Ponos, olakšanje, sloboda, vizija, katarza – utkali su se u biće svakog Crnogorca i Crnogorke tog 3. juna 2006. kad je Skupština, nakon referenduma 21. maja, formalno proglasila nezavisnost od državne zajednice sa Srbijom. Više puta od tad uvjerili smo se da ima dana u kojima vrijeme stane, ljudi udahnu duboko i čekaju presudnu riječ. Takvi dani u Crnoj Gori, nažalost, nijesu uvijek svijetli kao što je bila majska zora 21. kad su mnogi izgovorili sudbonosno „da“ i 3. jun prije 19 godina – kad je napokon i formalno proglašen rezultat izborene i dugo iščekivane pravde o obnavljanju crnogorske nezavisnosti. Nasuprot toga je, osam decenija unazad, onaj suštinski drugačiji. Tako ni Podgorička skupština 1918. nije bila obična politička sjednica - nego presudna kulminacija vojnih pritisaka i velikodržavnih pretenzija kojima, na nešto perfidniji način, i danas svjedočimo. Crnom Gorom se tada nijesu orile pjesme, dika, smijeh i slavlje – nad njom su se nadvili poraz, ćutnja i strepnja onih koji su bili svjesni da je počinjena istorijska nepravda. Iako su se 2006. obistinila nadanja da će svanuti jutro koje će đeca u Crnoj Gori dočekati pod svojom zastavom i da će se ispraviti greška istorije – i to ne bajonetom - nego dostojanstvom, te da će biti vraćeno ono što im je 1918. oduzeto - 3. jun u 2025. godini više sliči upravo toj sramnoj mrlji u crnogorskoj istoriji - Podgoričkoj skupštini. Tako je i juče vrijeme stalo, ljudi su udahnuli duboko i čekali presudnu riječ. Presudila je aktuelna, gladna, parlamentarna većina, predvođena vladajućim Pokretom Evropa sad, i ponovo ponizila Crnu Goru. Kako usvajanjem korupcionaškog Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima – direktne prijetnje interesima države i građana, i evropskoj budućnosti - tako i odbranom lika i djela čelnika Skupštine, proruskog i prosrpskog igrača - Andrije Mandića. Za većinu u crnogorskom parlamentu ovog 3. juna nije, kao ni inače, bilo sporno to što prvi čovjek zakonodavnog doma ne priznaje nezavisnost države, istovremeno prezirući Ustav pod kojim je dao zakletvu, njenu slobodu, građanski i sekularni karakter, jezik, himnu, simbole i slobodarsku istoriju. Nije im sporno ni što njegov bratanić (Danilo Mandić), bezbjednosno interesantno lice, komotno vozi službena kola Skupštine – iako u njoj formalno nije zapošljen – već je dio stričevog privatnog obezbjeđenja(?!), pa može njima da se doveze đe mu je volja - a onda i puca na sugrađane. Doduše u noge – pa se, po tumačenju Višeg nam državnog tužilaštva, ne može teretiti za pokušaj ubistva. Dok su građani uzdisali duboko, većina u parlamentu je digla glas protiv razrješenja otjelotvorenja velikosrpske politike, zloupotrebe službenog položaja, za njegovu podršku Miloradu Dodiku i slugovanje Aleksandru Vučiću - pa su, odmah zatim, isto toliko glasno usvojili Zakon koji građanima ove države, bez ikakvih demokratskih procedura, tendera, rasprave, kompromisa, oduzima đedovinu i predaje je u ruke Ujedinjenih Arapskih Emirata na maltene vijek. Džaba su predstavnici civilnog sektora proveli sate na skupštinskim odborima podrobno objašnjavajući poslanicima većine zašto je ovaj sporazum sporan – iz ekološkog, pravnog, demokratskog, bezbjednosnog... Svakog mogućeg ugla. Džaba protesti i preklinjanje. Džaba ukazivanja da se ovim Sporazumom suspenduje Zakon o javnim nabavkama, da nije u skladu sa Ustavom, zakonima, da izgradnja stanova ne može biti državni interes – a kamoli i obezbjeđenje infrastrukture investitoru o našem trošku. Džaba i kritike Evropske unije, Agencije za zaštitu konkurencije, stručnjaka...  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603190632_dc7e350e5eaf5d871c31395b6d614cec94e3a3931ef905046804208d8245c9a2.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250603190632_dc7e350e5eaf5d871c31395b6d614cec94e3a3931ef905046804208d8245c9a2" data-rendition-name="original" width="1062" height="592" loading="lazy" alt="Glasanje o sporazumu"></figure>  Crna Gora je ponovo ponižena i prodata. Gledajući ka parlamentu, čiji je logo, uzgred, od nedavno zgrada Zetske banovine - iz perioda kad je Crna Gora izgubila ime, državno dostojanstvo i dio svoje teritorije, odzvanjaju mi riječi jedne meni drage, bliske i nezaboravljene žene: „Vječno će se Crna Gora boriti za svoju slobodu“. Koliko god bile teške, ipak daju nadu – jer iako je pravda spora i nekad nemilosrdna - dostižna je dok se za nju ima ko boriti. A Crnogorci su pokazivali da pamte svoju prošlost. Samo oni koji to znaju, mogu vječno da bore pravdu i svoju slobodu. Pa će nam, nekad, ponovo svanuti onaj dostojni 3. jun.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kolumne

Treći jun - od slobode do sumraka suverenosti

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić nije smijenjen, za nastavak njegovog političkog djelovanja dobio je podršku aktuelne većine. Branili su ga danas njegovi saborci iz Pokreta Evropa sad više i snažnije od onih koji pripadaju njegovoj političkoj partiji.
Za one koji možda ne poznaju crnogorske političke prilike, Mandić je i danas bio formalni i suštinski lider vladajućih struktura.
Ni za zarez im nije zasmetalo ništa od njegovog dosadašnjeg političkog djelovanja, posebno ne to što ne poštuje simbole ove države, počevši od njene nezavisnosti.
Da se Mandić pita dokaz je i formiranje vlasti u Nikšiću. Gradom će i dalje rukovoditi Marko Kovačević, Mandićev politički pulen, koji, između ostalog, na himnu reaguje srednjim prstom. To Pokretu Evropa sad nije zasmetalo, niti jednog trenutka. Vlast je dogovorena, plijen, pardon, fotelje podijeljene. Svi namireni.
I na kraju, ne manje važno, uz mentorstvo i presudan uticaj Mandića, aktuelna većina usvojila je Sporazum sa UAE.
Mandić, a to se mora priznati, svih prethodnih godina je jasno iskazivao svoj stav, magistralni pravac i to ko je, kako j geje vidi Crnu Goru. Tu se ništa nije promijenilo.
Danas je, a tokom svog izlaganja, kazao da je on ostao isti. I jeste. I to nije sporno. Pitanje je ko su oni koji, znajući sve njegovo političko djelovanje, i dalje brane “tekovine njegove negacije države Crne Gore”.
Da sumiramo. U Crnoj Gori ništa novo, Andrija Mandić se pita i to je kao crveno slovo.

Miraš Dušević

U Crnoj Gori ništa novo, Mandić se pita i to je kao crveno slovo

Čekalo se na ovo, čekalo, najavljivalo i pripremalo; jedino se nije znalo ko je glavni glumac... &nbsp; Sad ga znamo: Milan Paunović, nekadašnji šef policije Crne Gore, policijski penzioner koji i nakon penzionisanja radi dvije decenije u policiji, dragovoljno se prijavio za svjedoka. &nbsp;&nbsp; Ne, ne za svjedoka pokajnika. Već tobože za - svjedoka pravednika. &nbsp;&nbsp; Tačno tako! Milan Paunović je na Anketnom odboru odglumio čovjeka koji je, jedini i uvijek, bio pravednik u vremenu sile i nepravde; koji je, jedini i uvijek, ustajao da se bori protiv opakih kriminalaca na vlasti iz vremena Mila Đukanovića. &nbsp; Preživio je Đukanovićevu vlast u kojoj je, na raznim odgovornim funkcijama, bio pune tri decenije. &nbsp; Ali kako? SELEKTIVNO SJEĆANJE &nbsp; Bilo je teško, baš teško?! &nbsp; Jer, Milan Paunović je – bar tako reče na Anketnom odboru - bio nesrećni policijski funkcioner, a vrlo često i nevina žrtva kriminala pod okriljem države. I ne samo on, nego i njegova porodica. Posebno sin kojeg su zbog oca, policajca-pravednika, pretukle ,,crne trojke“ posred Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060319068_4c4f7e07aa14d682ec2fa2461befe91239b63ffa67b87d4e618b4d38956ac1a0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025060319068_4c4f7e07aa14d682ec2fa2461befe91239b63ffa67b87d4e618b4d38956ac1a0" data-rendition-name="original" width="1043" height="729" loading="lazy" alt="NA METI OD STARIH SARADNIKA: Veselin Veljović "> <figcaption>NA METI OD STARIH SARADNIKA: Veselin Veljović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Baš one ,,crne trojke“ što su tukle i ubile Duška Jovanovića, što su - na jedan mig svog tvorca Veselina Veljovića - u kam zatucale srpske pjesnike i srpske političare u Crnoj Gori... I sve one koji se drznu da misle svojom glavom... O srpskim paravojnim formacijama, o Sedmom bataljonu, o Miloševićevim i Šešeljevim hordama zla - Paunović nije ni zucnuo. Ili ih nije vidio, ili mu nijesu smetali radikali iz bratske Srbije. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603190612_f37d169b69f5c70bf64f3f8fa28ad479398769c3614fb1fd0e013f9005502b80.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250603190612_f37d169b69f5c70bf64f3f8fa28ad479398769c3614fb1fd0e013f9005502b80" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="SJEĆA LI IH SE PAUNOVIĆ: Pripadnici Sedmog bataljona Vojne policije u Crnoj Gori 1999. godine "> <figcaption>SJEĆA LI IH SE PAUNOVIĆ: Pripadnici Sedmog bataljona Vojne policije u Crnoj Gori 1999. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Zašto se onda javio nakon toliko vremena, zbog čega je naprasno odlučio da govori o tom zlom dobu? &nbsp; Kaže da je imao samo jedan – sveti i časni - motiv da progovori nakon tri decenije. &nbsp; ,,Da ne bi više jedna majka zaplakala u Crnoj Gori“, prozborio je drhtavim glasom Milan Paunović... &nbsp; PAUNOVIĆEVA BRIGA O SUZAMA &nbsp; Da ne bi više jedna majka zaplakala u Crnoj Gori... Stvarno, to je bio motiv? &nbsp; A što je sa majkama koje su plakale dok je Paunović ćutao i čuvao svoj policijski posao? Đe su se to, u kom kraju srca ili duše Milana Paunovića - iz ponosne i mučeničke Velike - sakrile emocije kada su plakale neke majke iz Bosne i Hercegovine? &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603190612_462d0764d1ce349ffcbdfde8ad846864667439af8b4f67187fe1fdebcef020e6.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250603190612_462d0764d1ce349ffcbdfde8ad846864667439af8b4f67187fe1fdebcef020e6" data-rendition-name="original" width="299" height="168" loading="lazy" alt="ZLOČIN BEZ KAZNE: Podsjećanje na deportaciju izbjeglica iz BiH"> <figcaption>ZLOČIN BEZ KAZNE: Podsjećanje na deportaciju izbjeglica iz BiH(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  One majke nesrećnih Bošnjaka i Muslimana - izbjeglica - koje je crnogorska policija 1992. godine, baš kad je Milan Paunović bio načelnik uprave milicije, deportovala vojsci koljača Radovana Karadžića i Ratka Mladića. &nbsp; Jesu li njihove suze bile manje važne od Paunovićevog opstanka na poslu? &nbsp; O tome nije bilo ni riječi, niti su ga prijatelji iz vlasti - Andrija Mandić i Milan Knežević pitali, niti su se poslanici opozicije dosjetili da pitaju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603190640_fecd6dbdd047a3283c4f05b5e1056b49af819d4428680f0635b9d2c572edeef9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250603190640_fecd6dbdd047a3283c4f05b5e1056b49af819d4428680f0635b9d2c572edeef9" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="PAUNOVIĆEVI NALOGODAVCI: Andrija Mandić i Milan Knežević"> <figcaption>PAUNOVIĆEVI NALOGODAVCI: Andrija Mandić i Milan Knežević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Pustili su da Milan Paunović crnogorskoj javnosti ponudi priču da je on, baš on – koji je svojevremeno postavio Veselina Veljovića za komandanta specijalaca – tek kasnije saznao da je baš Veljović organizovao ,,crne trojke“. I da je Paunović, kao šef crnogorske policije koji je angažovao Veljovića, sve vrijeme ćutao. &nbsp; Zašto je on tada ćutao, ako je sve znao? &nbsp; U ta surova vremena, priznao je Paunović, zamuckujući a glumeći neprijatnost, u ta mučna vremena nije bilo pametno da priča, ako želi da zadrži posao koji je godinama ćuteći radio. A sada bi Paunović – opet po svaku cijenu, valjda ostanka na poslu i neke nagrade - da priča nove priče iz starih vremena. &nbsp; Svake vojske vojnik danas priča o moralu, principima i poštenju. &nbsp; MRTVI NE GOVORE &nbsp;&nbsp; Čovjek koji je decenijama ćutao pred živima, sad priča o njima - kad su mrtvi. &nbsp; Kaže Paunović da je svašta govorio ministru Vukašinu Marašu. Ali, Maraš odavno nije među živima, ne može da mu odgovori. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603190640_1051420471c575ebd03814a1e5f0b805655dc6d39338924a518b013836e1c2b3.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250603190640_1051420471c575ebd03814a1e5f0b805655dc6d39338924a518b013836e1c2b3" data-rendition-name="original" width="1772" height="942" loading="lazy" alt="ŽRTVA NAKNADNE REVIZIJE PROŠLOSTI: Vukašin Maraš, nekada čelni čovjek bezbjednosnog sektora"> <figcaption>ŽRTVA NAKNADNE REVIZIJE PROŠLOSTI: Vukašin Maraš, nekada čelni čovjek bezbjednosnog sektora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Svašta je, kaže aunović, pričao i sa Goranom Žugićem. Ali i Žugić ne može da progovori. Ne može da svjedoči i javnosti saopšti: da li je tog 14. januara 1998, kada su bataljoni Momira Bulatovića krenuli da osvajaju staru zgradu Vlade u ulici Jovana Tomaševića, da li je te večeri baš Paunović policajcima sugerisao da spuste oružje? &nbsp; Tobože da bi sačuvali mir, a stvarno da bi puštili Bulatovićeve ljude da zauzmu zgradu Vlade. Da, bilo bi to uzbudljivo svjedočenje da Žugić može koju riječ da kaže Paunoviću I da pojasni kako su baš specijalci Veselina Veljovića spasili i spriječili upad u zgradu Vlade. &nbsp;&nbsp; Ali, ne, ne mogu mrtvi da progovore. I Paunović to zna. I sebe prikazuje kao heroja mira. Ovako, ispada kako je on, a ne pokojni Bobo Bogdanović, na Cetinju u doba NATO intervencije, pokazao kuraž da se, predvodeći Cetinjane i brojne građanske aktiviste, na Ivanovim koritima odupre invaziji Sedmog bataljona. &nbsp; Bobo Bogdanović danas ne može da govori. A pričao bi, kako mu je vazda I bastalo. &nbsp; ISTINA NAĐE PUT Oni koji su živi, pokazali su koliko je čvrsta istina Milana Paunovića. &nbsp; Eto, upravo smo juče saznali da je Bato Vujošević, crnogorski pjevač, bio pripadnik ,,crnih tojki” koje su, po verziji Paunovića, prebili njegovog sina. Svi koji poznaju Bata Vujoševića znaju koliko je istine u Paunovićevim tvrdnjama kada govori o ,,crnim tojkama”. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Baš kao što sam Paunović zna zašto ćuti o aferi S.Č. Ni glasa da pušti o sramnom namještanju i uništavanju života, ne samo tadašnjeg tužioca Zorana Piperovića i njegove porodice, već i porodica svih drugih koje je targetirao. &nbsp; Ali, zna se zašto Milan Paunović ćuti o živima. Jer se - baš kao u aferi S.Č. - pokazala podlost postupanja visokog policijskog funkcionera. &nbsp; Jasno je svima koji malo znaju što se zbivalo u Crnoj Gori tokom posljednje tri decenije. Zato je priča Milana Paunovića, osim vlastite želje da se prikaže herojem iz sjenke, bila jedna - velika, osmišljena, predstava za javnost. &nbsp; MUČNA PREDSTAVA ZA JAVNOST Da, Paunović je bio glumac u komadu koji su osmislili vođe parlamentarne većine, oni koji su 21. maja 2006. godine – tugovali što je Crna Gora postala nezavisna država. &nbsp; Samo se tako, kao prizemna režija, može tumačiti da je onaj Momčilo Leković, vječiti student prava, mogao da spremi slike Veselina Veljovića u A4 formatu i prije nego je Paunović davao iskaz. Ili da je Paunović čitao odgovore na pitanja Milana Kneževića... Da, sve je bio političko pozorište, da bi javnosti poslali poruku pni isti, sada političari na vlasti, koji su nekad &nbsp;su nekad bili vojnici i Slobodana Miloševića i sada Aleksandra Vučića.&nbsp; I koji žele da se ponovi ona &nbsp;predreferendumska mantra: da je Crna Gora država kriminala i da zato ne zaslužuje da postoji.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603190632_80ec22216f9f2c624cc0a2bcc2a2590bdc694cb23bb7f148f4d46e97e7dc375b.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250603190632_80ec22216f9f2c624cc0a2bcc2a2590bdc694cb23bb7f148f4d46e97e7dc375b" data-rendition-name="original" width="1000" height="498" loading="lazy" alt="REŽIJA: Momčilo Leković na Anketnom odboru unaprijed zna koga će Paunović da pomene"> <figcaption>REŽIJA: Momčilo Leković na Anketnom odboru unaprijed zna koga će Paunović da pomene(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je bila ključna uloga Milana Paunovića. Da pljune na svoj policijski posao koji je obaljao duže od trideset godina, da krivicu prebaci na one koji mu ne mogu odgovoriti i da podrži priču svojih novih političkih mentora: avgustovske vlasti koja ga je – preko Alekse Bečića - odlikovala prošle godine. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603190636_08aa08316a85fa220f01289a0eaebb535abb74a033932f9bdc1d3a2a8cb278e3.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250603190636_08aa08316a85fa220f01289a0eaebb535abb74a033932f9bdc1d3a2a8cb278e3" data-rendition-name="original" width="526" height="643" loading="lazy" alt="SVAKI NADREĐENI JE DOBAR NADREĐENI: Ministar Šaranović uručuje 2024. zahvalnicu Paunoviću "> <figcaption>SVAKI NADREĐENI JE DOBAR NADREĐENI: Ministar Šaranović uručuje 2024. zahvalnicu Paunoviću(Photo: Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Da li će Paunović dobiti nakon jučerašnjeg istupa još neku nagradu? Viđećemo, ali – ako ćemo pravo – sve što dobije zaslužio je.&nbsp; Baš kao i Crna Gora u kojoj kojoj ovakvi ljudi postaju svjedoci pravdenici. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Milan Paunović, lažni svjedok-pravednik?!

Tek što su portali objavili vijest da je član SEP-a počinio razbojništvo, javili su se čuvari kolektivne savjesti i morala. Zorom ranom oglasile su se Demokrate da još jednom potvrde svoju poslovičnu amoralnost.
Promptno reagovanje na razbojništvo koje se dogodilo sinoć, ova amoralna papagajska skupina naslovila je „Ne iznenađuje to što je neko s Markovićeve liste uhapšen zbog razbojništva“.
Koliko je duboko dno koje kopaju Demokrate? I jesu li oni zapravo dokaz da i dno ima svoj podrum? Ko god je prekršio zakon mora snositi posljedice za svoje nedjelo. Ako zakon još uvijek postoji u Crnoj Gori. Ako ga avgustovski spasitelji nijesu toliko apstrahovali da ćete prije rukama uhvatiti vazduh, negoli svjedočiti poznaniju prava. Elem, razbojništvima i ostalim krivičnim djelima valjda bi trebalo da se bave institucije, a ne političke partije. I to one koje na to imaju najmanje prava. Ali, ko o čemu lučka prodavačica ljubavi o časti i poštenju.
Nedavno je blizak srodnik i tjelohranitelj Andrije Mandića, iz službenog vozila, pucao u dvojicu ljudi. Bar su tako objavili mediji, a sud odredio pritvor. Demokrate do danas nijesu ni guknule o ovom slučaju, ali su s prvim kokotom u svojim partijskim ćelijama napisali saopštenje o događaju starom nekoliko sati.
A ako se vratimo u 2021. godinu tamo ćemo zateći visokog funkcinonera Demokrata, koji je optužen za fotografisanje maloljetnice. A godinu kasnije isti je osuđen na dva mjeseca kućnog zatvora. Fotograf Janko je u vremenu kad je počinio ovo gnusno djelo bio direktor lokalne Uprave prihoda. Direktor kojeg je u direktora proizvela partija koja se bori protiv partitokratije. Demokrate, čiji je perverzni i osuđeni Janko Stavljenić bio istaknuti funkcioner ne da nijesu osudile svog vojnika, već su ga branili od zlonamjerne javnosti i zakulisnih radnji, raznih službi, DPS-a i drugih arhineprijatelja Demokrata. Nakon što je javnost s pravom pitala Demokrate da li su cijeli slučaj pokušali da zataškaju, uslijedio je tradicionalni odgovor Bečića i Bogdanovića:
„Bestidne laži koje plasiraju partijski mediji ne zaslužuju bilo kakav osvrt”, kratko je kazao predsjednik Demokrata Aleksa Bečić.
„Bestidne, ogavne i monstruozne laži DPS-ovih medija“, odgovorio je porukom Bogdanović.
Budući da je Bečić osvjedočeni prepisivač, uporednom analizom ova dva komentara, mogli bismo gotovo sa sigurnošću zaključiti da je čak i ovo prepisao. A Bogdanović je nastavio da do u beskonačno reciklira sebe i svoje imbecilne mantre. Čak i kad funkcioner Demokrata biva optužen za pedofiliju, kriv je niko drugi do DPS. Godinama kasnije ništa se ne mijenja. Lekcije o moralu drže oni čiji su istaknuti članovi osuđeni za fotografisanje maloljetnica, lekcije o moralu drže junaci SKY prepiski, lekcije o moralu drže oni koji ćute kad najbliži srodnik koalicionog partnera iz službenog automobila puca u ljude. I to je sve što treba znati o Demokratama.

Portal ETV

Demokrate i moral

Kad se avgusta 2020. u Crnoj Gori dogodila mantijaška kontrarevolucija, niko nije ni slutio da će se pet godina kasnije Crna Gora daviti u živom blatu, s glavom jedva iznad površine. Zar je iko mogao i pretpostaviti da će crkvena alternativa, koja je preuzela vlast, Crnu Goru odvesti do ivice ambisa? Do srca tame? Avaj, zapravo jeste. Svako ko nije bio zaslijepljen patologijom mržnje prema jednoj partiji i njenom lideru. Svako ko nije zarad vlastitih interesa lagao da je čak i vladavina klerofašizma i mraka srednjeg vijeka bolja od režima koji je pao 2020.
Da se po ko zna koji put razumijemo – nije žalost što je pao režim ogrezao u korupciji i drugim anomalijama, ali jeste što je nakon takvog uspostavljen režim šovinizma, korupcije, partitokratije i svega lošeg što vam pada na pamet. I što su nam mudri i pravedni pokušali prodati m… za bubrege, govoreći kako je sve bolje od onoga što je bilo. Da li je? Kad čujete, recimo, Demokrate, koje neumorno kevću o „DPS nasljeđu“, kojim poput jorgana nastoje pokriti svaku svoju svinjariju, shvatite da ipak donekle govore istinu. Jeste, Demokrate i istina ne mogu u isti kontekst, ali u ovom slučaju semantika opravdava fantastiku u kojoj Demokrate i istina koegzistiraju. Naravno, ne u onom značenju koje joj oni pripisuju. Famozna sintagma „DPS nasljeđe“ može se odnositi jedino na ono što su avgustovski revolucionari danonoćno kritikovali, usta punih pravde, a onda usavršili i ljestvicu podigli toliko visoko, da im DPS ni u svojim najgorim i najbestijalnijim vremenima ne bi mogao izaći na megdan.
Masovna partijska zapošljavanja, revanšizam, nepotizam, kriminal, izdaja i prodaja Crne Gore, nasljeđe su o kojem će govoriti oni koji dođu nakon aktuelnog režima. Zato, koliko god gledali u predio, shvatićemo da je „predio ipak ružan, i da naše oko nije rđavo“. Jer, kako objasniti sva ludila minulih godina? Između svega ostalog, kako objasniti smjenu preko 240 direktora, i to u jednom danu?! Ministarka Vesna Bratić tad je na giljotini gole mržnje odrubila više od 240 glava. Ako se ne varam dosad je śeča glava koje štrče Državu koštala 400 hiljada eura. A još će da košta. Ali, tako vam je to s glavama i giljotinama.
Sve ono što se događalo, i što se događa, mogli bismo nazvati i Crnogorskom buržoaskom revolucijom. Istina, banalnom replikom one francuske, ali po metodama revolucijom koja bi mogla biti inkarnacija one iz 1789. Nijesmo imali Robespjera, ali jesmo Dritana Abazovića i njegove partijske jurišnike. Partijska politika i partijska namještenja nijesu novost, tome smo svjedočili od ranih 90-ih. Ipak, bahatost i beskrupulozna demonstracija moći svoju renesansu doživljavaju 2020. S jednom bitnom razlikom u odnosu na bivši režim – nacionalna diskriminacija živi punim plućima. DPS i partneri su ipak bili skloniji partijskoj diskriminaciji. Da je tako najplastičnije ilustruju svi oni konvertiti, koji su se iz štaba DPS-a i ostalih partija bivšega režima najednom obreli u postelji nove vlasti. Probudili u zagrljaju novog režima.
Dakle, nekad Srbi s partijskom knjižicom jedne partije, danas takođe Srbi, ali s kudikamo drugačijom legitimacijom. I zbilja, kad ovih dana čitamo o novim giljotinama u crnogorskim institucijama, ne možemo se oteti utisku da je Maksimiljan Robespjer među nama. Oni koji su kidali glave na giljotini vlasti, danas ridaju nad svojim udesima. Kojekakvi direktori muzeja, galerija, škola, i ostalih trofeja revolucije, danas govore o „odmazdi onih kojima je cilj da vladaju nerad i javašluk“. Zaista? Glava biva mudrija kad se nađe ispod noža?
Ista glava koja je političkom odmazdom pośekla neke druge glave. Istim nožem. Ista glava koja je u direktorsku fotelju zaśela partijskom raspodjelom osvojenog plijena. O, da, uvijek je osvajan plijen. Bajke o osvajanju demokratije i slobode više niko ne kupuje u knjižarama. Čak ni oni koji su glasali za osvajače. Zato, suze sinova i šćeri razmetnih ne diraju ničija srca. A što tek reći na Abazovićevo: „Nećemo dozvoliti da postanemo građani bez zemlje. Branićemo svaki pedalj Crne Gore“. Što kazati kad čujete licemjera koji je prodao svaki pedalj zemlje koju bi danas da brani? Od koga? Svojih saveznika u razaranju Crne Gore? I hoće li svaki pedalj zemlje koju je izdao braniti s vlasnikom tabloida (koji je osnivan novcem DPS-a, a onda bio medijski sponzor tzv. litija), koji privatnim avionom u inozemstvo putuje s „tajkunima režima“ protiv kojeg se borio do zadnje kapi krvi? Usput se družeći s Deripaskom, koji je u tabloidu Lovca na zmajeve bio strašna babaroga i zlo lice s naslovnice. Hoće li sad naslovnica ovoga tabloida osvanuti s pitanjem „Ko putuje o trošku Države?“ I tako godinama, do konačnog odgovora?
Ako ovakvi lažni, do kosti pokvareni i bizarni likovi opet prevare Crnogorce, onda nije do njih. Onda smo sve ovo i zaslužili.

Crnogorska buržoaska revolucija

„Onaj ko kontroliše prošlost, kontroliše budućnost, onaj ko kontroliše sadašnjost, kontroliše prošlost“ (George Orwell, 1984) U srpskoj istoriografiji je poznat beskompromisni sukob između Pantelije Srećkovića i Ilariona Ruvarca, koju Ruvarac objašnjava riječima „...od čoveka Srbina, preteranog patrijote, u koga je jače čustvo i želja od uma i razuma – napisana Istorija ne vredi mnogo i upravo da ništa ne vredi, i da je za Srbiju i Srpstvo velika sramota, što je takva Istorija puštena u svet“. Srećković je bio predstavnik romantičarske istoriografije, koja je uglavnom počivala na zabludi da su narodna predanja pouzdan istorijski izvor, uspjevši da prikupi impresivnu kolekciju predrasuda, poluistina, suludih koncepcija i šovinističkih naklapanja, kojih se kao tobožnjih „istorijskih činjenica“ čvrsto držao cijelog života. <h2>Klerikalna mitologija</h2> Danas je srpska istorigrafija u potpunosti naslijedila Pantinu metodologiju, bilo da se radi o daljoj ili bližoj prošlosti. Istorijski revizionizam je u savremenom srpskom društvu jedan od ključnih mehanizama kojim se izgrađuje „novo“ kolektivno „śećanje“, kao temelj obnovljenih imperijalnih ambicija. Zamjena istorije političkim mitom nije puka zamjena istorijskih činjenica mitskim pripovjedanjima, jer bi istorijski argumenti nadvladali kao jači, već se istoriji oduzima legitimet, da bi se prešlo na novo, politički upotrebljivo pisanje i čitanje istorije, sa malo ili nimalo uvažavanja za činjenice koje se guraju u stranu, prećutkuju, brišu, a veoma često i konstruišu. Često konstruisani lažni mitovi traže savez sa pravim mitovima ili sa selektivnim činjenicama da bi bili što efikasniji. Preveliki politički, medijski i pseudonaučni uticaj na crnogorsko društvo izvana proizveli su generaciju političara, koja danas čini vlast u Crnoj Gori i koja je svoj identitet gradila na Pantinoj istoriji. Da stvari budu još obespokojavajuće, slično je i sa njihovim sljedbenicima. Posebnu ulogu u svemu tome ima Crkva Srbije, njene eparhije u Crnoj Gori, čije sveštenstvo, skromnog opšteg obrazovanja i u ratu sa svim realnim činjenicama, bezobalnom slobodom tumače istorijsko nasljeđe, slijepi i gluvi za prvoklasne istorijske artefakte koji su u sukobu sa njihovom mitološkim naklapanjima.&nbsp; Zato je Crna Gora pravi primjer kako se istorijski fakti prvog reda zamjenjuju klerikalnom mitologijom i kreiranjem prošlosti koja je za njih vrlo upotrebljiva u mijenjanju svijesti građana Crne Gore, pokušavajući da današnje vrijeme projektuju na vremena prije više stotina stoljeća, kada nije bilo ni nacija, ni identitetskih razmirica, ni današnje dostupnosti informacija. Fascinira sa kojom upornošću Crkva Srbije ignoriše svaki artefakt koji se pojavi u istorijskoj publicistici, ne prezentirajući nam bilo kakvu polemičku činjenicu kojom bi ih osporila.&nbsp; Tako se ignoriše Gramata carigradskog patrijrha Jeremije iz 1531. godine, podržana od tri najvažnija patrijarha, kojom se Pećka arhiepiskoja naziva takozvanom i „otpočetka“ potčinjenom Ohridskoj arhiepiskopiji, ili kad su članovi Srpske kraljevske akademije, preteče SANU, „ljubazno primani u Vaseljenskoj patrijaršiji, po rečima uvaženog gospodina Jakozosa Papajoanu, sekretara Sinoda, koji je konsultovao patrijaršiskog bibliotekara i arhivara, da u Fanaru nema dokumenata o obnovi rada Pećke patrijaršije. Uostalom, na Pećku patrijaršiju, sasvim prirodno, i danas se tamo gleda kao na nekanonsku ustanovu, političko delo Turaka, što je ona i stvarno bila“. Nikada nijesmo od Crkve Srbije dobili razjašnjenje neprisustva Vaseljenskog patrijarha na tzv. proslavi 800-godišnjice SPC i stava Vaseljenske patrijašije da se radilo samo o hirotoniji Save Nemanjića u čin arhiepiskopa? Glavna dva izvora vezano za hirotoniju Sv. Save u čin arhiepiskopa jesu njegovi životopisci Domentijan i Teodosije. Domentijan je žitije pisao polovinom XIII stoljeća, dok ga je Teodosije pisao krajem XIII i početkom XIV stoljeća. Oba pogrešno navode ime vaseljenskog patrijarha, jer je u periodu 1216 – 1222. godine patrijarh bio Manojlo Saranten, a ne German II, što govori da Domentijan nije svjedočio činu hirotoinije Save, dok je Teodosije pisao žitije na bazi Domentijanovog. Teodosije potvrđuje da je Druga zapovijest Vaseljenskog patrijarha samo lična gramata za Sv. Savu. &nbsp; <h2>Autokefalna Crnogorska crkva</h2> Crkvena autokefalnost podrazumjeva da takva crkva ne dobija svoju vlast od druge crkve i da nad sobom nema nikakave više vlasti, sem vaseljenskih sabora. Jednom izvojevana autokefalnost je stalna. Kanoni se uspostavljaju odlukama vaseljenskih sabora, odlukama pojedinih pomjesnih sabora (Fotijev Nomokanon), odlukama najviših crkvenih autoriteta. Tako da se u glasilu Petrogradske duhovne akademije objavljen Diptih Ruske pravoslavne crkve iz 1851. godine i Atinska sintagma Vaseljenske patrijaršije iz 1855. godine apsolutno mogu smatrati kaononskim dokumentima. U oba ta dokumenta pod brojem 9 navedena je autokefalna mitropolija Crne Gore. Iako se pokušava pominjanje Cetinjske mitropolije među autokefalnim crkvama osporiti sa srpske strane, da se radi samo o autonomiji, postavlja se pitanje, ako je tako, zašto nije pomenuta crkva u Srbiji, koja je imala u to doba autonomiju u okviru Vaseljenske patrijaršije?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010636_5efd5a440660ed2c604cf9034afd22d48e38d723c5e7b54d1b513d8ce29b780a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010636_5efd5a440660ed2c604cf9034afd22d48e38d723c5e7b54d1b513d8ce29b780a" data-rendition-name="original" width="700" height="500" loading="lazy" alt="kapela i sluxbene novine"> <figcaption>Odluka o ujedinjenju(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ustav Crne Gore iz 1905, u članu 40, samo konstatuje, i kanonski i ovozemaljski, pravni status Crnogorske crkve: „... Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve“... Autokefalnost potvrđuje i beogradski mitropolit Dimitrije Pavlović u zvaničnim obraćanjima vrhu Crnogorske crkve. Za pseudoistoriju nijesu argument ni Službene novine KSHS od 3. juna 1922. godine, u kojima se govori o ujedinjenju autokefalne CPC sa ostalim crkvama. Kao što se pominje i u samom tomosu Vaseljenske patrijaršije toj ujedinjenoj crkvi, a koji se i navodi u tom broju Službenih novina. I to je sve više puta objavljeno, bez ikakvog efekta. Kao da je ćutanje i bježanje od razjašnjenja tog pitanja najoportunije za Crkvu Srbije i njene poklonike.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010636_e787b26ae8635bb1a2d8048eefab6933af43a6f5db073e44266407025cc6f19f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010636_e787b26ae8635bb1a2d8048eefab6933af43a6f5db073e44266407025cc6f19f" data-rendition-name="original" width="500" height="700" loading="lazy" alt="kapela i sluxbene novine"> <figcaption>Službene novine, 3. jun 1922.(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U svojim epskim zanosima i prizemnoj metaforici, Boris Bogdanović pominje „izmišljenu drugu crkvu“, aludirajući na Mila Đukanovića. Njega kao pravnika, doduše „daljinskog“ sa čuvenog Megatrenda, ne obavezuje ni Ustav Crne Gore iz 1905, ni Ustav CPC iz 1904, niti ga interesuje kako je nekanonski i nepravno ukinuta CPC, ko je činio Sinod CPC, što je predviđao Ustav CPC kako se donose odluke Sinoda, kako postaju izvršne, da li je Rješenje nepotpunog Sv. Sinoda Kraljevine Crne Gore od 16. decembra 1918. godine pravno valjan dokument da se ukine jedna autokefalna crkva, iako je po kanonima autokefalnost crkava STALNA! Možda bi, po istom principu, Porfirije Perić i Irinej Bulović mogli rješenjem napisanim rukom i svojim potpisima prisajediniti Crkvu Srbije Moskovskoj patrijaršiji? Naravno da to nije moguće bez odluke Sabora! Da mu bude jasnije Rješenje od 16. decembra 1918. potpisali su samo dva člana Sinoda Kraljevine Crne Gore od sedam, koliko je imao,, arhipeiskop Mitrofan Ban i episkop nikšićski Kiril Mitrović.&nbsp; <h2>Odsustvo samopoštovanja</h2> Ako Bogdanovića interesuje pravni i duhovni kontinuitet crkve čiji je poklonik, preporučujem mu da pročita Zakon o crkvama i verskim zajednicama Republike Srbije, član 11. Crkva Srbije postoji u Crnoj Gori fizički od 1920. godine, priznata od Vaseljenske patrijaršije 1922. godine, u pravni sistem KSHS/Kraljevine Jugoslavije ušla je Zakonom o SPC iz 1929. i Ustavom iz 1931. godine, kojim je nekada autokefalna Cetinjska mitropolija postala 22. eparhija Crkve Srbije.&nbsp; Koliko je odsustvo samopoštovanja govori i stalno pominjanje povratka kapele Karađorđevića na Jezerski vrh. Tobožnji poštovaoci Njegoša i smirenja njegovih kostiju hoće da rušitelje originalne Njegoševe kapele instaliraju simbolički kao „istorijsku vertikalu“ (riječi Borisa Bogdanovića). Pored toga što postoje snimci oštećenja Njegoševe kapele od groma, skica ruskog arhitekte Krasnova koji pokazuju da je Njegoševu kapelu vrlo lako bilo obnoviti (čak su i Austrijanci nudili da oni to urade), umjesto što je survana niz Koprivinu stranu, lažni poštovaoci Njegoša, kojima je jedino potreban kao simbol srpstva, ne prave replike njegove kapele, već kapele koju su podigli Karađorđevići, sa istim ciljem da se Crna Gora obelježi kao dio srpske teritorije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010636_4671b2f674509cce4838dde863b34cce28aa02db4bc46ca25c6483ef8054daea.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010636_4671b2f674509cce4838dde863b34cce28aa02db4bc46ca25c6483ef8054daea" data-rendition-name="original" width="1440" height="1258" loading="lazy" alt="kapela i sluxbene novine"> <figcaption>Skica Krasnova oštećene Njegoševe kapele prije rušenja(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da imamo posla sa novokompovanim vjernicima i sveštenicima koji se ne drže kanona „kao pijan plota“ govori reakcija jednog novinara u tv emisiji, koji sa promjenom redakcije mijenja i svjetonazore, da ga vrijeđa naziv Crkva Srbije. Da je čovjek vjere obavjestio bi se da je na vaseljenskom saboru na Kipru 1872. etnofiletizam proglašen jeresom. Drugim riječima, ne postoje nacionalne crkve, crkva je jedinstvena, „katoličanska“, a svi njeni djelovi su pomjesni i nose ime države u kojoj vrše „božju misiju“. To posebno važi i za one koji autokefalnu sremskokarlovačku mitropoliju smatraju dijelom Pećke „patrijaršije“, iako je ona bila mitropolija Pravoslavne crkve u Austrougarskoj. Umjesto što pjenite, provjerite!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010636_84af70fea1951b27fc12a4faca1539807acb792155ca4e0e9562c401750ba5b6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010636_84af70fea1951b27fc12a4faca1539807acb792155ca4e0e9562c401750ba5b6" data-rendition-name="original" width="1455" height="554" loading="lazy" alt="kapela i sluxbene novine"> <figcaption>Oštećena kapela lijevo - srušena od strane Karađorđevića desno(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ako se pitate zašto opet o crkvenom pitanju, odgovor je da je tokom proteklih sto godina identifikacija srpstva i pravoslavlja, tj. vjere i nacije, u različitim periodima, dovođena do apsoluta. Za veliki broj autora srpstvo i pravoslavlje su bili sinonimi. Velmar Janković 1938. godine piše da je pravoslavlje proželo „celog srpskog čoveka“, pa je svetosavska crkva „izraz srpskog narodnog duha“ sa kojim je srasla i van kojeg „tako reći i ne postoji“. Upravo zahvaljujući toj nehrišćanskoj ideologiji i vezi crkve i nacije, Crna Gora je potonjih skoro četiri decenije promjenila nacionalni sastav zahvaljujući Crkvi Srbije. Oksimoron je da oni koji su nacionalni konvertiti, koji su promijenili kao zreli ljudi svoju naciju, optužuju one koji su dosljedni u svom nacionalnom identitetu za izdaju svog porijekla? Otvorite već jednom na uvid popisne liste od 1948. do danas, da već jednom vidimo kakav prevrtljiv karakter imaju mnogi građani Crne Gore, dostojan prezira. A i da njihovi potomci prestanu da nas pitaju „što ti je bio đed“.&nbsp;

Slobodan Jovanović

Novo kolektivno śećanje po Pantinoj istoriji

Za protekle četiri godine, otkako je došlo do promjene vlasti u Podgorici, odnosi Crne Gore i Hrvatske vraćeni su gotovo na nivo s kraja devedesetih. Normalizacija odnosa započela je 2000. godine, kada je tadašnja zvanična Podgorica izrazila iskreno žaljenje svim građanima Republike Hrvatske, posebno Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije, za bol, stradanja i materijalne gubitke koje su im nanijeli predstavnici Crne Gore u sastavu JNA tokom tragičnih događaja 1991. i 1992. godine. Nakon toga, dvije strane su popisale otvorena pitanja i dogovorile modalitete za njihovo rješavanje. To je omogućilo normalizaciju i uspostavljanje partnerskih odnosa u mnogim oblastima, poput turizma, ekonomije i, najvažnije, euroatlantskih integracija.
Danas, nakon dvije decenije odnosa koji su išli uzlaznom putanjom, zvanična Podgorica, ili njen većinski dio, odlučila je napraviti zaokret i vratiti se modernizovanoj retorici iz devedesetih. Privid normalnih i dobrosusjedskih odnosa održavaju tek ustaljene floskule o zajedničkoj evropskoj budućnosti i NATO partnerstvu. Dijalog, saradnju i zajedničke inicijative zamijenila je oštra retorika, problematizovanje otvorenih pitanja i način njihovog rješavanja. Suštinski, većinski dio današnje vlasti u Crnoj Gori takođe žali zbog dešavanja iz 1991. i 1992. godine, ali za razliku od prethodnika, oni žale zbog konačnog ishoda, tj. poraza.
Za prosječnog građanina Hrvatske veoma je teško razumjeti ionako kompleksnu i paradoksalnu društveno-političku situaciju u Crnoj Gori. Još je teže objasniti zašto bi to trebalo biti predmet njegove pažnje. Da bismo je razumjeli na valjan način, poslužićemo se slikovitim opisom aktuelne 44. Vlade Crne Gore.
Aktuelna 44. Vlada Crne Gore sastavljena je od svega i svačega – u pogledu partija, politika, pojedinaca, ideologija i drugih uvjerenja. To je vlada s hiljadu lica. To može stvoriti privid, jer zavisno iz kojeg ugla svjetlo pada na Vladu, može vam se učiniti da je ona moderna i proevropska, dok iz drugog ugla djeluje retrogradno, nedobronamjerno i kao relikt devedesetih. Zvanična vlast u Podgorici sastavljena je od nekadašnjih rezervista s Miloševićevih bojišta i njihovih ideoloških sljedbenika. Oni čine dominantnu snagu i predstavljaju najuticajniji faktor u Vladi Crne Gore i parlamentarnoj većini. Ostatak čine populisti, čiji su jedini kriterijumi materijalne prirode, i koji su bez političke i druge hrabrosti – nakon svega nekoliko mjeseci od formiranja Vlade, uprkos brojnim pozicijama koje pokrivaju, uključujući i poziciju predsjednika Vlade – faktički izgubili uticaj i postali marionete.
Odmah po formiranju takve Vlade uslijedilo je političko "granatiranje" Hrvatske. Simbolički, započeo ga je ministar odbrane Krapović, iz redova političkog subjekta “Demokrate”, koji bi se mogao opisati kao Milošević-Jugend, budući da su proizašli iz političkog subjekta SNP, koji je bio produžena ruka Slobodana Miloševića u Crnoj Gori. Krapovićeva prva "ofanziva", oblast djelovanja, odnosno problematizacija i zaoštravanje retorike, odnosila se na pitanje školskog broda Jadran, granice na Prevlaci i spomen-ploče u Morinju. Tako smo, nakon dvadeset godina rada na tome da ta otvorena pitanja budu tačke spajanja i saradnje, za svega godinu dana došli u situaciju da postanu tačke sporenja i netrpeljivosti. Ministar Krapović je svoju ofanzivu i neprimjerenu retoriku pravdao “odbranom” i “zaštitom svojega”... Kakva koincidencija, kako poznato zvuči.
Druga ofanziva bila je konkretnija i nju su predvodili iskusni rezervisti, a ne pripadnici Milošević-Jugenda. Rezolucija o Jasenovcu, koju je inicirao predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić – čovjek sa zvaničnom titulom četničkog vojvode – nanijela je ozbiljnu štetu odnosima s Hrvatskom. Samim tim proizvela je i prvi konkretan odgovor hrvatske strane u vidu blokade zatvaranja pregovaračkog poglavlja 31 – Vanjska, sigurnosna i obrambena politika, te proglašenja predsjednika Skupštine, potpredsjednika Vlade i poslanika većine za persona non grata u Hrvatskoj. Takođe, zvanična Podgorica dobila je od Zagreba non-paper sa deset tačaka koje bi podrazumijevale normalizaciju odnosa.
Tako smo danas došli u situaciju da, kada uklonimo prazne i uobičajene floskule zvaničnika, imamo urušene odnose na relaciji Zagreb–Podgorica, i suštinski nepostojanje političke volje unutar zvanične Podgorice za rješavanje otvorenih – sada već ozbiljnih – problema.
Spletom okolnosti, ali i zbog statusa punopravne članice EU, Hrvatska je danas važan spoljno-politički faktor u Crnoj Gori. Takođe, Zagreb je jedna od rijetkih evropskih prijestonica koja suštinski razumije problematiku i situaciju u Crnoj Gori. Politika Brisela i uticajnijih članica EU, barem za sada, ogleda se u pokušaju da od bivših rezervista, Miloševićeve omladine i impotentnih populista – koji svi zajedno čine Vladu Crne Gore – naprave moderne Evropljane. Ambicije su slične kao kad su pokušavali od Milorada Dodika i Aleksandra Vučića napraviti moderne evropske političare okrenute Zapadu. Danas vidimo kako je sve to završilo i koliko je truda, novca i vremena uzalud potrošeno, a situacija je gora nego na početku.
Toga su svjesni i u Vladi Crne Gore, pa je za očekivati da zvanična Podgorica neće uložiti značajniji napor u rješavanje otvorenih pitanja s Hrvatskom, već će se fokusirati na obezbjeđivanje pritiska određenih članica EU na Zagreb, kako bi odustao od zahtjeva i “stavio povez preko očiju” kada je riječ o dešavanjima u Crnoj Gori.
Ukoliko se prihvati ignorisanje crnogorske realnosti, to će predstavljati svojevrsnu legalizaciju – pečat na "soft" varijantu retrogradne nacionalističke politike i u Beogradu i u Banjoj Luci. U tome je uloga Zagreba presudna – kao svojevrsnog eksperta EU za region zapadnog Balkana – u sprječavanju davanja legitimiteta evoluiranom virusu nacionalističkih politika i struktura.
&nbsp;

Crna Gora i Hrvatska - povratak u 90-e

Bolje bi bilo, po mom skromnom mišljenju, da vidi profiterski politički paž decnijama svih beogradskih režima gospodin Manojlo Manjo Vukotić, publicista i novinar bez završenog fakulteta, sebe u zrcalu cinjenica.&nbsp;
Pogogovo valjalo bi da preispita što mu je i kako i za čiji račun otac Vukale kao četnički komandant radio, činio u Crnoj Gori tokom rata od 1941 do 1945. A ne da blati bez dokaza brigadira-generala vođu zelenaša Krsta Zrnova Popovića, što je on netačno uradio u brojnim svojim intervjuima u raznim medijima i u svojoj knjizi "Cetinje kameni presto", koju je objavio u Beogradu 2022.
Istina se vazda kazivati mora, koliko god bila neprijatna, jer je jedino ona ljekovita.&nbsp;
Njegov otac Vukale J. Vukotić je pobjegao 1945 u Italiju, uspio je preći Zidani most, pa zatim se prebacio u SAD. Da je bio ispravan ne bi utekao. Što je bježao ako je pošten bio? Ako grjehove kao četnik nije imao, no bio ispravan bez greške. Sic! Kruška ne pada no pod krusku.&nbsp;
Maltene kao istorijsko pravilo je to.
Tukao je četnik Vukale J. Vukotić, otac Manja Vukotića, žene, đecu i starce, hapsio ljude, uništvao im imovinu, u Zagarač i Bandiće, palio kuće kao četnicki komandant po Bandićima, prebio brutalno, između ostalog, tada skojevca i mladića, znamenitog čovjeka, Crnogorca i partizana Vesa (Malog) Đuranovića, kasnijeg crnogorskog ministra, što je on svjedočio u intervjuu za Nase Dane i Pobjedu 2016 i za Portal Analitiku.
Slijede kratki podaci o ocu Manja Vukotića - siledžiji, četniku i bjeguncu od zakona i pravde. Vukale Jovanov Vukotić (1912-1985), pravnik i činovnik prije rata. Službovao u Banskoj upravi Zetske banovine Kraljevine Jugoslavije do 1941. Komandir voda i čete četničkih jedinica za Danilovgrad i Zetu. Živio u Čikagu kao aktivan u udruženjima Ravna Gora itd. Umro 1985. i sahranjen u Libervilu. Istorija je neumoljiva.
Svaka čast slavnom batstvu Vukotića, kapa dolje, nemam bez za istoriju reći fala i kolosalne i epohalne zasluge njihove za Crnu Goru i njenu slobodu, supriorno, ali je istorijska činjenica, ne impresija i ta da su od 1918, dva možda najveća izdajnika Crne Gore bili su vojvoda Stevo P. Vukotić i serdar Janko Vukotić, a poslije među njihovim nastavljačima, te i takve politik, bili su četnici Veljko (ubijen 1945), sin Stevov i Vukale otac Manjov, koji je uspio pobjeći. To je istina.
Jezik samo činjenica neka govori. Manojlo-Manjo Vukotić, po stare dane, afirmisao je oca četnickog zločinca i bjegunca Vukala Vukotica, koga se nekad odrekao , kako mnogi vele, da bi napredovao u karijeri. On izmišlja da bi abolirao odgovornost četnika oca svoga, tako što piše sve neistine o Krstu Zrnovom Popoviću. I bukvalno karikira prošlost.&nbsp;
Načelo bona fides i objektivnosti u istoriografiji nas obavezuje, kako u nauci tako uopšte u javnom i svakodnevnom životu.

Medijskim prevarama se ne može prekrečiti istorija

Vakcine protiv palanačkog u sebi - nema.
28.05.
21:00h
Nekada davno, dok je Molje Koprivica maštao da jednoga dana postane član partije koja će se formirati i u kojoj će se pitati na nivou Nikšića i Župe, ja sam, dok sam maštao da postanem advokat Đoka Pavićevića i vjenčanog kuma Mijajlovića, imao pretenzije da baš njima budem branilac.
Čak, prije toga, pripremajući se da postanem advokatom mafije, čitao sam Radomira Konstantinovića i njegovu "Filosofiju palanke".
I sjećam se da je utopizam u palanci - u mogućnosti mogućeg bez nemogućeg, istinitog bez zabluda, stvarnog bez nestvarnog, smislenog bez nesmislenog.
Podvesti Moljeve periodične napade palanačke ekvilibristike kod obnašanja politike, ozbiljan je izazov za iole trezvenog.
Kako analizirati naravoučenije koje izgovara potpredsjednik Vlade jedne države i potruditi se da ruka ostavi trag normalnosti na papiru.
Dakle, zanimljivo mu je, pa naglašava da branim i Pavićevića i Bemaxovca - kuma.
Moš' mislit.
Otkud to?
Šta Molje sugeriše?
Kojem orlu piše golub pismonoša?
Šta ima tu skrivenog, neuobičajenog, tajanstvenog?
Da je Molje ušao na Wikipediu, ukucao moje ime, ni naočare mu ne bi pomogle da mu oba oka ne ispadnu.
Zamisli, isti čovjek zastupa porodicu Slobodana Miloševića, Duška i Ratka Kneževića, Barovića, Lazovića, Branka Ćupića, Predraga Boškovića, Slobodana Šaranovića, Alana Kožara, tužiteljicu Mitrović.
Čak i komandanta crvenih beretki - Vasilija Mijovića.
Ovo je za ozbiljno preispitivanje.
Umjesto kao pristojni momak, doduše poznavao i trafikovao S.Č. da brani književnike, pijaniste, operske pjevače, glumce.
Uostalom, advokatom se postaje da bi se branili ovi drugi.
I Momo. Kamenu se kazalo.
Molju nije pomoglo što su izmišljeni penicilin, gromobran, točak.
Vakcine protiv palanačkog u sebi - nema.
Otud moja ljutnja, nema ni čuđenja, ni imena.
Za penicilin se potrudim. Sam. Pa kako ko reaguje.
P.S: Ne smijem sebi dozvoliti luksuz da se trošim.
Pokojna tetka mi je onomad govorila: glupi od razumnih ljudi taman toliko nauče, koliko im je potrebno.
Da budu još gluplji.

Zoran Piperović

Molje K. i nedoumice

Novinarke u Crnoj Gori ne moraju više ništa ni da progovore ni da napišu, dovoljno je da se pojave u predivnoj košulji koja je dio crnogorske ženske narode nošnje – eto prijetnje za njih. I to metkom.
Itana Perišić je pametna, obrazovana, hrabra novinarka televizije E, koja duboko razumije društveno-političke procese i ne plaši se da o njima govori, jednako u prilozima i sa sagovornicima. Iz dosadašnje saradnje sa njom znam da Itanu neće uplašiti bilo koji komentar mizogine šovinističke kukavice sa društvenih mreža, a teško da bi je uplašio i pravi metak. 
Itanin slučaj, posljednji u nizu, specifičan je zbog toga što je za izvjesnog Mijodraga Novakovića fotografija u crnogorskoj košulji, snimljena na Cetinju, zapravo paradigma svega onoga što predstavljaju slobodni građani i slobodni novinari u Crnoj Gori. A Mijodrag i slični mijodrazi iz dubine duše mrze sve što ih asocira na slobodu i Crnu Goru. Da je drugačije, neko od mijodraga bi do sad skupio dovoljno hrabrosti da nekome od nas u lice kaže to što misli o nama i što nam priželjkuje.
Mijodrazi su kukavice kojima internet pruža iluziju hrabosti i slobode, dok se u realnom svijetu brane „operisanošću“ i „hakovanjem“ svaki put kada se treba suočiti sa odgovornošću. Sloboda i hrabrost podrazumijevaju odgovornost, ali mijodrazi nikako da dosegnu do tog nivoa svijesti.
Odlično se sjećam prve prijetnje sa tvitera 30. avgusta 2020. kasno uveče, dok sam u sred Kotora slušala pobjednike izbora kako pjevaju „Svud su traže đenerala Draže“ (dobra memorija je prokletstvo novinarske profesije).
Glasila je „Razvlačićemo vam crijeva po ulici“.
Jezivo zvuči? Izgleda ne dovoljno za sve. Uslijedilo je čuveno opravdanje iznadsituaša i neutralnih „Puštite ih neka izduše“.
I evo nas pet godina kasnije i dalje smo kod „razvlačenja crijeva po ulici“, nikako da mijodrazi izduše, samo se umnožavaju. Između crijeva i jučerašnjeg metka desilo nam se vješanje o bandere, nekoliko „zadnjih dana“, silovanja, prebijanja, čak pronošenja kroz pulsku arenu i šta sve ne. Izgleda da nije bilo nikakvog „dušenja“, nego su mijodrazi i ine kukavice postali samo brojniji u sajber prostoru, ohrabreni nečinjenjem tridesetoavgustovaca na vlasti.
Nije Mijodrag Novaković jedini niti je „nikao“ tek tako, iznerviran Itaninim modnim ukusom. On i njemu slični su posljedica svega onoga u što se urušeno crnogorsko društvo pretvorilo tokom predhodnih pet godina. Podstaknuti nerješavanjem brojnih slučajeva prijetnji novinarima, odnosom čelnih ljudi države prema medijima, lakoćom kojom tužilaštva prihvataju objašnjenja onih koji prijete da su im nalozi na društvenim mrežama hakovani ili ih je koristila baba od 90 godina, relativizacijom njihovih prijetnji u javnom prostoru, ovaj i ostali „junaci naših dana“ su sigurni da će se izvući bez ikakve kazne.
Kukavički, zaštićeni tastaturom, sistemom i političkim ambijentom koji im je omogućio da svoje neliječene frustracije prosipaju po društvenim mrežama, nastaviće sa perfidnim pokušajima zastrašivanja svakoga ko im se ne sviđa zbog posla koji obavlja, bilo kojeg ličnog opredjeljenja, načina na koji se oblači ili bilo čega što litijaški tridesetoavgustovski sljedbenici smatraju neprimjerenim. A za njihov svjetonazor neprimjereno je sve mimo veličanja fašizma i lažnih tradicionalnih vrijednosti.
Ako su se sa oslobađajućom prvostepenom presudom izvukle ubice Ljubiše Mrdaka iz Nikšića ili ako predsjednik Višeg suda već 10 mjeseci nije u stanju da pošalje pisani otpravak oslobađajuće presude za pokušaj terorizma na dan izbora 2016. godine, zašto bi se mijodrazi plašili zbog svojih „sitnih“ prijetnji mecima i vješanjima nekim tamo novinarima koji i onako smetaju i pravosuđu i onima koji krše zakone, posebno političarima?
Niko od nas ne kuka i ne traži pažnju zbog prijetnji koje dobijamo. Radimo ono što je, između ostalog, naš posao – upozoravamo javnost na opasne pojave u društvu koje imaju dalekosežne posljedice. Prijetnje i napadi na novinare stižu onda kad se ostane ravnodušan na sve ostale slične pojave ugrožavanja bilo čijih ljudskih i građanskih prava. A u Crnoj Gori su prije pet godina zaćutali čak i oni koji su do tada stajali u zaštitu ne samo građana, već i životinjskih i biljnih vrsta pojedinačno. Naša profesionalna prednost je što imamo glas i riječ da upozorimo i ukažemo na sve društvene anomalije, a time i djelimično zaštitimo ugrožene, pa i sebe, od daljeg ugrožavanja. To bi ipak trebalo da bude posao državnih institucija, ali kada one ne postoje ili ne rade ono za šta ih građani plaćaju, onda je novinarski zadatak da budu još glasniji. Riječ ne može da zaustavi metak, ali može lako da ućutka kukavicu. 
Zanimljivo, Itana je prijetnju metkom dobila dan uoči 21. godišnjice ubistva glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista „Dan“ Duška Jovanovića, a prijavu policiji podnijela baš danas. I dok su političkim liderima usta puna pravde i istine o njegovom ubistvu, za kojima ovo društvo vapi već dvije decenije, niko od njih nije stao u Itaninu zaštitu niti pomenuo atmosferu u kojoj rade crnogorski novinari. Sve suprotno od onoga kako bi se sam Jovanović danas ponio u ovakvoj situaciji, na osnovu onoga koliko smo ga poznavali iz profesije.

Mijodrazi naših dana

Stanari naselja u dijelu Podgorice, na granici Konika I Starog aerodroma - gdje se gradi zgrada za zaposlene RTCG - suočavaju se s ozbiljnim problemima zbog nepropisnog odlaganja građevinskog otpada, razrovane javne površine i neuređenih pristupnih puteva.&nbsp; Na više lokacija, na fotografijama koje šalju stanari tog kvarta, vidi se da je izvođač radova ostavio šut, kamenje i ostali otpad na ulici, trotoaru i pored zelenih površina.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606010640_8a4ef65172e442f70ce6866f3960ff15c5e5509f496920df155c588c33e359e1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606010640_8a4ef65172e442f70ce6866f3960ff15c5e5509f496920df155c588c33e359e1" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="ZABORAVLJENI POSLOVI: Nedovršeni ivičnjaci "> <figcaption>ZABORAVLJENI POSLOVI: Nedovršeni ivičnjaci(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ,,ZABORAVLJENI” OTPAD&nbsp; -RTCG je napravila zgradu za svoje zaposlene i naravno da su morali da je priključe na struju. Oni su dva mjeseca kopali ulice i trotoare oko ostalih zgrada, da bi je priključili i to je negdje OK. Ipak, sve je rađeno neprimjereno dugo – kaže sagovornik Portala ETV.&nbsp; Napominje da sada, kada je zgrada priključena na sve neophodne instalacije, saniran je samo dio radova kopanja.&nbsp; -Ostavili sav šut po trotoarima i neasfaltirane iskope, tako da ljudi kola nagrdiše, a pješaci nemaju kuda proći”, kaže jedan od stanara obližnje zgrade za portal ETV. Fotografije koje su nam dostavili građani prikazuju gomile šuta i iskopanih materijala ostavljenih između parkiranih vozila, oštećene ivičnjake i trotoare koji su ostali nesanirani, nasipani šljunak i zemlju duž cijelih ulica — bez ikakvih oznaka, upozorenja, zaštite ili privremene sanacije, zapostavljene zelene površine zatrpane otpadom. Podsjećamo, krajem 2022. godine, generalni direktor RTCG Boris Raonić potpisao je ugovor sa izvođačem radova Roaming Montenegro doo iz Nikšića za izgradnju stambene zgrade za zaposlene u Javnom servisu. Ugovor je vrijedan tri miliona 387 hiljada eura, sa rokom završetka od 14 mjeseci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606010640_1367dcfc2f237a027823cc9e45bc9263e5f858ebc51acc3b9c038a4dae8dc344.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250606010640_1367dcfc2f237a027823cc9e45bc9263e5f858ebc51acc3b9c038a4dae8dc344" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="KO ĆE SVE DA POPRAVI: Fotografije koje su Portalu ETV slali građani"> <figcaption>KO ĆE SVE DA POPRAVI: Fotografije koje su Portalu ETV slali građani(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  PITANJA BEZ ODGOVORA Zgrada je izgrađena na zemljištu koje je Glavni grad ustupio RTCG-u, u zahvatu DUP-a Konik. Stanovi RTCG-a niču u pravom duhu „javnog servisa“ – zatrpavajući komšiluk gomilama šuta. Stanari kvarta na Koniku imaju direktan prenos narušavanja komunalnog reda ispred zgrade koju gradi izvođač iz Nikšića, pod pokroviteljstvom onih koji bi, valjda, trebalo da služe kao primjer. Još jedno pitanje se nameće: što je sa komunalnim nadzorom? Prema Zakonu o upravljanju otpadom Crne Gore zabranjuje se nepropisno odlaganje otpada, uključujući i građevinski. Svi izvođači radova dužni su da odlože otpad na ovlašćene deponije, obezbijede javne površine i očiste ih nakon radova, kao i da ne ugrožavaju kretanje pješaka, vozila i komunalnu infrastrukturu. Ono što nije dopušteno crnogorskim zakonom, valjda bi trebalo da obavezuje i Podgoricu, glavni grad Crne Gore.&nbsp; Stanari apeluju na Komunalnu inspekciju, da što hitnije reaguje. Za sada komunalci Podgorice ne djeluju, kao što je, izgleda, nezainteresovana I uprava Glavnog grada.&nbsp;

Javni servis i javni šut

Portparol i tužilac Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) Vukas Radonjić večeras je rekao da postoji trajna procesna nemogućnost da se pokrenu neki postupci povodom navoda Milana Paunovića na Anketnom odboru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.6714%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpocela-cetvrta-sjednica-paunovic-pred-anketnim-odborom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Taj predmet (o batinaškim odredima, tkz. crnim trojkama) bio u radu 2013. u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici i riješen je od strane tadašnjeg obrađivača predmeta. Svakako, ako ste dobro slušali njegovo izlaganje: on je govorio o periodu od 1996. do 2001, eventualno 2002. godine. Ovo je 2025. godina. Svakako samim tim, zbog tog protoka vremena, postoji trajna procesna nemogućnost da se pokrenu neki postupci u vezi toga - rekao je on gostujući na Televiziji Vijesti, a odgovarajući na pitanje hoće li Paunovića saslušati.
Na dodatno pitanje je li došlo do relativne ili apsolutne zastare, Radonjić je odgovorio potvrdno.
- Tako je - dodao je on.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkolumne%2Fmilan-paunovic-lazni-svjedok-pravednik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Radonjić: U slučaju „batinaških odreda“ nastupila zastara

Košarkaši Budućnosti Volija izgubili su večeras od Partizana rezultatom 94:88.
Oni su igrali produžetke nakon što je u regularnom rezultat bio 83:83.
"Plavi" su dva minuta i 20 sekundi prije kraja regularnog dijela vodili 78:69, u posljednji minut su ušli sa plus osam (81:73), ali nijesu uspjeli da sačuvaju prednost.
Druga utakmica će se igrati u subotu u Podgorici.

KK Budućnost Voli izgubila od Partizana poslije produžetaka

U Tuzima se večeras desila saobraćajna nezgoda.
U udesu su učestvovali jedno auto i motor. Na terenu su pripadnici Hitne pomoći.
Operativno-komunikacioni centar policije nije odgovarao na pozive Portala ETV ovim povodom.
 
Više informacija nije poznato.

Udes auta i motora u Tuzima, Hitna na terenu

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp; Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp; Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije. KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp; Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane Dragana Krapovića, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore(Photo: Portal ETV, screenshot)</figcaption> </figure>  Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp; Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani. Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije. KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini Marko Kovačević vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio. Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac Andrija Mandić, mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta. VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore Jovan Vučurović prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp; Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp; Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom. Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao. &nbsp;

Struka da se pita: Krapović studirao 8, Kovačević 12, a Vučurović 18 godina

Jelena Perović je od petka, kada je donešena presuda Upravnog suda, direktorica Agencije za sprečavanje korupcije, kazao je novinarima njen advokat Nikola Martinović nakon što su njih dvoje napustili zgradu ASK-a, a poslije nemilih scena u kojima je učestvovala i policija. -Ta odluka suda se ne sviđa određenim krugovima u Agenciji i oni čine sve da bi zadržali svoja namještenja koja su im pripala na osnovu političkih dogovora, odnosno koalicionim sporazumima pripala – kazao je Martinović novinarima. On je kazao da je danas Perović spriječena da radi i najavio da će ona i sjutra doći na posao, ali i dodao kako očekuju da će se i sjutra ponoviti isto, odnosno da će biti spriječena da radi svoj posao. Martinović je kazao da u normalnoj državi ne bi bilo potrebe da se oko ovakve situacije vodi politička ili bilo kakva druga polemika. - Odluka je jasna, ona treba da se izvrši i da se stavi tačka – kazao je Martinović. Službenici policije prethodno su stigli u Agenciju za sprečavanje korupcije, nakon što je jutros Jeleni Perović, a nakon &nbsp;presude Upravnog suda Crne Gore koji je u petak poništio odluku Savjeta ASK-a o njenom razrješenju, onemogućeno da dođe na posao. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5O1UEyHnGmg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Advokat Jelene Perović opisijući situaciju sa policijom kazao je da su od dva mlada pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova, koji su obavljali profesionalno svoj posao prilikom ustanovljavanja što se dešava u ASK-u, odnosno tokom prikupljanja podataka Maja Karas Bošković i v.d. direktora Dušan Drakić tražili od njih da novinare izbace i &nbsp;da pozovu pojačanje, kako bi ih spriječili da snimaju ono što se danas događa u Agenciji.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060211060_c79f6c779af70a8fd36e9c0875f627784561942eb0d06cd81f56b20ad316765f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060211060_c79f6c779af70a8fd36e9c0875f627784561942eb0d06cd81f56b20ad316765f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija stigla u ASK"> </figure>  - Da su htjeli da budu transparenti ne bi ništa smetalo, dakle ni Jelenji Perović ni meni ne smeta. Cijeli događaj vi adekvatno snimate, oni vas ne puštaju preko ovih vrata, već, kako sam vam rekao, traže da vas policija izbaci. Izvinite, neposredno prije ovoga su nam rekli da su vrata za medije otvorene - kazao je Martinović novinarima. On je kazao da traže sprovođenje konačne odluke Upravnog suda, te da to pravo &nbsp;policija treba da sprovjede kroz svoj postupak. - Ali, to je već druga dimenzija ove priče. Ja sam vam saopštio samo ono što sadašnje rukovodstvo agencije mislie o medijima i koliko je ono otvoreno - kazao je Martinović. Drakić je kazao da je uvijek otvoren za medije, da su mu oni , uz nevladin sektor, najveći partneri <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTtR0xqX0EBc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Odlučujući po tužbi Perović, Upravni sud je ocijenio da u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke njoj nije omogućeno da se izjasni u odnosu na razloge zbog kojih je razriješena dužnosti direktorice Agencije za sprečavanje korupcije. - Nije sporno da se dnevni red sjednice Savjeta utvrđuje na sjednici (član 14 stav 1 Poslovnika o radu Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije), kao što je to učinjeno u konkretnom slučaju, kada su članovi Savjeta, nakon uvida u dokumentaciju o izvršenom inspekcijskom nadzoru, konstatovali postojanje razloga za razrješenje direktorice Agencije iz člana 98 stav 1 tačka 4, a u vezi sa članom 9 stav 1 i 2 Zakona o sprečavanju korupcije, a koji se odnose na povredu odredbi Zakona i pravila o radu Agencije i obavezu javnog funkcionera da svoju funkciju vrši na način da javni interes ne podredi privatnom, kao i da ne izazove sukob interesa u vršenju javne funkcije. Međutim, kako je na istoj sjednici, bez prethodnog upoznavanja tužilje, pokrenut postupak njenog razrješenja i donijeta odluka, to je Sud zaključio da joj nije bila data mogućnost da učestvuje u postupku njenog razrješenja i izjasni se o činjenicama relevantnim za odlučivanje, budući da je izjašnjenje tužilje, broj 01-2193 od 15.08.2024. godine, na koje se tuženi pozvao, dato u odnosu na drugi razlog za razrješenje (iz člana 98 stav 1 tačka 3, a u vezi neispunjenosti uslova iz člana 87 stav 3 Zakona o sprečavanju korupcije), a ne razlog zbog kojeg je ista osporenom odlukom razriješena dužnosti - navedeno je u saopštenju Upravnog suda. Zbog navedene procesne povrede, Sud je ocijenio da je osporenu odluku trebalo poništiti. Savjet ASK je jednoglasno smijenio Perović 15. avgusta. Odmah nakon što je ta odluka donijeta, na sajtu Agencije objavljeno je saopštenje bivše direktorice u kome tvrdi da je njena smjena “politički motivisana” i da “političke partije u čije ime, kako tvrdi, većina članova Savjeta sprovodi plan za njeno razrješenje, očigledno imaju obećanje nekažnjivosti za mnoga krivična djela”.