„Analogni mostovi svjetlosti“ promovisani u Matici crnogorskoj

Ilustrovana studija Maje Đurić „Analogni mostovi svjetlosti: Hrvatski i crnogorski fotografi (1845–1975)“, koju je Matica crnogorska nedavno objavila u saradnji sa Nacionalnom zajednicom Crnogoraca Hrvatske i zagrebačkim Skaner studijom, promovisana je sinoć u Podgorici.

Istoričarka umjetnosti Tatjana Koprivica ocijenila je da knjiga nije samo zbir biografija fotografa, već studija koja svjedoči o kulturnom prožimanju Hrvatske i Crne Gore.

– Ovo je studija koja oslikava kulturno prožimanje dva prostora, u kojem su iz Hrvatske dolazili modernizacijski procesi koji su osnaživali mediteranski karakter Crne Gore. Posebno je to bilo važno u inicijalnoj fazi razvoja fotografije, koja je doslovno počela donošenjem kamere na Cetinje iz Dubrovnika, a potom i djelovanjem ateljea koji su imali svoje filijale u Boki Kotorskoj i periodično posjećivali Knjaževinu i Kraljevinu Crnu Goru – rekla je Koprivica.

Ona je podsjetila da se studija zasniva na obimnoj građi koju je autorka godinama prikupljala u Kanadi, Austriji, Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, istražujući 19 državnih institucija, kao i brojne privatne arhive i fondove.

– Važan segment koji nam autorka predstavlja u knjizi jesu živa svjedočanstva savremenika o pojedinim fotografima, kao i svjedočanstva samih fotografa o vlastitim iskustvima – istakla je Koprivica.

Teoretičar umjetnosti Luka Rakojević ocijenio je privilegijom činjenicu da je objavljena knjiga koja povezuje dvije kulture.

– Te spone poznate su od Mažuranića, Kikereca i Bukovca, preko Bulajića, Vukotića i Papića, do Kovača. Međutim, iz svijeta fotografije tek bismo se sjetili Smodlake, Laforesta i Popovića. Maja je, međutim, uspjela da predstavi više od trideset autora. Vrlo koncizno i sistematično prenijela je biografije fotografa, na diskretan i filigranski način objasnila kontekste i odabrala ilustracije – rekao je Rakojević.

On je naveo da je knjiga značajan izvor za istraživače, podsjećajući da je upravo zahvaljujući tragovima iz ove studije otkrio nove veze između hrvatske i crnogorske kulturne scene.

– To samo potvrđuje raskoš i značaj svijeta knjige „Analogni mostovi svjetlosti: Hrvatski i crnogorski fotografi (1845–1975)“, koji prevazilaze sferu istorije fotografije – kazao je Rakojević.

Urednik izdanja Marko Špadijer izrazio je zadovoljstvo što Crna Gora ima autore koji na profesionalan način mogu da sintetišu složene kulturne fenomene, navodeći da je Maja Đurić jedna od njih.

– Počela je od perioda dagerotipije, od Anastasa Jovanovića i Njegoševog prvog fotoaparata, pa do 1975. godine, jer je to vrijeme prave fotografije, koja je sama po sebi bila umjetničko djelo – rekao je Špadijer.

On je dodao da je fotografija nekada u crnogorskim domovima imala gotovo status ikone.

Autorka Maja Đurić podsjetila je da je svoj prvi naučni tekst objavila upravo u časopisu „Matica“, zbog čega je saradnja sa Maticom crnogorskom na ovoj knjizi za nju predstavljala prirodan nastavak zajedničkog rada.

Govoreći o inspiraciji za knjigu, osvrnula se na fenomen svjetlosti, ističući da je o toj temi najviše naučila od svog oca, slikara Pura Đurića.

Tema knjige, kako je kazala, nije izabrana slučajno, već je proistekla iz njenog istraživanja i predavanja o hrvatskim fotografima.

– Često mi dosadi, često mi bude muka, pogotovo od suvoparnog pisanja, ali se trudim da sve bude dokumentovano i da u tekstu bude toplih priča, nečega što će oplemeniti. Onda otkrijete nove kolekcije i neke stvari koje vas ponesu – rekla je Đurić.