Mandićev novi srpski odgovor za srpsku Crnu Goru u Evropskoj uniji

,,Ovo je neka nova Crna Gora na koju ćete morati da se naviknete.“  

Ovu rečenicu ponavljaju avgustovski ,,oslobodioci“ još od dana kada je Vlada Zdravka Krivokapića dogovorena pod Ostrogom, sve uz nadzor mitropolita Crkve Srbije Amfilohija Radovića.   

GRAĐENJE SRPSKE CRNE GORE

Gotovo istu rečenicu izgovorio je, neđe oktobra 2021. godine, i Dritan Abazović. Da bi, devet mjeseci kasnije, isti Dritan Abazović pokazao kakva će biti ta nova Crna Gora. Potpisao je, avgusta 2022. godine, tada kao premijer, takozvani temeljni ugovor - bolje rečeno: sramni ugovor - sa Crkvom Srbije kojim je crnogorsko sakralno nasljeđe predato, a neki kažu i prodato,  u ruke Crkvi druge države.  

Tada se jasno viđelo da nova vlast tu novu Crnu Goru gradi kao – srpsku Crnu Goru.  

I to je, konačno, prije neki dan u parlamentu posredno priznao i lider Srba u Crnoj Gori, Andrija Mandić, četnički vojvoda i predsjednik Skupštine Crne Gore. Samo spajanje nespojivog – titule četničkog vojvode i čelnika crnogorskog parlamenta – dovoljan je simbol te nove Crne Gore, na koju ćemo morati da s enavikavamo.  

 -Vi sada pokušavate da objasnite šta je bilo 2013. godine. Od te 2013, do sada, do dolaska našeg na vlast 2023. godine proteklo je 10 godina. Ovo je sada jedan novi srpski odgovor za nova vremena. I to je, kao što vidite, veoma dobro i to daje rezultate – poručio ej Mandić u  

I kada su Mandićevi Srbi na vlasti, onda je u tom novom srpskom odgovoru izgleda sasvim normalno da se sudski ne kažnjavaju oni koji su nezakonito postavljali kip četničkog koljača, ratnog zločinca Pavla Đurišića.  

Ili je sasvim prirodno da sudstvo koje kontrolišu ,,oslobodioci” oslobađa one četničke vandale što su bez ikakvog skrupula napadali i šikanirali fotoreportere Vijesti i Pobjede u Gornjem Zaostru.   

PLANSKO UKLANJANJE SIMBOLA ANTIFAŠIZMA  

I zato je u toj novoj Crnoj Gori sasvim očekivano, sasvim logično, da se bestidno pokušava iz crnogorskog bića istisnuti, izbaciti svako obilježje antifašizma.    

Da, to je bila ključna namjera trojice članova Savjeta Biblioteke – onog sramnog dobitnika Trinaestojulske nagrade za knjigu koje nema i kradljica mobilnih telefona, Bećira Vukovića, kao i dvojice tobožnjih novinara a stvarnih ratnih huškača – Emila Labudovića i Novice Đurića. Da, izbacivanje antifašističkog simbola – to je bio njihov naum kada su glasali da se ime Radosava Ljumovića izbiše sa naziva podgoričke kultne institucije kulture.  

Zamislite tog paradoksa: Radosav Ljumović, predratni komunista, pjesnik, novinar i sanjar boljeg života, čovjek koji je iz svojih rodnih Pipera pošao u Španiju da se bori protiv fašizma – postao je nepoželjno ime u toj novoj Crnoj Gori.  

Nepoželjan je poeta što je pjesmom predvidio svoju sudbinu i hrabro je dočekao?!   

,,Ljubljena moja, predosjećam da ću uskoro poginuti /sve što ću vidjeti u tom času/ biće plavo nebo nad Španijom/ i usne jedne Kastiljanke/Ali ne plačite ni ti, ni Crna Gora/ jer ste imale/ i većih pogibija od moje...".

Tako je zapisao Ljumović u svojoj knjižici nekoliko mjeseci prije nego što je ubijen od Frankovih fašista. Njegovo ime od 19. decembra 959. godine, od dana oslobođenja Podgorice, nosi Biblioteka. I sada, nakon 67 godina, trio Mandićevih srpskih piona zamislio je da ukloni podsjećanje na slavnu antifašističku borbu.  

To je taj Mandićev novi srpski odgovor: unutar iste države, istih granica, brisati antifašistički identitet. To je nova Crna Gora na koju treba da se naviknemo.  

Možemo li, smijemo li?  

POLICAJAC – UNIVERZALAC  

Jer, tu novu Crnu Goru nova vlast gradi, ne samo kao srpsku već i kao - policijsku državu.   

Tako ispada ako se uzmu za ozbiljno riječi smrtno ozbiljnog direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, onog što je izabran voljom Demokrata Alekse Bečića, ali i voljom parlamentrane većine koju predvodi Andrija Mandić.  

E, taj Šćepanović, koji je nekad bio vrlo lojalan policajac u vremenu vladavine DPS-a, sada je riješio da bude, ne samo čelnik policije, nego i glavni specijalni tužilac, ali i glavni sudija u Crnoj Gori?!  

Jako nezadovoljan odlukom Višeg suda da se na ispravku vrati optužnica protiv Aleksandra Mijajlovića i još pet osoba – u stvari: sramni konstrukt trojke specijalnih tužilaca koji na 300 strana nijesu bili kadri ni da identifikuju krivično djelo u koje su tobože upleteni i kritički mediji – Šćepanović je sam sebi dao zadatak.  

 -Nadam se da će tim glavnog specijalnog tužioca u paramparčad razvaliti tu odluku Suda i u roku od tri dana donijeti optužnicu. A ja ću im pomoći svojim pravnim iskustvom i znanjem – kazao je Šćepanović u emisiji ,,Minula neđelja” na Televiziji A+, mediju koji je uvlasništvu Duška Kneževića, osuđenog za kriminal.  

Ako tražite neki sličan primjer – ne trudite se: nema države u Evropi u kojoj direktor policije sebi daje za pravo da javno kritikuje odluke sudova, da bahato targetira sudiju kojeg očito mrzi iz dna duše, ili da nudi svoje pravno iskustvo timu specijalnih tužilaca.  

Ni čuveni Lavrentij Berija ne bi se usudio ovako nadobudno, pod svoje noge, da postavlja i gazi državne institucije.  

E, ali to je nova Crna Gora - u kojoj je direktor policije i batina vlasti i batina pravde.  

I to je suština Mandićevog novog odgovora za nova vremena: Crna Gora u predvorju Evropske unije, ali kao dio ,,srpskog sveta”. Tako je bilo zamišljeno, a u funkciji ostvarenja tog cilja angažovani su mnogi izvođači; ne samo u politici, već i u tužilaštvu i u sudovima.

Samo, ono što je zamišljeno, ne mora da znači i da će biti ostvareno.  

NADA U EVROPSKI PUT CRNE GORE

Ispostavilo se da, ipak, većine za gradnju srpske Crnu Goru za sada nema. Ni u parlamentu, još manje van njega, među građanima. A nema ni sluha u Briselu, iako su mnogi vjerovali da bi Satler mogao biti ,,igrač više” za srpsku stvar.  

No, poučeni iskustvom Mađarske, a posmatrajući što Aleksandar Vučić, vožd ,,srpskog sveta”, čini u Srbiji, u Briselu su odlučili da u posljendji čas podrže evropske snage u Crnoj Gori. Tačnije: opoziciju predvođenu DPS-om i Evropskim savezom.  

Naravno, sporazum parlamentarne većine i opozicije, čak kad bude potpisan danas ili s jutra, ne garantuje povratak na gradnju građanske Crne Gore. Ali, jeste korak ka normalizaciji države. Uostalom, pod pokroviteljstvom Evropske unije vlast i opozciji su postigli dogovor, koji će koliko sjutra biti i sporazum, da se formira radna grupa ili komisija koja će biti zadužena da parti primjenu Zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost.  

To djeluje ohrabrujuće, ali valja podsjetiti: crnogorska opozicija je već propuštala šanse za gradnju građanske države. A i ona stara izreka opominje: ako ne želiš da nešto oposliš, osnuj komisiju.  

Na takvu Crnu Goru smo se se odavno navikli, na žalost.