Ćosić: Interesantna mi je ideja kameleonstva i traženja drugačijeg puta; Brlek: Od riječi sve počinje i sve se završava

KIC „Budo Tomović” sinoć je u okviru redovnog književnog programa, organizovao pjesnički događaj „Poezija u centru”, koji je publici omogućio da se bliže upozna sa savremenim regionalnim pjesnicima i njihovim stvaralaštvom. 

Kroz razgovor i čitanja sa moderatorkom Marijom Vujošević, u uvodnom dijelu programa, predstavili su se pjesnici iz Hrvatske, Alen Brlek i Denis Ćosić.

Na pitanje da li je njegova pjesnička trilogija, bazirana na konceptu tijela, duha i uma nastala parcijalno ili kao pjesnička cjelina, pisac Alen Brlek je naveo da se to dogodilo slučajno. 

- Uglavnom već nakon prve knjige se pojavila ta ideja za trilogiju, tj. da istražim iste teme iz različitih perspektiva, jer sam u tom periodu bio suviše fokusiran na duhovnost, tijelo i um - rekao je on.

U svom odgovoru na to da poigravanjem, propitivanjem i pomjeranjem granica jezika, pomjera i granice svog svijeta, Brlek je istakao da to traje oduvijek i da je to najizraženije u njegovoj prvoj zbirci. 

- Gdje bih na primjer u sred riječi stavio zarez, pa ta jedna riječ postane još pet drugih riječi. To mi je bilo jako zanimljivo, kako te nove riječi koje nastaju, zapravo poprimaju potpuno drugačiji kontekst u odnosu na to iz koje su riječi izvučene. Puno mi je jasnija stvarnost kad kroz takav jezik komuniciram i kad takve knjige čitam. To zapravo jeste eksperiment, mada iskreno ja to nikada nisam tako doživljavao. Jednostavno mi je to način na koji širim značenje riječi i jezika - kazao je on.

Šta je uticalo na promjene i različite pristupe u njegovom pisanju i da li je to nekako došlo spontano ili namjerno, Denis Ćosić je kazao da je uvijek imao tu neku ideju koja se svodila na to, da njega ne interesuje autentičan i originalan stil pisanja i da nikada nije bio pobornik toga.

- Uvijek sam imao utisak da se autori nastoje istaknuti stvarajući vlastiti, autonomni stil. Meni je interesantna ideja kameleonstva i traženja tog nekog drugačijeg puta, nastojanja da koncept ili projekat svaki put gledam kao nešto zasebno, kao cjelinu koja funkcioniše sama za sebe i koja mora funkcionisati unutar tog koncepta koji sam osmislio. Jedna od stvari koja me takođe okupirala je i “poetika radikalnog skretanja“, koja podrazumijeva pisanje knjige svake buduće radikalno drugačije od one prethodne - rekao je Ćosić.

U svom pojašnjenju da li misli da se riječima i u kojoj mjeri može zahvatiti ono transcedentno, a to je mogućnost simboličkog osmišljavanja, Brlek je podsjetio da od riječi sve počinje i sve se završava.

- Gradimo stvarnost iako je ona i kamena i drvena i svakakva. Treba nam jezik da bi osmislili, odnosno da bi sve funkcionisalo, ali i da bi razumjeli značenje stvari. Kad stvaram jako mi je bitno da unutar svog jezika ostavim prostor i za nečiji tuđi jezik i razumijevanje. Iste stvari i iste riječi nam ne znače isto, zato što nas asociraju na neke druge stvari negdje u podsvijesti ili na svjesnom nivou. Konstantno sam u tome i imam potrebu ostavljati te određene tišine i praznine unutar pjesama da ne bi bilo krivih tumačenja. Iako mislim da ih uvijek ima. Bez obzira koliko vi ostavite prostora ljudima oko sebe, neko se jednostavno drži svoga i gotovo. Svijet ne bi bio u stanju u kojem jeste, jer jezik počiva na svijetu, na diplomatiji itd. Mnogo diplomatije ostavlja prostora za tumačenja i za dogovore, pa uprkos tome imamo niz katastrofa u svijetu. Naravno da ima krivih tumačenja od toga se ne može pobjeći, niti treba bježati od toga - istakao je on.

Na to kako je došlo do toga da kroz svoju treću knjigu tematizuje u velikoj mjeri rodna pitanja, Denis Ćosić je kazao da ga je jako zanimalo dokle smo mi stigli danas, odnosno koliko smo uspjeli izjednačiti poziciju žena i muškaraca u društvu. Druga neka težnja ili želja je bila činjenica da je krajnje vrijeme da se muškarci krenu baviti feminističkim pitanjima i puno više pričati o tome. 

Odgovarajući na pitanje kako balansira igru jezikom, ali i neke kolektivne teme, brige i izazove koji su danas vrlo aktuelni, Alen Brlek je kazao da kod pisanja nastoji da ne banalizuje određene teme. 

- Konstanto pričamo i pišemo o istim stvarima, definišemo i redefinišemo i onda pazim da ne skliznem u banalno, da svojim jezikom ne preopteretim ono što je već rečeno i da ne komplikujem previše - naglasio je on.

U drugom dijelu večeri poetsko-muzički performans „Dobra ideja” u izvođenju pjesnikinje Milene Radević i muzičara Lazara Mijanovića donio je drugačiji umjetnički izraz, spajajući poeziju i muziku na jedan potpuno inovativan i drugačiji način. 

Nakon performansa, atmosferu je dodatno obogatilo zajedničko čitanje članova Foruma mladih pisaca - Barbare Delać, Marka Stanojkovskog, Sofije Drakulović, Marije Ivanović i Sergeja Pavlovića i pjesnika Alena Brleka i Denisa Ćosića čiji stihovi oslikavaju bogatstvo izraza i raznovrsnost poetskih senzibiliteta.

Pjesnički događaj „Poezija u centru” dio je pretprograma Međunarodnog festivala književnosti koji organizuje Sekretarijat za kulturu Glavnog grada.