Crnogorska arhitektura između ideologije i modernizma: Promovisano kapitalno izdanje Matice crnogorske

Izdanje Matice crnogorske „Crnogorska arhitektura 1945–1970: Refrakcije korbizijanskog principa“ autorke Slavice Stamatović-Vučković i autora Danila Bulatovića predstavljeno je na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici, uz ocjene da je riječ o značajnom doprinosu valorizaciji arhitektonskog nasljeđa druge polovine 20. vijeka.

Promocija je održana pred brojnom publikom, a o knjizi su govorili domaći i regionalni stručnjaci iz oblasti arhitekture, saradnici i autori.

Generalni sekretar Matice crnogorske i urednik izdanja istakao je da se crnogorska arhitektura tog perioda mora sagledavati u kontekstu društveno-političkih i ideoloških okolnosti.

– Evolucija moderne arhitekture često se posmatra kao socijalni proces, povezan sa projektom modernosti i društvenim promjenama. Arhitekte i urbanisti stvarali su u poslijeratnim uslovima socijalističkog sistema, koji je težio formiranju novog društva i novog čovjeka, pa je i arhitektura imala jasno definisanu društvenu ulogu – kazao je Ivanović.

Dodao je da je početkom pedesetih godina došlo do smanjenja centralizacije i kontrole nad stvaralaštvom, što je otvorilo prostor za slobodnije izraze i razmjenu ideja sa svijetom.

– I pored ideološkog okvira, riječ je o periodu intenzivnog razvoja, urbanizacije i modernizacije crnogorskog društva, kakav nije zabilježen ni ranije ni kasnije – naveo je Ivanović.

Bogo Zupančič iz Muzeja za arhitekturu u Ljubljani govorio je o uticaju Le Korbizjea na jugoslovenske arhitekte i potrebi veće međunarodne promocije regionalne arhitekture.

– Naša moderna arhitektura nije dovoljno vidljiva u globalnom kontekstu. To je prilika da je pozicioniramo na svjetskoj mapi – kazao je Zupančič, podsjećajući na značaj Edvarda Ravnikara, koji je realizovao projekte na crnogorskom primorju.

Nevena Novaković sa Univerziteta u Banjoj Luci istakla je značaj mreža i digitalizacije u istraživanju i očuvanju arhitektonskog nasljeđa.

– Mreže arhitekata i intelektualaca omogućile su razmjenu znanja i ideja, dok je digitalizacija ključna za zaštitu i prezentaciju arhivske građe – rekla je Novaković.

Rifat Alihodžić sa Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore ocijenio je da knjiga predstavlja vrijedan istraživački i dokumentacioni doprinos.

– Pred nama je ozbiljna arhivska građa, sa bogatom grafičkom dokumentacijom i materijalom koji može poslužiti i kao vodič kroz arhitekturu Podgorice – kazao je Alihodžić.

Dizajnerka izdanja Sandra Đurović istakla je izazove u oblikovanju publikacije.

– Rad na knjizi bio je intenzivan, uz veliku količinu materijala koju je trebalo oblikovati u kompaktnu i vizuelno privlačnu cjelinu – navela je Đurović.

Autorka Slavica Stamatović-Vučković naglasila je da je cilj bio sagledavanje šireg jugoslovenskog konteksta i pozicioniranje Crne Gore u njemu.

– Istraživanje je pokazalo da je crnogorska arhitektura nedovoljno vidljiva. Ova knjiga treba da doprinese prepoznavanju njenog značaja – kazala je ona.

Danilo Bulatović objasnio je koncept publikacije, ističući da korbizijanski principi nijesu doslovno preuzimani, već prilagođavani lokalnim uslovima.

– Crnogorska arhitektura tog perioda nije puka refleksija međunarodnih uzora, već njihov modifikovani i višeslojni odraz, oblikovan klimatskim, ekonomskim i društvenim okolnostima – zaključio je Bulatović.