<article>Predsjednik Vlade Srbije Miloš Vučević uputio je premijeru Milojku Spajiću telegram saučešća povodom stravične tragedije na Cetinju u kojoj je, prema informacijama policije, ubijeno 12 osoba, četiri su povrijeđene, a napadač Aco Martinović izvršio samoubistvo.- Poštovani predsedniče Vlade, poštovani Milojko, primi iskreno saučešće naroda i Vlade Srbije povodom tragičnog događaja na Cetinju. Molimo se gospodu Bogu da se povrijeđeni, ranjeni, oporave, prežive, a ubijenima da podari rajsko naselje. Želim Crnoj Gori i njenom narodu da u duhu zajedništva prođe kroz ove teške i tužne dane - navodi se u telegramu Vučevića.</article>

Predsjednik Vlade Srbije Miloš Vučević uputio je premijeru Milojku Spajiću telegram saučešća povodom stravične tragedije na Cetinju u kojoj je, prema informacijama policije, ubijeno 12 osoba, četiri su povrijeđene, a napadač Aco Martinović izvršio samoubistvo.
- Poštovani predsedniče Vlade, poštovani Milojko, primi iskreno saučešće naroda i Vlade Srbije povodom tragičnog događaja na Cetinju. Molimo se gospodu Bogu da se povrijeđeni, ranjeni, oporave, prežive, a ubijenima da podari rajsko naselje. Želim Crnoj Gori i njenom narodu da u duhu zajedništva prođe kroz ove teške i tužne dane - navodi se u telegramu Vučevića.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Milojko Spajić

Miloš Vučević

telegram saučešća

Hronika

Vučević izrazio saučešće Spajiću: Crna Gora i njen narodu da u duhu zajedništva prođe kroz ove teške i tužne dane

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 19 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a pet lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da su u Podgorici evidentirano dese nezgoda, a u Baru, Budvi i Nikšiću po dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Herceg Novom, Bijelom Polju i Andrijevici.
Izdato je 588 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 69 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela četiri para registarskih tablica.

Za dan 19 saobraćajnih nezgoda, jedna osoba povrijeđena teže, pet lakše

Najavljeno usklađivanje penzija od svega 0,38 odsto od 1. januara 2026. godine, koje će se isplatiti 20. februara, izazvalo je ogorčenje penzionera i njihovih udruženja, jer u praksi znači povećanje minimalne penzije od svega oko 1,70 eura, a prosječne oko dva eura.
Kako se navodi u saopštenju koje potpisuju više samostalnih udruženja penzionera, ovakvo „povećanje“ nije zaštita životnog standarda, već institucionalno ismijavanje penzionera koji su tokom cijelog radnog vijeka uplaćivali doprinose.
– Ne govorimo o apstraktnim procentima, već o realnoj šteti. Kada neko nakon dvije godine zamrzavanja minimalne penzije dobije povećanje koje ne pokriva ni cijenu hljeba i mlijeka, to nije politika solidarnosti, već politika ravnodušnosti i cinizma – ističe se u saopštenju.
Posebna odgovornost, kako navode, leži na Fond PIO Crne Gore, čiji Upravni odbor donosi odluke koje direktno utiču na egzistenciju više od 65.000 penzionera, oslanjajući se, kako tvrde, na pogrešnu metodologiju i netačne podatke koje godinama isporučuje Monstat.
Udruženja navode da javnost nikada nije dobila jasan uvid u obračun usklađivanja, niti precizno objašnjenje metodologije, već se penzionerima plasiraju opšte fraze o navodnoj brizi za njihov standard.
Podsjećaju i da su u ranijim saopštenjima ukazivali na nepravilnosti u obračunima tokom 2025. godine, te da su, prema njihovim računicama, penzioneri samo na tri prethodna usklađivanja – 1. januara, 1. maja i 1. septembra – zakinuti ukupno 8,79 odsto.
Ukazuju i na ozbiljan gubitak kupovne moći minimalne penzije od 450 eura usljed inflacije. Prema podacima Monstata, prosječna inflacija u 2024. godini iznosila je 3,3 odsto, a u 2025. godini 3,9 odsto, što je, kako navode, dovelo do kumulativnog realnog gubitka od gotovo 483 eura za dvije godine, odnosno oko 32 eura mjesečno.
– Penzioneri gotovo četiri petine svojih primanja troše na hranu, ljekove i komunalije, pa je stvarni udar na njihov standard još veći. U tom kontekstu, povećanje od 0,38 odsto je društveno neprihvatljivo i ponižavajuće – poručuju iz udruženja.
U saopštenju se postavljaju i direktna pitanja članovima Upravnog odbora Fonda PIO – da li smatraju da je 1,70 eura mjesečno ozbiljna mjera, da li bi prihvatili takvo „usklađivanje“ sopstvenih plata i ko je glasao za, kako navode, sramotnu odluku.
Takođe zahtijevaju da Fond PIO javno objavi kompletnu metodologiju obračuna usklađivanja penzija, uključujući korišćene podatke, periode i ponderisanja, kao i zapisnike sa glasanja Upravnog odbora.
Udruženja traže i hitne kompenzacione mjere za minimalne penzije koje su bile zamrznute pune dvije godine, kao i otvaranje javne rasprave o reformi penzijskog sistema i uvođenju mehanizama zaštite od daljeg urušavanja životnog standarda penzionera.
– Penzije nijesu poklon, već zarađeno pravo. Pravo koje se poslije godina inflacije „usklađuje“ sa 1,70 eura nije zaštita standarda, već institucionalno potcjenjivanje i otvoreno ponižavanje – zaključuje se u saopštenju koje potpisuje NVO Udruženje penzionera Crne Gore – Za dostojanstven život čovjeka, uz podršku više samostalnih udruženja penzionera.

Penzioneri ogorčeni: Penzije nijesu poklon, već zarađeno pravo koje se poslije godina inflacije „usklađuje“ sa 1,70 eura

Zakon o krivičnom postupku je potpuno jasan kada je riječ o izricanju i sprovođenju mjera nadzora, kazao je gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević.
On je pojasnio da su članovima 166, 167 i 168 Zakona precizno definisane nadležnosti.
– Postoji imperativna norma u Zakonu o krivičnom postupku gdje je jasno navedeno ko donosi mjere nadzora i ko ih sprovodi. Mjere nadzora donosi nadležni sud, u ovom slučaju Viši sud u Podgorici, a njihovo sprovođenje je povjereno Upravi policije – rekao je Janjušević.
Govoreći o slučaju tužiteljke Lidije Mitrović, Janjušević je naglasio da policija tu ne snosi odgovornost, jer sud nije izrekao mjeru nadzora.
Kako je objasnio, činjenica da policija nije zatekla Mitrović na adresi prilikom izvršenja naloga Osnovnog suda za privođenje radi upućivanja na izdržavanje kazne zatvora od sedam mjeseci ne može se smatrati propustom policije.
Smatra i da se slučajevi Lidije Mitrović i Miloša Medenice ne mogu upoređivati.
– U slučaju Mitrović sud nije izrekao mjeru nadzora, dok je u slučaju Medenice Viši sud izrekao mjeru nadzora i zabranu napuštanja stana. Lice nije zatečeno na adresi u momentu kada je trebalo da bude sprovedeno u pritvor – podsjetio je Janjušević.
On je naveo da se u javnosti otvorilo pitanje odgovornosti, podsjećajući da se Viši sud u svom saopštenju pozvao na odredbe Zakona o krivičnom postupku, dok je direktor Uprave policije u emisiji „Načisto“ osporavao te navode. Takođe, kako je kazao, Agencija za nacionalnu bezbjednost saopštila je da po Zakonu o ANB-u nema nadležnosti u ovakvim predmetima.
– Kada se formalno-pravno sagleda situacija, Zakon o krivičnom postupku je potpuno jasan – mjere nadzora donosi sud, a sprovodi ih policija – ponovio je Janjušević.
Podsjetio je i da je tužilaštvo na glavnom pretresu zatražilo kaznu od 20 godina zatvora za Miloša Medenicu, zbog čega je, kako smatra, policija morala procijeniti rizik i operativno pokriti to lice kako ne bi došlo do bjekstva.
Prema njegovim riječima, građani su zbunjeni brojnim i često kontradiktornim saopštenjima institucija, te ne znaju ko snosi odgovornost za bjekstvo Medenice.
– Nadležnost za sprovođenje mjera nadzora je na policiji. Da li policija ima kapacitete da pokrije sva lica, kojih je u ovom trenutku nekoliko stotina – definitivno nema. Ali nije sporno da je policija ta koja sprovodi mjere nadzora – zaključio je Janjušević.

Janjušević: U slučaju Mitrović nije bilo mjera nadzora, dok je kod Medenice sud tu obavezu povjerio policiji

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović iznijela je početkom 2026. godine u intervjuu za TV Vijesti tvrdnje o postupanju Inspekcije za kulturna dobra u Manastiru Đurđevi stupovi, povodom postavljanja spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću u tom prostoru pod zaštitom države, koje nijesu potkrijepljene nijednim zvaničnim dokumentom njenog ministarstva, piše<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/inspektorke-ipak-nijesu-trazile-statuu-pavla-durisica-u-manastiru"> Pobjeda</a>.
Suprotno njenim navodima, Inspekcija nije sačinila zapisnik niti postoji bilo kakav pisani trag o navodnom izlasku inspektorki na teren, što proizilazi iz Rješenja o odbijanju informacije koje je Pobjeda dobila od Ministarstva kulture i medija.
Naime, na pitanje novinarke TV Vijesti da li ministarka zna gdje se spomenik nalazi i da li se interesuje za to, Vujović je odgovorila sljedeće: „Naše inspektorke su bile po tragovima medijskih navoda u konaku i u crkvi, gdje nijesu utvrdili postojanje ove statue. U suštini, što se nas tiče, naša nadležnost se time završila“.
Dodala je da je Ministarstvo uradilo svoj posao „apsolutno u skladu sa zakonom i u skladu sa pravilima inspekcijske službe“.
- Ako se pojavi neka nova okolnost, da je negdje neko ugledao u kulturnom dobru, na javnom mjestu, naravno, eto, po saznanju ponovo bi izašle inspektorke da utvrde da li je to tako, da završe proceduru - &nbsp;kazala je Vujović za TV Vijesti.
NEMA ZAPISNIKA, NEMA POSTUPANJA
Novinar Pobjede je, odmah poslije novogodišnjih praznika, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama od Ministarstva kulture i medija tražio kopiju zapisnika sa postupanja inspektorki u Manastiru Đurđevi stupovi, ali je taj zahtjev odbijen, uz obrazloženje da ne posjeduju informaciju. Ministarstvo kulture tvrdi da je Inspekcija završila posao uklanjanjem spomenika u Gornjem Zaostru, a da je njegovo kasnije premještanje „faktička radnja trećih lica“ van njihove nadležnosti, zbog čega ne postoji zapisnik o navodnom postupanju u manastiru.
Ministarstvo kulture i medija u obrazloženju, koje je potpisala ministarka Vujović, navelo je da je Inspekcija za kulturna dobra i kulturnu baštinu postupala u avgustu 2025. godine, te da je 8. avgusta po nalogu inspektorke „predsjednik opštine Berane, kao odgovorno lice u subjektu nadzora, uklonio nezakonito postavljeno spomen-obilježje Pavlu Đurišiću, a koje je bilo postavljeno u selu Gornje Zaostro kod Berana“.
- U odnosu na dio koji se odnosi na premještanje spomen-obilježja, važno je za ukazati da je postupanje inspekcije bilo ograničeno na njenu zakonom propisanu nadležnost, odnosno na utvrđivanje nezakonitog postavljanja i nalaganje uklanjanja spomen-obilježja sa predmetne lokacije, što je u konkretnom slučaju i učinjeno. Nakon što je utvrđeno da je po rješenju nadležne inspekcije spomen-obilježje uklonjeno sa nezakonite lokacije, inspekcijski postupak je okončan. Svako dalje postupanje u vezi sa kretanjem ili premještanjem spomen-obilježja, koje po svojoj prirodi ne predstavlja upravnu mjeru, već faktičku radnju trećih lica, spada u domen krivičnopravnog postupanja, u okviru kojeg se utvrđuju sve relevantne činjenice i eventualna odgovornost. U prilog tome govori i činjenica da je nadležno državno tužilaštvo formiralo predmet i otpočelo sa preduzimanjem daljih mjera i radnji iz svoje nadležnosti, stoga ovaj organ nije u posjedu tražene informacije -navedeno je u obrazloženju Rješenja kojim se Pobjedi odbija dostavljanje kopije zapisnika.
Inspektorka za kulturnu baštinu Dušica Šljivančanin, koja je zadužila predmet u vezi sa premještanjem spomenika u Manastir Đurđevi stupovi, a po inicijativi Uprave za zaštitu kulturnih dobara, takođe je, u telefonskom razgovoru sa novinarom Pobjede, potvrdila navode iz Rješenja o odbijanju dostavljanja kopije zapisnika.
- Kako vam je dostavljeno u slobodnom pristupu, koji potpisuje ministarka, to je to, to je informacija – kazala je Šljivančanin.
Na insistiranje novinara da ipak konkretno odgovori da li su ikada postupali u Manastiru Đurđevi stupovi gdje je, nakon Zaostra, postavljen spomenik Pavlu Đurišiću, Šljivančanin je odgovorila: „Predmet je pred tužilaštvom, tako da ne, nijesmo“.
Spomenik Pavlu Đurišiću, koji je prvobitno bio postavljen u selu Gornje Zaostro kod Berana, nakon uklanjanja sa postamenta najprije je sklonjen u obližnji crkveni objekat, a potom premješten u Manastir Đurđevi stupovi, gdje je i otkriven u konaku manastira.
Takav potez je, prema stavu Uprave za zaštitu kulturnih dobara, predstavljao novo i zasebno kršenje zakona, jer je riječ o kulturnom dobru koje uživa zaštitu države još od 1956. godine, za što nikada nije data saglasnost nadležnog organa. Uprava je zbog toga u septembru prošle godine inicirala postupanje Inspekcije za kulturna dobra, ukazujući da se premještanje spomen-obilježja u prostor manastira ne može tretirati kao tehničko „sklanjanje“, već kao njegovo ponovno postavljanje u zaštićenom prostoru, što podliježe zakonskoj proceduri i obaveznom odobrenju.
Paralelno s tim, Osnovno državno tužilaštvo u Beranama formiralo je predmet povodom izmještanja spomenika u manastir, a iguman manastira Danilo Trpčevski javno je potvrdio da ga je policija pozvala na razgovor zbog činjenice da se bista nalazi u manastirskom kompleksu, uz poruku da se crkva, kako je naveo, ne može odreći Pavla Đurišića i drugih koje smatra „junacima“. U međuvremenu je spomenik navodno „ispario“ i iz manastira, jer ga policija, pretresom, nije mogla pronaći.
Sa druge strane, kada javni funkcioner, u ovom slučaju ministarka Vujović, iznese tvrdnju koja se može provjeriti jednim službenim dokumentom, a taj dokument pokaže da je tvrdnja netačna, to više nije pitanje političkog stava, već odgovornosti prema javnosti. U ovom slučaju, izjave ministarke kulture o navodnom postupanju Inspekcije demantuje sopstveno ministarstvo, čime se otvara ozbiljno pitanje svjesnog obmanjivanja javnosti ili potpunog gubitka kontrole nad resorom kojim rukovodi. U oba slučaja, posljedica je ista – urušavanje povjerenja u institucije i u vjerodostojnost javne riječi.

Vučević izrazio saučešće Spajiću: Crna Gora i njen narodu da u duhu zajedništva prođe kroz ove teške i tužne dane

Tagovi

Za dan 19 saobraćajnih nezgoda, jedna osoba povrijeđena teže, pet lakše

Penzioneri ogorčeni: Penzije nijesu poklon, već zarađeno pravo koje se poslije godina inflacije „usklađuje“ sa 1,70 eura

Janjušević: U slučaju Mitrović nije bilo mjera nadzora, dok je kod Medenice sud tu obavezu povjerio policiji

Inspektorke, ipak, nijesu tražile „statuu“ Pavla Đurišića u manastiru

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO