Autentičnost crnogorskih filmskih priča, međunarodno povezivanje i konkretne prilike za razvoj projekata obilježili treće izdanje programa Montenegro Film Rendezvous
Autentičnost crnogorskih filmskih priča, međunarodno povezivanje i konkretne prilike za razvoj filmskih projekata obilježili su treće izdanje programa Montenegro Film Rendezvous, koji je u Herceg Novom okupio domaće filmske stvaraoce i predstavnike evropske, svjetske i afričke filmske industrije.
U organizaciji Filmskog centra Crne Gore, ovogodišnji Rendezvous produžen je sa tri na sedam dana, a uz predstavljanje crnogorskih i gostujućih filmskih projekata u razvoju program je obuhvatio masterklasove, studije slučaja, međunarodne susrete, razgovore o koprodukcijama i fondovima, kao i radionice posvećene razvoju novih projekata i talenata.
Direktorica Filmskog centra Crne Gore i predsjednica Savjeta Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festival Aleksandra Božović istakla je da je jedan od najvažnijih ciljeva programa Montenegro Rendezvous povezivanje crnogorskih filmskih stvaralaca sa ekspertima iz evropske i svjetske filmske industrije.
- Mi vjerujemo da svi projekti koje smo podržali i autori koji stvaraju imaju potencijala. Ono što potvrđuje sve ono što radimo jeste činjenica da naši prijatelji, kolege, kao i predstavnici evropske i svjetske filmske industrije, u projektima crnogorskih autora prepoznaju potencijal, dolaze i iz godine u godinu se vraćaju, a svake godine ih je sve više - kazala je Božović.
Prema njenim riječima, najveća snaga crnogorskog filma i mlade crnogorske kinematografije jeste autentičan autorski izraz koji se kontinuirano njeguje i koji je čini prepoznatljivom kako u regionu, tako i u Evropi.
- Prostora za razvoj uvijek ima, ali je izuzetno bitno što je prepoznata potreba za razvojem crnogorske kinematografije. To smo dobili i kroz izmjene i dopune Zakona o kinematografiji, koji je nedavno stupio na snagu - navela je Božović.
Kako je dodala, razvoj kinematografije podrazumijeva zajednički rad na više nivoa – od stvaranja prostora za filmske autore i produkcije, preko uvođenja filmske pismenosti u osnovne škole, do razvoja deficitarnog kadra u kinematografiji, što Filmski centar Crne Gore radi u saradnji sa Univerzitetom Crne Gore.
Poseban značaj, istakla je, ima i razvoj domaće publike. Crnogorski autori od početka su usmjereni na predstavljanje lokalnih, autentičnih priča i njihovo približavanje evropskoj i svjetskoj kinematografiji, ali je jednako važno da te priče budu namijenjene i domaćoj publici.
- Kroz digitalizaciju bioskopa i otvaranje bioskopskih dvorana širom zemlje stvaramo novu publiku. A stvaranjem publike stvaraju se i novi autori - kazala je Božović, dodajući da su rezultati aktivnosti započetih prije pet godina vidljivi kroz otvaranje bioskopa, povratak publike i pojavu novih autora.
Ona je taj proces opisala kao cikličan – film nastaje, odlazi u svijet, a potom se vraća u domaće bioskope i domaćoj publici, čime se, kako je kazala, „čitav krug završava i zatvara“, nakon čega počinje novi ciklus.
Posebna vrijednost ovogodišnjeg programa Montenegro Film Rendezvous, prema riječima Božović, jeste raznovrsnost. Pored prezentacija filmskih projekata u razvoju i mogućnosti da crnogorski autori ostvare direktnu komunikaciju sa evropskim i svjetskim filmskim ekspertima, ovogodišnje izdanje obuhvatilo je i tri masterklasa.
Program je uključio masterklas iranskog reditelja i dvostrukog oskarovca Asgara Farhadija, kao i masterklas britanske filmske montažerke zvuka i dobitnice Oskara za najbolju montažu zvuka za film „Bohemian Rhapsody“, Nine Hartstone, dok su učesnici imali priliku da čuju i iskustva uglednog direktora fotografije Manuela Alberta Klara, čiji je posljednji film „Dom“ u režiji Marijane Janković otvorio 39. Filmski festival Herceg Novi.
Novi segment programa, nazvan „Montenegro Film Rendezvous Plus“, obuhvatio je niz specijalizovanih radionica posvećenih crnogorskim i regionalnim filmskim stvaraocima i talentima, nastao uz podršku međunarodnih partnera Filmskog centra: radionica ReActing+ za talentovane glumce iz regiona, organizovana uz podršku Britanskog savjeta, radionica Female Filmmakers posvećena perspektivnim rediteljkama Zapadnog Balkana, Moldavije i Jermenije, realizovana u partnerstvu sa Francuskom ambasadom i Francuskim Institutom u Crnoj Gori, kao i Novi afrički glasovi – predstavljanje filmskih projekata, filmova i autora iz frankofonih zemalja sjeverne Afrike, realizovana u partnerstvu sa Francuskom ambasadom i Francuskim Institutom u Crnoj Gori, i Međunarodnom organizacijom frankofonije.
EAVE on Demand RE-ACT radionica, takođe održana u okviru ovogodišnjeg programa, u fokusu je imala razvoj producentskih kapaciteta i održivost produkcionih kuća. Kroz MEDIA TV Series Programme Kreativne Evrope otvoren je i prostor za razvoj televizijskih projekata.
Posebna pažnja posvećena je i mogućnostima za razvoj koprodukcija i saradnje između filmskih fondova. U okviru programa učesnici su imali priliku da se upoznaju sa radom filmskog fonda Hubert Bals Međunarodnog filmskog festivala u Roterdamu, kao i mogućnostima koje nude filmski fondovi baltičkih zemalja.
- Svi mi imamo zajednička stremljenja, dijelimo manje-više zajedničke probleme i kada se nađemo na jednom mjestu vidimo koje su mogućnosti saradnje. Ne samo stvaranja koprodukcija između produkcija, već i stvaranja i realizovanja saradnje između fondova - kazala je Božović.
Prema njenim riječima, upravo povezivanje filmskih profesionalaca i institucija predstavlja jednu od najvećih vrijednosti programa Montenegro Film Rendezvous.
- Svi mi pričamo filmskim jezikom i svi se razumijemo. To je, u stvari, najveća vrijednost ovih susreta – što imamo priliku da budemo domaćini programa gdje ne postoje različitosti, već postoji samo jedan jezik, a to je jezik filma, jezik kulture, jezik umjetnosti - zaključila je Božović.
Jedan od konkretnih primjera značaja ovakvog susreta za domaće producente jeste primer filma „Eho“ Marka Jaćimovića, koji je predstavljen u fazi razvoja.
Jaćimović je kazao da je na programu Rendezvous učestvovao i ranijih godina, sa prethodnim projektima.
- Za nas producente u Crnoj Gori to zaista mnogo znači jer imamo priliku da praktično kod kuće predstavimo svoje projekte potencijalnim saradnicima iz inostranstva - kazao je Jaćimović.
On je istakao da je predstavljanje projekata na brojnim međunarodnim filmskim tržištima zahtjevno i iziskuje značajna sredstva, zbog čega je mogućnost direktnog susreta sa profesionalcima iz evropske i svjetske filmske industrije posebno važna.
- Ovo je izuzetna prilika da sa profesionalcima iz filmske industrije iz Evrope i svijeta prodiskutujemo o našim projektima, da ih predstavimo i pronađemo potencijalne koproducente, sales agente, distributere i festivalske programere. To je u programu Work in Progress izuzetno bitno i zbog toga smo srećni i zadovoljni što imamo tu mogućnost - kazao je Jaćimović.
Sličan značaj ovog programa istakao je i producent filma „Plod“ Vuk Perović, čiji se film nalazi u kasnoj fazi postprodukcije. Za mladu autorsku ekipu iza ovog filma posebno je važna vidljivost u međunarodnoj stručnoj javnosti.
- Svi ovi događaji su jako važni, pogotovo što imamo priliku da predstavimo crnogorske projekte i crnogorsku kinematografiju - kazao je Perović.
Film „Plod“ iza sebe ima autorsku ekipu koju, kako navodi Perović, čine debitanti – rediteljka, scenaristkinja i direktor fotografije. Upravo zbog toga, dodaje, jedan od velikih izazova jeste da film bude dovoljno vidljiv i da za njega sazna stručna javnost.
- To je mlada ekipa i za nas je veliki izazov da taj film učinimo vidljivim. Ovakve prilike nam mnogo znače da bi se stručna javnost upoznala sa filmom koji će vrlo brzo ugledati svjetlo dana - rekao je Perović.
Film se trenutno nalazi u kasnoj fazi postprodukcije, zbog čega su producentu posebno značajni kontakti sa distributerima, sales agentima i filmskim festivalima.
- Blizu smo premijere i sada tražimo pravo mjesto za naš film - kazao je Perović.
Međunarodni karakter programa Montenegro Film Rendezvous ove godine dodatno je proširen programom Novi afrički glasovi, kroz koji su predstavljeni filmovi u razvoju afričkih reditelja, otvarajući tako prostor za nove kontakte između afričke i crnogorske, odnosno evropske filmske scene.
Među učesnicima iz Afrike bio je i producent filma „Fighters“, Jules Dieng. Njegov film trenutno je u postprodukciji, ali su za završetak projekta i dalje potrebna dodatna sredstva i partnerstva.
Zbog toga je učešće na ovom programu za njega prilika da pronađe potencijalne partnere među filmskim profesionalcima koji dolaze iz različitih država.
- Još uvijek tražim partnere za ‘Fighters’. Film je u postprodukciji, ali nam i dalje trebaju novac i podrška. Ovdje ljudi dolaze iz mnogo različitih zemalja, tako da je ovo dobra prilika da pokušamo da pronađemo nekoga ko bi podržao projekat i pridružio mu se. Imamo još nekoliko mjeseci do završetka i ovo je pravi trenutak za stvaranje posljednjih partnerstava - rekao je Dieng.
Dieng je dodao da i dalje postoji nedovoljno povjerenje u ono što afrička kinematografija može da ponudi.
- Veoma je teško afričkim filmskim autorima i producentima da pronađu partnere širom svijeta. Mislim da ljudi još uvijek nemaju dovoljno povjerenja u vrstu kinematografije koju možemo da ostvarimo. Čak i kada predstavimo nešto snažno i savremeno na papiru, i dalje postoji određena sumnja - istakao je Dieng.
Pored predstavljanja filmova u razvoju, u okviru Rendezvous programa organizovani su i masterklasovi međunarodno priznatih filmskih stvaralaca, koji su sa učesnicima podijelili svoja iskustva i znanja iz oblasti režije, fotografije i zvuka, kao i različitih aspekata razvoja i produkcije savremenog filma.
Britanska filmska montažerka zvuka i dobitnica Oskara za najbolju montažu zvuka za film „Bohemian Rhapsody“, Nina Hartstone, održala je masterklas posvećen oblikovanju zvuka i procesu rada na savremenim filmskim produkcijama.
Govoreći o ulozi zvuka u filmu, Hartstone je istakla da filmske priče, bez obzira na jezik i geografsko porijeklo, povezuju univerzalne teme i emocije.
Prema njenim riječima, zajednička nit većine filmova na kojima je radila jeste upravo ljudskost i iskustvo koje publika može prepoznati bez obzira na to odakle dolazi.
- Većina filmova na kojima sam radila ima tu zajedničku nit ljudskosti. I zapravo, među filmovima koji se prikazuju ovdje u Crnoj Gori već imam dugu listu onih koje želim da pogledam - kazala je Hartstone.
Jedna od njenih poruka učesnicima programa bila je da o zvuku treba razmišljati mnogo ranije u procesu nastanka filma, a ne tek u završnoj fazi produkcije.
- Nadam se da će se ljudi zainteresovati za zvuk i shvatiti koliko je važan za pripovijedanje. Možda će početi da razmišljaju o zvuku malo ranije u procesu, već u pretprodukciji i tokom same produkcije, umjesto da sve ostave za kraj - istakla je Hartstone.
Govoreći o svom boravku u Crnoj Gori, Hartstone je kazala da joj je ovo bila prva posjeta našoj državi, koju je veoma lijepo doživjela, navodeći da joj je posebno značio susret sa filmskim stvaraocima iz regiona i upoznavanje sa njihovim radom.
- Uživala sam i u upoznavanju toliko kreativnih ljudi iz regiona, u razgovorima sa njima i u tome da saznam kako stvari funkcionišu za sve njih i kakve filmove stvaraju. To mi je obnovilo ljubav prema razgovorima sa drugim kreativnim ljudima - zaključila je Hartstone.
U okviru programa Montenegro Film Rendezvous održan je i case study posvećen dokumentarnom filmu „Planina“, koji su predstavili reditelji Biljana Tutorov i Petar Glomazić. Govorili su o nastanku filma, višegodišnjem procesu produkcije, međunarodnom plasmanu, kao i o reakcijama publike na film koji je, kako su istakli, prevazišao očekivanja svojih autora.
Filmski centar Crne Gore bio je prva nacionalna filmska institucija koja je podržala projekat. Tutorov je kazala da su prihvatili prijedlog da kroz case study zajedno sagledaju put filma – od njegovog nastanka, preko produkcijskog procesa, do trenutka u kojem se danas nalazi.
- Zanimljivo je da to tako složimo i da vidimo koje su bile etape kroz koje smo prošli, da se i sami prisjetimo. Dosta toga je bilo intuitivno, nešto je prosto prirodno pratilo potrebe projekta, ali se čini da ipak postoji neka vizija i sada ćemo pokušati da je artikulišemo - kazala je Tutorov.
Glomazić je saradnju sa Tutorov ocijenio kao veoma uspješnu i produktivnu, ističući značaj zajedničkog promišljanja tokom dugog procesa nastanka filma.
- Biljana i ja svaki donosimo neke svoje kompetencije u ovu priču. To neprekidno zajedničko promišljanje stvari, preispitivanje šta i kuda, veoma je dobro. Lakše je promišljati sa nekim nego sam sa sobom - kazao je Glomazić.
Govoreći o pristupu filmu, Tutorov je istakla da autori nijesu pravili razliku između lokalnog i globalnog filma, niti između dokumentarnog i igranog, već su „Planinu“ od početka posmatrali kao kinematografski projekat.
- Mi ne razmišljamo o filmu lokalno-globalno, čak ni dokumentarno-igrano. Film je film. Od onog trenutka ovo je kinematografski projekat, nije televizijski. To je jedina jasna odrednica. Zanimalo nas je da odnjegujemo jezik tog filma - kazala je Tutorov.
Glomazić je istakao da nijesu mogli očekivati uspjeh koji je film ostvario. Nakon prikazivanja na različitim festivalima, kako je naveo, postalo je jasno da film uspijeva da pređe različite kulturne barijere i da emocije i refleksije koje nosi dopiru do publike u različitim djelovima svijeta.
Tutorov je pomenula i Sarajevo i Herceg Novi, ističući posebnu atmosferu ovih festivalskih sredina i vezu sa tradicijom jugoslovenske kinematografije.
- Velika nam je čast, a uvijek je divno vidjeti i otkriti film u jednom takvom istorijskom ambijentu, pod otvorenim nebom i sa puno ljudi čijoj kulturi ovaj film pripada. Jedva čekam prikazivanje filma na Kanli Kuli - kazala je Tutorov.
Iskustvo „Planine“ tako se nadovezuje na jednu od ključnih ideja ovogodišnjeg Rendezvous programa – da autentična lokalna priča može pronaći put do međunarodne publike upravo kroz svoj specifičan autorski izraz.
Sedmodnevni format programa Montenegro Film Rendezvous nije samo proširenje trajanja programa, već i potvrda njegove sve šire funkcije. Herceg Novi se sve više pozicionira kao prostor u kojem se crnogorski film predstavlja svijetu, ali i kao mjesto na kojem međunarodni filmski profesionalci dolaze da upoznaju domaće autore, razvijaju projekte, razmjenjuju znanje i ostvaruju nova partnerstva.
A upravo u tom spoju autentičnosti i otvorenosti prema svijetu ostaje i osnovna vrijednost ovogodišnjeg programa Montenegro Film Rendezvous – da crnogorski film bude dovoljno svoj da sačuva vlastiti glas, ali i dovoljno povezan da taj glas čuju publika i filmska industrija izvan granica zemlje.