijakovićima: Dvoje lakše povrijeđeno

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 18 saobraćajnih &nbsp;nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijedjena teže, a četiri lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da se da je u Podgorici evidentirano sedam nezgoda, Baru četiri, Budvi i Nikšiću po tri i u Herceg Novom jedna.
&nbsp;Izdato je 359 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 32 prekršajne prijave.
&nbsp;&nbsp;Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

UP: Za 24 sata 18 saobraćajnih nezgoda

Nikšićka policija podnijela je krivičnu prijavu protiv B. Ć. (33) koji je osumnjičen da je pobjegao nakon učestvovanja u saobraćajnoj nezgodi u kojoj je jedna osoba zadobila teške tjelesne povrede.
Kako su precizirali na mreži Iks, saobraćajna nezgoda se desila 1. decembra, a - tada nepoznati učesnik nezgode - nepoznatim vozilom se udaljio sa mjesta nezgoda.
- Pripadnici nikšićke policije su nakon niza preduzetih aktivnosti identifikovali ovu osobu, vozača B. Ć, te sa događajem upoznali tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji je kvalifikovao krivično djelo teška djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja u sticaju sa ugrožavanjem javnog saobraćaja - ističu u objavi na mreži Iks.
Po njegovom nalogu protiv B. Ć. je podnijeta krivična prijava u redovnom postupku.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpolicijacg%2Fstatus%2F1998341033399140361%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Krivična prijava: Učestvovao u saobraćajnoj nezgodi u kojoj je jedna osoba teže povrijeđena, pa pobjegao

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 15 saobraćajnih nezgoda, u kojima su dvije osobe povrijedjene teže, a četiri lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano 11 nezgoda, a u Nikšiću četiri.
Izdato je 418 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeta 41 prekršajna prijava.
Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.

UP: Za 24 sata 15 saobraćajnih nezgoda

Pljevljak N.D. (20) teže je povrijeđen u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila nešto poslije ponoći u Pljevljima
Kako prenosi RTV Pljevlja, udes se dogodio u pljevaljskom naselju Kupusište.
Povrijeđeni je zbog teških povreda glave transportovan u Klinički centar u Podgorici.

Udes u Pljevljima, teže povrijeđen dvadesetogodišnjak

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 13 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna &nbsp;osoba povrijedjena teže, i jedna lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano sedam nezgoda.
Po jedna nezgode evidentirana je u Cetinju, Baru, Ulcinju, Herceg Novom, Kotoru i Nikšiću.
Izdata su 473 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 49 prekršajnih prijava.
&nbsp;Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.

UP: Za 24 sata 13 saobraćajnih nezgoda

Vijeme je za imena i za odgovornost. Dosta je skrivanja iza kolektivne krivice, jer odgovorni imaju ime - poručila je profesorica Gorica Knežević Jelovac na protestu u Pljevljima, gdje su građani zatražili od države da reaguje i da ih zaštiti od daljeg trovanja. Knežević Jelovac je, kako prenosi PV Informer, pozvala državu, tužilaštvo i sve nadležne organe da procesuiraju odgovorne ili da priznaju da su saučesnici. - Naši građani danas stoje kao bedem protiv politike koja je naš grad pretvorila u ekološku žrtvenu zonu, a to jedinstvo građana je opasno za one koji godinama ćute, lažu i potpisuju dozvole dok se Pljevlja guše. Zato nas se plaše, jer ne mogu više građane zagušiti lažima - istakla je Knežević Jelovac.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122820120_8c25855e99426f12e50919045e191a89d09efd8d6ef708f0b1e5d3190257193a.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025122820120_8c25855e99426f12e50919045e191a89d09efd8d6ef708f0b1e5d3190257193a" data-rendition-name="original" width="377" height="800" loading="lazy" alt="Sa protesta u Pljevljima"> <figcaption>Sa protesta u Pljevljima(Photo: PV Informer)</figcaption> </figure>  Poručila je da ovo nije govor, već javna optužnica, jer "Pljevlja danas nisu grad, već eksperiment nad živim ljudima". - Ovo je svjesno trovanje jednog grada, a Pljevljaci prijetnja sistemu koji ubija. Pljevljaci danas ne traže usluge, ne mole, ne pregovaraju i to je najveći strah za one koji su navikli da Pljevlja ćute, dok dimnjaci rade, a računi i profiti idu drugima - naglasila je Knežević Jelovac. Upitala je i što je urađeno od tog, kako je kazala, kobnog 13. decembra i trovanja njihovih građana i djece. - Šta je urađeno? Donešen je lex specijalis, zakon protiv Evrope, zakon protiv građana, protiv zdravog razuma, a specijalan je po tome što je sramotan, jer to nije zakon za Pljevlja - to je zakon za alibi, da se opere savjest, a ne vazduh. Izabran je poseban zakon da se legalizuje trovanje, a prekrše svi evropski ekološki standardi koje je Crna Gora obavezna da poštuje u procesu pristupanja Evropskoj uniji - rekla je Knežević Jelovac.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122820120_aae9d035617fa3a3730b17420ee2f4170cec825fb40b875e711b5e22d2d77907.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122820120_aae9d035617fa3a3730b17420ee2f4170cec825fb40b875e711b5e22d2d77907" data-rendition-name="original" width="768" height="343" loading="lazy" alt="Sa protesta u Pljevljima"> <figcaption>Sa protesta u Pljevljima(Photo: PV Informer)</figcaption> </figure>  Radi se, prema njenim riječima, o zakonu koji suspenduje aktuelne propise, abolira odgovorne i poručuje da su Pljevlja manje vrijedna od evropskih standarda koje država formalno prihvata. - Oni u Podgorici, centrali, EPCG treba da shvate da Pljevljake ne interesuje novac, jer sa njim ne možemo da kupimo vazduh - poručila je Knežević Jelovac.&nbsp; Učenica trećeg razreda Gimnazije "Tanasije Pejatović" Lena Doderović rekla je da želi da djeca u vrtićima i svi drugi mališani nikada ne zapamte decembar 2025. i da Jaliju, Moćevac, Trlicu i Brdo jedino vide u ogledalu sunca u okviru zlatnih ivica njihovih Pljevalja.&nbsp; Za nadležne je poručila da je njihovo bolesno udisanje zagađenog vazduha kazna neoprostiva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122820120_f6db9e393277d6be5d1b7442f9e8295365edca72f1058c4af02e1012228ff20f.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122820120_f6db9e393277d6be5d1b7442f9e8295365edca72f1058c4af02e1012228ff20f" data-rendition-name="original" width="768" height="432" loading="lazy" alt="Sa protesta u Pljevljima"> <figcaption>Sa protesta u Pljevljima(Photo: PV Informer)</figcaption> </figure>  &nbsp;- Iako ne znamo koliko ćemo još brojati dane njihove nebrige i našeg stradanja - kazala je Doderović i zatražila od nadležnih da budu prijatelji djeci, mladima, a najviše starima. Građanski aktivista Pavle Čolović, organizator mirnog građanskog okupljana građana, se zahvalio predsjedniku Opštine Pljevlja Dariju Vranešu koji se, kako je rekao, istinski i srčano borio za očuvanje života građana u teškim momentima ekološke katastrofe koja se nadvila nad gradom i bio učesnik na prethodnom skupu građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122820120_1f1ab7d5004c8ec56f2b3ef16719e6b7de21d6cf2041480d1864b40663b33d7b.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122820120_1f1ab7d5004c8ec56f2b3ef16719e6b7de21d6cf2041480d1864b40663b33d7b" data-rendition-name="original" width="768" height="437" loading="lazy" alt="Sa protesta u Pljevljima"> <figcaption>Sa protesta u Pljevljima(Photo: PV Informer)</figcaption> </figure>

Knežević Jelovac: Vrijeme je za imena i odgovornost, dosta je skrivanja iza kolektivne krivice

Ski turizam ne može biti prioritet jer je globalno u krizi. I da nema klimatskih promjena i da imamo snijega, imamo veliku konkurenciju, tako da nikad nismo u ski turizmu zavređivali međunarodnu pažnju - kazao je turizmolog Rade Ratković u emisiji "24 sata" na Televiziji E.
Ističe i da ski sezona skijanja kratko traje i ne treba da bude priroitet.
- Trebalo bi strateški da razmišljamo, u kontekstu klimatskih promjena, šta da radimo, da neka stručna ekipa procijeni da li postoje šansa za postojanost snijega na postojećim visinama, a kod nas nijedno nije više od 2.000 metara - naveo je Ratković.
Priroda uslova je, prema njegovim informacijama, dobra za skijališta na većim visinama.&nbsp;
- To sve treba da se istraži i da imamo strategiju - naveo je Ratković.
Smatra da imamo prednost za gastronomski turizam.
- Treba da obnovimo sela, poboljšamo saobraćajnu dostupnost, marketinški nastup, bezbjednost i sigurnost, domet u planinama za pozive i internet - naveo je, pored ostalog, Ratković.
Ocjenjuje da fali destinacijski menadžment, kao i podrška države.
- Što se tiče prostora, mi ga devastiramo, a naročito na primorju, uništavamo ga gradnjom nekretnina i nemamo odgovor države u tom pogledu. Naprotiv, imamo indicija da država takav antituristički razvoj podržava, da ne podržava ne bi usvojila sporazum sa stranom državom o razvoju turizma i nekretnina - ističe Ratković.
Najnovija inicijativa, za koju se nada da neće doći, vidi da nema protivljenja države projektu koji nije u skladu sa principima održivog i regenerativnog razvoja, a to je Slovenska plaža.
- Nagovještava se odluka da se sruši i da se zamijeni rezidencijalnim objektima, koji su po preporuci eksperata prijetnja turizmu - ističe Ratković.
<h2>Tragedija na Savinom kuku</h2>
Komentarišući nedavnu tragediju na skijalištu Savin kuk, kada je poginuo turista iz Njemačke, ocijenio je da je to jedna tužna vijest i jedna loša poruka.
- Posebno kad se ima u vidu da nema mnogo gostiju, niti snijega koji bi mogao da generiše turističke tokove - rekao je Ratković.
Podsjetio je i na ostavku direktora Turističkog centra Durmitor Marinka Purića, ocjenjujući da je to pokazatelj odgovornosti.
- Loše je počela turistička sezona, sa lošom viješću. Dešava se to i negdje drugo, ali mi smo dosta u krizi sa tom vrstom turizma koji je globalno u krizi, mi nemamo ni velike komparativne prednosti lokacijske u odnosu na druge velike evropske skijaške centre. I da imamo kapaciteta za vještački snijeg, nikad ne znamo da li će to biti pouzdano jer ne znamo da li će temperature biti ispod nule, a onda se snijeg topi i nismo ništa uradili - naveo je Ratković.
<h2>Ekološka država</h2>
Komentarišući ekološku zagađenost u Pljevljima, te kakvu poruku šaljemo svijetu ako smo prepoznati kao zemlja divlje ljepote, ističe da turisti traže čistu prirodu, kakva je ona kojom obilujemo, ali da ono što se dešava u Pljevljima ozbiljno zabrinjava.&nbsp;
- Rekonstrukcija izgleda nije dobro odrađena i trebalo bi kao država tome da posvetimo veliku pažnju, da princip iz Ustava da budemo ekološka država stvarno u praksi primijenimo - rekao je Ratković.
Smatra da niko ne može biti za zagađenje odgovoran bez vlast u Pljevljima, ne samo ova nego i prethodna, ali ističe da aktuelni problem mora da rješava aktuelna vlast u tom gradu.
J. B.&nbsp;

Ratković: Ski turizam ne može biti prioritet, fali destinacijski menadžment

Izrael je u nedjelju obilježio značajan tehnološki iskorak u savremenom ratovanju, Ministarstvo odbrane te zemlje potvrdilo je da je Izraelskim odbrambenim snagama, IDF, isporučen prvi operativni sistem protivzračne odbrane zasnovan na laserskoj tehnologiji visoke snage, poznat kao "Iron Beam".
Kako je saopćeno, kompanija Rafael Advanced Defense Systems predala je izraelskoj vojsci prvi potpuno operativni laserski sistem za presretanje projektila, nakon opsežnih testiranja tokom kojih je sistem uspješno neutralizovao rakete, minobacačke granate i bespilotne letilice. Sistem će biti integriran u sastav Ratnog vazduhoplovstva Izraela i postati dio višeslojne protivvazdušne odbrane, zajedno sa postojećim sistemima Iron Dome, David’s Sling i Arrow.
Ministar odbrane Izraela Izrael Kac ocijenio je primopredaju sistema kao "istorijski trenutak", ističući da se radi o prvom slučaju u svijetu da je laserski sistem visoke snage dostigao punu operativnu spremnost. Prema njegovim riječima, Iron Beam predstavlja novu fazu u razvoju odbrambenih tehnologija.
Generalni direktor Ministarstva odbrane Amir Baram naveo je da isporuka sistema označava prelazak iz faze razvoja u serijsku proizvodnju. Dodao je da je Iron Beam tek početak šire tehnološke transformacije, naglašavajući da bi laserska tehnologija mogla značajno unaprijediti odbrambene kapacitete Izraela, posebno u pogledu troškova.
Za razliku od klasičnih presretačkih raketa, čija cijena po lansiranju može iznositi desetine ili stotine hiljada dolara, lasersko presretanje znatno je jeftinije. Izraelski zvaničnici smatraju da bi to moglo promijeniti ekonomski balans u sukobima, naročito u odnosu na protivnike koji se oslanjaju na masovnu upotrebu relativno jeftinih raketa i dronova.
Primopredaja je održana danas u postrojenju kompanije Rafael, prisustvovali su visoki vojni i industrijski zvaničnici. Među njima je bio i komandant Ratnog vazduhoplovstva Izraela, general-major Tomer Bar, koji je ovaj trenutak opisao kao posebno emotivan, naglasivši da se radi o važnom segmentu ukupne protivvazdušne odbrane, čije su sposobnosti, kako je rekao, već potvrđene tokom rata.
Direktor Rafaela Joav Turgeman izjavio je da je kompanija ponosna što je isporučila, kako je naveo, najnapredniji laserski sistem na svijetu za presretanje zračnih prijetnji. Dodao je da je Rafael, uprkos intenzivnim borbenim dejstvima, već demonstrirao zavidne operativne mogućnosti laserskih sistema visoke snage.
Sistem je poznat i pod hebrejskim nazivom Or Eitan, u znak sjećanja na kapetana Eitana Ostera, oficira IDF-a poginulog u borbama na jugu Libana.

Izrael prvi na svijetu dobio sistem koji će obarati projektile laserom

U napadu nožem u gradu Suriname, koji se nalazi u Južnoj Americi, ubijeno je najmanje devet osoba, uključujući djecu.
Zvaničnici su rekli da su žrtve, među kojima je petero maloljetnika, djeca i komšije napadača.
Policija navodi da je osumnjičeni muškarac pokušao napasti policajce koji su stigli na mjesto događaja i da je povrijeđen prilikom hapšenja.
Trenutno se oporavlja u bolnici, a u toku je istraga o napadu i njegovim motivima.

Južna Amerika: Muškarac nožem ubio devet osoba, među njima i djeca

Gošća astrološkog talk-show programa Znak Podznak je eno-gastronom Zerina Bogućanin.&nbsp;
Kroz iskrenu ispovijest Bugućanin otkriva događaje i ljude koji su značajno uticali na formiranje njenog karaktera.&nbsp;
Ona je danas cijenjeno ime na italijanskoj kulinarskoj sceni. 
 
Emisiju možete pogledati večeras u 22 sata na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNOua0LDKwUc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Zerina Bogućanin gošća emisije "Znak Podznak"

Gost emisije Jutro sa Majom je crnogorski bokser Matija Roganović, koji je osvajanjem zlatne medalje na Evropskom prvenstvu za juniore u Njemačkoj ostvario jedan od najvećih uspjeha u istoriji crnogorskog boksa u mlađim kategorijama. Sa njim je razgovarala naša novinarka Adela Mulić.
Naš gost biće Luka Vučković, umjetnik, sportista i humanista, koji će najaviti 18. Humanitarni plivački maraton OPEN WATER, koji se održava 3. januara. Pričamo o ideji maratona, ljudima zbog kojih se pliva, granicama fizičke izdržljivosti, ali i o tome kako sport može biti snažan alat solidarnosti i zajedništva.
Ugostićemo i glumca Ognjena Mićovića, koji je nedavno privukao veliku pažnju sjajnom ulogom u TV seriji „Tvrđava“, o kojoj govori cijeli region. Razgovaramo o uspjehu serije, njegovoj ulozi, glumačkom procesu, ali i o Podgorici u kojoj je rođen.
Naši gosti/panelisti su Todor Vukčević - Yacht Chef, Jelena Čejović Vukčević - umjetnica i Isidora Nikolić – muzičarka.

Jutro sa Majom donosi priče o zlatnim medaljama, humanosti, umjetnosti…

Ove subote, gošća astrološkog talk- show programa Znak Podznak je Eno - gastronom Zerina Bogućanin.&nbsp;
Kroz iskrenu ispovijest otkriva događaje i ljude koji su značajno uticali na formiranje njenog karaktera. Ona je danas cijenjeno ime na italijanskoj kulinarskoj sceni.
Emisiju možete pogledati večeras u 22 sata, na E - televiziji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNOua0LDKwUc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gošća emisije "Znak Podznak" gastronom Zerina Bogućanin

Završetak svake godine je vrijeme za sumiranje i analizu u dometima unutrašnje i vanjske politike i njenih rezultata u praktičnom smislu. Iako je nezahvalno u situaciji kada rijetko što funkcioniše u državi Crnoj Gori baviti se onima koji su na političkoj trpezi najmanje krivi za takvu situaciju, okolnosti nameću da nije moguće izbjeći širu sliku, uključujući i razmjere učinkovitosti suverenističkog političkog bloka i političkih partija koje se deklarišu kao dio tog korpusa. Očito je problem jasne diferencijacije od zla očigledna naklonost EU da Crnu Goru iskoristi kao primjer svoje otvorenosti za proširenje, kao motiv drugim zemaljama Zapadnog Balkana da pojačaju reforme i brže ispune kriterijume za članstvo. Dijelom zbog agresije Rusije na Ukrajinu, a dijelom zbog očitog mekog uticaja Ruske Federacije i Kine na prostorima Zapadnog Balkana, koji se širi i na neke bivše socijalističke zemlje, današnje članice EU. <h2>BURIDANOV MAGARAC</h2> Naklonost EU za prijem Crne Gore i očigledno formalizovanje uslova, bez ulaženja u samu suštinu da li se crnogorsko društvo istinski reformiše ili se radi o providnom simulakrumu, kao da je suverenistički blok stavila u poziciju Buridanovog magarca. Da li je prihvatljiva cijena urušavanja svega u državi zbog otvorene mogućnosti za relativno brzi ulazak Crne Gore u EU, izbjegavajući bilo kakav ozbiljniji otpor otvorenom urušavanju svih demokratskih principa, spajanju sve tri grane vlasti pod kontrolom vladajuće većine i otvorenoj diskriminaciji najbrojnije etničke grupe u Crnoj Gori, sa tendencijom promjene etničke strukture u cilju ostvarenja ideje „srpskog sveta“, kao parafraze Putinove politike o vraćanju istorijske imperijalne politike na prostore bivšeg SSSR-a. Dok, čini se, suverenistički blok mrtvijem snom spava, svodeći svoje aktivnosti samo na nesporno argumentovane govore u Skupštini, vladajuća većina je faktički osvojila svojim uglavnom poluobrazovanim, nesposobnim i autoritativnim kadrovima sve sfere društva: od pravosuđa, kulturnih i obrazovnih institucija, do bezbjednosnog sektora i institucija sile: vojske i policije. Kao da gaje iluzije u opoziciji da će se ulaskom u EU ti problemi vratiti na svoje mjesto, iako nikada nijesu ni bili na svom mjestu, kao što su se gajile iluzije da će pristupom članstvu u NATO Crna Gora riješiti problem svoje suverenosti i odbraniti se od otvorenih nasrtaja spolja. Bojim se da će ta zabluda skupo koštati Crnu Goru i da je sve očiglednije da većinska vlast koristi priliku da otvori sve više pitanja koja zadiru u sami habitus crnogorskog društva i njegov konstitutivni karakter, dok se maše crvenom maramom članstva u EU. Nekako se i može shvatiti strah građanskih političkih elita od konformizma koji odavno krasi pristalice crnogorskog suverenizma, samim tim i od fijaska javnih manifestacija nezadovoljstva, ali je teško razumjeti parlamentarno saučestvovanje u razgradnji ono malo institucionalnog suverenizma što je postignuto za vrijeme predavgustovske vlasti, kao i inertnost u korišćenju međunarodnih sudskih i političkih institucija u procesuiranju očiglednog kršenja osnovnih ljudskih prava i otvorenu diskriminaciju etničkih Crnogoraca i procrnogorskih institucija. Eskapizam ili ambivalencija?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"><figcaption>DRŽI NA OKUPU ROGOVE U VREĆI: Andrija Mandić</figcaption></figure>  Na najvažnije državne funkcije postavljaju se ljudi bez ikakvih profesionalnih perfomansi i značaja, čak i osobe koje više priliče higijenskim radnicima u osnovnoj školi u nekoj crnogorskoj zabiti, nego direktorkama kulturnih ustanova, dok se smjenjuju svi koji ne pripadaju političko–religioznom komplotu koji drži na okupu rogove u vreći od većinske vlasti. Dok vreću drži vojvoda od Krnje Jele, Andrija Mandić. <h2> ZAŠTO ĆUTI OPOZICIJA</h2> Ako se Ustavni sud oglasio kao nenadležan za odlučivanje o tzv. Temeljnom ugovoru države Crne Gore sa Crkvom Srbije, zašto opozicija nije podnijela zahtjev sudu u Strazburu sa osnovnim zahtjevom da se definiše status tog Ugovora, jer on nije međunarodni zato što se međudržavni ugovori sklapaju sa državama, a ne pojedinačnim pravnim subjektima iz drugih država. Zato taj Ugovor nije ni ratifikovan u Skupštini, što bi moralo biti da je međudržavni ugovor. Drugo, kako je moguće ugovorom sa pravnim subjektom iz druge države uređivati unutrašnje pravo u Crnoj Gori, koja ima već donešen Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji moraju poštovati svi ugovori sa bilo kojom vjerskom zajednicom u Crnoj Gori. Zašto opozicija izlaskom iz parlamenta ne problematizuje snižavanje kriterijuma za rukovodeća mjesta u svim javnim oblastima, nepoštovanje konkursa i kriterijuma kvaliteta prilikom izbora kadrova i, konačno, zašto se dikriminušu kadrovi crnogorske nacionalnosti, iako očigledno ispunjavaju profesionalne i druge standarde, višestruko više od onih koji se biraju? Zašto država Crna Gora izdvaja ogroman novac za Crkvu Srbije i srpske manifestacije i institucije, dok procrnogorske institucije su na rubu opstanka, a mnoge se i gase? U kojoj je to zemlji moguće na čelo kulturnih i prosvjetnih ustanova postavljati osobe koje su otvoreni neprijatelji nezavisnosti Crne Gore i otvorene pristalice druge države? Kako je moguće da se u vojsci i policiji Crne Gore sprovodi partijski veting, u kojem nema kriterijuma koji je primaran u svim zemljama svijeta: bezrezervna odanost svojoj zemlji? Kad bi se primjenjivao taj kriterijum bojim se da bi, od ministra pa nadolje, otpala većina zapošljenih.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Profirije Perić i Dritan Abazović"><figcaption>TZV. TEMELJNI UGOVOR JE TREBALO DA ZAVRŠI NA SUDU U STRAZBURU: Profirije Perić i Dritan Abazović (Photo: Vlada CG)</figcaption></figure>  <h2> POLITIČKI ZATVORENICI</h2> Zašto se politički ne problematizuje postojanje političkih zatvorenika u Crnoj Gori i postojanja osoba iz vlasti koje su eskulpirane od svake odgovornosti, zahvaljujući tužiocima i sudijama koji su iz redova njihovih pristalica? Svako sa zrnom mozga vidi da su optužbe protiv bivšeg SDT Milivoja Katnića, njegovog bivšeg zamjenika Saše Čađenovića i bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića najobičnije amaterske konstrukcije, nedostojne bilo kojeg brucoša pravnog fakulteta. Kako je moguće da Odbor za pravosuđe u izboru sudija Ustavnog suda postavlja pitanja o nacionalnoj pripadnosti i o tome kako bi presudili u slučaju kolokvijalno nazvanom „državni udar“? Kako je moguće prenebregnuti da je u navedenom slučaju „državni udar“ dokazima potkrijepljen svaki iskaz svjedoka saradnika, počev od materijalnih dokaza, do šifrovanih komunikacija, susreta sa optuženima, novca koji im je predavao, itd? Zašto je jedina odbrana optuženih u predmetu „državni udar“ kredibilitet svjedoka saradnika, kada se proces vodi upravo kako bi se u postupku potvrdilo da li su njegovi iskazi istiniti, što je izvođenjem dokaza nedvosmisleno utvrđeno? Institut svjedok saradnik je i zamišljen tako da osobe iz kriminalnog miljea otkriju tužilaštvu detalje na osnovu kojih oni mogu prikupiti dokaze i formirati optužnicu. Ne samo na osnovu svjedočenja svjedoka saradnika, što očigledni krivci i njihova politička sabraća pokušavaju da podvale. <h2> ISTORIJSKI REVIZIONIZAM</h2> Izostanak institucionalnih promjena sa ciljem sistemske podrške razvoju konsensualne političke kulture i konsekventne konstitucionalizacije i utemeljenja Crne Gore kao građanske, pravno uređene države, pokazuju se kao veoma bitan faktor i indikator nepostojanja stvarne evropeizacije Crne Gore. Sve što podśeća na otvorenost, građanstvo, pluralizam, univerzalizam i multikulturalizam pretrpjeli su krah i vraćaju nas aspektima kobnih posrtanja i sunovrata mračnih devedesetih. Demokratizacija sistema, ispostavilo se, nema neophodni građanski (očigledno daleko precjenjeni) potencijal, a snaga konzervativnih obrazaca je toliko jaka (često potcjenjivana) da je čak prevladala i među partijama vlasti koje se deklarišu kao prozapadne i građanske. Zahvaljujući tim konzervativnim obrascima Crna Gora se sve više odriče svoje antifašističke prošlosti i tradicije i potpada pod uticaj Crkve Srbije i njihovog ničim utemeljenog, zasnovanog samo na bajanju, bez ikakvih argumenata, istorijskom revizionizmu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"><figcaption>ŠTAZIJEVCI I SEKURITATEAVCI IZ DEMOKRATA: Boris Bogdanović (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Istorijski revizionizam – kako ga definiše Todor Kuljić – predstavlja „preradu prošlosti nošenu jasnim ili prikrivenim namjerama pravdanja užih nacionalnih ili političkih ciljeva“. Drugim riječima, u slučaju istorijskog revizionizma na djelu je ne samo prevrijednovanje tj. novo ili modifkovano tumačenje prošlosti, već neposredna prerada (falsifkovanje, izostavljanje, izvrtanje, itd.) istorijskih činjenica i izvođenje odgovarajućih objašnjenja, koja imaju krajnje utilitarnu vrijednost u određenom kontekstu. Čini se kao da ne postoji svijest da iza istorijskog revizioionizma Crkve Srbije ne stoji samo formalna zamjena teza, već duboko ukorijenjena namjera da se promijeni i etnička i istorijska lična karta Crne Gore. U zabludi su suverenističke partije da se istorijski revizionizam Crkve Srbije i velikosrpskih partija može retorički vratiti na deponiju sa koje su ih konzumenti uzeli, jer iza njihovog konzumiranja ne stoji želja za istinom, već upravo suprotno. Neka vas zato ne čude štazijevci i sekuritateavci iz Demokrata, što reče jedna moja prijateljica, što postavljaju popove, vazda lakome na pare, da naprasno volontiraju i trkeljišu po arhivima. Ko zna, možda se jednog dana policija i vojska pojave sa kokardama na kapama. Čudo su volonteri!

Tag: saobracajna-nezgoda