<article>Službenici Stanice granične policije Ulcinj su privremeno oduzeli vozilo marke "BMW" slovačkih registarskih oznaka, za koje je provjerom utvrđeno da ga traži Kosovo.Kako su naveli iz Uprave policije na mreži Iks (X), vozilom je upravljao državljanin Kosova A. K. On je kontrolisan na graničnom prelazu Sukobin.<figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpolicijacg%2Fstatus%2F2013913176631394771%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure></article>

Službenici Stanice granične policije Ulcinj su privremeno oduzeli vozilo marke "BMW" slovačkih registarskih oznaka, za koje je provjerom utvrđeno da ga traži Kosovo.
Kako su naveli iz Uprave policije na mreži Iks (X), vozilom je upravljao državljanin Kosova A. K. On je kontrolisan na graničnom prelazu Sukobin.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpolicijacg%2Fstatus%2F2013913176631394771%3Fs%3D54&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen=""></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sukobin

Uprava policije

Hronika

Traži ga Kosovo: Privremeno oduzeto vozilo slovačkih registarskih tablica

Službenici Stanice granične policije Ulcinj su privremeno oduzeli vozilo marke "BMW" slovačkih registarskih oznaka, za koje je provjerom utvrđeno da ga traži Kosovo.
Kako su naveli iz Uprave policije na mreži Iks (X), vozilom je upravljao državljanin Kosova A. K. On je kontrolisan na graničnom prelazu Sukobin.
<div class="embed-block"><div style="max-width:550px"><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:100%"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpolicijacg%2Fstatus%2F2013913176631394771%3Fs%3D54&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Učesnici panela "Može li Evropa da brani samu sebe" Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu saglasili su se da postoje tenzije unutar Sjevernoatlanstske alijanse (NATO), ali da se one mogu prevazići dijalogom, kao i da se ne sme dozvoliti da Ukrajina bude kolateralna šteta debate o Grenlandu.
Generalni sekretar NATO Mark Rute poručio je da trenutno u Alijansi postoje tenzije, ali toga je bilo i ranije - navodeći kao primjer Grčku i Tursku.
- Neću to komentarisati, ali jedni način da se te tenzije reše je diplomatija - rekao je Rute i naglasio da vjeruje da će se pitanje Grenlanda riješiti na prijateljski način, jer glavno pitanje nije to arktičko ostrvo, već Ukrajina.
Dok mi ovdje razgovaramo, ruski dronovi i projektili napadaju energetsku infrastrukturu Ukrajine, predočio je Rute.
Rute je rekao da je od 1949. godine NATO alijansa evropskih država, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, koji je važan za odbranu ne samo Evrope, već i SAD, Arktirka i Atlantika.
Rute je rekao da je NATO sjevernoatlantska alijansa i da već tu ima mnogo posla, pa se ne bi izjašnjavao o američkom Odboru za mir u Gazi i nečemu što je van Atlantika.
On je, na ponovljeno pitanje o tenzijama između članica Alijanse, rekao da svi treba da budu uvereni da se radi na tome "iza scene, bez javnosti i bez komentara o Grenlandu".
- Jedini način je smislena diplomatija. Arktik i tu je Donald Tramp u pravu. Rusija i Kina pojačavaju akcije na Arktiku, od osam država koje imaju prava, sedam su članice NATO - rekao je Rute.
Rute je predočio i da evropske zemlje unutar NATO ne bi izdvajale pet odsto za odbranu da nije bilo Donalda Trampa.
Predsjednik Poljske Karol Navrocki ocijenio je da je NATO stabilan, solidan, dodajući da su Sjedinjene Države najvažniji bilateralani partner Poljske.
On je iznio očekivanje da će problemi između partnera u Alijansi biti riješeni na diplomatski način, jer je Grenland strateška tačka u geopolitičkoj borbi sa Rusijom.
Na pitanje o planu B ako ne bude dogovora o tom ostrvu, Navrocki je dodao da ipak veruje u diplomatiju, NATO, i saradnju unutar Evropske unije.
Navrocki je, govoreći o tome da li je Ukrajina koletarlna šteta pitanja Grenlanda, naglasio da je to pitanje važno za Poljsku i istočno krilo NATO.
- Problem oko Grenlanda ne znači da ne mislimo o Ukrajini, podržavamo je. Zadovoljan sam, jer se, iako možda sporo, krećemo ka miru. Ne plašim se da smo zbog Grenlanda zaboravili na Ukrajinu - naglasio je on.
Predsjednik Finske Aleksander Stub rekao je da Mark Rute može da smiri tenzije oko Grenlanda i unutar Alijanse, navodeći da su u transatlanstkim odnosnima odnosi direktni i komunikacioni kanali dobri.
- Imamo različite faze - deeskalacije i eskalacije ka deesklaciji - dodao je on i naglasio da Evropa može da se brani, ali nije precizirao da li to može da učini i bez učešća SAD.
- Moramo da razumemo da se ratovi vode na bojnom polju, ali se dobijaju kod kuće - rekao je Stub iznoseći kapacitete finske vojske, pripremljenosti za odbranu, ali ne samo vojske već i civila i njihove zaštite.
Stub ističe i da se ratovi ne vode procentima, već sposobnostima za odbranu.
Govoreći o ruskoj invaziji na Ukrajinu, Stub je ukazao da je to to strateški neuspjeh ruskog predsjednika Vladimira Putina.
- Ono što je Rusija postigla u četiri godine je da uzme 20 odsto ukrajinske teritorije sa milion žrtava, unuštenom ekonomijom, a brine me ruska nevoljnost da okonča taj rat. Sa druge strane, Putin je učinio da se NATO proširi, da povećamo izdvajanja za odbranu i da se Ukrajina okrene Evropi - konstatovao je Stub.
Predsjednica Evropske investicione banke Nadia Kalvinjo rekla je da je EU super sila u istraživanjima, univerzitetima, tehnologiji, ali do sada nije to bio slučaj u odbrani, jer je EU pre svega projekat mira.
- Treba nam vremena za to, ali i tada treba težiti mirovnim rješenjima, multilateralnosti, zajedničkom prosperitetu i stabilnosti, jer to od nas očekuju naša djeca i unuci - naglasila je Kalvinjo.

Rute: Tramp je u pravu, Rusija i Kina pojačavaju akcije na Arktiku

Croatia’s Minister of Foreign and European Affairs Gordan Grlić Radman said last night, for the Croatian public broadcaster (HRT), that in order to close the benchmarks in Chapter 23 it is necessary for Montenegro to implement court rulings related to property confiscated from families in Tivat, adding that he has received assurances from the Montenegrin side that pressure will be exerted on the Mrčevac cadastral office in Tivat.
- Here I have good promises and good news. I can say that I have very good cooperation with my colleague Ibrahimović, and in general I have always had good cooperation with all governments of Montenegro. I believe we are on the right path toward resolving open issues. These include the Agreement on compensation for former detainees, which is in fact linked to, or tied to, the change of the name of the swimming pool named after Zoran Gopčević, who was once a guard at the notorious Morinj camp. There are certain assurances that the name of the pool could be changed -- Grlić Radman said.
And, of course, as he added, the confiscated property remains unresolved.
- This falls under the rule of law - judiciary and fundamental rights. That is covered by Chapter 23. Therefore, in order to close the restitution benchmark, this issue must be resolved - he emphasized.
He also said that he had received an assurance.
- That now, together with representatives of those families from Tivat, the Ministry of Foreign Affairs would submit their names and case numbers, so that pressure could be applied from their side on the Mrčevac cadastral office - the Croatian minister stated.

Grlić Radman: Montenegro must implement court rulings related to property confiscated from families in Tivat

Kapiten Mirko Radović saopštio je da je utakmica protiv Švajcarske, u posljednjem kolu Evropskog prvenstva, bila njegova posljednja u dresu rukometne reprezentacije Crne Gore.
Radović, koji igra na poziciji desnog krila, debitovao je za nacionalnu selekciju u januaru 2011. godine, a tokom bogate reprezentativne karijere nosio je dres Crne Gore na osam velikih takmičenja - sedam evropskih i Svjetskom prvenstvu 2023. godine.
- Reprezentaciji je dao mnogo - borbenošću, primjerom na terenu i liderstvom van njega. Bio je uzor saigračima i pravi kapiten, neko ko je uvijek znao šta znači nositi dres sa državnim grbom - istaknuto je u saopštenju Rukometnog saveza Crne Gore.
Radović je kazao da je za njega bila čast i ponos nositi dres nacionalnog tima, koji, kako je istakao, za njega znači sve.
On je naglasio da je više od pola života proveo u reprezentaciji, računajući i nastupe u mlađim selekcijama.
Radović vjeruje da je svojim odnosom, borbom i ponašanjem pokazao svima koliko mu je Crna Gora značila.
- Uvijek sam davao maksimum i nosio ovaj dres srcem - rekao je Radović.
On je uvjeren da će reprezentacija nakon lošeg nastupa na Evropskom prvenstvu pronaći pravi put.
- U narednom periodu biću najveći navijač lavova - kazao je Radović.

Radović se protiv Švajcarske oprostio od crnogorskog dresa

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je u Davosu da je Evropa "potpuno spremna da djeluje ako bude potrebno" zbog prijetnje carinama američkog predsjednika Donalda Trampa u vezi sa Grenlandom.
- Prijetnja dodatnim carinama iz bezbjednosnih razloga je jednostavno pogrešna - rekla je Fon der Lajen.
Ona je dodala da se evropski lideri sastaju u četvrtak kako bi razgovarali o odgovoru na prijetnju američkog predsjednika, prenosi BiBiSi (BBC).
- Evropa više voli dijalog i rješenja, ali smo potpuno spremni da djelujemo, ako je potrebno, jedinstveno, hitno i odlučno - rekla je predsjednica Evropske komisije.
Fon der Lajen je ocijenila i da je došlo do promjene u međunarodnom poretku koja "nije samo seizmička već trajna".
- Sada živimo u svijetu koji definiše sirova moć - rekla je Fon der Lajen, dodajući i da je imperativ da Evropa dobije "nove poluge moći".
Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je u petak da razmatra uvođenje novih carina zemljama koje se protive njegovoj ambiciji da anektira Grenland.

Traži ga Kosovo: Privremeno oduzeto vozilo slovačkih registarskih tablica

Tagovi

Rute: Tramp je u pravu, Rusija i Kina pojačavaju akcije na Arktiku

Grlić Radman: Montenegro must implement court rulings related to property confiscated from families in Tivat

Radović se protiv Švajcarske oprostio od crnogorskog dresa

Fon der Lajen: Evropa spremna da djeluje nakon Trampove prijetnje carinama zbog Grenlanda

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO