Faizu Softiću Nagrada "Risto Ratković": "Jedva čekam da točkovi aviona dotaknu tle Crne Gore"

Nagrada “Risto Ratković” za 2025. godinu pripala je pjesniku Faizu Softiću, porijeklom iz Bijelog Polja koji živi u Luksemburgu kao slobodni umjetnik, za knjigu “Pjesme iz zatvora”, u izdanju Buybook –a iz Sarajeva.

Ovakvu odluku donio je međunarodni žiri u sastavu: doc. dr Olga Vojčić Komatina – predsjednica žirija i Damir Šabanović iz Crne Gore, Petar Matović iz Srbije, Darija Žilić iz Hrvatske i prof. dr Dženan Kos iz Bosne i Hercegovine.

Nagrada “Risto Ratković” dodjeljuje se za najbolju pjesničku knjigu u Crnoj Gori, Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Ove godine su na konkurs stigle 42 knjige iz ovih država, što potvrđuje kvalitet pobjedničke “Pjesme iz zatvora” Faiza Softića. Inače, radi se o autoru koji je podavno prepoznat kao kvalitetan, sa značajnim brojem nagrada i priznanja na prostorima bivše Jugoslavije i u Luksemburgu.

Nagrada “Risto Ratković” biće uručena laureatu 5. septembra u Kući Rista Ratkovića u Bijelom Polju, u okviru 55. Ratkovićevih večeri poezije, kazao je sekretar žirija Edin Smailović.

Predsjednica žirija dr Olga Vojčić Komatina ističe da poezija Faiza Softića zrelošću poetičkog oblikovanja, ali i iskustvenošću promišljanja i osjećanja, svjedoči o esencijalnim pitanjima egzistencijse ovog, kao i svakog drugog vremena – prošlog, sadašnjeg i budućeg.

– Pjesme iz zatvora se nakon čitanja memorišu kao slojevite i snažne oporuke lirski modelovane, ali epskim iskustvom i dramskom završnicom uzdignute, eklektizmom svih rodova uklopljene u intenzivnu emocionalnu fuziju. Pred nama je, dakle, zbirka poezije koja nas iznenađuje mogućnostima preplitanja lirskog emotiviteta, te epskom naznakom proživljenosti kada stihovima bivaju iscrtane ljudske i dramske poremećenosti i silina. Istovremeno, kada se promišljeno čita se Softić nadahnuto prezentovanim rustikalnim hronotopom, pripadajuće lirski intonirano koristi, iznenada vas s reducijom rime, redefinisanjem zavičajnih toposa, kao i oprobanih dimenzija lirskog stvaralaštva. Tada iskorači u kombinaciju dužeg stiha, potom u smiono sadejstvo kratkih i dužih stihova, u heteroslišnost i heterostrofičnost i samim tim, čitalački hodajući s takvim pjesničkim idiomom, dolazite do saznanja da se i recipijentski konzumerizam mijenja u zavisnosti od tehnike stvarovenja ove poezije. Čitalački horizont postaje oneobičen i na tom putu se otvara široko polje mogućnosti i maloprije pomenutih egzistencijalnih zapitanosti. Pjesničkova mikrosfera tada postaje cjelokupni čovjekov život komponovan od personalnih prioriteta, dostignuća, saznanja o prirodi i ljudima, a ponajviše o sopstvu. Smatrajući da ovakva zbirka doprinosi inovativno instrumentalizovanom poetskom zvuku i znaku, odlučili smo da ove godine prvo mjesto na konkursu pripadne upravo Faizu Softiću - kazala je dr Vojčić Komatina.

Kada je Faiz Softić čuo da je dobitnik Nagrade “Risto Ratković”, zbunjeno je to saopštio porodici.

- Dobiti nagradu u svom zavičaju je posebna radost i čast. Nagrada u zavičaju ima duplu težinu u poređenju s bilo kojom drugom nagradom na strani. Kada se u meni primila ta vijest o značajnoj međunarodnoj nagradi, nijesam me stid reći da sam zaplakao. Sklonio sam se s puta, jer sam vozio, i slatko zaplakao. Ne kao dijete, što je uobičajeno reći, već kao muškarac – muški sam zaplakao; moj kraj, moje Bijelo Polje, kojemu se nisam nasitio – mlad sam otišao u svijet – dodjeljuje mi veliku nagradu. Najednom su se ispred mojih očiju smjenjivale slike iz djetinjstva. Čuo sam majčin i očev glas, vidio sestru koja mi trči u zagrljaj dok se vraćam sa školovanja, u koje me slao moj dobri i pošteni otac, i još, i još, i još… Hvala Bijelom Polju, hvala ljudima koji su mi priredili ovu veliku radost, jer – živimo u vremenu kada ničim ne oskudijevamo, ali se negdje izgubila iskonska ljudska radost. Jedva čekam da točkovi aviona dotaknu tle Crne Gore. Tada ću znati da sam među svojima - izjavio je Softić.

Biografija

Faiz Softić rođen je 10. januara 1958. god. u Vrbama kod Bijelog Polja. Školovao se u rodnom kraju, Mostaru i Sarajevu.

Prevođen je na francuski, mađarski, njemački i engleski jezik. Nagrađivan je značajnim književnim nagradama u regionu. Zastupljen u školskim programima.

Po romanu „Pod Kun planinom“, koji je doživio više izdanja, urađen je filmski scenario i preveden je na francuski jezik. Objavio je knjige poezije: „Strašan je zid bez sjene“, „Čovjek na raspuću“, „Dok vode teku“, „Pjesme iz zatvora“, romane: „Pod Kun planinom“ – tri izdanja, „Strah od rodne kuće“, „Ljudi bez adrese“, knjige pripovjedaka: „Čovjek koji kinske“, za koju je dobio nagradu Ministarstva kulture BiH, „Mjesečeve priče“, „Mutna voda“, takođe nagrada Ministarstva kulture BiH, roman „Pod Kun planinom (Sous le mont Kun)“ na francuskom jeziku, te roman „Ljudi bez Adrese (Menschen ohne adresse)“ na njemačkom jeziku.

Objavio je i knjigu „Okamenjeni dani“, izabrane pjesme na mađarskom jeziku – „Kövé vált napok“, izabranu poeziju „Porodični krug“, roman „Noćni čuvar pasa“, priče „Ispod kućne strehe i druge priče“, monografiju „Bošnjaci u Luksemburgu“.

Sa Aidom Vanovac preveo je i priredio s francuskog na bosanski jezik knjigu pjesama luksemburškog pjesnika Lamberta Chlechetra „Pješak na mliječnom putu“. Dobitnik je više književnih nagrada u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Luksemburgu. Faiz Softić živi u Luksemburgu kao slobodni umjetnik.