<article>Bogat program četvrtog dana Međunarodnog festivala književnosti donosi radionice za najmlađe, promocije knjiga za djecu, razgovore sa piscima, te susrete sa savremenom poezijom i prozom iz Crne Gore, regiona i Evrope.Pogledajte program za 3. oktobar:<h2>Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“</h2>11h – Dan za čitanje: radionica za predškolce sa Biljanom Milićević – Interaktivno čitanje terapeutske priče12h – Promocija knjige za djecu Nikole Kasalice „Iz hronike jednog Škota“. Razgovor vodi Milena Krivokapić16h – Predstavljanje izdavačke djelatnosti Biblioteke „Stefan Prvovenčani“ iz Kraljeva i časopisa „Povelja“. Učestvuju Dejan Aleksić i Ana Gvozdenović17h – Savremena danska poezija: promocija knjige Inger Kristensen „To“ u prevodu Jelene Vojinović. Razgovor vodi Dejan Matić<h2>Galerija „Art“</h2>16h – Savremena irska proza: predstavljanje stvaralaštva Evelin Konlon. Razgovor vodi Aleksandra Nikčević Batrićević17h – Predstavljanje izdavačke kuće „Besa Muci“ i italijanskih prevoda crnogorskih pisaca. Učestvuju: Nikola Nikolić, Pavle Goranović, Silvia Muci i Maria Teresa Albano18h – Savremena italijanska proza: promocija romana Vinsa Galika „Onda calabra / Kalabrijski talas“. Razgovaraju Silvia Stafa i Lavinia Azone19h – Promocija knjige dnevnika Senke Marić „Ljudi“. Razgovor vodi Nikola Nikolić20h – Promocija zbirke poezije Barbare Delać „Strahovita nježnost“. Razgovor vodi Marija Vujošević21h – Savremena austrijska proza: promocija romana Barbi Marković „Krasti, psovati, igrati se, Piksi-knjiga i Minihoror“. Razgovor vodi Jelena KneževićSajamski dio festivala otvoren je na Trgu nezavisnosti, svakog dana do 5. oktobra, od 11 do 22 sata.- Ulaz na sve programe je slobodan. Knjige su u centru – budite i vi - poručili su organizatori.</article>

Bogat program četvrtog dana Međunarodnog festivala književnosti donosi radionice za najmlađe, promocije knjiga za djecu, razgovore sa piscima, te susrete sa savremenom poezijom i prozom iz Crne Gore, regiona i Evrope.
Pogledajte program za 3. oktobar:
<h2>Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“</h2>
11h – Dan za čitanje: radionica za predškolce sa Biljanom Milićević – Interaktivno čitanje terapeutske priče
12h – Promocija knjige za djecu Nikole Kasalice „Iz hronike jednog Škota“. Razgovor vodi Milena Krivokapić
16h – Predstavljanje izdavačke djelatnosti Biblioteke „Stefan Prvovenčani“ iz Kraljeva i časopisa „Povelja“. Učestvuju Dejan Aleksić i Ana Gvozdenović
17h – Savremena danska poezija: promocija knjige Inger Kristensen „To“ u prevodu Jelene Vojinović. Razgovor vodi Dejan Matić
<h2>Galerija „Art“</h2>
16h – Savremena irska proza: predstavljanje stvaralaštva Evelin Konlon. Razgovor vodi Aleksandra Nikčević Batrićević
17h – Predstavljanje izdavačke kuće „Besa Muci“ i italijanskih prevoda crnogorskih pisaca. Učestvuju: Nikola Nikolić, Pavle Goranović, Silvia Muci i Maria Teresa Albano
18h – Savremena italijanska proza: promocija romana Vinsa Galika „Onda calabra / Kalabrijski talas“. Razgovaraju Silvia Stafa i Lavinia Azone
19h – Promocija knjige dnevnika Senke Marić „Ljudi“. Razgovor vodi Nikola Nikolić
20h – Promocija zbirke poezije Barbare Delać „Strahovita nježnost“. Razgovor vodi Marija Vujošević
21h – Savremena austrijska proza: promocija romana Barbi Marković „Krasti, psovati, igrati se, Piksi-knjiga i Minihoror“. Razgovor vodi Jelena Knežević
Sajamski dio festivala otvoren je na Trgu nezavisnosti, svakog dana do 5. oktobra, od 11 do 22 sata.
- Ulaz na sve programe je slobodan. Knjige su u centru – budite i vi - poručili su organizatori.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Međunarodni festival književnosti

Podgorica

Kultura

Četvrti dan Međunarodnog festivala književnosti donosi radionice, promocije knjige za djecu, razgovore sa piscima...

Ove subote u emisiji Vikend Popodne, Televizije E otkrivamo čudesni svijet prirode i tehnologije!
U prvom dijelu emisije, naše gošće iz Prirodnjačkog muzeja vodiće nas kroz skriveni svijet botanike i objasniti fascinantne procese biljaka i gljiva - organizama koji kriju mnoge tajne.&nbsp;
Razgovaramo sa stručnjakom za sajber bezbjednost, koji otkriva kako da zaštitimo svoje podatke i prepoznamo prijetnje u digitalnom svijetu.
Na kraju, opuštamo se uz kulinarski kutak sa Sandrom Manojlović, koja priprema ukusno jelo savršeno za nedjeljno popodne.
Ne propustite nas i ove subote od 17 sati!

Vikend popodne na TV E: Čudesni svijet prirode i tehnologije, kako da zaštitimo svoje podatke i prepoznamo prijetnje u digitalnom svijetu...

Gradski prevoz Podgorica objavio je da je večeras kamenovan autobus "harmonika" koji saobraća na liniji 21, u blizini hotela Ambasador, kod Vezirovog mosta. Kako je objavljeno na Instagram stranici Gradskog prevota, u trenutku incidenta u autobusu je bilo putnika, a po ženi i djetetu koji su se nalazili u blizini mjesta udara prosulo se staklo. - Na sreću nijesu povrijeđeni - kazali su iz Gradskog prevoza.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251017201024_5aa2ad3c04a21a99feef2e29d94a4443e759f302f5a5593ada1badba751c1780.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251017201024_5aa2ad3c04a21a99feef2e29d94a4443e759f302f5a5593ada1badba751c1780" data-rendition-name="original" width="1202" height="562" loading="lazy" alt="kamenovanje"> </figure>  Na autobusu je pričinjena materijalna šteta, polomljeno je veliko bočno staklo iza vozača. Iz Gradskog prevoza su rekli da je policija odmah izašla na teren i da intenzivno radi na rasvjetljavanju slučaja. - Postoje i očevici događaja, a očekuje se da će sigurnosne kamere u okolini hotela pomoći u identifikaciji počinioca - poručili su iz Gradskog prevoza.

FOTO: Kamenovan autobus u Podgorici, staklo se prosulo po ženi i djetetu ali nijesu povrijeđeni

Crna Gora kroz regionalnu saradnju jača svoju pregovaračku poziciju i potvrđuje da je kredibilan i pouzdan partner, rekao je ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.
On je, kako je saopšteno iz Ministarstva ekonomskog razvoja, učestvovao na sastanku ministara ekonomije zemalja Zapadnog Balkana, održanom u Londonu, u okviru Berlinskog procesa 2025.
Đeljošaj je istakao da regionalna saradnja ostaje jedan od ključnih pokretača reformi, razvoja i snažan katalizator napretka ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji (EU).
- Kao država koja je ostvarila značajan napredak u pregovorima sa EU, Crna Gora kroz regionalnu saradnju jača svoju pregovaračku poziciju i potvrđuje da je kredibilan i pouzdan partner - naglasio je Đeljošaj.
On je naveo da je uvjeren da region ima znanje, potencijal i odlučnost da ide naprijed zajedno.
- Zajedničko regionalno tržište, bolja infrastruktura, zelena energija i inkluzivan rast dio su iste vizije - vizije konkurentnog, održivog i ujedinjenog regiona, snažno povezanog sa EU - zaključio je Đeljošaj.
Iz Ministarstva su naveli da je Đeljošaj razgovarao sa ministrom za biznis i trgovinu Ujedinjenog Kraljevstva, Piterom Kajlom.
- U partnerskoj i konstruktivnoj atmosferi razgovarali su o brojnim potencijalima za saradnju u oblastima privrednog razvoja, infrastrukture, kao i drugim temama od zajedničkog interesa - kaže se u saopštenju.
Dodaje se da se Đeljošaj sastao i razgovarao sa ministrima ekonomije Kosova, Albanije i Srbije, razmijenjujući mišljenja o mogućnostima regionalne saradnje i unapređenju ekonomskih odnosa.
- Učešće Crne Gore na ovom sastanku predstavlja važan korak naprijed u daljem pozicioniranju zemlje kao pouzdanog i aktivnog partnera u regionalnim i evropskim inicijativama, te potvrđuje opredijeljenost Vlade ka ubrzanom ekonomskom razvoju, jačanju saradnje i evropskim integracijama - zaključeno je u saopštenju.

Đeljošaj: Crna Gora kroz regionalnu saradnju jača svoju pregovaračku poziciju

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović ostala je pri stavu da nije ugrožena sloboda medija istragom koju je pokrenulo Specijalno državno tužilaštvo (SDT), a u okviru koje će, kako je to najavljeno, biti saslušani i urednici više medija.
Kako je poručila u izjavi za RTNK, u ovakvim slučajevima koje je pokrenuo SDT, svako je dužan da svjedoči, naročito imajući u obzir da su mnogi učestvovali u raspirivanju vjerske mržnje.
To što se u spisima SDT-a otvoreno pominju urednici, novinari pojedinih medija, za ministarku nije problematično, jer je, kako kaže, riječ o stvarima i sjenkama koje utiču na svakodnevni život.
- Ostajem pri tome da nije ugrožena sloboda medija. Sloboda medija je sloboda da objavljujete ono što mislite da treba, ali sa slobodom dolazi i velika odgovornost. Znači, sa slobodom dolazi i ono da provjerite što ćete objavljivati, da dvostruko provjerite – pogotovo kada se radi o osjetljivim pitanjima - kazala je Vujović.
Ona je rekla da "posebno brine činjenica na koji način ti mediji izvještavaju".
- Da li smo mi bili izmanipulisani, pa smo nešto objavili, ili smo učestvovali u toj mreži raspirivanja vjerske mržnje, kreiranja nekakvog javnog mnjenja – zaista, svako apsolutno mora da se pojavi kao svjedok i da objasni svoju ulogu u tom procesu. Nijedan ni urednik, ni novinar – koliko sam ja vidjela – nijesu na optuženičkoj klupi, ali su dio te jedne hijerarhije, jedne priče o kojoj nam govori Specijalno državno tužilaštvo. Dakle, svako mora da svjedoči i da – ja sam rekla to i prije, i sada kažem – da što prije dođemo do sudskih epiloga i vidimo kolika je čija uloga bila u svemu tome - istakla je ministarka.
Ono što je SDT za sada iznio, Vujović smatra da je riječ o teškim krivičnim djelima.
- Prvo da kažem da su krivična djela kao što su ugrožavanje bezbjednosti, ustavnog poretka, neovlašćeno odavanje službene tajne, uticaj na biračka prava – i možda nešto što je mene najviše pogodilo u svemu onome, ja ga zovem zemljotresom koji se desio kada se ta naredba za sprovođenje istrage izdala – to je raspirivanje vjerske i nacionalne mržnje u Crnoj Gori - smatra Vujović.
Za takva djela, dodaje ona, zaprijećene su visoke kazne.
- Tako da mi moramo sa jednim oprezom i sa pažnjom i sa potpunom posvećenošću gledati na taj sudski proces koji će uslijediti, jer će nam on dati odgovore – kao što nam je sada doo sumnje i tako dalje – on će nam dati odgovore na mnoga pitanja: u kakvoj smo to mi državi živjeli, kakva je bila njena arhitektonika i tako dalje, ko je tu, da kažem, vukao konce iz pozadine. I zaista, to baca jedno svjetlo – mogu da kažem – veoma loše na sve to što se dešavalo i na čitavu sliku o Crnoj Gori toga perioda - ocijenila je Vujović.
Kako je rekla, sudski proces će pokazati da li je neko vršio ozbiljna krivična djela, ili bio saučesnik, izmanipulisan.

Vujović ne mijenja stav o istrazi SDT-a: Sloboda medija nije ugrožena

Demokrate Alekse Bečića, koje upravljaju ključnim sektorima bezbjednosti i odbrane, kao i brojnim drugim važnim resorima u državi, iz godine u godinu bilježe strmoglav pad podrške. To potvrđuje i najnovije istraživanje CEDEM-a, prema kojem ovu partiju trenutno podržava svega 8,2% građana. Ovo je ozbiljan pad u odnosu na prošlu godinu, kada je prema istom istraživanju, podrška iznosila 10%. Podrška Demokratama, prema istraživanju CEDEM-a objavljenom u maju 2023. iznosila je 11,1 %.&nbsp; U tom kontekstu, ne iznenađuje što se Demokrate obračunavaju sa svakim ko se usudi da uputi i najmanju kritiku na njihov račun — posebno kada je riječ o sistemima kojima upravljaju, a koji su, po svemu sudeći, pred pucanjem. Čini se da partija Bečića i Borisa Bogdanovića, suočena s padom rejtinga, pokušava da upotrebom mehanizama sistema kojim upravlja zaustavi kritičko medijsko izvještavanje, pokušavajući time da spasi brod koji očigledno tone.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101616104_ed0c58c73d43e50016337e18ef93a4a463f7092ec4a8db8d2e16033d9566cdd4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101616104_ed0c58c73d43e50016337e18ef93a4a463f7092ec4a8db8d2e16033d9566cdd4" data-rendition-name="original" width="1179" height="679" loading="lazy" alt="gradikon"> </figure>  Crna Gora se ponovo nalazi u političkom haosu, u situaciji gdje najvažnije državne sisteme kontrolišu oni sa najmanjom podrškom građana. Demokrate, koje imaju presudnu ulogu u sektorima bezbjednosti, uživaju podršku znatno manju od Pokreta Evropa sad i koalicije Za budućnost Crne Gore. <h2>CEDEM-ovo istraživanje: Ko ima najveću podršku?</h2> Prema istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), koje je sprovedeno od 25. septembra do 6. oktobra 2025. godine, da su naredne sedmice izbori, Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi podržalo 25,8% birača, dok bi za koaliciju Za budućnost Crne Gore (ZBCG) glasalo 23,5%. Pokret Evropa sad (PES), koji je prošle godine bio u vrhu sa 26,3%, sada ima podršku od 20,3%, što predstavlja značajan pad od čak šest procentnih poena. S druge strane, DPS je zadržao stabilnu podršku – oko 26%, potvrđujući konstantu u glasačkom tijelu. <h2>Uporedni podaci iz prethodnih godina: DPS stabilno, Milojko u padu</h2> U istraživanju objavljenom u martu 2024. godine, PES je imao podršku od 26,3%, a DPS 26%. Ovi rezultati ukazuju na trend opadanja podrške PES-u, dok je DPS uspio da stabilizuje, pa i blago poveća, svoju poziciju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101616104_4ea8e07fa9382aa4d08d7ee6880d1701e6f929a1cd5a65f57eabacce5d36badd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025101616104_4ea8e07fa9382aa4d08d7ee6880d1701e6f929a1cd5a65f57eabacce5d36badd" data-rendition-name="original" width="1179" height="652" loading="lazy" alt="grafikon"> </figure>  Rezultati parlamentarnih izbora iz 2023. godine: “Zajedno” (DPS, SD, LP, DUA) – 70.228 glasova (23,22%) – 21 mandat Pokret Evropa sad – 77.203 glasa (25,53%) – 24 mandata “Hrabro se broji” (Demokrate i URA) – 37.730 glasova (12,48%) – 11 mandata “Za budućnost Crne Gore” (NSD, DNP, RP) – 44.565 glasova (14,74%) – 13 mandata Ovi rezultati dodatno potvrđuju da su Demokrate, uprkos upravljanju ključnim državnim sektorima, u ozbiljnom padu i bez značajnije podrške javnosti. U isto vrijeme, DPS bilježi stabilan rejting, a PES ozbiljan pad, što nagovještava moguću rekonstrukciju političke scene u bliskoj budućnosti.

Demokrate u slobodnom padu: Sad je jasno zašto Bečić i Bogdanović koriste državne institucije da uguše kritiku

Kakvo je to pomirenje, u kom jedna strana treba da se liši istine, da bi druga strana svoje laži i zablude mogla da proglasi za istinu?
Kakvo je to pomirenje, kada se očekuje da se jedna strana odrekne antifašizma, da bi biološki ili ideološki naslednici fašizma mogli da uživaju u paralelnoj realnosti samoobmane i aboliciji svojih predaka i njihovih zločina?
Kakvo je to pomirenje, po čijim se “pravilima” ima zaboraviti izdaja i prodaja države i nacije, zarad konvalidiranja zločina, izdaje, pravnog nasilja i gubljenja državno-pravne samostalnosti, o čemu su i stvarnost i istorija odavno dali ocenu?
Kakvo je to pomirenje, u kom jedna strana mora da pristane da bude sluga, da bi druga strana mogla da i dalje bude sluga? I kada je podaništvo postalo vrlina, da bi uopšte moglo da bude tema pomirenja?
Kakvo je to pomirenje, koje od prvih traži da se svaki junak, vojskovođa, pisac, pesnik, slikar, pevač, sportista, novinar… zaboravi ili zanemari, da bi ustupio mesto u pamćenju nekim opskurnim likovima bez ikakvih ličnih i profesionalnih kvaliteta i dostignuća, s jedinim “kvalitetom” – da su drugi?
Kakvo je to pomirenje, dođavola, kad jedna strana mora da prihvati stalno poništavanje i unižavanje države, a druga ne želi i ne prihvata da se odrekne ničega destruktivnog, antievropskog, podaničkog?
Kakvo je to pomirenje, da se ljudskost, saosećanje, kajanje, realnost, dobronamernost, humanost, dobrosusedstvo… jedne strane mora poništiti, da bi kompleksi, mitomanija, frustracije, integrisano zlo ili genetska izopačenost druge strane mogli da budu spokojni?
Kakvo je to pomirenje, kada jedna strana mora da prihvati uništavanje spomenika onih koji su državu gradili, razvijali i spašavali, i svih uspomena na njih, da bi druga strana mogla nesmetano da diže spomenike zločincima, ubicama, uništiteljima države i drugih Naroda i izmišlja njihovu slavu i “svetost”?
Kakvo je to pomirenje, zaboga, ako prva strana mora da bespogovorno prihvati da joj druga otme sve šta želi, a ono šta ne želi, da uništi, opogani ili denuncira?
Kakvo je to pomirenje, po čijim pravilima jedna strana treba da ćuti i trpi bahate, nedozrele, frustracijama gonjene poteze druge strane, koja, opet, može da divlja bez kontrole, uništava državu, privredu, resurse, poredak i čini sve da država bude pripojena drugoj ili bar pod njenim starateljstvom?
Kakvo je to pomirenje, kad jedna strana mora da prihvati da su moralni i fizički patuljci u stvari visokoetični i prečasni dvometraši, kako svoje istaknute “prvake” vidi ili predstavlja zaslepljena druga strana?
Kakvo je to pomirenje, u kome jedna strana ne sme ni da kritikuje drugu, dok druga i može i treba da proganja i kinji prvu, bez obzira na zakon i pravdu?
Kakvo je to pomirenje, u kome ubica postaje jednak ubijenom, u kome silovatelj biva izjednačen sa humanistom, u kome se jednako slave zločinac i heroj, u kome moral, plemenitost, čast, principijelnost, vrlina… dolaze na istu ravan sa moralnim nihilizmom i etičkim relativizmom?
Kakvo je to pomirenje, kada jedna strana treba da prihvati da je verske vođe druge strane negiraju, vređaju, ponižavaju, odbacuju, a državu koja im je zajednička tretiraju tek kao privremeno otuđeni deo druge države – čemu sve druga strana tercira?
Kakvo je to pomirenje, gde laž, izdaja, zabluda, frizirana istorija, nasilje, bezobrazluk, bahatost, primitivizam… moraju da budu prihvaćeni, jer to onda drugoj strani otvara mogućnost za ostvarenje njenih (u najvećem broju nečasnih) ciljeva?
Kakvo je to pomirenje, koje od pobednika traži da priznaju poraz, da bi poraženi mogli da se proglase za pobednika?

Pomirenje, i po babu i po stričevima

Crnogorski državljanin Filip Ivanović ubijen je sinoć u pucnjavi u naselju Beograd na vodi - potvrđeno je Portalu ETV.
Kako prenosi N1 Beograd, policija je sinoć pronašla tijelo muškarca (35) u tom beogradskom naselju.
"Telegraf" piše da je policija uhapsila osumnjičenog za ubistvo - Đ. Z. (21), kao i da se traga za još dvije osobe koje su pobjegle nakon zločina u kolima.
Kako navode, kod ubijenog muškarca su pronađena slovenačka dokumenta za koje se sumnja da su falisifikovana.
Doktorka Violeta Nikolić iz Hitne pomoći rekla je za RTS da je muškarac upucan sinoć u 23.13 sati u Bulevaru Vudro Vilsona i da je ekipa Hitne pomoći mogla samo da konstatuje smrt.

Ubijen crnogorski državljanin Filip Ivanović u pucnjavi u naselju Beograd na vodi

Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi, ukoliko bi naredne sedmice bili održani parlamentarni izbori, glasalo 25,8 odsto birača, a Za budućnost Crne Gore (ZBCG) 23,5 odsto, pokazalo je istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Istraživanje, koje je CEDEM realizovao od 25. septembra do 6. oktobra, pokazuje da Pokret Evropa sad (PES) ima podršku 20,3 odsto ispitanika, Demokrate 8,2 odsto, Bošnjačka stranka i Evropski savez po pet odsto.&nbsp;
Prema istraživanju, Građanski pokret URA podržava 3,6 odsto birača, Pokret narodnog povjerenja 2,1 odsto, Albanski forum 1,8 odsto, Socijalističku narodnu partiju 1,4 odsto, Preokret 0,9 odsto, DUA 0,8 odsto, dok FORCA i Hrvatska građanska inicijativa imaju po 0,7 odsto podrške.
&nbsp;Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović je, na konferenciji za novinare povodom predstavljanja rezultata istraživanja „Političko javno mnjenje u Crnoj Gori“, kazala da je DPS u blagom padu u odnosu na prošlogodišnje istraživanje, a ZBCG u znatno većem porastu, dok pad bilježi i PES.&nbsp;
Ona je navela da je u istraživanju učestvovalo 1.006 ispitanika.&nbsp;
&nbsp;Vuksanović je rekla da 36 odsto građana smatra da se Crna Gora kreće pravim putem, 38 odsto da se kreće pogrešnim, dok je njih 25,9 odsto odgovorilo da ne zna ili ne može da procijeni. &nbsp;
&nbsp;Ona je kazala da je 9,2 odsto ispitanika veoma zadovoljno učinkom Vlade Milojka Spajića, 29,7 odsto uglavnom zadovoljno, 23,1 odsto uglavnom nezadovoljno, 21,3 odsto veoma nezadovoljno, a 16 7 odsto nema stav.
&nbsp;Vuksanović je navela da su najveći stepen povjerenja zavrijedile institucije zdravstvenog i sistema obrazovanja, pri čemu su brojne druge institucije doživjele pad povjerenja.
Porast povjerenja u odnosu na prošlo mjerenje, kako je dodala, ima &nbsp;i &nbsp;Vojska Crne Gore, dok Srpska pravoslavna crkva (SPC) bilježi pad.
&nbsp;- Vidimo veliki pad povjerenja u sudstvo, tužilaštvo, nevladin sektor i nešto manji pad povjerenja u političke partije- navela je Vuksanović.
&nbsp;Govoreći o rejtingu ministarstava, ona je kazala da je najbolje ocijenjeno Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, dok je na drugom mjestu resor poljoprivrede.
&nbsp;Vuksanović je kazala da, od političara, najveću prosječnu ocjenu ima Milojko Spajić - 2,56, Jakov Milatović 2,49, Milan Knežević 2,39, Milo Đukanović 2,37, Danijel Živković 2,26, Andrija Mandić 2,18.

Četvrti dan Međunarodnog festivala književnosti donosi radionice, promocije knjige za djecu, razgovore sa piscima...

Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“

Galerija „Art“

Tagovi

Vikend popodne na TV E: Čudesni svijet prirode i tehnologije, kako da zaštitimo svoje podatke i prepoznamo prijetnje u digitalnom svijetu...

FOTO: Kamenovan autobus u Podgorici, staklo se prosulo po ženi i djetetu ali nijesu povrijeđeni

Đeljošaj: Crna Gora kroz regionalnu saradnju jača svoju pregovaračku poziciju

Vujović ne mijenja stav o istrazi SDT-a: Sloboda medija nije ugrožena

PRATITE TVe UŽIVO