<article>Ministarstvo kulture i medija, kroz Javni konkurs za sufinansiranje projekata od značaja za razvoj kreativnih industrija u 2026. godini, opredijelilo je ukupno 400.000 eura za podršku inovativnim i tržišno orijentisanim projektima koji spajaju kreativnost i preduzetništvo, a koji mogu doprinijeti razvoju kreativne ekonomije Crne Gore.Kako se navodi u saopštenju, konkurs koji je otvoren do 3. marta namijenjen je inicijativama sa jasnim potencijalom za komercijalnu održivost i stvaranje novih proizvoda i usluga, uz poseban fokus na multisektorski pristup i doprinos razvoju sektora kreativnih industrija, uključujući i regionalne klastere.- Poseban segment konkursa odnosi se na podršku razvoju ženskog preduzetništva, te će najmanje 50% ukupnih sredstava biti usmjereno na projekte koji doprinose većem učešću žena u ovoj oblasti- navode iz MKM.Najavleno je i da će Ministarstvo sufinansirati projekte u sljedećim oblastima: uspostavljanje ICT proizvoda i digitalnih servisa (softverska rješenja, aplikacije, digitalne platforme, video igre); arhitektura i urbanističko planiranje; dizajn i kreativno oblikovanje; digitalne umjetnosti i multimedija; kreativno zanatstvo i tradicija.- Vlada Crne Gore, kroz Ministarstvo kulture i medija i redovne godišnje konkurse, u posljednjih nekoliko godina, prepoznala ovaj sektor kao oblast sa značajnim potencijalom za generisanje ekonomske dobiti i održivosti u kulturi. Najviši iznos podrške po aplikantu iznosi do 30.000 eura, dok je podnosilac prijave dužan da obezbijedi najmanje 50% ukupnog budžeta projekta iz sopstvenih ili drugih izvora- navodi se u saopštenju i dodaje da pravo učešća na konkursu imaju preduzetnici i pravna lica sa sjedištem u Crnoj Gori, registrovana za obavljanje djelatnosti kulture.</article>

Ministarstvo kulture i medija, kroz Javni konkurs za sufinansiranje projekata od značaja za razvoj kreativnih industrija u 2026. godini, opredijelilo je ukupno 400.000 eura za podršku inovativnim i tržišno orijentisanim projektima koji spajaju kreativnost i preduzetništvo, a koji mogu doprinijeti razvoju kreativne ekonomije Crne Gore.
Kako se navodi u saopštenju, konkurs koji je otvoren do 3. marta namijenjen je inicijativama sa jasnim potencijalom za komercijalnu održivost i stvaranje novih proizvoda i usluga, uz poseban fokus na multisektorski pristup i doprinos razvoju sektora kreativnih industrija, uključujući i regionalne klastere.
- Poseban segment konkursa odnosi se na podršku razvoju ženskog preduzetništva, te će najmanje 50% ukupnih sredstava biti usmjereno na projekte koji doprinose većem učešću žena u ovoj oblasti- navode iz MKM.
Najavleno je i da će Ministarstvo sufinansirati projekte u sljedećim oblastima: uspostavljanje ICT proizvoda i digitalnih servisa (softverska rješenja, aplikacije, digitalne platforme, video igre); arhitektura i urbanističko planiranje; dizajn i kreativno oblikovanje; digitalne umjetnosti i multimedija; kreativno zanatstvo i tradicija.
- Vlada Crne Gore, kroz Ministarstvo kulture i medija i redovne godišnje konkurse, u posljednjih nekoliko godina, prepoznala ovaj sektor kao oblast sa značajnim potencijalom za generisanje ekonomske dobiti i održivosti u kulturi. Najviši iznos podrške po aplikantu iznosi do 30.000 eura, dok je podnosilac prijave dužan da obezbijedi najmanje 50% ukupnog budžeta projekta iz sopstvenih ili drugih izvora- navodi se u saopštenju i dodaje da pravo učešća na konkursu imaju preduzetnici i pravna lica sa sjedištem u Crnoj Gori, registrovana za obavljanje djelatnosti kulture.
 
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ministarstvo kulture i medija

kreativne industrije

Kultura

MKM: Za kreativne industrije u 2026. opredijeljeno 400.000 eura

Ministarstvo kulture i medija, kroz Javni konkurs za sufinansiranje projekata od značaja za razvoj kreativnih industrija u 2026. godini, opredijelilo je ukupno 400.000 eura za podršku inovativnim i tržišno orijentisanim projektima koji spajaju kreativnost i preduzetništvo, a koji mogu doprinijeti razvoju kreativne ekonomije Crne Gore.
Kako se navodi u saopštenju, konkurs koji je otvoren do 3. marta namijenjen je inicijativama sa jasnim potencijalom za komercijalnu održivost i stvaranje novih proizvoda i usluga, uz poseban fokus na multisektorski pristup i doprinos razvoju sektora kreativnih industrija, uključujući i regionalne klastere.
- Poseban segment konkursa odnosi se na podršku razvoju ženskog preduzetništva, te će najmanje 50% ukupnih sredstava biti usmjereno na projekte koji doprinose većem učešću žena u ovoj oblasti- navode iz MKM.
Najavleno je i da će Ministarstvo sufinansirati projekte u sljedećim oblastima: uspostavljanje ICT proizvoda i digitalnih servisa (softverska rješenja, aplikacije, digitalne platforme, video igre); arhitektura i urbanističko planiranje; dizajn i kreativno oblikovanje; digitalne umjetnosti i multimedija; kreativno zanatstvo i tradicija.
- Vlada Crne Gore, kroz Ministarstvo kulture i medija i redovne godišnje konkurse, u posljednjih nekoliko godina, prepoznala ovaj sektor kao oblast sa značajnim potencijalom za generisanje ekonomske dobiti i održivosti u kulturi. Najviši iznos podrške po aplikantu iznosi do 30.000 eura, dok je podnosilac prijave dužan da obezbijedi najmanje 50% ukupnog budžeta projekta iz sopstvenih ili drugih izvora- navodi se u saopštenju i dodaje da pravo učešća na konkursu imaju preduzetnici i pravna lica sa sjedištem u Crnoj Gori, registrovana za obavljanje djelatnosti kulture.

Nije vam Crna Gora Ćacilend pa da zakonom mijenjate Ustav, kazao je predsjednik SDP-a i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.
Niti je, kako poručuje Vujović, Crna Gora karikaturalni provizorijum da ima pet, šest zastava.&nbsp;
- A zašto onda ne i toliko grbova, himni, glavnih gradova itd. Možete i to utrpat u neke zakone, zar ne? Koga briga za Ustav, ionako ste ga cijepali u Skupštini. Ili svako pleme po jednu zastavu - možda nam to čuvaju za dogodine - ističe Vujović.
"Narodna" zastava, dodaje Vujović, u građanskoj državi.
-Još samo da nam kažu kojeg naroda. Crna Gora je svih njenih građana - &nbsp;jedinstvena i nedjeljiva. Ko poziva na rušenje Ustava priziva rušenje države - zaključio je Vujović.&nbsp;

Vujović: Ko poziva na rušenje Ustava priziva rušenje države

U Budilniku na Televiziji E pitamo zašto sve više mladih veoma rano prvi put proba drogu i ko najčešće utiče na njihove loše odluke ? Analiziramo i šta &nbsp;o zdravlju i životnom stilu govore podaci da više od trećine djece, ali i polovina odraslih, imaju problem sa prekomjernom?
Razgovaraćemo i o digitalnoj zavisnosti – može li mjesec bez društvenih mreža pomoći ljudima da se oslobode stalne potrebe za pametnim telefonom?
Na kraju, govorimo i pitanju koje posebno brine stanare Bloka V – da li su nadležni krenuli u rješavanje problema sa psima lutalicama, koji im kako kažu , uništavaju automobile i ugrožavaju bezbjednost?

"Budilnik": Može li mjesec bez društvenih mreža pomoći ljudima da se oslobode stalne potrebe za pametnim telefonom

Dok se američke snage gomilaju u blizini Irana, a Teheran upozorava na velike posljedice ako izbije rat, u toku su diplomatski napori s visokim ulozima kako bi se spriječio regionalni požar, pošto je Vašington zaprijetio vojnom akcijom zbog smrtonosnog gušenja protesta u Iranu.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči u nedjelju je naznačio mogući pomak, izjavivši da je moguć „fer i pravedan“ sporazum koji bi osigurao da Islamska Republika ne stekne nuklearno oružje – svesno ponavljajući frazu američkog predsjednika Donalda Trampa. Sam Tramp je potvrdio ovu promjenu, rekavši novinarima da Iran „ozbiljno razgovara“ sa SAD.
To je uslijedilo nakon intenzivne nedjelje šatl diplomatije: iranski šef bezbjednosti Ali Laridžani sastao se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi 30. januara, dok je Arakči otputovao u Tursku na konsultacije s predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoanom i ministrom spoljnih poslova Hakanom Fidanom.
Zamah se nastavio i sledećeg dana u Teheranu, gdje su se oba zvaničnika sastala s katarskim premijerom šeikom Muhamedom bin Abdulrahmanom el Tanijem, za koga se spekulisalo da nosi poruku iz Vašingtona.
Poslije tih sastanaka, Laridžani je na X naveo da je postignut „napredak u formiranju okvira“ za razgovore. Izvještaji iranskih medija sada sugerišu da bi se direktni sastanak u Ankari između specijalnog izaslanika Bele kuće Stiva Vitkofa i visokih iranskih diplomata mogao održati „u narednim danima“.
Iran je u previranju od 28. decembra, kada su mirni demonstranti počeli da izlaze na ulice u Teheranu, zahtijevajući od vlasti da djeluju kako bi zaustavili spiralnu inflaciju i pad valute.
Zbog prekida internet usluga u Iranu, teško je procijeniti koliko je demonstranata ubijeno tokom masovnih protesta, koji su se, čini se, smanjili posljednjih dana.
Američka organizacija za ljudska prava HRANA, čije podatke RSE redovno citira od početka nasilnog gušenja protesta, kaže da je potvrđeni broj žrtava, uključujući snage bezbjednosti, sada 6.842, dok se još istražuje 11.280 slučaja. Više od 49.000 ljudi je uhapšeno.
Neke procjene zvaničnika, koje su nezvanično citirali različiti mediji, govore da je broj žrtava nekoliko puta veći.
Krajem prošlog mjeseca, Tramp je objavio da se „masivna armada“ kreće ka Iranu, upozoravajući da bi mogla da djeluje „brzo i žestoko“ ako bude potrebno, izražavajući nadu u „fer dogovor“ kojim Iran ne bi imao nuklearno oružje.
Američka vojska je rasporedila pomorsku udarnu grupu, predvođenu nosačem aviona USS „Abraham Linkoln“, kod obale Irana. Neki u Iranu su takođe sugerisali da bi potencijalni dogovor podrazumijevao da se iranske zalihe visoko obogaćenog uranijuma – navodno zakopane pod zemljom poslije američkih udara prošlog juna – prebace u drugu zemlju.
Uprkos javnom optimizmu, analitičari upozoravaju da je put ka sporazumu za Teheran pun unutrašnjih rizika.
Analitičar koji živi u Španiji, Ata Mohamed-Tabriz, rekao je za Radio Farda (Iranski servis RSE) da, dok Ministarstvo spoljnih poslova signalizira fleksibilnost, tvrdokorni elementi unutar Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) ove pregovore vide kao „obmanjujuću igru“ i „smrtonosni otrov“.
<h3>Mimo nuklearnog pitanja</h3>
Centralno pitanje ostaje kako zapravo izgleda „fer“ sporazum. Iako Tramp tvrdi da su junski napadi SAD „uništili“ iranski nuklearni program, njegovi zahtjevi su i ranije išli izvan obogaćivanja uranijumom.
Opozicioni aktivista Mehdi Fatapur, koji živi u Njemačkoj, rekao je da bi, da bi bilo koji sporazum zaista zadovoljio Trampovu administraciju i spriječio rat, vjerovatno zahtijevao nešto što bi se svelo na „stratešku predaju“.
Fatapur je za Radio Farda rekao da Vašington može zahtijevati potpuni zaokret u regionalnom identitetu Irana, uključujući kraj njegovog neprijateljstva prema Izraelu i napuštanje njegovih regionalnih saveznika.
Za Islamsku Republiku, to nisu samo političke stvari, već stubovi države, a iranske vlasti su isključile pregovore o bilo čemu mimo nuklearnog programa. Čak i ako se u Ankari postigne dogovor o okviru, on može poslužiti samo kao privremeno olakšanje. Mohamed-Tabriz je sugerisao da bi „minimalni sporazum“ mogao da kupi vrijeme, ali ne može da riješi „masovno nagomilavanje društvenih zahtjeva“ i unutrašnje nezadovoljstvo koje trenutno ključa u Iranu.
Analitičari tvrde da pretnja „regionalnim ratom“ ostaje glavni pregovarački adut Teherana. Predstavljajući sukob kao egzistencijalnu katastrofu koja bi zahvatila cijeli Bliski istok, Teheran je uspješno izvršio pritisak na regionalne posrednike poput Katara i Turske da intervenišu.
Međutim, prema Fatapuru, ako Islamska Republika izabere put „postepenih“ reformi i manjih diplomatskih ustupaka, i dalje bi se mogla suočiti sa žestokom reakcijom javnosti, koja je sve više umorna od sankcija i prijetnji ratom.

Inteziviranje diplomatskih napora dok rastu tenzije između SAD i Irana

Izlazak DNP-a iz vlasti strateška je odluka s jasnim političkim namjerama i projekacijama, smatra profesor Miloš Bešić, ali smatra da Vlada ipak zbog toga neće pasti, već da će doći do novih političkih preslaganja.
- Sa stanovišta DNP-a ne vidim ništa drugo nego namjeru za dugoročnom destabilizacijom države i društva i ostvarivanje određenih političkih ciljeva na duge staze ili političkih ciljeva koje treba da budu usmjerene na ugrožavanje evropskog puta Crne Gore- navodi Bešić.
Jasno je kaže Bešić šta je. Prvo, udar na predsjednika Skupštine Andriju Mandića i drugo pokušaj unifikacije i uspostavlanja kontrole nad srpskim biračkim tijelom pod kapom DNP-a.
- To će biti jedna veoma, čini mi se, pripremljena, agresivna nacionalno-politička kampanja gospodina Kneževića i DNP-a. Pokušaj unifikacije. Dakle, da bukvalno Knežević na srpskom nacionalnom pitanju ili podvede Mandića pod svoju kontrolu, da on bude druga violina, ili da uzme njegov biračko telo i dolazi do unifikacije. To je plan, naravno. Koliko će to da bude u praksi efikasno, ja mislim da prije svega zavisi od načina na koji će politički da djeluje &nbsp;Mandić- ističe on.&nbsp;
Pred Mandićem je više strategija, smatra Bešić. Vjeruje da će ostati u Vladi, ali da više nema govora o opstanku u koaliciji s DNP-om. Raskol se, kaže, već desio.
- Mandić i Knežević da su zajedno ovo bi uradili zajedno ne bi to uradio Knežević nezavisno od Mandića prosto ne bi, jel? Prema tome tu već postoji vrlo očit, 12 mi svjedočemo, tako da kažem, tom raskolu već neko vrijeme, 14 ali ovo je sad, kako da kažem, korpus delikt, dakle, nema nikakve sumnje, te raskol veoma očigledan- ističe Bešić.&nbsp;
A upražnjena mjesta u Vladi, koja su pripadala DNP-u, ne mora značiti da će sada preuzeti NSD.
- Ne mislim da će pripasti NSD-u nužno, moguće ali nije nužno, mislim da će Spajić da i na ugovori neku vrstu meritokratskog principa čak mogu da budu neke nepartijske ličnosti, moguće da po nekom koalicijalnom sporazumu oni naprave preraspodelu u onim njihovim procentima- kaže on.
Komentarišući situaciju u Podgorici, gdje više nema većine, Bešić smatra da do izbora neće doći. Vlast neće pasti, a otvorene su mogućnosti za prinudnu upravu.

MKM: Za kreativne industrije u 2026. opredijeljeno 400.000 eura

Tagovi

Vujović: Ko poziva na rušenje Ustava priziva rušenje države

"Budilnik": Može li mjesec bez društvenih mreža pomoći ljudima da se oslobode stalne potrebe za pametnim telefonom

Inteziviranje diplomatskih napora dok rastu tenzije između SAD i Irana

Bešić: Izlazak DNP-a strateška odluka, raskol unutar koalicije ZBCG nepovratan

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO