Odbornici SO Bijelo Polje na današnjoj sjednici usvojili su prijedlog o davanju saglasnosti za izmjenu Statuta JU Ratkovićeve večeri poezije i oduzimanje nagrade „Risto Ratković" Radovanu Karadžiću.&nbsp;
Od 22 odbornika, koliko ih je bilo prisutno na početku sjednice, prijedlog je podržalo 19, kao i prethodnog puta kada je izglasan zaključak koji je upućen Savjetu JU Ratkovićeve večeri poezije.
Nije bilo glasova protiv, niti uzdržanih.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Odbornici SO Bijelo Polje dali saglasnost za izmjenu Statuta i oduzimanje nagrade „Risto Ratković" Radovanu Karadžiću

Crnogorski PEN centar i Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) pozdravili su odluku Skupštine opštine Bijelo Polje da ratnom zločincu Radovanu Karadžiću oduzme nagradu "Risto Ratković".
Time je, smatraju u PEN centru i FCJK-u, uklonjena dugogodišnja sramota i jasno poručeno da književnost ne smije biti zaklon za one koji su odgovorni za zločine i patnju hiljada ljudi.
- Nažalost, dio odbornika nominalno građanskih partija, odbio je da podrži ovu odluku pod izgovorom da ona izaziva podjele. Ipak, kad je riječ o genocidu i ratnim zločinima, jasno je da nema srednjeg puta. Stoga, ne glasati za oduzimanje nagrade Karadžiću znači isključivo svrstati se uz velikosrpsku ideologiju u čije je ime zločin počinjen - navedeno je u saopštenju PEN centra i FCJK-a.
Da je vladajuća koalicija u potpunosti stavljena u službu pomenute ideologije, pokazuje, ističu, i činjenica da jedan od članova žirija koji je Karadžiću dodijelio nagradu 1993. godine danas ponovo odlučuje o najvećim državnim priznanjima. 
Time se, kako kažu u PEN centru i FCJK-u, stvaraju nove prilike za buduća odricanja i nova kasna "ispravljanja nepravdi", umjesto da se konačno pristupi ozdravljenju društva na temelju civilizacijskih vrijednosti.
- Minimum koji dugujemo žrtvama, ali i budućnosti crnogorskog društva, jeste da u žirijima ne śede oni koji su kompromitovani relativizacijom ratnih zločinaca - naglašeno je u saopštenju.
Upozoravaju da je društvo koje se ne želi suočiti s prošlošću osuđeno da u njoj ostane zarobljeno i pozvali su predstavnike vlasti da prestanu s ideološkom reciklažom 90-ih. 
- Ako vlast bude dalje promovisala one koji su kompromitovali javno śećanje, građani, civilni sektor i međunarodni partneri neće ćutati, a posljedice za ugled, političke pozicije i institucionalni legitimitet biće ozbiljne i trajne - zaključili su iz PEN centra i FCJK-a.

1084x550

PEN centar i FCJK: Oni koji nijesu glasali za oduzimanje nagrade Karadžiću svrstali se uz velikosrpsku ideologiju

Odbornik NSD Vaso Obradović je kazao da će podnijeti inicijativu za smjenu predsjednice Skupštine opštine Bijelo Polje jer je, po njegovom mišljenju zloupotrijebila položaj ubacujući tačku o oduzimanju nagrade Radovanu Karadžiću u dnevni red.
Smatra da će neko eventualno morati da odgovara za donošenje takvih odluka, jer SO nije nadležna za oduzimanje nagrade. Ocjenjuje da je jedini proizvod odluke podjella građana, prenosi portal RTCG.
Skupština opštine Bijelo Polje odlučila je većinom glasova da se oduzme književna nagrada "Risto Ratković" bivšem predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska i osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.
Obradović smatra da je večerašnje glasanje proizvelo davanje ultimativnog zahtjeva Savjetu javne ustanove "Ratkoviće večeri poezije" da kroz mijenjanje statuta i pravilnika dođu u situaciju da oduzmu tu nagradu.
- Ono što po nama se kosi i u tom dijelu sa zakonom jeste član Ustava 147 koji jasno propisuje u kojim slučajevima važi retroaktivnost, gdje se jasno kaže da to može samo biti u slučaju kad se donosi neki zakon i utvrdi se postojanje javnog interesa. Ta podzakonska akta ne bi smjela da imaju takvo pravno dejstvo - kazao je on.

Obradović: Podnijeću inicijativu za smjenu predsjednice SO Bijelo Polje

Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje pozdravile su odluku Skupštine Opštine Bijelo Polje da se oduzme nagrada “Risto Ratković” osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.
Kako navode, današnje glasanje u Skupštini Opštine Bijelo Polje važno je jer nakon 32 godine Bijelo Polje i “Ratkovićeve večeri poezije” ispravljaju grešku koja je predugo nepravedno narušavala reputaciju ovog grada i jedne od najznačanijih crnogorskih kulturnih manifestacija.
Ova odluka, kako su kazali, ohrabruje i šalje poruku da Bijelo Polje neće dozvoliti da bude mjesto gdje se slave ratni zločinci osuđeni za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
- Zbog te zločinačke politike živote su izgubili i neki građani Bijelog Polja. Očekujemo da će Savjet JU “Ratkovićeve večeri poezije” u najkraćem roku završiti proces povlačenja nagrade. Bijelo Polje je grad velikih književnika poput Rista Ratkovića, Ćamila Sijarića i Marka Vešovića, koji je nagradu “Risto Ratković” odbio da primi, ali i mnogih drugih istaknutih ličnosti koje su doprinijele kulturi i zajednici i po kojima se grad prepoznaje. Ovom odlukom vraća se ugled i gradu i nagradi- navodi se u saopštenju.

Grupa NVO: Važna odluka protiv revizionizma i veličanja zločinaca

Skupština opštine Bijelo Polje odlučila je većinom glasova da se oduzme književna nagrada "Risto Ratković" bivšem predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska i osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.
Za je glasalo 19 odbornika, dok odbornici opozicije nisu učestvovali u glasanju, napustili su salu prije glasanja.
Inicijativa BS bila je druga tačka dnevnog reda. Sjednici je prisustvovalo 29 odbornika.
Odbornik NSD Vaso Obradović tražio je da se povuče ta tačka sa dnevnog reda, međutim, predlog nije prošao.
On ga je obrazložio time da SO nije nadležna i da taj potez može da uzrokuje negativne efekte.
<h2>Tok sjednice:</h2>
Pokret Evropa sad nije učestvovao u glasanju o inicijativi.
Odbornica PES-a Jelenka Andrić kazala je da je nagrada svjedočanstvo o jednom vremenu i poručila građanima da je riječ o pokušaju da se uradi nešto što je pravno nemoguće uraditi.&nbsp;
I Marko Ljujić iz Demokratske Crne Gore kazao je da odbornici te stranke neće glasati za prihvatanje inicijative, jer, kako je naveo, neće da daju legitimitet nečemu u čemu nijesu učestvovali i što je protiv zakona.&nbsp;
Odbornik DPS-a Abaz Dizdarević saopštio je da će ta partija podržati inicijativu koju su podnijeli Bošnjačka stranka i nekoliko nevladinih organizacija. Kazao da je nagrada Karadžiću 1993. godine tamna mrlja u istoriji grada i da to priznanje nije dodijeljeno zbog njegovih pjesničkih kvaliteta. Istakao da je vrijeme da se skine hipoteka sa književne nagrade "Risto Ratković".&nbsp;
- Danas je važan dan za opštinu Bijelo Polje i za suočavanje sa prošlošću", kazao je odbornik Amer Smailović iz Bošnjačke stranke.&nbsp;
On je kazao da nagrada koja je dodijeljena osuđenom &nbsp;ratnom zločincu predstavlja teret ne samo za opštinu već i za ustanovu koja je dodjeljuje. Podsjetio je da veliki broj građana i umjetnika ne želi da učestvuje u manifestaciji "Ratkovićeve večeri poezije", te da je književnik iz Bijelog Polja Marko Vešović odbio da primi nagradu da njegovo ime ne bi stajalo pored imena ratnog zločinca.&nbsp;
Smailović je predložio tekst zaključka koji glasi: SO Bijelo Polje prihvata inicijativu o oduzimanju nagrade Radovanu Kažadžiću, pravosnažno osuđenom na doživotnu robiju za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine. Zadužuje se Savjet JU “Ratkovićeve večeri poezije” da u roku od mjesec izmijeni i dopuni akta kojima se uređuje pitanje dodjele Ratkovićeve nagrade, uvodeći i odredbe o oduzimanju nagrade.&nbsp;
Podsjetimo, Savjet javne ustanove "Ratkovićeve večeri poezije" je u avgustu iz javne evidencije dobitnika nagrade uklonio ime Radovana Karadžića čime su kako su naveli simbolično željeli da se ograde od bivšeg dobitnika.
Karadžić je nagradu "Risto Ratković" dobio 1993. godine, tokom rata u Bosni i Hercegovini, a 2019. je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotnu robiju za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine.
Inicijativu za oduzimanje „Ratkovićeve nagrade“ Radovanu Karadžiću uputila je 26. juna grupa NVO i građanskih aktivista, a dan kasnije sličnu inicijativu uputio je i bjelopoljski odbor Bošnjačke stranke, koja je dio vlasti i u toj opštini i na državnom nivou.

Usvojena inicijativa o oduzimanju nagrade "Risto Ratković" Radovanu Karadžiću, odbornici opozicije nisu učestvovali u glasanju

Nakon prevaspitavanja u Pljevljima, PES sad odlično zna šta mu je činiti, poručila je potpredsjednica SDP i predstavnica Evropskog saveza Amina Cikotić komentarišući odluku odbornika PES-a i Demokrata u Bijelom Polju da neće glasati za inicijativu da se Radovanu Karadžiću oduzme nagrada ''Risto Ratković''.
- Ne smije se preispitivati bilo šta što ima veze sa zločincima i koljačima. Jer logično, zašto bi mislili svojom glavom kad moraju Mandićevom- kazala je Cikotić na mreži X.&nbsp;
Dodala je da je ovo sve što treba znati o PES-u i Demokratama non grata.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Faminacikotic%2Fstatus%2F1973821413510557865%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Cikotić: Nakon prevaspitavanja u Pljevljima, PES sad odlično zna šta mu je činiti

Odbornici Skupštine opštine Bijelo Polje počeli su večeras raspravu o inicijativi Bošnjačke stranke za oduzimanje književne nagrade "Risto Ratković" presuđenom &nbsp;ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.&nbsp;
- Danas je važan dan za opštinu Bijelo Polje i za suočavanje sa prošlošću- kazao je odbornik Amer Smailović iz Bošnjačke stranke.&nbsp;
On je kazao da nagrada koja je dodijeljena osuđenom &nbsp;ratnom zločincu predstavlja teret ne samo za opštinu već i za ustanovu koja je dodjeljuje.&nbsp;
Podsjetio je da veliki broj građana i umjetnika ne želi da učestvuje u manifestaciji "Ratkovićeve večeri poezije", te da je književnik iz Bijelog Polja Marko Vešović odbio da primi nagradu da njegovo ime ne bi stajalo pored imena ratnog zločinca.&nbsp;
Smailović je predložio tekst zaključka koji glasi: SO Bijelo Polje prihvata inicijativu o oduzimanju nagrade Radovanu Karadžiću, pravosnažno osuđenom na doživotnu robiju za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine. Zadužuje se Savjet JU “Ratkovićeve večeri poezije” da u roku od mjesec izmijeni i dopuni akta kojima se uređuje pitanje dodjele Ratkovićeve nagrade, uvodeći i odredbe o oduzimanju nagrade.&nbsp;
Rasprava u SO Bijelo Polje je u toku.&nbsp;
Podsjetimo, Savjet javne ustanove "Ratkovićeve večeri poezije" je u avgustu iz javne evidencije dobitnika nagrade uklonio ime Radovana Karadžića čime su kako su naveli simbolično željeli da se ograde od bivšeg dobitnika.
Karadžić je nagradu "Risto Ratković" dobio 1993. godine, tokom rata u Bosni i Hercegovini, a 2019. je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotnu robiju za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine.
Inicijativu za oduzimanje „Ratkovićeve nagrade“ Radovanu Karadžiću uputila je 26. juna grupa NVO i građanskih aktivista, a dan kasnije sličnu inicijativu uputio je i bjelopoljski odbor Bošnjačke stranke, koja je dio vlasti i u toj opštini i na državnom nivou.
.

U SO Bijelo Polje počela rasprava o inicijativi da se ratnom zločincu Radovanu Karadžiću oduzme nagrada "Risto Ratković"

Zaključak kojim se oduzima nagrada “Risto Ratković” ratnom zločincu Radovanu Karadžiću prošao je danas sve skupštinske odbore lokalnog parlamenta, kazala je za Antenu M predsjednica SO Bijelo Polje Selma Omerović.
Tako će se zaključak naći na dnevnom redu sjednice SO Bijelo Polje koja će, umjesto u 16h kako je bilo najavljeno, početi u 19 sati.&nbsp;
Omerović navodi da Skupština, ukoliko usvoji zaključak, nalaže Savjetu nagrade "Risto Ratković" da u roku od mjesec promijeni pravilnik i oduzme nagradu Karadžiću.
- Odbornici se izjašnjavaju da treba da se oduzme ta nagrada, mi ne možemo pravno formalno da je odmah oduzmemo, ali nalažemo Savjetu koji će u roku od mjesec da revidira kako nagradu Radovanu Karadžiću, tako i u ostalim dobitnicima nagrade "Risto Ratković", nego i u ostalim ustanovama kao što je i nagrada "3. januara", da se promijeni taj pravilnik jer u pravilniku ne postoji način za oduzimanje nagrade, nego samo kako se dodjeljuje - navodi Omerović.&nbsp;
Kako je kazala, kada Skupština kao najveći zakonodavni organ u jednoj opštini naloži Savjetu, čiji je osnivač, da se promijeni pravilnik, oni to moraju u datom vremenu da urade.&nbsp;
- Oni nisu mogli ni prvi put da oduzmu tu nagradu, samo su ju izbrisali, jer mi treba da naložimo kao Skupština koja je osnivač tog Savjeta da mijenja pravilnik i da se oduzima nagrada Radovanu Karadžiću - poručila je Omerović.
Pojašnjava i da je sjednica pomjerena za 19 sati zbog zainteresovanosti svih odbornika da prisustvuju zasijedanju.

Omerović: Zaključak kojim se oduzima nagrada Radovanu Karadžiću prošao odbore

U Bijelom Polju je u toku sjednica kolegijuma predsjednika Skupštine opštine, na kojoj je, prema saznanjima TV Vijesti, dogovoreno da se Skupština sastane 2. oktobra 2025. godine kako bi odbornici raspravljali o prijedlogu za oduzimanje nagrade "Risto Ratković" Radovanu Karadžiću.
Inicijativu za oduzimanje nagrade je 26. juna uputila grupa nevladinih organizacija i građanskih aktivista Javnoj ustanovi "Ratkovićeve večeri poezije" u Bijelom Polju, koja dodjeljuje nagradu. Dok je dan kasnije sličnu inicijativu lokalnoj skupštini dostavio je i opštinski odbor Bošnjačke stranke.
Savjet javne ustanove "Ratkovićeve večeri poezije" u Bijelom Polju nedavno donio je odluku da se ime Radovana Karadžića ukloni iz javne evidencije dobitnika nagrade "Risto Ratković" čime su, kako su naveli simbolično željeli da se ograde od bivšeg dobitnika.
Karadžić je nagradu "Risto Ratković" dobio 1993. godine, tokom rata u Bosni i Hercegovini, a kasnije je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotnu robiju za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine.

SO Bijelo Polje će 2. oktobra raspravljati o oduzimanju nagrade "Risto Ratković" Radovanu Karadžiću

Skupština opštine Bijelo Polje krajom septembra ili početkom oktobra raspravljaće o inicijativi za oduzimanje nagrade "Risto Ratković" Radovanu Karadžiću.
Inicijativu je podnio Opštinski odbor Boštnjačke stranke, a podršku svih odbornika očekuje predsjednica Skupštine Selma Omerović.
Na prvoj narodnoj sjednici lokalnog parlamenta odbornici Skupštine opštine Bijelo Polje će se izjasniti o inicijativi za oduzimanje književne nagrade Risto Ratković Radovanu Karadžiću, potvrdila je za Novu M Omerović.
- Skupštini opštine Bijelo Polje je dostavljena inicijativa 27. juna od strane Opštinskog odbora Bošnjačke stranke, koja je vezana za ukidanje nagrade Risto Ratković pravosnažno osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, koja mu je dodijeljena 1993. Ova inicijativa naći će se na sjednici Skupštine opštine Bijelo Polje, koja je planirana krajem septembra, početkom oktobra - kaže Omerović.
Očekuje podršku svih odbornika, kako vlasti, tako i opozicije.
- Bijelo Polje je grad koji već decenijama gradi multietnički, multivjerski sklad, pa očekujem da će i ovog puta biti na strani pravde, istine i poštovanja ljudskih prava. Smatram da bi postupak oduzimanja ove nagrade bio i civilizacijski iskorak jer je nagrada dodijeljena osobi koja je osuđena za ratne zločine i genocid na Međunarodnom sudu u Hagu - ističe Omerović.&nbsp;
Prethodno je Savjet Javne ustanove Ratkoviće večeri poezije donio odluku da se ime Radovana Karadžića ukloni iz javne evidencije dobitnika nagrade Risto Ratković.
Riječ je o simboličnom činu koji se odnosi isključivo na javno predstavljanje bivših laureata, dok formalno-pravno oduzimanje nagrade nije u nadležnosti Savjeta ni te ustanove, već o tome odlučuje Opština kao osnivač, kazao je za Novu M direktor JU Ratkovićeve večeri poezije Kemal Musić.
- S obzirom na to da javna ustanova Ratkoviće večeri poezije nema pravni mehanizam za oduzimanje nagrade jer nagrada je Radovanu Karadžiću dodijeljena 1993. godine kada su Ratkoviće večeri poezije bile manifestacija u okviru Centra za kulturu i to je bio jedan potpuno drugi pravni subjekt. Javna ustanova Ratkoviće večeri poezije je formirana te 2012. godine - objašnjava Musić.
Radovan Karadžić je nagradu Risto Ratković dobio 1993. godine, u sred rata u Bosni i Hercegovini. Kasnije je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina.
Jedan od prethodnih laureata, književnik Jevrem Brković, nakon što je saznao za dodjelu nagrade Karadžiću, vratio je vlastitu nagradu Risto Ratković uz poruku žiriju - “Primite moje iskreno prezrenje”.
Brković nije bio jedini, to je uradio i Sreten Perović, a iz istog razloga 2008. nagradu je odbio da primi Marko Vešović.&nbsp;

SO Bijelo Polje uskoro o inicijativi za oduzimanje nagrade "Risto Ratković" Radovanu Karadžiću

Na graničnom prelazu Debeli Brijeg uhapšen je D.Ć. iz Danilovgrada zbog sumnje da je falsifikovao isprave, saopšteno je iz Uprave policije. "Službenici Regionalnog centra granične policije „Jug“ – Stanice granične policije Herceg Novi podnijeli su Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom krivičnu prijavu protiv D.Ć. iz Danilovgrada, zbog sumnje da je počinio krivično djelo falsifikovanje isprave. Osumnjičeni je juče, na graničnom prelazu Debeli Brijeg, na ulazu u Crnu Goru, prilikom granične kontrole dao na uvid pasoš i vozačku dozvolu Češke Republike na ime M.V., za koje je detaljnom graničnom kontrolom, u saradnji sa službenicima Frontexa, utvrđeno da se radi o falsifikatima", navodi se u saopštenju. Od D. Ć. su, kako dodaju, u službenim prostorijama prikupljena obavještenja, kojom prilikom je saopštio da je falsifikovana dokumenta kupio u Španiji za novčani iznos od 1.200 eura. Iz UP su saopštili da je po nalogu postupajućeg tužioca D.Ć. uhapšen i on će danas biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010909018_7437495a058f484f9e6f98ae02b5ecb5a984ca9b9031c54688e90c369e431bf7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026010909018_7437495a058f484f9e6f98ae02b5ecb5a984ca9b9031c54688e90c369e431bf7" data-rendition-name="original" width="1148" height="1598" loading="lazy" alt="Falsifikovana dokumenta"> </figure>

Uhapšen Danilovgrađanin, na graničnom prelazu dao falsifikovana dokumenta

Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, oglasio se na Instagramu i poslao poruku potencijalnom agresoru na Srbiju.
Vučić je napisao:“Sloboda je za Srbina najpreča stvar“-
Vučić u objavljenom videu kaže da je "dobro znamo šta je sloboda".
Prema njegovim riječima, oni koji misle da su naivni i da će stvari moći da idu onako kako su ih činili i 1941, "kako su ih činili mnogo puta u istoriji, neka znaju da prošle godine nisu uspjeli da ga obore s vlasti".
„Sve ste uradili prošle godine da me oborite sa vlasti, sa mnogim drugim spoljnim faktorima, milijarde eura uložene, niste uspjeli. Ja vam nisam Slobodan Milošević, niti sam naivan, niti glup da vam vjerujem", kaže Vučić na video snimku.
On poručuje, da čuvaju mir ali će biti spremni da pruže adekvatan odgovor "svakom potencijalnom agresoru".
„Toliko snažan da im više nikada neće pasti na pamet da dirnu srpski narod“, zaključio je Vučić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Favucic%2Freel%2FDTQgyO0DL2J%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vučić poručio: Ja vam nisam Slobodan Milošević

Danas će se znati da li će morati da se ruši dio stadiona u Donjoj Gorici i dio igrališta koji su izgrađeni u kanalu Mareze, ili će Glavni grad morati da izdvoji značajan iznos novca, kako bi se na drugi način omogućilo da voda nesmetano teče do Morače.
To je kazao građanski aktivista Aleksandar Dragićević, navodeći da je očišćen dio kanala, nakon jučerašnjeg postavljanja privremenog mosta.
Sada će inženjeri procijeniti šta treba činiti, ali Dragićević za Boje jutra TV Vijesti ističe da je gotovo izvjesno da je rušenje rješenje.
Višegodišnji problem sa kanalom ogolile su poplave koje su izazvale obilne padavine, a kanal je zatrpan jer su u njemu osim dijela stadiona i igrališta, napravljeni i parkinzi, a nikli su čak i voćnjaci.
Dragićević, koji je bio najaktivniji prethodnih dana na terenu očekuje da će neko odgovarati, a smatra da je poražavajuće što se niko iz državne vlasti ne oglašava povodom poplava u mnogim opštinama.

Dragićević: Znaće se danas da li mora da se ruši dio stadiona u Donjoj Gorici izgrađen u kanalu Mareze

Univerzitet Crne Gore planira da učini dostupnim registar u kojem će moći da se provjeri ko je i kada završio UCG. To bi predstavljao značajan iskorak, jer ne sumnjam da pojedinci pokušavaju da falsifikuju čak i naše diplome, <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/moci-ce-da-se-provjere-diplome-ucg">kazala je za Pobjedu</a> savjetnica rektora za strateške politike i održivi razvoj na Univerzitetu Crne Gore prof. dr Branka Bošnjak.
Sporne diplome na tržištu rada i u obrazovanju u žiži su interesovanja javnosti, te, pored ostalog, bilježimo primjere da nadležni podnose krivične prijave zbog sumnji da su obrazovne isprave falsifikovane. S druge strane, stručna javnost sagledava situaciju i kritikuje donosioce odluka, smatrajući da njihova akcija u ovom slučaju treba da bude intenzivnija i da nikako ne smije biti selektivna.
Bošnjak je stava da je priča o spornim diplomama ,,kamen o vratu države, jer će nas neznanje preskupo koštati“. Ona je obrazložila da je, kada govorimo o spornim diplomama, neophodno praviti jasnu razliku između falsifikovanih diploma – u kojima je pojedinac krivotvorio dokument, potpis i pečat – i onih kupljenih, iza kojih stoje kriminalno-korumpirane grupe: oni koji takve dokumente proizvode, uredno ih potpisuju, pečatiraju i zavode u registre određenih univerziteta, čime ih faktički „ozakonjuju“, te oni koji ih kupuju, a da nikada nijesu studirali niti polagali ispite.
“Ova druga pojava je nažalost dominantnija u Crnoj Gori, ali i daleko pogubnija, a znatno teže dokaziva. Prvi slučajevi se lakše razotkrivaju i njima se bavi Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i tužilaštvo, ali takvih je znatno manje. Sve dok se u samom vrhu vlasti – među ministrima i poslanicima – nalaze oni sa kupljenim diplomama, jasno je da ne postoji stvarna politička volja da se tom problemu stane na kraj. Zbog toga su ovi iskoraci Ministarstva tek privid aktivnosti; suština problema ostaje netaknuta”, smatra Bošnjak.
Uostalom, kako dodaje, ovolika dominacija neznanja na javnoj sceni, u gotovo svim sferama društva, postala je očigledna.
“To se više ne može prikriti, ono odzvanja”, istakla je Bošnjak.
Kada je riječ o Univerzitetu Crne Gore, savjetnica rektora kaže da osuda ove pojave postoji, ali bi lično voljela da su glasniji u suočavanju s ovom pošasti, jer takvi ,,kradu budućnost“ njihovim svršenim studentima.
“Ipak, nadam se da će se uskoro na Univerzitetu organizovati i javna debata na ovu temu, jer za to, čini se, postoji raspoloženje. Što se zaposlenih tiče, uglavnom je riječ o našim alumnistima, pa smatram da je Univerzitet, kada je riječ o lažnim diplomama, u velikoj mjeri zdrav sistem”, kazala je Bošnjak.
Bošnjak je nedavno pozdravila potez vlasti da se privremeno obustavi priznavanje diploma sa Univerziteta Megatrend, ističući da je mnogo kupljenih diploma na pozicijama moći.
Ističe da nije samo Univerzitet Megatrend sporan kada je riječ o izdavanju diploma, te da sve više zabrinjava i Univerzitet Union „Nikola Tesla“, čijim su se diplomama mnogi olako i za veoma kratko vrijeme „okitili“. Rekla je i da posebno zabrinjava činjenica da sam vrh vlasti krije podatke o sopstvenim diplomama.
Viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović rekla je nedavno za Pobjedu da bi za Crnu Goru bilo ljekovito uspostaviti jasne i precizne statističke podatke o priznatim obrazovnim ispravama sa sumnjivih visokoškolskih ustanova iz regiona koje su već ušle u sistem tržišta rada, što zahtijeva ozbiljnu međuinstitucionalnu saradnju. Tek tada ćemo sa sigurnošću znati da su nadležne vlasti istinski riješene da se bore protiv lažnih, sumnjivih i ,,praznih“ diploma koje imaju za posljedicu nesagledivu štetu.
Kaluđerović smatra da je posebno važno da se javno objave baze podataka o zaposlenim visokoškolcima u državnoj upravi i drugim javnim ustanovama, kako bi se obezbijedila potpuna transparentnost i omogućilo javnosti da vidi ko je, što i gdje studirao.
“Time bi se dodatno ojačalo povjerenje građana u institucije i potvrdila dosljednost države u primjeni sopstvenih odluka, uz puno poštovanje prava onih koji su studije završili radom, zalaganjem i u dobroj vjeri”, rekla je Kaluđerović.
Vlada je nedavno na prijedlog resornog ministarstva zbog oduzimanja dozvole za rad donijela odluku da privremeno obustavi priznavanje obrazovnih isprava stečenih na Univerzitetu Megatrend i fakultetima u njegovom sastavu, za njih pet. Od 2023. godine do danas resorno crnogorsko ministarstvo priznalo je radi zapošljavanja 68 diploma sa ove visokoškolske ustanove.
Podaci Vlade pokazuju da je devet zahtjeva da se priznaju ove diplome radi zapošljavanja u postupku provjere.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija poručilo je da obustavljanjem priznavanja diploma jasno pokazuju da ostaju dosljedni u primjeni propisa i preduzimanju mjera u cilju zaštite obrazovnog sistema i tržišta rada Crne Gore od upliva nelegalnih obrazovnih isprava.
Univerzitetu Megatrend i za pet fakulteta u njegovom sastavu oduzeta je dozvola za rad zbog protoka vremena od godinu od dana konačnosti rješenja o odbijanju, odnosno odbacivanju zahtjeva za akreditaciju ovih visokoškolskih ustanova, jer iste nijesu podnijele zahtjev za akreditaciju visokoškolske ustanove i studijskih programa najkasnije godinu prije isteka roka važeće akreditacije, a prethodno važeća akreditacija im je istekla.
U detaljnoj informaciji Vlade objašnjeno je da se privremeno obustavlja priznavanje obrazovnih isprava stečenih na Univerzitetu Megatrend i fakultetima u njegovom sastavu: Fakultetu za kulturu i medije, Fakultetu za poslovne studije, Fakultetu za umjetnost i dizajn, Pravnom fakultetu i Geoekonomskom fakultetu. Kako je saopšteno, obustava će važiti do pribavljanja neophodnih informacija od nadležnih organa Republike Srbije, nakon čega će se odlučiti o njenom daljem trajanju.

Tag: nagrada-risto-ratkovic