Prvo izdanje Međunarodnog festivala književnosti u Podgorici, održano od 30. septembra do 5. oktobra 2025, okupilo je brojne autore iz Crne Gore, regiona i Evrope, potvrđujući da Podgorica postaje značajno središte savremenih književnih tokova i dijaloga kultura, naveli su organizatori.&nbsp;
Tokom šest festivalskih dana održano je više od trideset književnih predstavljanja, radionica i razgovora, a publika je imala priliku da upozna autore koji oblikuju savremenu književnu scenu u regionu i na širem evropskom prostoru.
- Pretprogram Poezija u centru najavio je šestodnevni fokus na knjige i književnost. A interesovanje publike već na prvim programima nakon svečanog otvaranja, na kojima su svoje najnovije romane predstavili Boris Dežulović i Goran Marković, najavila je atmosferu koja je obilježila cijeli festival. Brojna publika ispratila je promocije najvažnijih savremenih autora iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Italije i Irske - ističu u saopštenju.
Promovisana su najnovija izdanja objavljena 2024. i 2025. godine, od kojih je čak 11 u Podgorici imalo svoju prvu promociju: roman Borisa Dežulovića „Tko je taj čovjek“, zbirke poezije Ilije Đurovića „Ostaci straha“, Dejana Aleksića „Magnetno polje“ i Barbare Delać „Strahovita nježnost“, drama Lejle Kalamujić „Na slovo F“, zatim prevodi poezije Inger Kristensen pod naslovom „To“, romana „Madam Lazar“ Tajga Mak Gonaganja, kao i prvi prevod na neki od južnoslovenskih jezika kultne zbirka didaktičkih uputstava za nastavnike „Gramatika mašte“ Đanija Rodarija. Premijerno je predstavljen i prevod stripa „Žulijan“ legendarnog italijanskog crtača Karla Lukarelija, kao i prevodi poezije Pavla Goranovića i proze Nikole Nikolića na italijanski jezik.
- Prvu antologiju regionalne queer poezije pod znakovitim naslovom Rušenje četiri zida, promovisali su Denis Ćosić i Alen Brlek a priliku da predstave svoja nova osvarenja imali su i Senka Marić, Miljan Milanović, Savo Stjepović i Rok Vičnik. Savremenu makedonsku scenu su u razgovoru sa Vaskom Raičevićem predstavili Ljiljana Pandeva, Julijana Veličkova i Andrej Al-Asadi, dok je uzbudljive odlomke iz svog već nagrađenog novog romana Bekos pred brojnom publikom čitao Enes Halilović. Veliko interesovanje publike probudila je i nova zbirka Radmile Petrović Nisam znala šta nosim u sebi koja kombinuje lične i društveno kritičke tonove. O važnosti književnosti sjećanja u regionu na ubjedljiv način govorila je Adisa Bašić predstavljajući svoj dokumentarni roman Knjiga o Almiru, dok je poeziju Predraga Lucića objedinjenu pod naslovom Južno dvorište promovisao Damir Šodan - precizirano je u saopštenju.
Od autora sa šireg evropskog prostora svoju prozu su u Podgorici predstavili irska autorka Evelin Konlon i italijanski savremeni romanopisac Vinsa Galiko. Festival je bio i prilika da se predstave nova izdanja crnogorskih autora i njihovi prevodi na druge jezike.&nbsp;
- Publici su predstavljene knjige Nikole Nikolića, Pavla Goranovića, Barbare Delać, Ilije Đurovića, kao i tri naučne monografije: Istorija crnogorske kulture u izdanju Centra za kulturu Cetinje i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, Njegoš i italijanska kultura Vesne Kilibarde i Andrić i Italija Marije Mitrović u izdanju Akademske knjige - navodi se u saopštenju.
Značajan dio programa bio je posvećen renomiranim književnim časopisima iz Crne Gore i regiona koji već decenijama prate glavne književne tokove i održavaju kontinuitet kritike.&nbsp;
- Predstavljeni su: Odzivi iz Bijelog Polja, zagrebački časopis Tema, čiji je posljednji broj posvećen savremenoj crnogorskoj poeziji i prozi, kraljevačka Povelja i časopis Polja iz Novog Sada - ističu organizatori.
Poseban segment Festivala bio je posvećen djeci i mladima, uz fokus na razvijanje kulture čitanja i prepoznavanja književnih vrijednosti.&nbsp;
- U biblioteci „Radosav Ljumović“ održane su radionice za osnovce sa Biljanom Milićević i Jasnom Ivanović, tri čitalačke radionice u srednjim školama, te panel diskusija Čitanje bez ograničenja sa profesorkama Dušankom Popović, Jasminom Nikčević i Magdalenom Smolović. Predstavljena su nova izdanja za djecu crnogorskih autora Marije Rašković, Žarka Vučinića i Nikole Kasalice, a posebno je zapažena promocija prevoda Rodarijeve Gramatike mašte. Najmlađa publika uživala je i u predstavi Super Zvjezdana u organizaciji Evropske kuće - navodi se u saopštenju.
Umjetnost stripa predstavljena je u tri zasebna programa: gostovanje italijanskih autora stripa Karla Lukarelija, Stefana Fantelija i Marčela Manđantinija koji su govorili o ulozi stripa u savremenoj popularnoj kulturi, omogućila je Italijanska ambasada, dok je o francusko-crnogorskim vezama u devetoj umjetnosti govorio Luka Rakojević.
- Prateći muzički, dramski i izložbeni programi upotpunili su program i festivalsku atmosferu. Tokom festivalskih dana na platou ispred Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ postavljena je izložba „Stvarati na francuskom“. Festival je otvoren pozorišnom predstavom „Prah“ po tekstu Đerđa Špira i koncertom grupe Leb i sol, a završen muzičkim programom Veče sa Leonardom Koenom u izvedbi Maje Posavec i Ivana Kapeca - kazali su organizatori.
Generalni sponzor Međunarodnog festivala književnosti bila je kompanija Mtel, dok su pokrovitelji manifestacije Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Ambasade Italije i Francuske u Crnoj Gori i Evropska kuća u Podgorici.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Podgorica postaje značajno središte savremenih književnih tokova i dijaloga kultura

Posljednji dan Međunarodnog festivala književnosti donosi raznovrstan i inspirativan program.
&nbsp;U 11 sati u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ biće organizovan "Dan za čitanje" – radionica kreativnog pisanja sa Jasnom Ivanović za osnovce od 9 do 12 godina: Stilske vježbe (izmjena teksta po zadatku).
U Galeriji "Art" biće održana promocija romana Sava Stijepovića „Trijumvirat“. Sa autorom će od 16 sati razgovarati Aleksandar Šurbatović.
Sat kasnije biće promovisan roman Anta Zlatka Stolice „Ulica Marte Algerich", a sa njim će razgovarati Slađana Kavarić Mandić.&nbsp;
Promocija zbirke poezije „Ostaci straha“ Ilije Đurovića biće održana u 18 sati, a sa autorom će razgovarati Srđan Gagić.
Promocija knjige poezije Zvonka Karanovića „Box Set 2“ planirana je u 19 sati. Razgovor će voditi Nikola Nikolić.
Veče sa Leonardom Koenom – koncert Maje Posavec i Ivana Kapeca počeće u 20 sati u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“.
Ulaz na sve programe je slobodan.
Generalni sponsor Međunarodnog festivala književnosti je Mtel.

Bogat program posljednjeg dana Međunarodnog festivala knjiđevnosti

Ljubitelji devete umjetnosti uživali su u promociji stripa „Zagor“ Stefana Fantelija i Marčela Mandjantinija petog dana Međunarodnog festivala književnosti. Zagor je dio opšte kulture, nije samo strip, to je neka vrsta religije. On nas je podizao, obrazovao, vaspitavao, a visoko i sad hodi komercijalnim strip vodama, istaknuto je na promociji. Vlasnik striparnice Mr No - Dražen Baletić, istakao je važnost Zagora među ljubiteljima stripa u Crnoj Gori. - Mnogo bi bilo da kažemo da je Zagor život, ali na ovim prostorima i te kako jeste. Pored Alana Forda, Zagor je najtiražniji i najpopularniji lik na ovim prostorima - naglasio je Baletić.&nbsp; Marčelo Mandjantini je bio čitalac Zagora, kao skoro svi Italijani, imao je veliku strast ka crtežu, njegovao je i pomislio da to može postati njegovo zanimanje.&nbsp; - To je ostvarenje mog dječačkog sna. Zagor je snažan, veoma voljen lik, koji priča dogodovštine iz različitih ambijanata i stimuliše kreatore i crtače. Iznenađujuće mi je da vidim kakav prijem imamo na Balkanu, ovo mi je treći put da dolazim u Crnu Goru. Prijem ovdje je mnogo topliji negoli u Italiji - podijelio je Mandjantini. S druge strane, Stefano Fanteli je prvi put u našoj zemlji i naišao je na sjajan prijem. A da radi Zagora mu je bila želja oduvijek. - Nijesam počeo kao autor stripa poput Zagora, ali uvijek sam htio da dođem do njega, to mi je bio omiljeni strip. Zagor nije najprodavaniji strip u Italiji, možda je treći ili četvrti, ali je u posljednih 10 godina izgubio najmanje čitača, što je značajan podatak - naglasio je Fanteli. Publika Festivala književnosti sinoć je bila u prilici i da se upozna sa jedinstvenim italijanskim stripom "Žulijan", čija je radnja smještena u doba Francuske revolucije, a ujedno i njegovim autorom, italijanskim piscem i novinarom Karlom Lukarelijem. Sa Lukarelijem je, i to ne samo o ovom stripu, već njegovom radu uopšte, razgovarala ambasadorka Italije Andreina Marsela i italijanski pisac, i takođe novinar, Vins Galiko, koji zahvaljujući italijanskoj Ambasadi gostuje i ove godine u Podgorici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005101040_7eeaa6bc11fbb7a6e0aea611c51f6dfb6c78ccf1c673872ea4e3f20947a2a6d5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251005101040_7eeaa6bc11fbb7a6e0aea611c51f6dfb6c78ccf1c673872ea4e3f20947a2a6d5" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt="Međunarodni festival knjiženosti"> </figure>  Ambasadorka Marsela kazala je da je velika čast predstaviti crnogorskoj publici autora Lukarelijevog formata. - On je književnik, strip autor, kreator podkasta, radio novinar, televizijski autor...To govori o njegovoj veličini. Zajednički imenitelj svemu što stvara je krimi, noar, svijet misterija. On je pristupio tom žanru na jedinstven način. Osoben je njegov stil, on ima poseban dar za pripovijedanje. Uvodi vas strastveno u svoje priče i čini da ih snažno doživite - kazala je Marsela. Galiko ističe da Lukareli u Italiji već ima status mita. - On je nešto gigantsko za italijansku publiku. Vlada velikim brojem umjetničkih polja. Posjeduje moć i kapacitet da ispriča i neke neprijatne priče, zna da ide protiv institucija u slučaju da se ne ponašaju kako treba - kazao je Galiko. Govoreći o svom stvaralaštvu Lukareli ističe da je bio sklon ekperimentisanju u žanrovima, ali da se uvijek trudio da njegove priče budu zanimljive i misteriozne. - Čak i da pomalo uplaše publiku, To je ono što je konstanta, a ostalo se smjenjuje, kontekst, detalji iz istorije, one male sitne stvari, ne one opštepoznate, jer svi znamo kako je neki događaj iz istorije počeo i kako se završio. Neki od mojih junaka mi se nimalo ne dopadaju ali me zanimaju, veoma su mi važni. Mnogi od njih nastali su sasvim slučajno. Tako sam napisao brojne likove, jednostavno ih sretnem u životu, neko se pojavi, ispriča mi svoju priču &nbsp;kazao je Lukareli. Zbirka poezije Dejana Aleksića „Magnetno polje“ objavljena ove godine u ediciji Džepni anagram, ujedno četvrta samostalna zbirka poezije koju objavljuje u izdanju KC Novi Sad, predstavljena je podgoričkoj publici u galeriji „Art“. - Ova knjiga je u neku ruku iskorak iz njegove ranije poetike. „Magnetno polje“ je iskorak iz zone komfora, i ize ove zbirke slobodno mogu nastati dva posebna rukopisa, možda bi formalno bili mnogo koherentiiji, ali je ovako daleko zanimljivije - istakao je na predstavljanju Alen Bešić. Ovo je četvrta knjiga u izdanju KC Novi Sad, ukupno, trinaesta, naglasio je Aleksić. - Koliko god da čovjek nije sklon sujevjerju ipak ga taj broj 13 malo lecne. Moj razvojni put suštinski može da se predstavi u dvije faze, prvih šest knjiga obuhvatale su pjesme pisane stalnim oblicima, a tek kasnije, što je malo neobičnije, pojavljuju se pjesme u slobodnom stihu, od sedme knjige, tačnije. To nisam izabrao kao dio programa, već je došlo spontano, vrlo moguće, iz osjećanja sigurnosti. Sigurnije sam se osjećao u tim kanonskim oblicima, to je bio izraz početničke nesigurnosti, koja je potrajala - pojasnio je autor.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005101040_43c96138dfb72a1bc7246da8259e94d53bd9f2b8e16fc60c41fc6eb63491b9cd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251005101040_43c96138dfb72a1bc7246da8259e94d53bd9f2b8e16fc60c41fc6eb63491b9cd" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt="Međunarodni festival knjiženosti"> </figure>  Knjiga „Južno dvorište“, uglednog hrvatskog novinara, satiričara i pozorišnog reditelja Predraga Lucića predstavljena je za kraj petog dana Festivala. O knjizi posthumno publikovanoj u dva toma govorio je urednik izdanja i Lucićev prijatelj Damir Šodan. - Znamo što je u Feral tribjunu učinio za slobodoumlje na našim prostorima. Čitavog života je pisao, poeziju, dnevnike, tekstove, njegova zaostavština je ogromna. Lirska poezija je bila način njegovog preslišavanja sa svijetom. U trenutku kada je htio objaviti liriku počeo je rat i on počinje rad u Feral tribjunu na satiričnoj poeziji. Kada su topovi zagrmjeli njegova muza nije utihnula već progovorila. Učinio je da se u teškim vremenima uspijemo nasmijati - kazao je Šodan. U stvaranju poezije veliku je ulogu imala Lucićeva ljubav prema muzici, smatra Šodan. - Uvijek je bio korak ispred, poznavao je dobru muziku, bio je njome opsjednut, to se čuje u i njegoj poeziji. Njegovi tekstovi za novine su takođe melodični. I novinarstvo je pretvarao u literaturu, ako ne u poeziju - kazao je Šodan. Dugogodišnje prijateljstvo datira od školskih dana kada su imali bend. - Imao je fenomenalne tekstove, neke od tih songova ću večeras izvesti, pisao je na dalmatini, našem dijalektu - kazao je Šodan. Lucić je, prema riječima Šodana, bio nevjerovatan erudita, koji je odlično poznavao književnost, ali i umjetnost uopšte. - Sve je živo pročitao, podvlačio, prepisivao u bilježnice, znao je Remboa u dušu, simbolizam, američke bitnike, poznavao je latino -američki roman, bio je izuzetno obrazovan. Bio je osebujna ličnost, a najviše od svega je htio biti Džim Morison ili Igi Pop na neki svoj način. Nosio je u sebi taj rokerski duh, duh pobune - zaključio je Šodan.

Mandjantini: Zagor ostvarenje mog dječačkog sna; Baletić: Na ovim prostorima je život

Koncert "Veče s Leonardom Koenom" biće održan sjutra, u nedjelju 5. oktobra, u Velikoj sali Kulturno-informativnog centra "Budo Tomović", kazali su iz Sekretarijata za kulturu Glavnog grada.
Razlog su nepovoljne vremenske prilike.
Početak koncerta zakazan je za 20 sati.
Ulaz je slobodan.

Koncert "Veče s Leonardom Koenom" u Velikoj sali KIC-a "Budo Tomović"

Radionicom „Dan za čitanje“ u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“, predstavom „Super Zvjezdana“ i brojnim razgovorima o književnosti, stripu i izdavaštvu obilježen je peti dan Festivala književnosti. Program je obuhvatio i predstavljanje savremene makedonske scene, kao i izdavačkih aktivnosti iz Crne Gore, Srbije i regiona.
Peti dan Festivala književnosti počeo je programom "Dan za čitanje" u Narodnoj biblioteci "Radosav Ljumović". Radionicu za osnovce od 9 do 12 godina vodila je Jasna Ivanović. Polaznici su bili u prilici da se upoznaju sa publicističkom formom sa posebnim akcentom na najomiljenijem dječijem časopisu ovih prostora - Politikinim Zabavnikom.
U sklopu pratećeg programa Festivala književnosti na platou između NB “Radosav Ljumović” i Gradskog parlamenta izvedena je i predstava za djecu „Super Zvjezdana“, u organizaciji Evropske kuće. Super Zvjezdana” je junakinja iz budućnosti koja kroz svoje avanture uz Taru i Sovu uči djecu (i nas odrasle) da se brinemo o prirodi, poštujemo različitosti, i da su solidarnost, zajedništvo i znanje zaista naše super moći.
I knjiga “Gramatika mašte. Uvod u izmišljanje priča”, autora Đanija Rodarija, predstavljena je u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović” u sklopu Festivala. Rodarijeva “Gramatika mašte” je svojevrstan pedagoški priručnik i priručnik za maštu, ali i brojna djela namijenjena djeci, a i roditeljima. O knjizi su razgovarali Svetlana Kalezić-Radonjić, Radmila Lazarević i Desanka Jauković.
“Balončići donose” razgovor sa teoretičarem stripa Lukom Rakojevićem o stripu i francusko-crnogorskim vezama u devetoj umjetnosti, održan je u galeriji Art, petog dana Festivala. Naziv "Balončići donose" kroz akronim krije BD – skraćenicu kojom je označen jedan dio stripovskog svijeta. Prije 200 godina francuski autori su se bavili temama u ovim krajevima svijeta, samim tim postoji veliki broj umjetnika, fotografa, arhitekata, koji su ostavili tragove u Crnoj Gori.
- Postoji interesantna priča o Žilu Vernu i knjazu Nikoli, jedno poglavlje svoje knjige smjestio je u Kotoru, a brod je završio kod knjaza Nikole. S druge strane, Kralj Nikola je završio u Korto Maltezeu. TinTin - esencijalni serijal u jednoj epizodsi bavi se malom zemljom koja ima izlaz na more, živopisnog pejzaža, pod planinama i morem, pod osmanskim carstvom, njen glavni grad može biti i Sarajevo, i Tirana i Podgorica. Što se prevoda tiče, ‘Asteriks na Korzici’, epizoda, u prevodu Đorđa Dimitrijevića dobija zanimljivu auru, gdje postoji puno sličnosti sa Crnom Gorom, Korzika je opisana kao zemlja krvne osvete, sireva, ponositog naroda. Konekcija sa Crnom Gorom je jasna i prevodilac daje Korzikancima čist crnogorski govor - kazao je Luka Rakojević.
Izdavačka djelatnost Kulturnog centra Novog Sada i časopis “Polja” predstavljeni su u Narodnoj biblioteci Radosav Ljumović, u okviru Festivala književnosti. Urednik Alen Bešić govorio je o najnovijoj produkciji posebno se osvrnuvši na nekoliko knjiga koje su publikovane u ediciji "Integrali".
- Jedna od ključnih je i edicija Integrali koja je osnovana sa idejom da se bavi problemom žrtve, manjinskog, etničkog ili seksualnog, transregresivnog - kazao je Bešić.
Pored pokretanja nekoliko novih edicija, nedavno je, kako je istakao, osvježena i estetika knjiga, kao i redizajniran sajt putem kojeg sve više djela dopiru do čitalaca.&nbsp;
Od knjiga iz novije produkcije posebno je izdvojio “Japansku hroniku”, autora Nikole Buvijea, zatim “Težinu sveta”, Petera Handkea, kao i djelo Rodolfa Fogvila “Oklopnici”, koje se bavi foklandskim ratom.&nbsp;
Bešić je istakao da je jedan od bestselera u njihovoj produkciji “Vuci svoje ralo po kostima mrtvih”, autorke OlgeTokarčuk, čije je drugo izdanje je u pripremi. A kada je riječ o časopisu Polja, koji ima kultni status među ljubiteljima književnosti, izdvojio je izdanje koje je posvećeno palestinskom pjesniku Mahmudu Dervišu. Razgovor sa Bešićem vodila je Valentina Knežević, umjetnička direktorka Festivala književnosti.
Na festivalu je predstavljena i izdavačka djelatnost Narodne biblioteke Stefan Prvovenčani iz Kraljeva, sa posebnim osvrtom na časopis Povelja. Dejan Aleksić je podsjetio da je Povelja jedan od najstarijih književnih časopisa na ovim prostorima , koji izlazi od 1971. godine. Takođe, osvrnuo se na biblioteku Poezija danas u kojoj su objavljeni najznačajniji pjesnici današnjice.
- &nbsp;To je najrepezentativnije pjesničko kolo u Srbiji danas, a u pripremi je upravo 220 knjiga - kazao je Aleksić.
Dodao je da NB Stefan Prvovenčani ima šest stalnih biblioteka, a poslednja u nizu osnovana je ove godine.&nbsp;
- Ta je biblioteka bijenalna, u okviru nje ćemo svake druge godine objavljivati rukopis odabran na konkursu za Nagradu Goran Petrović koju smo ustanovili - kazao je Aleksić.
Dugogodišnja urednica Povelje Ana Gvozdenović osvrnula se na koncepciju časopisa, kao i na njegov značaj i tradiciju. Časopis je prepoznatljiv i po dodacima koji uz njega izlaze - Vidi čuda, u kom pisci govore o svom djetinjstvu i Preporučeno koje donosi prevode proznih djela.
U galeriji Art predstavljena je i savremena makedonska književna scena – stvaralaštvo Ljiljane Pandeve, Julijane Veličkove i Andreja Al-Asadija.
- Autorima u Makedoniji, ali i publici koja prati kulturu, nužno je da postoji festival u Skoplju, publika nam je žedna i gladna, pa nam je književna razmjena neophodna. Malo je nerazumno baviti se kulturom danas, otpočeti festival. Sa skromnih 700 eura od grada Skoplja organizovali smo prvo izdanje. Inat nas motiviše da idemo dalje. Imamo za koga da radimo, tu leži smisao… - kazala je Veličkova, koja je osnovala Skopski pjesnički festival.
Al-Asadi smatra da je poezija postala ponovo vidljiva i da se ponovo aktualizuje u Makedoniji, pogotovo među mladim ljudima.
- Mislim da smo napravili dobar korak sa Festivalom, ohrabrili mlade da čitaju i pišu. Podstiče se mlada književna scena, što pravi veliku razliku u Makedoniji. Što se mene tiče, zanima me univerzalno tretiranje ljudske duše, arapskog sam porijekla, a moje stvaralaštvo je fuzija između englesko-američkog, makedonskih poeta, persijska književnost, to je jedan miks, jedan bogat koktel - kazao je autor.
Bez jezika nemamo ni literature, ali mi jezik više odmaže nego što pomaže, primijetila je Ljiljana Pandeva.
- Dok pišem nisam lektor, nego sam književnik i stvarno pravim greške jer se izražavam kao autor. Nedavno mi je ukazano na to da su moja djela prožeta istorijskim temama, iskreno, nisam bila svjesna da me te teme interesuju, da mi leže. Shvatila sam da zaista bez istorije ne mogu da pišem, čak i moj novi roman, koji za mjesec dana izlazi iz štampe, bazira se na istorijskim faktima - otkrila je Pandeva.

Peti dan Festivala književnosti u znaku dječje mašte, stripa i savremenih književnih scena

Četvrtog dana Međunarodnog festivala književnosti u Podgorici predstavljen je i roman italijanskog autora Vinsa Galika "Kalabrijski talas", koji u prvi plan ponovo stavlja svog junaka, istražitelja Mima Kastelija iz Kalabrije. - U prvoj knjizi "Bog moreuza", koji govori o kazni, naš lik se, između ostalog, oženio, a u drugoj Mimo napušta Kalabriju i seli u Njemačku, gdje prati policijsku istragu sa njemačkim kolegom. Ovaj junak je odlično prihvaćen, Mimo Kasteli je heroj svih vremena, radi se o jakom, snažnom policijskom inspektoru, čovjeku sa slabostima sa kojima se čovjek može poistovjetiti. Ovo je tipično italijanska priča, sudbina… - naglašeno je na promociji. Autor je pojasnio odakle ideja vezana za ličnost Mima Kastelija. - On je ličnost serijskih romana, i cilj mi je bio da kreiram univerzalni svijet Mima Kastelija. Želio sam da govorim o Kalabriji, van stereotipa, u pričanju italijanske istorije kroz komad Kalabrije i ličnost. Postoji povezanost između knjiga "Pokaži mi poštovanje", "Bog moreuza" i "Kalabrijski talas". Mimo se promijenio u ‘Kalabrijskom talasu’, a još više će u narednom tekstu - pojasnio je Galik, koji je i čitao odlomke iz romana. Uslijedila je promocija knjige dnevnika Senke Marić "Ljudi". Prema riječima Nikole Nikolića, Marić je nagrađivana pjesnikinja, urednica, prozna književnica, i ova knjiga je nešto novo za njeno spisateljsko iskustvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251004101052_92dae782672b8a4265270c4ac1c462e897e222bd15daa7bcf89c4e7fecd1ff54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251004101052_92dae782672b8a4265270c4ac1c462e897e222bd15daa7bcf89c4e7fecd1ff54" data-rendition-name="original" width="1920" height="1277" loading="lazy" alt="Međunarodni festival književnosti"> </figure>  Marić nas u ovoj publikaciji vodi duboko u svoju unutrašnjost: kroz razmišljanja, uspomene i intimne trenutke boravka na međunarodnoj rezidenciji pisaca u Ajovi 2023. godine. - Dobila sam poziv da pišem dnevnik prvi put prije četiri-pet godina, kad je moj roman "Kintsugi tijela" bio svjež u očima javnosti, ali nisam bila zadovoljna kako su me brkali sa mojom fiktivnom junakinjom. Pisanje dnevnika je bilo zadnja stvar koju želim da radim na svijetu, zahvalila sam se i odbila, ali desilo se to da sam u avgustu 2023. godine otišla u Ameriku na tri mjeseca, gdje sam provela vrijeme sa 35 ljudi iz svih krajeva svijeta. I, kada su mi opet prišli sa istom ponudom, u euforiji od svih tih ljudi, književnosti i svega rekla sam, naravno -prisjetila se književnica, koja je "Ljude" počela da piše tri sedmice nakon povratka iz Ajove. Ipak, postojao je određeni otpor prema potpunoj varijanti ispovjednosti. - Problem je koliko ti možeš sebe dati u tekstu, uvijek ostaje dio koji je nedorečen, momenat stvari koje sakrivaš, prikrivaš…Pošto sam se upustila u neku bitku s tim bilo je vrlo zanimljivo i zahtjevno otkrivati kako pisac to radi, tada nastaje književnost koja ima smisla - pojasnila je Marić na promociji. Predstavljanjem zbirke poezije Barbare Delać, pod nazivom "Strahovita nježnost", spuštena je zavjesa na četvrti dan Međunarodnog festivala književnosti u Podgorici. - Utisak je da se ova knjiga značajno razlikuje u odnosu na prve dvije, dominantno u introspektivnom i intimnom tonu, u pjesmama ima mnogo više autorke, poetika se razvijala i mijenjala skupa s njom - ocijenila je na predstavljanju Marija Vujošević. Delać je pojasnila da se tokom stvaranja svaki put bavi stvarima koje je preokupiraju. - I ima me i nema u svakoj mojoj knjizi, s druge strane, bilo mi je važno da se bavim jezikom prije svega. Bitno mi je da imam svoj autentični izraz, svaka tema ima svoj pristup jeziku. Kada su počele da me preokupiraju teme nježnosti i ranjivosti shvatila sam da poeziji moram prići iz drugog ugla, i da je potrebno dublje i hrabrije zadrijeti u sebe. Tu se moja poetika mijenja - istakla je mlada pjesnikinja.

"Kalabrijski talas", "Ljudi" i "Strahovita nježnost" pred podgoričkom publikom

Drama o mentalnom zdravlju i prijateljstvu “Na slovo F” sarajevske autorke Lejle Kalamujić, nagrađena na konkursu Narodnog pozorišta u Sarajevu, predstavljena je publici festivala u Podgorici. Uz nju, promovisana su nova izdanja posvećena DDR književnosti, poezija Hajnera Milera i roman “Bekos” Enesa Halilovića.
Drama “Na slovo F” Lejle Kalamujić, nagrađivane sarajevske spisateljice, prepoznatljive po književnoj osjetljivosti i istraživanju marginalizovanih tema, predstavljena je sinoć publici Međunarodnog festivala književnosti u Podgorici.&nbsp;
Ova drama, koja je pobijedila na konkursu Narodnog pozorišta u Sarajevu, u fokus stavlja usamljenost, mentalno zdravlje, stigma, ali i prijateljstvo između dvoje mladih ljudi, Nele i Alena, koji su se sreli na psihijatrijskom odjeljenju.
Tema mentalnog zdravlja je, prema riječima autorke, jedna iz spektra njenih opsesivnih tema, ali joj je ovoga puta bila intrigantna danas zapostavljena tema prijateljske ljubavi.
- U trenutku u kom se nalazimo imam potrebu za empatijom i solidarnošću, potrebu da djelima razotkrivam potencijale ljudi koji su zaboravljeni i na koje se nije obraćala pažnja godinama - kazala je Kalamujić.
Dodala je da dramska književnost, iako se čini manje prisutnom, ima svoju tradiciju i vrijednost.
- Danas će vas svi izdavači pokušati ubijediti da svaki književni tekst pretočite u roman. Drama je dio mog ličnog senzibiliteta, uvijek sam čitala dramu. Izbacivati dramu iz književosti ne znam gdje će nas odvesti. Drama je i književnost, ona ne pripada samo pozorištu. Drame se i danas čitaju. Istina, ranije su se čitale više, ali ko zna možda će se za desetak godine ponovo čitati više - zaključila je Kalamujić.
Književnost DDR-a – nova izdanja izdavačke kuće sa konceptom - Radni sto, i ujedno prevod knjiga Hajnera Milera, Bojane Denić, predstavljeni su u nastavku trećeg dana Međunarodnog festivala književosti.
Prevodi iz njemačke književnosti nisu mnogo česti, postoji tu jedna praznina, posebno kada je riječ o književnosti istočne Njemačke, DDR-a, i savremene književosti, koja se naslanja na književnost DDR-a, naglašeno je na promociji.
- Pojam DDR književnosti dosta je nestabilan, što je uzbudljivo. Koncept mi je oduvijek bio jasan i prije negoli sam artikulisala ideju izdavačke kuće, tačnije, oduvijek sam znala, jer se tom književnošću bavim, znači izašlo je iz mog čitalačkog habitusa. Počela sam stidljivo, prije osam godina, očekivala sam da odmah na samom početku budem diskreditovana samim programom, koji je veliki - kazala je Bojana Denić, osnivačica Radnog stola i prevoditeljka.
Hajner Miler jedan je od najvećih njemačkih dramaturga, pozorišnih reditelja i pjesnika u dvadesetom vijeku.
- U Hajneru Mileru nalaze se odgovori na sve probleme danas. Njegovo stvaralaštvo počiva na istoriji...jezik, religija, rat, kapitalizam - istaknuto je, između ostalog, na predstavljanju.
Uslijedila je promocija knjige poezije Hajnera Milera „Anđeo očaja“ u prevodu Dragoslava Dedovića, koji je najprije objasnio zašto baš Miler, a ne neko drugi.
- Zbog načina na koji je doživljavao sopstvenu, ali i veliku istoriju, on je shvatio da se to događa sa njegovim životom. Devedesetih sam imao sličnu percepciju i iskustvo, jer sam otišao da ne bih bio ubijen, obreo se bez jezika, u Njemačkoj, igrom slučaja moja djevojka je radila u Nirnbergu. Tri godine smo ja i Miler u isto vrijeme živjeli u Njemačkoj, ali nisam mogao da dođem do njega. Shvatio sam da je njegov osjećaj za istorijske lomove skoro identičan s onim što ja osjećam, a da su takvi glasovi usljed prašine koja se podigla usljed rušenja zida - pojasnio je prevodilac.
Dodaje da je Miler imao tri faze.
- U prvoj je naznačio mogući kraj strašnog, svaki anđeo je strašan, vjerovao je u socijalistički projekat, ali je sumnjao da li je cijena ispravna. Kada su došle '60-te i olovne '70-e, kad se sudario sa esencijalnom glupošću sistema postao je skeptičan, onda je rekao 'Naš raspon je između malo i ništa'. Postoji izvjesna doza melanholije u njegovim stihovima, tzv. lijeva melanholija, što me privuklo njemu - kazao je Dedović.
Novi roman srpskog pisca Enesa Halilovića “Bekos” zatvorio je treći dan Međunarodnog festivala književnosti u Podgorici. Sa istaknutim piscem i pjesnikom razgovarala je umjetnička direktorka festivala Valentina Knežević koja je navela da roman „Bekos“, iako nedavno objavljen, već ima jedno književno priznanje i to „Kosarin vijenac“ koji se dodjeljuje u Crnoj Gori.
Halilović kaže da ga raduje tako dobra i brza recepcija njegovih djela.
- Čim su ljudi čitali moju novu knjigu to znači da su nešto i očekivali i da smatraju da imam nešto da kažem. Ili sam možda rekao nešto što im je značilo. Duboko vjerujem da svaki pisac cijelog života piše jednu knjigu. Mnogi pisci ne uspiju da napišu sve dobre knjige. Ima velikih pisaca koji su napisali samo jednu dobru knjigu i to je sasvim dovoljno - kazao je Halilović.
Roman „Bekos“, kako je kazao, omaž je priči i pričanju.
- Poezija bi postojala čak i kada bi svi ljudi bili nepismeni, jer bi je kazivali, pjevali. Ne znamo šta je starije proza ili poezija. Nema stručnjaka koji to može da nam objasni. U korijenu svega je usmenost, govor, čovjekova riječ - kazao je Halilović.
Najvažnije je, dodaje, da je priča zanimljiva.
- Toga se uvijek držim. Pričam ono što je meni zanimljivo i nadam se da će biti zanimljivo i drugima. Stalno rizikujem da tumačim svoju umjetnost, ali ko će ako neću ja - kazao je, pored ostalog, Halilović.

Drama “Na slovo F” Lejle Kalamujić otvorila treći dan Međunarodnog festivala književnosti u Podgorici

Bogat program četvrtog dana Međunarodnog festivala književnosti donosi radionice za najmlađe, promocije knjiga za djecu, razgovore sa piscima, te susrete sa savremenom poezijom i prozom iz Crne Gore, regiona i Evrope.
Pogledajte program za 3. oktobar:
<h2>Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“</h2>
11h – Dan za čitanje: radionica za predškolce sa Biljanom Milićević – Interaktivno čitanje terapeutske priče
12h – Promocija knjige za djecu Nikole Kasalice „Iz hronike jednog Škota“. Razgovor vodi Milena Krivokapić
16h – Predstavljanje izdavačke djelatnosti Biblioteke „Stefan Prvovenčani“ iz Kraljeva i časopisa „Povelja“. Učestvuju Dejan Aleksić i Ana Gvozdenović
17h – Savremena danska poezija: promocija knjige Inger Kristensen „To“ u prevodu Jelene Vojinović. Razgovor vodi Dejan Matić
<h2>Galerija „Art“</h2>
16h – Savremena irska proza: predstavljanje stvaralaštva Evelin Konlon. Razgovor vodi Aleksandra Nikčević Batrićević
17h – Predstavljanje izdavačke kuće „Besa Muci“ i italijanskih prevoda crnogorskih pisaca. Učestvuju: Nikola Nikolić, Pavle Goranović, Silvia Muci i Maria Teresa Albano
18h – Savremena italijanska proza: promocija romana Vinsa Galika „Onda calabra / Kalabrijski talas“. Razgovaraju Silvia Stafa i Lavinia Azone
19h – Promocija knjige dnevnika Senke Marić „Ljudi“. Razgovor vodi Nikola Nikolić
20h – Promocija zbirke poezije Barbare Delać „Strahovita nježnost“. Razgovor vodi Marija Vujošević
21h – Savremena austrijska proza: promocija romana Barbi Marković „Krasti, psovati, igrati se, Piksi-knjiga i Minihoror“. Razgovor vodi Jelena Knežević
Sajamski dio festivala otvoren je na Trgu nezavisnosti, svakog dana do 5. oktobra, od 11 do 22 sata.
- Ulaz na sve programe je slobodan. Knjige su u centru – budite i vi - poručili su organizatori.

Četvrti dan Međunarodnog festivala književnosti donosi radionice, promocije knjige za djecu, razgovore sa piscima...

Treći dan Međunarodnog festivala književnosti, koji se održava danas, donosi radionice, promocije i razgovore sa autorima u školama, Narodnoj biblioteci "Radosav Ljumović" i Galeriji „Art“.
Pogledajte program koji je pripremljen za 2. oktobar:
10h – Srednja ekonomska škola „Mirko Vešović“
Čitalačka radionica sa Mirjanom Radulović: Anegdote iz Crne Gore – mudrost kroz priče i susret kultura
11h – Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“
Dan za čitanje – radionica sa Biljanom Milićević za mlađe osnovce: Interaktivno čitanje savremene basne/bajke
12h – Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“
Promocija knjige za djecu Marije Rašković „Čuvari groblja“. Razgovor vodi Aleksandar Ćuković
12h – Muzička škola „Vasa Pavić“
Radionica profesionalne orijentacije sa Marijanom Milošević: Nevidljive profesije u muzici
12h – Gimnazija „Slobodan Škerović“
Čitalačka radionica sa Sanjom Bogojević: Đani Rodari i Gramatika mašte
16h – Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“
Predstavljanje izdavačke djelatnosti Meandar medie i časopisa „Tema“ – separat posvećen savremenoj crnogorskoj književnosti. Učestvuju Branko Čegec i Barbara Delać.
16h – Galerija „Art“
Fascinacija Italijom – promocija knjiga „Andrić i Italija“ Marije Mitrović i „Njegoš i italijanska kultura“ Vesne Kilibarde. Razgovor vodi Vesna Vukićević Janković.
17h – Galerija „Art“
Promocija engleskog izdanja knjige priča Miljana Milanovića „Produžetak vrste / Prolongation of the Species“. Razgovor vodi Nataša Srdić.
18h – Galerija „Art“
Promocija drame Lejle Kalamujić „Na slovo F“. Razgovor vodi Vasko Raičević.
19h – Galerija „Art“
Književnost DDR-a – predstavljanje novih izdanja Radnog stola i prevoda knjiga Hajnera Milera. Sa Bojanom Denić razgovara Jelena Knežević.
20h – Galerija „Art“
Književnost DDR-a – promocija zbirke poezije Hajnera Milera „Anđeo očaja“ u prevodu Dragoslava Dedovića. Razgovor vodi Damir Šodan.
21h – Galerija „Art“
Promocija romana Enesa Halilovića „Bekos“. Razgovor vodi Valentina Knežević.
Ulaz na sve programe je slobodan.
- Knjige su u centru – budite i vi - poručili su organizatori.
Generalni sponsor Međunarodnog festivala književnosti je Mtel.

Treći dan Međunarodnog festivala književnosti donosi radionice, promocije i razgovore sa autorima

Sekretarka za kulturu Glavnog grada, Snežana Tomanović, svečano je otvorila premijerno izdanje Međunarodnog festivala književnosti na Trgu nezavisnosti.
- Izuzetno sam srećna što danas mogu da otvorim prvi Međunarodni festival književnosti, koji ove godine nosi poruku 'Knjige su u centru', ne samo bukvalno u centru grada, već želeći da knjige budu u centru naše svakodnevnice, našeg kulturnog i društvenog života- kazala je Tomanović na otvaranju
&nbsp;Podsjetila je da je u proteklih 10 godina Glavni grad organizovao Internacionalni sajam knjiga.
- Ove godine smo željeli da književnom stvaralaštvu damo ljepši, jači, i veći okvir, spajajući književnost sa drugim umjetnostima. Ovaj festival je jako važan za Glavni grad, jer jača kulturni identitet grada, kao centra evropske Crne Gore, ali i za kulturu uopšte, jer je prilika da se afirmišu mladi izdavači, da se otvori prostor za međunarodnu saradnju, afirmiše čitalaštvo, jača čitalačka kultura i knjige zaista stavimo u centar naše svakodnevnice. Vjerujem da će ovaj Festival postati kulturni brend Podgorice- zaključila je Sekretarka za kulturu.
Društveno odgovorno poslovanje predstavlja mnogo više od finansijske podrške, ma kako značajna ona bila za realizaciju svakog projekta.&nbsp;
- Kao kompanija, želimo da budemo istinski oslonac onima koji svojim kreativnim stvaralaštvom mijenjaju svijet i da pomognemo da naše okruženje bude ljepše i plemenitije mjesto za generacije koje dolaze- poručio je na otvaranju izvršni direktor MTEL-a Zoran Milovanović.
On je naglasio da “kulturna zajednica u Crnoj Gori može u svakom trenutku da računa na kompaniju MTEL, jer smo prepoznati kao pouzdan partner i prijatelj umjetnosti. Vjerujemo u moć ideja, snagu mašte i sinergiju uspješnih korporacija, nadležnih institucija i talentovanih pojedinaca. Posebno smo ponosni na to što smo pomogli da se čitalačkoj publici u Crnoj Gori predstavi veliki broj kvalitetnih domaćih, regionalnih i evropskih autora i da svijet knjige uđe u svaki dom”.
Ambasadorka Italije u Crnoj Gori Andreina Marsela zahvalila se Glavnom gradu i Sekretarijatu za kulturu Podgorice na prilici da tokom Međunarodnog festivala književnosti i ove godine predstave savremene autore iz Italije.
- Ovoga puta u saradnji sa italiijanskim institutom iz Beograda imamo izuzetno zanimljiv program. U subotu 4. oktobra ćemo ugostiti jednog od najvećih italijanskih savremenih autora Karla Lukarelija- najavila je ambasadorka Marsela.
Kao dio svečanog otvaranja Međunarodnog festivala književnosti na platou ispred Narodne biblioteke “Radosav Ljumović” otvorena je izložba pod nazivom “Stvarati na francuskom -priče o jezicima, putovanja riječi”. Riječ je o izložbi koja predstavlja jedinstveno putovanje kroz stvaralaštvo pisaca koja je nastala u saradnji sa ambasadom Francuske u Crnoj Gori, Francuskim institutom u Podgorici i Francuskom alijansom u Parizu.
- Kroz citate i portrete pisaca moći ćete da otkrijete odnos koji ovi autori imaju prema francuskom jeziku kao sredstva izražavanja svoje umjetnosti. Francuski jezik, baš kao književnost, ne pripada nikome posebno. Ova izložba ima za cilj da pokaže kako francuski jezik obogaćuje sve ove stvaraoce bez obzira odakle dolaze- kazala je otvarajući izožbu ambasadorka Francuske An Mari Maske.
Tokom šest festivalskih dana, od 30. septembra do 5. oktobra, biće realizovano preko 50 raznovrsnih programa: od promocija novih izdanja i susreta s poznatim piscima, do muzičkih i scenskih događaja na otvorenom.
Sajamski dio biće otvoren svakog dana od 11 do 22 časa, a ulaz je slobodan za sve posjetioce.
Generalni sponzor Festivala je kompanija Mtel, dok su pokrovitelji: Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Ambasada Italije, Ambasada Francuske i Evropska kuća u Podgorici.

Svečano otvoren Međunarodni festival književnosti

Fudbalska reprezentacija Crne Gore kvalitetnija je od Gibraltara i želi da osvoji tri boda na Evropa stadionu, kazao je selektor Mirko Vučinić.
Crnogorski fudbaleri gostovanjem Gibraltaru nastaviće sjutra kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo.
Vučinić je naglasio da je za crnogorsku selekciju, nakon serije loših rezultata, svaka utakmica važna.
"Bilo da je Gibralzar ili Španija, svaka nam je bitna, a najbitnija je ona prva koja dolazi. Daćemo sve od sebe da osvojimo tri boda", rekao je Vučinić na konferenciji za novinare.
Komentarišući rivala, on je istakao da selekcija Gibraltara ima odlično organizovan kontranapad i dobru tranziciju.&nbsp;
"Radili smo na tome, da ćemo uspjeti da blokiramo tranziciju i onemogućimo ih da nas ugroze", rekao je Vučinić.
On je kazao da su iz prvog meča u Nikšiću, koji je pripao domaćinu 3:1, naučili da moraju biti maksimalno oprezni kod prekida, aludirajući na naivno primljen gol iz kornera.
"To ne smije da se ponovi. Nadam se ćemo biti koncentrisani", rekao je Vučinić.
On očekuje da će se domaćin braniti sa dva bloka i brzom tranzicijom pokušati da ugrozi lijevu stranu crnogorske selekcije.&nbsp;
"Pokušaćemo da nametnemo našu igru. Recept za uspjeh su koncentracija, želja, volja i zajedništvo tokom svih 90 minuta", rekao je Vučinić.
On je naglasio da bi novi poraz mnogo bolio i koštao crnogorsku selekciju, posebno što je &nbsp;kvalitetnija od rivala.&nbsp;
"Riječi su jedno, djela su drugo. Važno je kako ćemo odigrati sjutra, ako pružimo maksimum mislim da ćemo pobijediti. Moramo dati 101 odsto, jer 100 odsto nije dovoljno", rekao je Vučinić.
On je istakao da je reprezentacija mnogo dobila povratkom Marka Jankovića, Adama Marušića i Milana Vukotića.
Crnogorski selektor najavio je da će biti promjena i u formaciji.
"Ne mogu da računam na Stefana Savića i Igora Vujačića za sistem 3-5-2, tako da ćemo nastupit u formaciji 4-4-2", zaključio je Vučinić.
Vezista Marko Janković vjeruje da će ekipa iz meča u meč napredovati sa novim selektorom Mirkom Vučinićem.&nbsp;
On je naglasio da trenutno prolaze kroz period promjena, ali da to nije alibi za eventualni neuspjeh na Gibraltaru.
"Kao i svih ovih godina kada igram za reprezentaciu, daću sve od sebe i potrudiću se da ispoštujem sve zamisli selektora. Vidjećemo za koliko će to biti dovoljno, nadam se pobjedi", kazao je Janković.
On je ponovio da je Gibraltar opasan u kontranapadima i da crnogorska selekcija mora biti skoncentrisana.
"Nadam se da će uslovi za igru kao i vrijeme biti dobri, biće zanimljivo. Krenućemo od starta agresivno i pokazati da želimo da pobijedimo. Ko pokaže više želje i fokusa pobijediće utakmicu“, rekao je Janković.
On je naglasio da je najbitinije da pokažu da iz utakmice u utakmicu napreduju, da postoji neka ideja u igri sa novim selektorom.&nbsp;
"Potrebno je i neko vrijeme da to dođe na svoje. Zato kažem da neće biti tragedija u slučaju lošeg rezultata, na Gibraltaru su se i bolje selekcije mučile, fudbal će se igrati i dalje bez obzira na sve", rekao je Janković.
Crnogorski fudbaleri ranije su izgubili sve šanse za baraž, nalaze se u seriji od četiri poraza, u kojima nijesu postigli gol.
Prvi međusobni duel u Nikšiću dobili su 3:1, a na startu kvalifikacija slavili su i protiv Farskih Ostrva (1:0).
Gibraltar je bez bodova u kvalifikacijama, sa svega dva postignuta pogotka, od kojih je jedan u duelu sa Crnom Gorom.
Duel L grupe na stadionu Evropa počeće u 20 sati i 45 minuta.
U drugom meču te grupe rivali u Rijeci biće Hrvatska i Farska Ostrva.
Crna Gora će kvalifikacije završiti duelom sa Hrvatskom, u ponedjeljak u Podgorici.

Vučinić: Kvalitetniji smo i želimo tri boda

Evropske cijene prirodnog gasa su pale na najniži nivo za posljednjih 18 mjeseci pošto su snažan protok preko norveških gasovoda i značajan uvoz tečnog prirodnog gasa znatno smanjili sezonsku potražnju.
Prema podacima sa berze TTF, cijene gasa u Evropi su u jednom trenutku pale na manje od 30,5 eura po megavat satu, što je najniža vrijednost od maja prošle godine.
Blaga i vjetrovita jesen dodatno je prigušila potrošnju gasa, a toplije vrijeme u Kini omogućava da dodatne isporuke tečnog prirodnog gasa stignu u Evropu, što doprinosi padu cijena na tržištu, prenose Nezavisne novine.
Evropska unija je u prvih deset mjeseci uvezla 101,38 miliona tona tečnog prirodnog gasa, što je 16,75 miliona tona više nego prošle godine.
Popunjenost gasnih skladišta u Evropi trenutno iznosi 82,61 odsto, što je manje nego prošle godine, ali situacija se postepeno poboljšava. Očekuje se da će popunjenost ove sedmice porasti na oko 90 odsto.

Evropske cijene gasa pale na najniži nivo za posljednjih 18 mjeseci

Komentarišući odluku Skupštine Crne Gore da će crnogorska vojska biti dio kontingenta NATO u Ukrajini, ruski ambasador u Crnoj Gori Aleksandar Petrovič Lukašik kazao je da crnogorsko rukovodstvo nastavlja tvrdoglavo da prati liniju Zapada o povećanju tenzija sa Rusijom, saopšteno je iz Ambasade Rusije u Crnoj Gori.
Njegov komentar prenosimo u cjelosti:&nbsp;
Primorani smo da priznamo da, uprkos nedavnom napretku u stvaranju preduslova za poboljšanje geopolitičke situacije, crnogorsko rukovodstvo nastavlja tvrdoglavo da prati liniju Zapada o povećanju tenzija sa Rusijom, čime učvršćuje svoj status neprijateljske države prema Moskvi. Ovog puta, crnogorski parlament se istakao svojim antiruskim delovanjem. Većina poslanika glasala je za raspoređivanje crnogorskog vojnog osoblja (do dva, kako je navedeno u dokumentu) u sastav NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći obuke za Ukrajinu (NSATU).
Ovaj korak, iako formalno smatran simboličnim, ipak ukazuje na to da je crnogorski parlament u velikoj meri u dosluhu sa izvršnom vlašću u svojim naporima da demonizuje Rusiju. U međuvremenu, podrška pooštravanju sankcija Zapada sve se više pojačava vojnim demaršima. Ranije je, kao što je poznato, crnogorska strana odlučila da pošalje predstavnika u sastav misije vojne pomoći EU za podršku Ukrajini (EUMAM UA).
Ovo posmatramo kao konkretan doprinos Podgorice ukupnim naporima zapadnih država da snabdevaju temeljno korumpirani kijevski režim svim što mu je potrebno – od snabdevanja modernim oružjem do obuke borbenih jedinica – kako bi nastavile kurs produžavanja vojnih operacija i korišćenja Ukrajine kao oruđa za nanošenje „strateškog poraza“ Rusiji.
Očigledno je da Crna Gora nada da će dokazati svoju lojalnost svojim stranim nadzornicima, još jednom pokazati svoju posvećenost ozloglašenoj NATO solidarnosti i istovremeno ubrzati proces pripreme za pristupanje Evropskoj uniji.
Ne verujemo da je takva kratkovida politika u interesu crnogorskih građana. Želja da se potkopa potencijal rusko-crnogorskih odnosa akumuliran tokom proteklih godina nesumnjivo će rezultirati značajnim troškovima za Crnu Goru, ometati sprovođenje njenih razvojnih planova i značajno smanjiti mogućnosti za poboljšanje blagostanja Crnogoraca, koji dele duhovni i kulturni afinitet sa Rusima, učvršćen vekovnim tradicijama. Malo je verovatno da je sve veći jaz sa Rusijom u skladu sa njihovim težnjama.
Sa svoje strane, Moskva, kao i ranije, čvrsto podržava normalizaciju rusko-crnogorskih odnosa. Nažalost, naše konstruktivne predloge u ovom pravcu ignorišu naši crnogorski partneri. Ipak, ostajemo otvoreni za obnavljanje dijaloga i obnavljanje bilateralne saradnje, koja je, ne našom krivicom, trenutno na gotovo nultom nivou.

Ruski ambasador o odluci Skupštine Crne Gore: Crna Gora učvršćuje svoj status neprijateljske države prema Moskvi

zrael je uništio više od 1,5 hiljada zgrada u djelovima Gaze koji su ostali pod njegovom kontrolom od kada je 10. oktobra stupilo na snagu primirje s Hamasom. 
 
To pokazuju satelitski snimci koje je analizirao BBC Verify.
Nove fotografije, od kojih je posljednja nastala 8. novembra, pokazuju da su čitavi kvartovi koje kontrolišu izraelske odbrambene snage (IDF) sravnjeni sa zemljom za manje od mesec — očigledno planskim rušenjima. 
 
Stvarni broj uništenih objekata mogao bi biti i znatno veći, jer satelitski snimci za pojedine oblasti nijesu dostupni za procjenu BBC-a. 
 
Neki stručnjaci tvrde da ova situacija može predstavljati kršenje uslova primirja koje su posredovali Sjedinjene Američke Države, Egipat, Katar i Turska.
Portparol izraelske vojske rekao je za BBC da Izrael „postupa u skladu sa okvirom primirja“. 
 
Vizuelna analiza BBC pokazuje da izraelska vojska nastavlja sa razaranjem zgrada u velikim razmjerama, prenosi Nova.rs.
Koristeći algoritam za detekciju promjena, stručnjaci su uporedili radarske slike prije i poslije početka primirja, identifikujući promjene koje ukazuju na uništenje objekata, a zatim su ručno prebrojali vidljivo porušene zgrade. 
 
Analiza je obuhvatila područja iza takozvane Žute linije – granice koja se proteže duž severnog, južnog i istočnog dela Gaze. 
 
Prema dogovoru iz oktobra, Izrael se obavezao da povuče svoje snage do te linije, označene na mapama koje je objavio IDF.

Izrael uništio više od 1,5 hiljada zgrada u Gazi od početka primirja

Brojni građani danas su na Lovćenu uglas pjevali himnu Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLy8tm6JZIdc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Time je Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA), <a href="https://etv.me/drustvo/bio-i-ostao-crnogorski-stega-obiljezila-njegosev-dan-na-lovcenu">u okviru konceptualnog događaja pod nazivom „Bio i ostao crnogorski“</a>, obilježila Njegošev dan.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAovbCQz4NUc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Nosili su i transparente sa porukama poput „neka bude borba neprestana“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FZ7EPMe0hgwY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Sa Lovćena odjekivala himna Crne Gore

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, kako se može viđeti na snimku intervjua koji je dao 9. novembra lokalnoj televiziji, „obogatio“ je kabinet novim suvenirom – minijaturom biste četničkog vođe, ratnog zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. - To je umjetnički rad. Poklon. To je moj deda - kazao je Vraneš za Portal ETV. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FjVtLZDTtCnA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Pljevljaci su našem portalu dostavili i fotografije iz hodnika zgrade Opštine negodujući što je uklonjena Spomen ploča postavljena povodom 2ogodišnjice ustanka naroda Jugoslavije - 1941 – 1961. Oni kažu da spomen ploče od ljetos nema, a kako svjedoče fotografije, mjesto gdje je stajala, prekrečno je i više nema ni traga da je tu nekada bila.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112081148_5b630573f5c7b783a1bccf02a0edf27132b32c4549cea95fda5e3ae27710d07f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251112081148_5b630573f5c7b783a1bccf02a0edf27132b32c4549cea95fda5e3ae27710d07f" data-rendition-name="original" width="1200" height="916" loading="lazy" alt="Minijatura biste četničkog zločinca Draže Mihailovića"> <figcaption>Minijatura biste četničkog zločinca Draže Mihailovića</figcaption> </figure>  - Majstori je sklonili kad su renovirali. Naći će je. Zvali su ovoga što je krečio. Ja nijesam ni primijetio da je nije vratio – Vranešov je komentar na pitanje zašto je uklonjena Spomen ploča. Predsjednik Opštine Pljevlja dolazi iz partije predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića – Nove srpske demokratije, otvorene proruske i prosrpske stranke koja zagovara izjednačavanje četničkog pokreta koji se stavio u službu okupatora tokom Drugog svjetskog rata i koji je odgovoran za brutalne zločine, pogotovo na teritoriji Bosne i Hercegovine i Crne Gore, đe su bili na zadatku etničkog čišćenja i masovno ubijali, prije svih, Muslimane – od tek rođenih beba, do djece, žena, starih i nemoćnih. Vraneš i NSD otvoreni su zagovornici velikodržavnog projekta Repubilke Srbije – takozvanog „srpskog svijeta“ koji podrazumijeva teritorijalno ujedinjenje svih država i prostora na Zapadnom Balkanu đe žive Srbi. Ključni nosilac ove strategije je Crkva Srbije s kojom blisko sarađuje Vraneš. Predsjednik Opštine Pljevlja je i čest gost u Srbiji i sastaje se sa srpskim zvaničnicima, a Srbiju smatra matičnom državom. Od kada je na čelu Opštine Pljevlja Dario Vraneš se u kontinuitetu ruga Državi Crnoj Gori, njenoj istoriji, tradiciji, identitetu, kulturi, narušava multinacionalni i multikonfesionalni sklad u gradu kojim rukovodi, organizuje i podržava četnička orgijanja u Pljevljima, slavi i obilježava nacionalne praznike Republike Srbije... U septembru, ne samo što je omogućio promociju knjige koja veliča četničke komandante, saradnike Hitlera i Musolinija - „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“, u sali SO Pljevlja, već je Opština i finansijski podržala štampanje ovog revizionističkog uratka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112081148_1126572aa2f752e2f92514d53b03c4352983b96d3ce0a7b4ae58bea3930b9565.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251112081148_1126572aa2f752e2f92514d53b03c4352983b96d3ce0a7b4ae58bea3930b9565" data-rendition-name="original" width="1200" height="1003" loading="lazy" alt="Spomen ploča uklonjena nakon krečenja hodnika zgrade Opštine Pljevlja
 "> <figcaption>Spomen ploča uklonjena nakon krečenja hodnika zgrade Opštine Pljevlja</figcaption> </figure>  Novcem građana i građanki Pljevalja omogućeno je štampanje knjige kojom se ratni zločinci, koji su na teritoriji ovoga grada tokom Drugog svjetskog rata ubili hiljade civila islamske vjeroispovjesti, među kojima najviše djece i žena, veličaju kao heroji.&nbsp;

VIDEO: Dario Vraneš svoj kabinet „obogatio“ minijaturom biste četničkog vođe Draže Mihailovića, tvrdi da je to figura njegovog đeda

Ginekološki pregled u jednoj privatnoj zdravstvenoj ustanovi u Podgorici pretvorio se u traumatično iskustvo za mladu djevojku koja tvrdi da ju je ljekar seksualno uznemiravao tokom pregleda. Nakon što je slučaj prijavila nevladinoj organizaciji „Prima“, obaviještena je i policija, koja je ubrzo reagovala i uhapsila osumnjičenog ginekologa P. J.
Direktorica NVO „Prima“ Aida Perović potvrdila je da je djevojka prethodne večeri bila na pregledu kod ljekara koji je, prema njenim navodima, izvršio nedozvoljene polne radnje.
- Ona je prethodnog dana u večernjim časovima imala pregled u jednoj privatnoj zdravstvenoj ustanovi kod ginekologa kada se i desilo seksualno uznemiravanje, odnosno nedozvoljene polne radnje, kako je to sada već tužilac kvalifikovao - navela je Perović.
Iz Uprave policije saopšteno je da su od osumnjičenog P. J. prikupljena obavještenja na zapisnik, dok je oštećena upućena na odgovarajuće ljekarske preglede.
- Sa cjelokupnim spisima predmeta upoznat je postupajući tužilac koji se izjasnio da se u radnjama P. J. stiču elementi krivičnog djela nedozvoljene polne radnje, te je on po njegovom nalogu uhapšen. Uz krivičnu prijavu biće priveden tužiocu na dalju nadležnost - navodi se u saopštenju policije.
Perović je, međutim, ukazala i na neprihvatljivo ponašanje dijela osoblja Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), gdje je oštećena bila upućena od strane državnog tužioca radi uzimanja brisa.
- Naša klijentkinja je u institucijama imala loše iskustvo. U KCCG su u prvi mah odbili da uzmu bris, iako je to bilo po nalogu tužioca. Takve situacije ne bi smjele da se dešavaju, jer postoje jasni protokoli u postupanju - kazala je Perović, dodajući da je nakon insistiranja bris ipak uzet.
- Dodatno, ginekolog koji je uzimao bris pitao je pacijentkinju: ‘A sad mi reci, da li se ovo zaista desilo?’ – što je nedopustivo - istakla je ona.
Na slučaj je reagovalo i Ministarstvo zdravlja, koje je saopštilo da očekuje da sve okolnosti događaja budu detaljno ispitane u skladu sa zakonom i profesionalnim standardima.
- Ministarstvo zdravlja u potpunosti poštuje nadležnosti policijskih i tužilačkih organa i očekuje da će se sve okolnosti događaja detaljno ispitati u skladu sa zakonom i profesionalnim standardima. Podsjećamo da su sigurnost pacijenata, profesionalno i etičko postupanje zdravstvenih radnika, kao i očuvanje povjerenja u zdravstveni sistem, od najvećeg značaja - navodi se u saopštenju.
O slučaju su, kako je potvrđeno, obaviješteni i Ljekarska komora Crne Gore, Zaštitnik prava pacijenata, kao i zdravstvene ustanove u kojima osumnjičeni ljekar radi.
Direktorica „Prime“ podsjeća da je isti ljekar i ranije bio prijavljivan zbog neprimjerenog ponašanja prema pacijentkinjama.
- Počinilac je i u javnosti poznat po vrlo neprimjerenom i seksualizovanom ponašanju. Imao je više prijava, ali su one bile prekršajne. Sada je, na sreću, djelo kvalifikovano kao krivično - rekla je Perović.
Iz nevladinog sektora poručuju da je ovo samo jedan u nizu slučajeva koji su, zbog stigme i straha od osude, ostali neprocesuirani, te pozivaju sve žene da se ohrabre i prijave svaku vrstu seksualnog nasilja, posebno u zdravstvenim ustanovama.

Perović: Počinilac je u javnosti poznat po neprimjerenom ponašanju prema pacijentkinjama

Učestali zahtjevi za vraćanje kapele na Lovćenu nijesu samo želja pojedinaca iz srpskog političkog korpusa, već, kako tvrde crnogorski intelektualci, dio šireg projekta urušavanja crnogorskog državnog i nacionalnog identiteta. Istoričari i pisci upozoravaju da su apeli vlastima da se pokrene postupak obnove kapele, simbolički i politički pritisci s ciljem kriminalizacije institucija i ljudi koji podržavaju nezavisnu Crnu Goru.
<h2>Politički pritisci na simbol Crne Gore</h2>
Sinhronizovano, jedan po jedan zahtjev – od izmjena Zakona o dinastiji Petrović Njegoš, legalizacije helikopterom donešene crkve na Rumiji do najave vraćanja kapele na Lovćenu. Nakon poslanika Pokreta Evropa sad i Socijalističke narodne partije, bivši premijer Zdravko Krivokapić pisao je premijeru Milojku Spajiću i predsjedniku države Jakovu Milatoviću da ih podsjeti, kaže, na višestruku obavezu i dug da pokrenu postupak obnove kapele na Lovćenu.
- To je naša višestruka obaveza, zavjet i dug, a vama dvojici pripala je čast da veliki san i neispunjenu želju našeg mitropolita Amfilohija pretočite u stvarnost - naveo je Krivokapić u obraćanju Spajiću i Milatoviću.
Stvarnost je, saglasni su istoričari i intelektualci bitno drugačija - nije u pitanju nikakva obaveza već dio političkog projekta urušavanja crnogorskog identiteta.
Nagrađivani crnogorski pisac Milorad Popović ocijenio je da je zahtjev da se kapela Aleksandra Karađorđevića ponovo postavi na Lovćen &nbsp;dio simboličkog, kulturološkog, nacionalnog zatiranja Crne Gore.
- Ako predsjednik parlamenta krši Ustav i u svojom Kabinetu drži zastavu druge države, ako ministar urbanizma traži da Kotor da se izuzme iz svjetske kulturne baštine to samo po sebi govori u kakvom je stanju duha danas Crna Gora. Traženje da se Aleksandrova kapela ponovo postavi na Lovćen je dio tog simboličkog, kulturološkog, nacionalnog zatiranja Crne Gore, jer Lovćen i Rumija su dvije svete planine crnogorske. Imali smo 2005. godine užasnu devastaciju vrha Rumije. Sad se traži postavljanje kapele na Lovćen, samo ne znam kako to može u jednoj civilizovanoj, pravnoj državi. Postojeći spomenik je dio kulturno-istorijske baštine Crne Gore, djelo Ivana Meštrovića. Misle li da sruše taj spomenik, ili da na njemu naprave neku skalameriju što bi samo po sebe bilo karikaturalno? Ali, s obzirom da danas u Crnoj Gori vlada potpuno bezakonje, da se na svaki način kriminalizuju svi simboli, institucije i ljudi koji su za nezavisnu Crnu Goru, možemo očekivati, ukoliko se ne stvori jedan organizovani otpor od strane političkih stranaka i građanskog društva u Crnoj Gori, da će oni taj monstruozni plan i ostvariti - kazao je Popović za TV E.
Da to jeste naum svjedoče i iz Nove Srpske demokratije Andrije Mandića.
- Ako dodatno želimo da uradimo za Petroviće da pomirimo Crnu Goru i smirimo strasti koje se uvijek razbuktaju tokom nekih datuma kao što je ovo oko Njegoševih dana, onda treba da vratimo Njegoševu kapelu na Lovćen đe joj je i mjesto - poručio poslanik NSD-a Jovan Vučurović na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.
<h2>Organizovan napad iz Beograda</h2>
Pisac Milorad Popović vjeruje da je riječ o organizovanom napadu na Crnu Goru koji dolazi iz Beograda.
- Od strane beogradskog štaba postoji plan uništavanja crnogorskog identiteta. Ovo što se tiče dinastije Petrović Njegoš i oko princa, to je samo jedan mali segment i priprema za mijenjanje Zakona o državljanstvu, Ustava Crne Gore i priprema za ponovnu aneksiju Crne Gore Srbiji. Ko to ne vidi, ne vidi ništa ili neće da vidi. Ovo sa mauzolejem je samo jedna kockica u tom planu urašavanja Crne gore i crnogorske nacije - kazao je Popović.
Upravo stranke parlamentarne većine insistiraju i na promjeni Zakona o dinastiji Petrović Njegoš. Poslanici PES-a tražili su da se u zakonu briše riječ "nasilna" ispred "aneksija" tvrdeći da je riječ o pleonazmu i da je svaka aneksija nasilna. To demantuju istoričari i istorijski dokumenti koji svjedoče i o nenasilnim aneksijama.&nbsp;
Poslanici Socijalističke narodne partije otišli su korak dalje pa traže da umjesto "nasilna aneksija" u zakonu stoji "ujedinjenja Crne Gore i Srbije" desilo uz slobodnu volju naroda. &nbsp;

Tag: medunarodni-festival-knjizevnosti