Crnogorski PEN centar i Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) pozdravili su odluku Skupštine opštine Bijelo Polje da ratnom zločincu Radovanu Karadžiću oduzme nagradu "Risto Ratković".
Time je, smatraju u PEN centru i FCJK-u, uklonjena dugogodišnja sramota i jasno poručeno da književnost ne smije biti zaklon za one koji su odgovorni za zločine i patnju hiljada ljudi.
- Nažalost, dio odbornika nominalno građanskih partija, odbio je da podrži ovu odluku pod izgovorom da ona izaziva podjele. Ipak, kad je riječ o genocidu i ratnim zločinima, jasno je da nema srednjeg puta. Stoga, ne glasati za oduzimanje nagrade Karadžiću znači isključivo svrstati se uz velikosrpsku ideologiju u čije je ime zločin počinjen - navedeno je u saopštenju PEN centra i FCJK-a.
Da je vladajuća koalicija u potpunosti stavljena u službu pomenute ideologije, pokazuje, ističu, i činjenica da jedan od članova žirija koji je Karadžiću dodijelio nagradu 1993. godine danas ponovo odlučuje o najvećim državnim priznanjima. 
Time se, kako kažu u PEN centru i FCJK-u, stvaraju nove prilike za buduća odricanja i nova kasna "ispravljanja nepravdi", umjesto da se konačno pristupi ozdravljenju društva na temelju civilizacijskih vrijednosti.
- Minimum koji dugujemo žrtvama, ali i budućnosti crnogorskog društva, jeste da u žirijima ne śede oni koji su kompromitovani relativizacijom ratnih zločinaca - naglašeno je u saopštenju.
Upozoravaju da je društvo koje se ne želi suočiti s prošlošću osuđeno da u njoj ostane zarobljeno i pozvali su predstavnike vlasti da prestanu s ideološkom reciklažom 90-ih. 
- Ako vlast bude dalje promovisala one koji su kompromitovali javno śećanje, građani, civilni sektor i međunarodni partneri neće ćutati, a posljedice za ugled, političke pozicije i institucionalni legitimitet biće ozbiljne i trajne - zaključili su iz PEN centra i FCJK-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

PEN centar i FCJK: Oni koji nijesu glasali za oduzimanje nagrade Karadžiću svrstali se uz velikosrpsku ideologiju

Odbornik NSD Vaso Obradović je kazao da će podnijeti inicijativu za smjenu predsjednice Skupštine opštine Bijelo Polje jer je, po njegovom mišljenju zloupotrijebila položaj ubacujući tačku o oduzimanju nagrade Radovanu Karadžiću u dnevni red.
Smatra da će neko eventualno morati da odgovara za donošenje takvih odluka, jer SO nije nadležna za oduzimanje nagrade. Ocjenjuje da je jedini proizvod odluke podjella građana, prenosi portal RTCG.
Skupština opštine Bijelo Polje odlučila je većinom glasova da se oduzme književna nagrada "Risto Ratković" bivšem predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska i osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.
Obradović smatra da je večerašnje glasanje proizvelo davanje ultimativnog zahtjeva Savjetu javne ustanove "Ratkoviće večeri poezije" da kroz mijenjanje statuta i pravilnika dođu u situaciju da oduzmu tu nagradu.
- Ono što po nama se kosi i u tom dijelu sa zakonom jeste član Ustava 147 koji jasno propisuje u kojim slučajevima važi retroaktivnost, gdje se jasno kaže da to može samo biti u slučaju kad se donosi neki zakon i utvrdi se postojanje javnog interesa. Ta podzakonska akta ne bi smjela da imaju takvo pravno dejstvo - kazao je on.

Obradović: Podnijeću inicijativu za smjenu predsjednice SO Bijelo Polje

Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje pozdravile su odluku Skupštine Opštine Bijelo Polje da se oduzme nagrada “Risto Ratković” osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.
Kako navode, današnje glasanje u Skupštini Opštine Bijelo Polje važno je jer nakon 32 godine Bijelo Polje i “Ratkovićeve večeri poezije” ispravljaju grešku koja je predugo nepravedno narušavala reputaciju ovog grada i jedne od najznačanijih crnogorskih kulturnih manifestacija.
Ova odluka, kako su kazali, ohrabruje i šalje poruku da Bijelo Polje neće dozvoliti da bude mjesto gdje se slave ratni zločinci osuđeni za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
- Zbog te zločinačke politike živote su izgubili i neki građani Bijelog Polja. Očekujemo da će Savjet JU “Ratkovićeve večeri poezije” u najkraćem roku završiti proces povlačenja nagrade. Bijelo Polje je grad velikih književnika poput Rista Ratkovića, Ćamila Sijarića i Marka Vešovića, koji je nagradu “Risto Ratković” odbio da primi, ali i mnogih drugih istaknutih ličnosti koje su doprinijele kulturi i zajednici i po kojima se grad prepoznaje. Ovom odlukom vraća se ugled i gradu i nagradi- navodi se u saopštenju.

Grupa NVO: Važna odluka protiv revizionizma i veličanja zločinaca

Skupština opštine Bijelo Polje odlučila je većinom glasova da se oduzme književna nagrada "Risto Ratković" bivšem predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska i osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.
Za je glasalo 19 odbornika, dok odbornici opozicije nisu učestvovali u glasanju, napustili su salu prije glasanja.
Inicijativa BS bila je druga tačka dnevnog reda. Sjednici je prisustvovalo 29 odbornika.
Odbornik NSD Vaso Obradović tražio je da se povuče ta tačka sa dnevnog reda, međutim, predlog nije prošao.
On ga je obrazložio time da SO nije nadležna i da taj potez može da uzrokuje negativne efekte.
<h2>Tok sjednice:</h2>
Pokret Evropa sad nije učestvovao u glasanju o inicijativi.
Odbornica PES-a Jelenka Andrić kazala je da je nagrada svjedočanstvo o jednom vremenu i poručila građanima da je riječ o pokušaju da se uradi nešto što je pravno nemoguće uraditi.&nbsp;
I Marko Ljujić iz Demokratske Crne Gore kazao je da odbornici te stranke neće glasati za prihvatanje inicijative, jer, kako je naveo, neće da daju legitimitet nečemu u čemu nijesu učestvovali i što je protiv zakona.&nbsp;
Odbornik DPS-a Abaz Dizdarević saopštio je da će ta partija podržati inicijativu koju su podnijeli Bošnjačka stranka i nekoliko nevladinih organizacija. Kazao da je nagrada Karadžiću 1993. godine tamna mrlja u istoriji grada i da to priznanje nije dodijeljeno zbog njegovih pjesničkih kvaliteta. Istakao da je vrijeme da se skine hipoteka sa književne nagrade "Risto Ratković".&nbsp;
- Danas je važan dan za opštinu Bijelo Polje i za suočavanje sa prošlošću", kazao je odbornik Amer Smailović iz Bošnjačke stranke.&nbsp;
On je kazao da nagrada koja je dodijeljena osuđenom &nbsp;ratnom zločincu predstavlja teret ne samo za opštinu već i za ustanovu koja je dodjeljuje. Podsjetio je da veliki broj građana i umjetnika ne želi da učestvuje u manifestaciji "Ratkovićeve večeri poezije", te da je književnik iz Bijelog Polja Marko Vešović odbio da primi nagradu da njegovo ime ne bi stajalo pored imena ratnog zločinca.&nbsp;
Smailović je predložio tekst zaključka koji glasi: SO Bijelo Polje prihvata inicijativu o oduzimanju nagrade Radovanu Kažadžiću, pravosnažno osuđenom na doživotnu robiju za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine. Zadužuje se Savjet JU “Ratkovićeve večeri poezije” da u roku od mjesec izmijeni i dopuni akta kojima se uređuje pitanje dodjele Ratkovićeve nagrade, uvodeći i odredbe o oduzimanju nagrade.&nbsp;
Podsjetimo, Savjet javne ustanove "Ratkovićeve večeri poezije" je u avgustu iz javne evidencije dobitnika nagrade uklonio ime Radovana Karadžića čime su kako su naveli simbolično željeli da se ograde od bivšeg dobitnika.
Karadžić je nagradu "Risto Ratković" dobio 1993. godine, tokom rata u Bosni i Hercegovini, a 2019. je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotnu robiju za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine.
Inicijativu za oduzimanje „Ratkovićeve nagrade“ Radovanu Karadžiću uputila je 26. juna grupa NVO i građanskih aktivista, a dan kasnije sličnu inicijativu uputio je i bjelopoljski odbor Bošnjačke stranke, koja je dio vlasti i u toj opštini i na državnom nivou.

Usvojena inicijativa o oduzimanju nagrade "Risto Ratković" Radovanu Karadžiću, odbornici opozicije nisu učestvovali u glasanju

Nakon prevaspitavanja u Pljevljima, PES sad odlično zna šta mu je činiti, poručila je potpredsjednica SDP i predstavnica Evropskog saveza Amina Cikotić komentarišući odluku odbornika PES-a i Demokrata u Bijelom Polju da neće glasati za inicijativu da se Radovanu Karadžiću oduzme nagrada ''Risto Ratković''.
- Ne smije se preispitivati bilo šta što ima veze sa zločincima i koljačima. Jer logično, zašto bi mislili svojom glavom kad moraju Mandićevom- kazala je Cikotić na mreži X.&nbsp;
Dodala je da je ovo sve što treba znati o PES-u i Demokratama non grata.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Faminacikotic%2Fstatus%2F1973821413510557865%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Cikotić: Nakon prevaspitavanja u Pljevljima, PES sad odlično zna šta mu je činiti

Odbornici Skupštine opštine Bijelo Polje počeli su večeras raspravu o inicijativi Bošnjačke stranke za oduzimanje književne nagrade "Risto Ratković" presuđenom &nbsp;ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.&nbsp;
- Danas je važan dan za opštinu Bijelo Polje i za suočavanje sa prošlošću- kazao je odbornik Amer Smailović iz Bošnjačke stranke.&nbsp;
On je kazao da nagrada koja je dodijeljena osuđenom &nbsp;ratnom zločincu predstavlja teret ne samo za opštinu već i za ustanovu koja je dodjeljuje.&nbsp;
Podsjetio je da veliki broj građana i umjetnika ne želi da učestvuje u manifestaciji "Ratkovićeve večeri poezije", te da je književnik iz Bijelog Polja Marko Vešović odbio da primi nagradu da njegovo ime ne bi stajalo pored imena ratnog zločinca.&nbsp;
Smailović je predložio tekst zaključka koji glasi: SO Bijelo Polje prihvata inicijativu o oduzimanju nagrade Radovanu Karadžiću, pravosnažno osuđenom na doživotnu robiju za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine. Zadužuje se Savjet JU “Ratkovićeve večeri poezije” da u roku od mjesec izmijeni i dopuni akta kojima se uređuje pitanje dodjele Ratkovićeve nagrade, uvodeći i odredbe o oduzimanju nagrade.&nbsp;
Rasprava u SO Bijelo Polje je u toku.&nbsp;
Podsjetimo, Savjet javne ustanove "Ratkovićeve večeri poezije" je u avgustu iz javne evidencije dobitnika nagrade uklonio ime Radovana Karadžića čime su kako su naveli simbolično željeli da se ograde od bivšeg dobitnika.
Karadžić je nagradu "Risto Ratković" dobio 1993. godine, tokom rata u Bosni i Hercegovini, a 2019. je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotnu robiju za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine.
Inicijativu za oduzimanje „Ratkovićeve nagrade“ Radovanu Karadžiću uputila je 26. juna grupa NVO i građanskih aktivista, a dan kasnije sličnu inicijativu uputio je i bjelopoljski odbor Bošnjačke stranke, koja je dio vlasti i u toj opštini i na državnom nivou.
.

U SO Bijelo Polje počela rasprava o inicijativi da se ratnom zločincu Radovanu Karadžiću oduzme nagrada "Risto Ratković"

Zaključak kojim se oduzima nagrada “Risto Ratković” ratnom zločincu Radovanu Karadžiću prošao je danas sve skupštinske odbore lokalnog parlamenta, kazala je za Antenu M predsjednica SO Bijelo Polje Selma Omerović.
Tako će se zaključak naći na dnevnom redu sjednice SO Bijelo Polje koja će, umjesto u 16h kako je bilo najavljeno, početi u 19 sati.&nbsp;
Omerović navodi da Skupština, ukoliko usvoji zaključak, nalaže Savjetu nagrade "Risto Ratković" da u roku od mjesec promijeni pravilnik i oduzme nagradu Karadžiću.
- Odbornici se izjašnjavaju da treba da se oduzme ta nagrada, mi ne možemo pravno formalno da je odmah oduzmemo, ali nalažemo Savjetu koji će u roku od mjesec da revidira kako nagradu Radovanu Karadžiću, tako i u ostalim dobitnicima nagrade "Risto Ratković", nego i u ostalim ustanovama kao što je i nagrada "3. januara", da se promijeni taj pravilnik jer u pravilniku ne postoji način za oduzimanje nagrade, nego samo kako se dodjeljuje - navodi Omerović.&nbsp;
Kako je kazala, kada Skupština kao najveći zakonodavni organ u jednoj opštini naloži Savjetu, čiji je osnivač, da se promijeni pravilnik, oni to moraju u datom vremenu da urade.&nbsp;
- Oni nisu mogli ni prvi put da oduzmu tu nagradu, samo su ju izbrisali, jer mi treba da naložimo kao Skupština koja je osnivač tog Savjeta da mijenja pravilnik i da se oduzima nagrada Radovanu Karadžiću - poručila je Omerović.
Pojašnjava i da je sjednica pomjerena za 19 sati zbog zainteresovanosti svih odbornika da prisustvuju zasijedanju.

Omerović: Zaključak kojim se oduzima nagrada Radovanu Karadžiću prošao odbore

U Bijelom Polju je u toku sjednica kolegijuma predsjednika Skupštine opštine, na kojoj je, prema saznanjima TV Vijesti, dogovoreno da se Skupština sastane 2. oktobra 2025. godine kako bi odbornici raspravljali o prijedlogu za oduzimanje nagrade "Risto Ratković" Radovanu Karadžiću.
Inicijativu za oduzimanje nagrade je 26. juna uputila grupa nevladinih organizacija i građanskih aktivista Javnoj ustanovi "Ratkovićeve večeri poezije" u Bijelom Polju, koja dodjeljuje nagradu. Dok je dan kasnije sličnu inicijativu lokalnoj skupštini dostavio je i opštinski odbor Bošnjačke stranke.
Savjet javne ustanove "Ratkovićeve večeri poezije" u Bijelom Polju nedavno donio je odluku da se ime Radovana Karadžića ukloni iz javne evidencije dobitnika nagrade "Risto Ratković" čime su, kako su naveli simbolično željeli da se ograde od bivšeg dobitnika.
Karadžić je nagradu "Risto Ratković" dobio 1993. godine, tokom rata u Bosni i Hercegovini, a kasnije je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotnu robiju za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine.

SO Bijelo Polje će 2. oktobra raspravljati o oduzimanju nagrade "Risto Ratković" Radovanu Karadžiću

Skupština opštine Bijelo Polje krajom septembra ili početkom oktobra raspravljaće o inicijativi za oduzimanje nagrade "Risto Ratković" Radovanu Karadžiću.
Inicijativu je podnio Opštinski odbor Boštnjačke stranke, a podršku svih odbornika očekuje predsjednica Skupštine Selma Omerović.
Na prvoj narodnoj sjednici lokalnog parlamenta odbornici Skupštine opštine Bijelo Polje će se izjasniti o inicijativi za oduzimanje književne nagrade Risto Ratković Radovanu Karadžiću, potvrdila je za Novu M Omerović.
- Skupštini opštine Bijelo Polje je dostavljena inicijativa 27. juna od strane Opštinskog odbora Bošnjačke stranke, koja je vezana za ukidanje nagrade Risto Ratković pravosnažno osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, koja mu je dodijeljena 1993. Ova inicijativa naći će se na sjednici Skupštine opštine Bijelo Polje, koja je planirana krajem septembra, početkom oktobra - kaže Omerović.
Očekuje podršku svih odbornika, kako vlasti, tako i opozicije.
- Bijelo Polje je grad koji već decenijama gradi multietnički, multivjerski sklad, pa očekujem da će i ovog puta biti na strani pravde, istine i poštovanja ljudskih prava. Smatram da bi postupak oduzimanja ove nagrade bio i civilizacijski iskorak jer je nagrada dodijeljena osobi koja je osuđena za ratne zločine i genocid na Međunarodnom sudu u Hagu - ističe Omerović.&nbsp;
Prethodno je Savjet Javne ustanove Ratkoviće večeri poezije donio odluku da se ime Radovana Karadžića ukloni iz javne evidencije dobitnika nagrade Risto Ratković.
Riječ je o simboličnom činu koji se odnosi isključivo na javno predstavljanje bivših laureata, dok formalno-pravno oduzimanje nagrade nije u nadležnosti Savjeta ni te ustanove, već o tome odlučuje Opština kao osnivač, kazao je za Novu M direktor JU Ratkovićeve večeri poezije Kemal Musić.
- S obzirom na to da javna ustanova Ratkoviće večeri poezije nema pravni mehanizam za oduzimanje nagrade jer nagrada je Radovanu Karadžiću dodijeljena 1993. godine kada su Ratkoviće večeri poezije bile manifestacija u okviru Centra za kulturu i to je bio jedan potpuno drugi pravni subjekt. Javna ustanova Ratkoviće večeri poezije je formirana te 2012. godine - objašnjava Musić.
Radovan Karadžić je nagradu Risto Ratković dobio 1993. godine, u sred rata u Bosni i Hercegovini. Kasnije je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina.
Jedan od prethodnih laureata, književnik Jevrem Brković, nakon što je saznao za dodjelu nagrade Karadžiću, vratio je vlastitu nagradu Risto Ratković uz poruku žiriju - “Primite moje iskreno prezrenje”.
Brković nije bio jedini, to je uradio i Sreten Perović, a iz istog razloga 2008. nagradu je odbio da primi Marko Vešović.&nbsp;

SO Bijelo Polje uskoro o inicijativi za oduzimanje nagrade "Risto Ratković" Radovanu Karadžiću

Nagrada “Risto Ratković” za 2025. godinu pripala je pjesniku Faizu Softiću, porijeklom iz Bijelog Polja koji živi u Luksemburgu kao slobodni umjetnik, za knjigu “Pjesme iz zatvora”, u izdanju Buybook –a iz Sarajeva. Ovakvu odluku donio je međunarodni žiri u sastavu: doc. dr Olga Vojčić Komatina – predsjednica žirija i Damir Šabanović iz Crne Gore, Petar Matović iz Srbije, Darija Žilić iz Hrvatske i prof. dr Dženan Kos iz Bosne i Hercegovine. Nagrada “Risto Ratković” dodjeljuje se za najbolju pjesničku knjigu u Crnoj Gori, Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Ove godine su na konkurs stigle 42 knjige iz ovih država, što potvrđuje kvalitet pobjedničke “Pjesme iz zatvora” Faiza Softića. Inače, radi se o autoru koji je podavno prepoznat kao kvalitetan, sa značajnim brojem nagrada i priznanja na prostorima bivše Jugoslavije i u Luksemburgu. Nagrada “Risto Ratković” biće uručena laureatu 5. septembra u Kući Rista Ratkovića u Bijelom Polju, u okviru 55. Ratkovićevih večeri poezije, kazao je sekretar žirija Edin Smailović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827130824_911343d7bb158befe71a305e98ee4b9a6ef265dd408dd6c21d499d3d00e8f9d4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250827130824_911343d7bb158befe71a305e98ee4b9a6ef265dd408dd6c21d499d3d00e8f9d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Sa konferencije"></figure>  Predsjednica žirija dr Olga Vojčić Komatina ističe da poezija Faiza Softića zrelošću poetičkog oblikovanja, ali i iskustvenošću promišljanja i osjećanja, svjedoči o esencijalnim pitanjima egzistencijse ovog, kao i svakog drugog vremena – prošlog, sadašnjeg i budućeg. – Pjesme iz zatvora se nakon čitanja memorišu kao slojevite i snažne oporuke lirski modelovane, ali epskim iskustvom i dramskom završnicom uzdignute, eklektizmom svih rodova uklopljene u intenzivnu emocionalnu fuziju. Pred nama je, dakle, zbirka poezije koja nas iznenađuje mogućnostima preplitanja lirskog emotiviteta, te epskom naznakom proživljenosti kada stihovima bivaju iscrtane ljudske i dramske poremećenosti i silina. Istovremeno, kada se promišljeno čita se Softić nadahnuto prezentovanim rustikalnim hronotopom, pripadajuće lirski intonirano koristi, iznenada vas s reducijom rime, redefinisanjem zavičajnih toposa, kao i oprobanih dimenzija lirskog stvaralaštva. Tada iskorači u kombinaciju dužeg stiha, potom u smiono sadejstvo kratkih i dužih stihova, u heteroslišnost i heterostrofičnost i samim tim, čitalački hodajući s takvim pjesničkim idiomom, dolazite do saznanja da se i recipijentski konzumerizam mijenja u zavisnosti od tehnike stvarovenja ove poezije. Čitalački horizont postaje oneobičen i na tom putu se otvara široko polje mogućnosti i maloprije pomenutih egzistencijalnih zapitanosti. Pjesničkova mikrosfera tada postaje cjelokupni čovjekov život komponovan od personalnih prioriteta, dostignuća, saznanja o prirodi i ljudima, a ponajviše o sopstvu. Smatrajući da ovakva zbirka doprinosi inovativno instrumentalizovanom poetskom zvuku i znaku, odlučili smo da ove godine prvo mjesto na konkursu pripadne upravo Faizu Softiću - kazala je dr Vojčić Komatina. Kada je Faiz Softić čuo da je dobitnik Nagrade “Risto Ratković”, zbunjeno je to saopštio porodici. - Dobiti nagradu u svom zavičaju je posebna radost i čast. Nagrada u zavičaju ima duplu težinu u poređenju s bilo kojom drugom nagradom na strani. Kada se u meni primila ta vijest o značajnoj međunarodnoj nagradi, nijesam me stid reći da sam zaplakao. Sklonio sam se s puta, jer sam vozio, i slatko zaplakao. Ne kao dijete, što je uobičajeno reći, već kao muškarac – muški sam zaplakao; moj kraj, moje Bijelo Polje, kojemu se nisam nasitio – mlad sam otišao u svijet – dodjeljuje mi veliku nagradu. Najednom su se ispred mojih očiju smjenjivale slike iz djetinjstva. Čuo sam majčin i očev glas, vidio sestru koja mi trči u zagrljaj dok se vraćam sa školovanja, u koje me slao moj dobri i pošteni otac, i još, i još, i još… Hvala Bijelom Polju, hvala ljudima koji su mi priredili ovu veliku radost, jer – živimo u vremenu kada ničim ne oskudijevamo, ali se negdje izgubila iskonska ljudska radost. Jedva čekam da točkovi aviona dotaknu tle Crne Gore. Tada ću znati da sam među svojima - izjavio je Softić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827130824_f9467da3c69cc2d25b623c0a2dc12221dfd721b132b36e4d30d8bc6e81e56a09.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250827130824_f9467da3c69cc2d25b623c0a2dc12221dfd721b132b36e4d30d8bc6e81e56a09" data-rendition-name="original" width="901" height="1600" loading="lazy" alt="Sa konferencije"></figure>  <h2>Biografija</h2> Faiz Softić rođen je 10. januara 1958. god. u Vrbama kod Bijelog Polja. Školovao se u rodnom kraju, Mostaru i Sarajevu. Prevođen je na francuski, mađarski, njemački i engleski jezik. Nagrađivan je značajnim književnim nagradama u regionu. Zastupljen u školskim programima. Po romanu „Pod Kun planinom“, koji je doživio više izdanja, urađen je filmski scenario i preveden je na francuski jezik. Objavio je knjige poezije: „Strašan je zid bez sjene“, „Čovjek na raspuću“, „Dok vode teku“, „Pjesme iz zatvora“, romane: „Pod Kun planinom“ – tri izdanja, „Strah od rodne kuće“, „Ljudi bez adrese“, knjige pripovjedaka: „Čovjek koji kinske“, za koju je dobio nagradu Ministarstva kulture BiH, „Mjesečeve priče“, „Mutna voda“, takođe nagrada Ministarstva kulture BiH, roman „Pod Kun planinom (Sous le mont Kun)“ na francuskom jeziku, te roman „Ljudi bez Adrese (Menschen ohne adresse)“ na njemačkom jeziku. Objavio je i knjigu „Okamenjeni dani“, izabrane pjesme na mađarskom jeziku – „Kövé vált napok“, izabranu poeziju „Porodični krug“, roman „Noćni čuvar pasa“, priče „Ispod kućne strehe i druge priče“, monografiju „Bošnjaci u Luksemburgu“. Sa Aidom Vanovac preveo je i priredio s francuskog na bosanski jezik knjigu pjesama luksemburškog pjesnika Lamberta Chlechetra „Pješak na mliječnom putu“. Dobitnik je više književnih nagrada u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Luksemburgu. Faiz Softić živi u Luksemburgu kao slobodni umjetnik.

1250x600

Faizu Softiću Nagrada "Risto Ratković": "Jedva čekam da točkovi aviona dotaknu tle Crne Gore"

Ako Ukrajina odbaci američki plan, ruska vojska okupiraće još više njenih teritorija - poručio je večeras ruski predsjednik Vladimir Putin.
On je kazao da "Ukrajina i njeni evropski saveznici i dalje imaju iluzije o ruskom strateškom porazu".
- Informisali smo do detalja sve naše prijatelje i partnere, uključujući Kinu, Indiju, Sjevernu Koreju, Južnu Afriku, Brazil i mnoge druge države o ovim pitanjima - naveo je on.
Naglasio je da svaka od tih država podržava potencijalni sporazum o primirju.

Putin: Osvojićemo još više njihovih teritorija ako Ukrajina odbaci američki plan

Centralna izborna komisija (CIK) Kosova je danas utvrdila rokove za radnje koje će preduzeti u okviru priprema vanrednih parlamentarnih izbora, zakazanih za 28. decembar. Predizborna kampanja počinje 17. decembra i traje do 28. decembra u 6.59, odlučeno je na sjednici CIK-a, prenosi Beta.
Do 24. novembra će donijeti odluku o određivanju limita za troškove izborne kampanje, dok rok za izjavu političkih stranaka o izborima, kroz koalicije, počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Rok za podnošenje prijave političkih subjekata za sertifikaciju za učešće na izborima počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Po CIK-u rok za dostavljanje liste kandidata sertifikovanih političkih subjekata je od 24. novembra i završava se 7. decembra.
Za 8. decembar je zakazano izvlačenje redosljeda političkih subjekata na glasačkom listiću, dok će se opštinske izborne komisije imenovati 26. novembra.
CIK objavljuje, kako je navedeno, listu biračkih centara 25. novembra a istog dana objavljuje i listu opštinskih centara za brojanje.
Period za promjenu biračkog centra počinje 26. novembra i završava se 6. decembra dok se period za žalbe na nepravilnosti u biračkom spisku i za potvrdu počinje 26. novembra i završava se 6. decembra.
Period za prijavu registrovanih birača van Kosova počinje 26. novembra i završava se 6. decembra a 10. decembra se sertifikuje birački spisak unutar i van Kosova.
Period glasanja poštom počinje 12. decembra i završava se 27. decembra.
Period za registraciju birača sa posebnim potrebama počinje 11. decembra i završava se 21. decembra.
Imenovanje savjeta biračkih mjesta na Kosovu biće najkasnije do 16. decembra a imenovanje istih savjeta u diplomatskim predstavništvima biće najkasnije do 16. decembra,
Rok za prijavu akreditacije posmatrača počinje 5. decembra i završava se 20. decembra.

CIK Kosova utvrdio rokove za organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora

Članovi benda Neonoen postali su novi ambasadori Fondacije „Budi human”, čime su svoju umjetnost i javni uticaj stavili u službu humanosti. Oni su naši gosti tim povodom kao I osnivač Fondacije Goran Jovanović. 
Nakon 27 rasprodatih koncerata širom regiona i Evrope, legendarni bend “Bijelo dugme” stiže i u Podgoricu, u jedinstvenom spoju rokenrola i velikog filharmonijskog orkestra. A naš gost biće čovjek koji je dio tog zvuka, Ognjan Radivojević, muzičar i umjetnik čija je karijera obilježila jedno vrijeme, ali traje i danas jednako snažno.
Ove subote panelistkinje su tri crnogorske fotografkinje Maja Grzunov, Marija Stanković i Marija Brajović koje će govoriti o izboru profesije, o viziji, prepoznatljivosti, ličnom pečatu, emociji, izazovima, ulaganjima, odnos sa muškim kolegama, estetici, zahtjevima tržišta…
Emisiju Jutro sa Majom gledajte na Televiziji E vikendom u devet sati.

Jutro sa Majom: Gosti Ognjan Radivojević, članovi benda Neonoen...

K.V. (76) stradao je u udesu koji se večeras desio iznad Petrovca - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).
Oni su nam ranije kazali da je u saobraćajnoj nezgodi, u kojoj su učestvovala tri vozila, povrijeđeno više osoba. Nijesu imali više informacija o stepenu njihovih povreda.
Udes se desio oko 19.45 sati
Saobraćaj je u prekidu zbog vršenja uviđaja.

Jedna osoba stradala u udesu iznad Petrovca

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Finansijsko stanje Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) posljednjih mjeseci izaziva ozbiljnu zabrinutost u javnosti. Nagli rast duga i sumnje u urušavanje kompanije otvaraju pitanje da li je državni energetski gigant doveden u kriznu situaciju iz političkih i interesnih razloga. Na te okolnosti upozorava poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Na kraju septembra, EPCG je bila u minusu 80 miliona. Prognoze kažu da bi do kraja godine taj dug mogao narasti i na 100 miliona. &nbsp;Postavlja se pitanje: je li EPCG ugrožena, da li neko i zbog čega ovog državnog giganta dovodi u veoma ozbiljnu kriznu situaciju?
Poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević u razgovoru za Portal ETV upozorava da bi ovo moglo da upućuje na plan da se kompanija obezvrijedi i možda čak i proda, a Crna Gora od stabilne energetske, dovede u situaciju energetski zavisne države.
„Jasno je, u prethodnom periodu, četiri do pet godina se sa namjerom uništava jedno od najboljih i najprofitabilnijih preduzeća u Crnoj Gori“, rekao je Zirojević.
<h2>PARTIJSKI KADROVI, UGLAVNOM NESPOSOBNI&nbsp;</h2>
EPCG je, kako dodaje, decenijama bila jedno od najuspješnijih i najbogatijih preduzeća u državi, pa je nevjerovatno kako neko uspijeva da jedno monopolističko preduzeće dovede do toga da kraj godine završava sa 100 miliona minusa, a sjetimo se da im je Vlada odobrila zaduženje od 50 miliona.
„Ali kada znamo sve što se dešava u EPCG, kada znamo koliko je prenatrpana partijskim kadrovima, uglavnom nesposobnim, kada znamo da EPCG izdržava još dvije ćerke firme koje su takođe neprofitabilne i totalni promašaji, a koje takođe zapošljavaju ogroman broj partijskih vojnika — ne iznenađuje ova situacija“, navodi.
Zirojević podvlači da se ovo radi svjesno — sa jedne strane zapošljavanjem partijski podobnih kadrova kako bi se ostvarivali glasovi na izborima, a, kako kaže, postoje i određeni dokazi za to.
„Sa druge strane, ovo preduzeće se do te mjere obezvređuje da bi se eventualno prodalo, kako bi se od Crne Gore, koja je u tom smislu veoma stabilna, napravila jedna energetski zavisna država“, upozorio je Zirojević u izjavi za Portal ETV.
Predsjednik Odbora direktora EPCG je Milutin Đukanović iz NSD-a. Očekuje se da uskoro bude izabran i izvršni direktor ovog preduzeća.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je do kraja septembra ove godine poslovala sa minusom od čak 80 miliona eura. To je nedavno u razgovoru za Televiziju Vijesti saopštio vršilac dužnosti direktora EPCG Bojan Đordan, koji očekuje da se poslovanje stabilizuje u narednih godinu do dvije.

Tag: nagrada-risto-ratkovic