<article>Koncert "Veče s Leonardom Koenom" biće održan sjutra, u nedjelju 5. oktobra, u Velikoj sali Kulturno-informativnog centra "Budo Tomović", kazali su iz Sekretarijata za kulturu Glavnog grada.Razlog su nepovoljne vremenske prilike.Početak koncerta zakazan je za 20 sati.Ulaz je slobodan.</article>

Koncert "Veče s Leonardom Koenom" biće održan sjutra, u nedjelju 5. oktobra, u Velikoj sali Kulturno-informativnog centra "Budo Tomović", kazali su iz Sekretarijata za kulturu Glavnog grada.
Razlog su nepovoljne vremenske prilike.
Početak koncerta zakazan je za 20 sati.
Ulaz je slobodan.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Međunarodni festival književnosti

Kultura

Koncert "Veče s Leonardom Koenom" u Velikoj sali KIC-a "Budo Tomović"

Parlament Francuske je danas odobrio obustavljanje nepopularne reforme penzionog sistema iz 2023. godine, vodećeg projekta drugog mandata predsjednika Francuske Emanuela Makrona.
Ta odluka je donijeta sa 255 glasova "Za" i 146 "Protiv", uz većinsku podršku socijalista, Zelenih i ekstremno desničarske stranke Nacionalno okupljanje.
Uzdržani su bili iz koalicione Makronove stranke Renesansa, dok su protiv bili radikalno ljevičarska stranka Nepokorena Francuska i komunisti, koji su osudili kašnjenje sprovođenja te reforme.
Ta reforma, koja postepeno povećava zakonsku starosnu granicu za penzionisanje sa 62 na 64 godine, izazvala je velike ulične proteste još prije nego što je prihvaćena s velikim teškoćama i postala tačka okupljanja opozicije.
Usvojeni zakon obustavlja postepeno povećanje starosne granice za penzionisanje na 64 godine do januara 2028. godine, kao i planirano povećanje obaveznog najmanjeg broja uplata mjesečnog penzionog doprinosa.
U praksi, generacija rođena 1964. godine bi se penzionisala sa 62 godine i devet mjeseci (kao i prethodna generacija), umjesto sa 63 godine, koliko je bilo predviđeno reformom. Oni bi se penzionisali sa bar 170 mjesečnih uplata doprinosa umjesto sa 171.

Parlament Francuske obustavio nepopularnu Makronovu reformu penzionog sistema

Crnogorske košarkašice porazom su otvorile novi kvalifikacioni ciklus za Evropsko prvenstvo. U utakmici 1. kola "E" grupe, u Podgorici je slavila Ukrajina 71:65.
Loše šutersko veče imale su izabranice selektorke Jelene Škerović u Bemax areni od početka utakmice, pa su gošće nakon startnih 4:0 za Crnu Goru preokrenule i kontrolisale rezultat. Jedini način na koji su naše uspijevale da ostanu u igri bio je ofanzivni skok, pa su uz bolju odbranu u drugoj četvrtini nakon vođstva Ukrajine 26:19 u 14. minutu, napravile seriju 11:0 i preokrenule na 30:26. Do odlaska na odmor Ukrajinke su uspjele da smanje na poen zaostatka (34:33).
U nastavku međutim Crna Gora i dalje nije uspjela da uhvati šuterski ritam, a Ukrajina je uspostavila ravnotežu u skoku. Odbrana naše selekcije nije imala rješenje za glavne igračice Ukrajinki, koje su ili prečesto ostajale same na šutu, ili lako dolazile do poena ispod koša, posebno u trećoj četvrtini koju su dobile 21:13 i nakon tog perioda vodile 54:47.
Pokušavala je selektorka Škerović izmjenama da pronađe rješenje, ali je Ukrajina kontrolisala vođstvo i na nepuna dva minuta do kraja povela 68:60. Tada su naše vezale 5 poena i vratile tračak nade, ali je na drugoj strani Lijaško pogodila osmu trojku za gošće na utakmici i stavila tačku na meč. Za poređenje, Crna Gora je ubacila samo 3 trojke iz 24 pokušaja, a iz igre je šutirala sa 36% uspješnosti.
Najefikasnija u našoj selekciji bila je Marija Leković sa 15 poena, a Nataša Mek je na povratku u reprezentaciju imala dabl dabl učinak - 13 poena i 12 skokova. Još jedna povratnica, Dragana Živković, igrala je čak 36 minuta i postigla 12 poena uz 6 skokova, a vrijednu rolu je imala i centar Maja Bigović sa 8 poena i 5 skokova.
Kod Ukrajine tri igračice iznijele su cijeli teret - Mirijam Uro-Nili sa 20 poena, Tetjana Jurkevičus sa po 15 poena i skokova, te Alina Jagupova sa 12 poena, 11 asistencija i 9 skokova, jedino uz loše procente šuta.
U drugoj utakmici naše grupe Bugarska je bila više nego ubjedljiva u gostima nad Azerbejdžanom, 141:48. Crnu Goru u drugom kolu očekuje upravo meč u Bakuu sa Azerbejdžanom, a tri dana nakon toga i gostovanje Bugarskoj u Botevgradu.
CRNA GORA - UKRAJINA 65:71
Podgorica - "Bemaks arena". Sudije Ozlem Jalman (Turska), Viktor Nađ (Mađarska), Gilbert Hodža (Albanija).
Crna Gora: MEK 13, KOVAČEVIĆ 8, ŽIVALJEVIĆ 2, Radonjić 2, Aksam, ŽIVKOVIĆ 12, Glomazić, Ilić, Savković 3, Bigović 8, Šćepanović 2, LEKOVIĆ 15.
Ukrajina: Laško 7, Kovtun, Kononičenko, FILEVIČ 4, Laphan 2, Pančuk, Kuleša, Bojko 3, SIVAKOVA 8, URO-NILI 20, JURKEVIČUS 15, JAGUPOVA 12.

Poraz od Ukrajine na startu kvalifikacija

Gimnazija Cetinje danas je svečanim programom, u prisustvu učenika, profesora i brojnih gostiju, obilježila 145 godina postojanja, jubilej koji podsjeća da znanje i obrazovanje ostaju temelj svake budućnosti.
Kao prva gimnazija u Crnoj Gori, ova škola već skoro vijek i po podstiče i usmjerava generacije da misle slobodno, da sumnjaju i preispituju, hrabro traže svoj put i mijenjaju svijet oko sebe.
U svečanoj sali, riječi i tonovi odzvanjali su ponosom i zahvalnošću prema školi koja stvara generacije čija djela mijenjaju lice Crne Gore u nauci, umjetnosti, obrazovanju i javnom životu.
Kada je na Cetinju osnovana prva gimnazija u Crnoj Gori, to nije bio samo čin otvaranja škole. Bio je to čin državničke mudrosti i vizije, uvjerenja da bez obrazovanja nema slobode, bez znanja nema napretka, da bez škole nema države. Kroz našu školu prošli su mnogi koji su oblikovali identitet Crne Gore, državnici, pjesnici, naučnici, profesori, umjetnici. Njihova imena su utemeljena u istoriji, ali njihova djela žive kroz generacije koje su stasavale upravo ovdje – kazala je direktorica Gimnazije Cetinje, Sanja Jelić podsjetivši da je ova ustanova od 1880. godine svetionik znanja i prosvjete u Crnoj Gori.
Svečanosti je prisustvovala i zamjenica gradonačelnika Prijestonice Cetinje, Ana Novović koja je čestitala jubilej i poručila da grad koji ima ovakvu gimnaziju ima i sjajnu budućnost.
Trud i posvećenost direktora, profesora i učenika čine temelj na kojem i danas stoji cetinjska Gimnazija. Ulaganje u obrazovanje jeste ulaganje u našu budućnost, u društvo koje poštuje znanje, rad i istinske vrijednosti. Neka ovaj jubilej bude podsjetnik da je Cetinje oduvijek bilo, i ostalo prijestonica znanja, kulture i slobodarskog duha – poručila je Novović.
<h2>Učenici u glavnoj ulozi: umjetnost, riječ i sjećanje</h2>
Potom su gimnazijalci preuzeli scenu. Oni koji nose svjetlost pred sobom i tradiciju iza sebe.
Uz pomoć profesora, priredili su program u kojem su se prošlost i sadašnjost sastavile u isti stih i isti akord.
Školski hor pod upravom profesorice Andree Stanković, otvorio je program.
Učenici Mare Martinović, Sofija Stevanović, Anja Šofranac, Milica Borilović, Valentina Perović, Petar Perišić, Boris Jovanović, uz podršku profesorice istorije Milene Kaluđerović, umjetničkim prikazom o istorijatu škole podsjetili su da je cetinjska Gimnazija bila “kolijevka obrazovanja”.
Video zapis o istorijatu škole, prikazan na francuskom jeziku, pripremljen uz podršku profesorice Tatjane Zeković, istakao je znanje i angažovanost učenika koji su kroz govor na stranom jeziku predstavili posebnu priču ove obrazovne ustanove.
Jedan od najzapaženijih dijelova programa bio je umjetnički segment inspirisan „Balkanskom caricom“. Ideju je osmislila profesorica Danijela Bokan, a izveli su ga: balerine Sofija i Ivona Martinović, vokal Lana Kaluđerović, klavirska pratnja Mia Martinović, te recitatori Pavle Samardžić, Blagota Stanojević, Maša Borilović, Mia Martinović, Srna Jovetić i Nađa Stanojević.
U spoju poezije, muzike i pokreta publika se vratila u daleku 1877. godinu.
Maturant Đorđe Koljević, izveo je dio govora premijera Engleske Vilijama Gledstona, „Apoteza Crnoj Gori” inspirisan junačkom borbom Crnogoraca protiv Osmanskog carstva. Nastup je realizovan uz podršku profesorice Aleksandre Vujović.
Program su ispunile recitacije i muzičke tačke, a na sceni su se smjenjivale Mia Bracanović i Milica Borilović, Darija Banović i Mina Jablan, potom Maša Borilović, Sofija Stevanović i Iva Vučinić, svaka svojim izrazom i energijom, uz podršku mentorki, profesorica Biljane Orlandić i Danijele Bokan.
Nastupima su donijele iskrenost, toplinu i posebnu gimnazijsku mladost koja se ne može naučiti iz knjiga, već samo živjeti. Program su vodili Mia Bracanović i Stanko Kaluđerović, smireno i prirodno prateći tok svečanosti.
U atmosferi koja je nosila miris istorije i energiju mladosti, Gimnazija Cetinje još jednom je pokazala zašto je mnogo više od obrazovne ustanove.

Cetinje slavilo znanje i tradiciju: 145 godina od osnivanja prve Gimnazije u Crnoj Gori

Međunarodna organizacija za migracije (IOM) saopštila je danas da se gumeni čamac prevrnuo kod obale Libije te da se najmanje 42 migranta vode kao nestali dok se pretpostavlja da su mrtvi.
Libijske spasilačke službe pronašle su sedam preživjelih koji su plutali morem šest dana nakon što je plovilo sa 49 ljudi potonulo u blizini naftnog polja Al Buri, priobalnog postrojenja sjevero-sjeverozapadno od libijske obale.
"Ovaj tragičan događaj, koji se dogodio samo nekoliko sedmica nakon drugih smrtonosnih incidenata kod Surmana i Lampeduze, naglašava stalne opasnosti s kojima se suoštavaju migranti i izbjeglice duž Centralne mediteranske rute", navodi se u saopštenju.
IOM je naveo da su migranti iz Sudana, Nigerije, Kameruna i Somalije, piše Klix.
Libija je postala tranzitna ruta za migrante koji bježe od sukoba i siromaštva u Evropu preko Mediterana od pada diktatora Muamera Gadafija 2011. godine.
Broj migranata koji su se utopili u centralnom Mediteranu već je premašio 1.000 ove godine, podaci su IOM-a, a incident ove sedmice je "još više povećao taj broj". Podaci IOM-a pokazuju da je u cijelom Mediteranu bilo 2.452 takvih smrtnih slučajeva u 2024. godine.

Prevrnuo se čamac s migrantima kod Libije: Spasioci tragaju za 42 osobe

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, kako se može viđeti na snimku intervjua koji je dao 9. novembra lokalnoj televiziji, „obogatio“ je kabinet novim suvenirom – minijaturom biste četničkog vođe, ratnog zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. - To je umjetnički rad. Poklon. To je moj deda - kazao je Vraneš za Portal ETV. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FjVtLZDTtCnA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Pljevljaci su našem portalu dostavili i fotografije iz hodnika zgrade Opštine negodujući što je uklonjena Spomen ploča postavljena povodom 2ogodišnjice ustanka naroda Jugoslavije - 1941 – 1961. Oni kažu da spomen ploče od ljetos nema, a kako svjedoče fotografije, mjesto gdje je stajala, prekrečno je i više nema ni traga da je tu nekada bila.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112081148_5b630573f5c7b783a1bccf02a0edf27132b32c4549cea95fda5e3ae27710d07f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251112081148_5b630573f5c7b783a1bccf02a0edf27132b32c4549cea95fda5e3ae27710d07f" data-rendition-name="original" width="1200" height="916" loading="lazy" alt="Minijatura biste četničkog zločinca Draže Mihailovića"> <figcaption>Minijatura biste četničkog zločinca Draže Mihailovića</figcaption> </figure>  - Majstori je sklonili kad su renovirali. Naći će je. Zvali su ovoga što je krečio. Ja nijesam ni primijetio da je nije vratio – Vranešov je komentar na pitanje zašto je uklonjena Spomen ploča. Predsjednik Opštine Pljevlja dolazi iz partije predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića – Nove srpske demokratije, otvorene proruske i prosrpske stranke koja zagovara izjednačavanje četničkog pokreta koji se stavio u službu okupatora tokom Drugog svjetskog rata i koji je odgovoran za brutalne zločine, pogotovo na teritoriji Bosne i Hercegovine i Crne Gore, đe su bili na zadatku etničkog čišćenja i masovno ubijali, prije svih, Muslimane – od tek rođenih beba, do djece, žena, starih i nemoćnih. Vraneš i NSD otvoreni su zagovornici velikodržavnog projekta Repubilke Srbije – takozvanog „srpskog svijeta“ koji podrazumijeva teritorijalno ujedinjenje svih država i prostora na Zapadnom Balkanu đe žive Srbi. Ključni nosilac ove strategije je Crkva Srbije s kojom blisko sarađuje Vraneš. Predsjednik Opštine Pljevlja je i čest gost u Srbiji i sastaje se sa srpskim zvaničnicima, a Srbiju smatra matičnom državom. Od kada je na čelu Opštine Pljevlja Dario Vraneš se u kontinuitetu ruga Državi Crnoj Gori, njenoj istoriji, tradiciji, identitetu, kulturi, narušava multinacionalni i multikonfesionalni sklad u gradu kojim rukovodi, organizuje i podržava četnička orgijanja u Pljevljima, slavi i obilježava nacionalne praznike Republike Srbije... U septembru, ne samo što je omogućio promociju knjige koja veliča četničke komandante, saradnike Hitlera i Musolinija - „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“, u sali SO Pljevlja, već je Opština i finansijski podržala štampanje ovog revizionističkog uratka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112081148_1126572aa2f752e2f92514d53b03c4352983b96d3ce0a7b4ae58bea3930b9565.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251112081148_1126572aa2f752e2f92514d53b03c4352983b96d3ce0a7b4ae58bea3930b9565" data-rendition-name="original" width="1200" height="1003" loading="lazy" alt="Spomen ploča uklonjena nakon krečenja hodnika zgrade Opštine Pljevlja
 "> <figcaption>Spomen ploča uklonjena nakon krečenja hodnika zgrade Opštine Pljevlja</figcaption> </figure>  Novcem građana i građanki Pljevalja omogućeno je štampanje knjige kojom se ratni zločinci, koji su na teritoriji ovoga grada tokom Drugog svjetskog rata ubili hiljade civila islamske vjeroispovjesti, među kojima najviše djece i žena, veličaju kao heroji.&nbsp;

VIDEO: Dario Vraneš svoj kabinet „obogatio“ minijaturom biste četničkog vođe Draže Mihailovića, tvrdi da je to figura njegovog đeda

Bivši premijer Zdravko Krivokapić pisao je aktuelnom predsjedniku Vlade Milojku Spajiću i države Jakovu Milatoviću sa zahtjevom da pokrenu obnovu kapele na Lovćenu u sklopu obilježavanja 20 godina od nezavisnosti Crne Gore, 175 godina od upokojenja Petra II Petrovića Njegoša i 180 godina od izgradnje kapele na Lovćenu.
- To je naša višestruka obaveza, zavjet i dug, a vama dvojici pripala je čast da veliki san i neispunjenu želju našeg mitropolita Amfilohija pretočite u stvarnost. Obnoviti kapelu znači ispuniti ne samo Njegov, već prije svega Njegošev zavjet (amanet)! - naveo je Krivokapić.
Obnoviti kapelu, cijeni on, znači izgraditi je po uzoru na Njegoševu iz 1846.
- Obnoviti kapelu znači graditi je od izvornog kamena od koga je i prva napravljena! Obnoviti kapelu znači povratiti izgubljeno povjerenje! Obnoviti kapelu znači izmiriti se sa sobom i sa drugima! Obnoviti kapelu znači obnoviti svijest o zajedništvu i međusobnom praštanju! Obnoviti kapelu znači omogućiti veliki preokret kroz svenarodni poduhvat! Obnoviti kapelu znači obnoviti slobodarsku Crnu Goru u kojoj nema pobjednika i poraženih! Obnoviti kapelu znači upaliti slobodarsku „luču“ koja će nam kroz vjekove osvjetljavati trag - naveo je Krivokapić.
Podsjetio je na Njegoševe riječi.
- U to ime, podsjećam vas na zavjet našeg genija, prosvjetitelja, književnika, vladara i vladike - Njegoša: „Ja hoću da me saranite u onu crkvu na Lovćenu… To je moja potonja želja, koju u vas ištem, da je ispunite, i ako mi ne zadate Božju vjeru da ćete tako učinit’, kako ja hoću, onda ću ve ostaviti pod prokletstvom, a moj posljednji čas biće mi najžalosniji i tu moju žalost stavljam vama na dušu” - istakao je Krivokapić.
Podsjetio je da se bivši mitropolit Amfilohije obraćao Vladi otvorenim pismom 2012. tražeći obnavljanje kapele, ali bezuspješno.
- U nadi da je sa vama došlo vrijeme promjena, vrijeme duhovnih i svenarodnih pobjeda, citiram mitropolitove riječi izrečene na Božić 2019: „Neka mauzolej ostane, on nikome ne smeta, ali prije njega ima divno mjesto na kome se crkva može vratiti u onakvom obliku kakva je oduvijek i bila, sa svakim kamenčićem. Tek tada će se Crna Gora i Crnogorci okrenuti jedni drugima” - zaključio je Krivokapić.

Krivokapić pisao Spajiću i Milatoviću: Pokrenite obnovu kapele na Lovćenu, to je naša višestruka obaveza

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednost Podgorica uhapsili su ginekologa P. J. nakon što je jedna žena prijavila da ju je on neprikladno dodirivao poslije ginekološkog pregleda u jednoj privatnoj zdravstvenoj ustanovi u glavnom gradu, saopšteno je iz Uprave policije.
On se, kako se navodi u saopštenju, sumnjiči za nedozvoljene polne radnje.
- Sa događajem su službenici podgoričke policije upoznali tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici i Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, nakon čega je dalje postupanje po predmetnom događaju nastavio dežurni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici - navodi se u saopštenju.
Od P. J. su u službenim prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Podgorica prikupljena obavještenja na zapisnik, dok je oštećena upućena na odgovarajuće ljekarske preglede.
- Sa cjelokupnim spisima predmeta upoznat je postupajući tužilac koji se izjasnio da se u radnjama P. J. stiču elementi krivičnog djela nedozvoljene polne radnje i on je po njegovom nalogu uhapšen. Uz krivičnu prijavu će u zakonskom roku biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost - kazali su iz Uprave policije.

Uhapšen ginekolog u Podgorici: Osumnjičen da je nakon pregleda pacijentkinju neprimjereno dodirivao

Ginekološki pregled u jednoj privatnoj zdravstvenoj ustanovi u Podgorici pretvorio se u traumatično iskustvo za mladu djevojku koja tvrdi da ju je ljekar seksualno uznemiravao tokom pregleda. Nakon što je slučaj prijavila nevladinoj organizaciji „Prima“, obaviještena je i policija, koja je ubrzo reagovala i uhapsila osumnjičenog ginekologa P. J.
Direktorica NVO „Prima“ Aida Perović potvrdila je da je djevojka prethodne večeri bila na pregledu kod ljekara koji je, prema njenim navodima, izvršio nedozvoljene polne radnje.
- Ona je prethodnog dana u večernjim časovima imala pregled u jednoj privatnoj zdravstvenoj ustanovi kod ginekologa kada se i desilo seksualno uznemiravanje, odnosno nedozvoljene polne radnje, kako je to sada već tužilac kvalifikovao - navela je Perović.
Iz Uprave policije saopšteno je da su od osumnjičenog P. J. prikupljena obavještenja na zapisnik, dok je oštećena upućena na odgovarajuće ljekarske preglede.
- Sa cjelokupnim spisima predmeta upoznat je postupajući tužilac koji se izjasnio da se u radnjama P. J. stiču elementi krivičnog djela nedozvoljene polne radnje, te je on po njegovom nalogu uhapšen. Uz krivičnu prijavu biće priveden tužiocu na dalju nadležnost - navodi se u saopštenju policije.
Perović je, međutim, ukazala i na neprihvatljivo ponašanje dijela osoblja Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), gdje je oštećena bila upućena od strane državnog tužioca radi uzimanja brisa.
- Naša klijentkinja je u institucijama imala loše iskustvo. U KCCG su u prvi mah odbili da uzmu bris, iako je to bilo po nalogu tužioca. Takve situacije ne bi smjele da se dešavaju, jer postoje jasni protokoli u postupanju - kazala je Perović, dodajući da je nakon insistiranja bris ipak uzet.
- Dodatno, ginekolog koji je uzimao bris pitao je pacijentkinju: ‘A sad mi reci, da li se ovo zaista desilo?’ – što je nedopustivo - istakla je ona.
Na slučaj je reagovalo i Ministarstvo zdravlja, koje je saopštilo da očekuje da sve okolnosti događaja budu detaljno ispitane u skladu sa zakonom i profesionalnim standardima.
- Ministarstvo zdravlja u potpunosti poštuje nadležnosti policijskih i tužilačkih organa i očekuje da će se sve okolnosti događaja detaljno ispitati u skladu sa zakonom i profesionalnim standardima. Podsjećamo da su sigurnost pacijenata, profesionalno i etičko postupanje zdravstvenih radnika, kao i očuvanje povjerenja u zdravstveni sistem, od najvećeg značaja - navodi se u saopštenju.
O slučaju su, kako je potvrđeno, obaviješteni i Ljekarska komora Crne Gore, Zaštitnik prava pacijenata, kao i zdravstvene ustanove u kojima osumnjičeni ljekar radi.
Direktorica „Prime“ podsjeća da je isti ljekar i ranije bio prijavljivan zbog neprimjerenog ponašanja prema pacijentkinjama.
- Počinilac je i u javnosti poznat po vrlo neprimjerenom i seksualizovanom ponašanju. Imao je više prijava, ali su one bile prekršajne. Sada je, na sreću, djelo kvalifikovano kao krivično - rekla je Perović.
Iz nevladinog sektora poručuju da je ovo samo jedan u nizu slučajeva koji su, zbog stigme i straha od osude, ostali neprocesuirani, te pozivaju sve žene da se ohrabre i prijave svaku vrstu seksualnog nasilja, posebno u zdravstvenim ustanovama.

Koncert "Veče s Leonardom Koenom" u Velikoj sali KIC-a "Budo Tomović"

Tagovi

Parlament Francuske obustavio nepopularnu Makronovu reformu penzionog sistema

Poraz od Ukrajine na startu kvalifikacija

Cetinje slavilo znanje i tradiciju: 145 godina od osnivanja prve Gimnazije u Crnoj Gori

Prevrnuo se čamac s migrantima kod Libije: Spasioci tragaju za 42 osobe

PRATITE TVe UŽIVO