Ministarstvo kulture i medija (MKM) obaviješteno je da je bez najave institucijama i mimo zakonom propisanih procedura, u selu Gornje Zaostro kod Berana, danas postavljen spomenik četničkom komandantu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću - poznatom po saradnji sa okupatorima i masakrima nad civilima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fistorijska-sramota-postavljen-spomenik-pavlu-durisicu-u-gornjem-zaostru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su, kako je rečeno Vijestima, na teren poslali inspektora koji bi trebalo da utvrdi stanje na terenu. Kazali su i da će najvjerovatnije izdati nalog Opštini Berane da ga ukloni - budući da nijesu dali nikakvu saglasnost za podizanje spomenika.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fibrahimovic-hitno-ukloniti-spomenik-pavlu-durisicu-tuzilastvo-i-policija-da-procesuiraju-sve-koji-velicaju-ratne-zlocince&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Crna Gora je Zakonom o spomen-obilježjima obavezana da spriječi njihovo podizanje licima koja su propagirala fašizam, nacizam i šovinizam, ili bila saučesnici u ratnim zločinima.&nbsp;
Iz Ministarstva su ranije upozoravali da bi svaki pokušaj rehabilitacije četničkog pokreta kroz spomeničku simboliku predstavljao direktno kršenje Zakona i Ustava Crne Gore, koji se temelji na antifašističkoj borbi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

MKM šalje inspekciju na teren, tražiće od Opštine Berane da ukloni spomenik Pavlu Đurišiću

Kulturno-umjetničko stvaralaštvo, kao izraz identiteta, vrijednosti i slobode društva, ima dubok značaj za javni interes, što potvrđuje rast broja prijava i budžetskih izdvajanja u okviru konkursa Ministarstva kulture i medija, čime se potvrđuje ispravnost strategije tog resora da kontinuirano povećava ulaganja u ovaj sektoru, &nbsp;istakla je ministarka kulture i medija Tamara Vujović na događaju povodom predstavljanja rezultata Javnog konkursa kulturno-umjetničko stvaralaštvo.
Ministarka je podsjetila da je ovogodišnji konkurs za sufinansiranje programa i projekata u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva bilježi istorijski rekord, navodeći da je podržano 312 projekata, u ukupnom iznosu većem od 1.500.000 eura.
- To su najveća izdvojena sredstva u istoriji ovog konkursa. U odnosu na prošlu godinu, broj podržanih projekata porastao je za oko deset odsto, dok je ukupan iznos sredstava povećan za 25 odsto, čime Ministarstvo kulture i medija potvrđuje snažan kontinuitet ulaganja u crnogorsku kulturu- navela je Vujović.
Prema njenim riječima, to ulaganje jasno pokazuje posvećenost resora na čijem je čelu afirmaciji kulturnog identiteta, podršci umjetnicima, raznolikosti izraza i ravnomjernom razvoju kulture širom Crne Gore s posebnom pažnjom usmjerenom na slabije razvijene regije.
- Ponosna sam što smo kroz rad Ministarstva unaprijedili procedure konkursa, osnažili transparentnost, pojednostavili prijave i organizovali Info dane kako bi svi aplikanti imali jasne i dostupne informacije. To potvrđuju i rezultati. Iz godine u godinu raste broj prijava i kvalitet projekata. Stručne komisije, sastavljene od istaknutih stvaralaca i eksperata, odluke su donosile na osnovu kvaliteta, značaja i autentičnosti projekata- pojasnila je Vujović.
Istakla je da je konkursna linija za razvoj kulture na sjeveru Crne Gore dokazala svoju punu opravdanost i potrebu.
- Ove godine, sa skoro 280 hiljada eura, podržali smo 74 projekta, i dali smo priliku talentovanim stvaraocima i instutucijama sa sjevera da stvaraju više. Crna Gora je zemlja festivala to potvrđuje i više od 100 prijava u okviru linije za &nbsp;&nbsp;Kulturno-umjetničke manifestacije i festivalii, od kojih smo podržali 86 projekata u iznosu od oko 750 hiljada eura- rekla je Vujović.
Poručila je da, podržavajući nove festivale i ulažući u razvoj velikih, tradicionalnih manifestacija, gradi se imidž Crne Gore kao kulturne i turističke destinacije, oslanjajući se sve više i na ekonomski potencijal kulture.
- Razvoj naših konkursnih linija u praksi izgleda ovako: iz godine u godinu bilježimo rast broja prijava, veće zahtjeve za sredstva, i konačno veći broj odobrenih projekata, uz rekordno izdvojenih milion i po eura. To jasno potvrđuje opravdanost naše strategije da planiramo više novca za kulturu i da istrajavamo u cilju obezbjeđivanja većih budžetskih izdvajanja za naš sektor- navela je Vujović.
Ona se zahvalila &nbsp;članovima Komisija, 35 istaknutih stručnjaka i stvaralaca, koji su, kako je kazala, radili posvećeno, predano i odgovorno, svjesni značaja svakog predloga i svake odluke.
- Zajedničkim naporima razvijamo i njegujemo kulturu u svakom kutku Crne Gore. Nije svuda isti kvalitet i isti dometi, ali ono što je važno jeste da kulturni programi stižu svuda, od sjevera do juga zemlje, i da nema mjesta u kojem ne osjeća duh stvaralaštva i energije koju kultura nosi- navela je ministarka.
Ona je imala poruku i za one čiji projekti ove godine nijesu podržani.
- Razumijem da to može biti razočaranje, ali želim da znate da se iz godine u godinu kvalitet prijava vidno povećava, konkurencija je sve veća, a odluke nikada nijesu lake. Ohrabrujem vas da nastavite, jer upravo vaš trud i vaša energija doprinose rastu i razvoju kulturne scene Crne Gore- kazala je Vujović.
Poručila im je da su im vrata Ministarstva otvorena i da im stoje na raspolaganju da kroz savjete i zajednički rad doprinesu pripremi još kvalitetnijih i uspješnijih projekata i udruženim snagama obogate kulturu i društvo u cjelini.
- Danas, više nego ikad, moramo biti svjesni da je kultura živa, dinamična i transformativna sila našeg društva. Kulturno-umjetničko stvaralaštvo ima dubok značaj za javni interes, jer oblikuje naš identitet, izražava naše vrijednosti i otvara prostore slobode. Zato ovaj konkurs nije samo finansijska podrška, on je potvrda da Crna Gora vjeruje u moć kulture- istakla je ministarka.
Podsjetila je na proces izrade analize Zakona o kulturi i izradi prijedloga za njegovo unapređenje i zahvalila svima koji su u njemu učestvovali učestvovali.
- To znači da vjerujete u proces koje vodimo i da vam je stalo- rekla je Vujović.
Ministarka je zahvalila brojnim predstavnicima ambasada koji su prisustvovali događaju i istakla da međunarodna partnerstva i saradnja koja je sve intenzivnija doprinose da se kultura Crne Gore predstavi svijetu.
Istoričarka umjetnosti, autorka i korisnica sredstava konkursa, Svetlana Racanović predstavila je multimedijalni umjetnički projekat "Želim vidjeti moje planine", čije je središte i inspiracija Cetinje.
Pojasnila je riječ je o inicijativi koja prevazilazi klasične okvire izložbe i ima za cilj kreativnu animaciju grada, revitalizaciju prostora i duha kroz umjetnost.
- Projekat nosi humanističku misiju da kroz umjetnost afirmiše vrijednosti brižnosti, povjerenja, empatije i zajedništva. Težimo da kroz njega probudimo osjećaj za nježne, subtilne i prefinjene trenutke zbrinutosti i mira. Umjetnost ćemo iznijeti i na ulice, trgove, u različite objekte, i zvanične i alternativne. Kroz javni konkurs raspisan u maju, prijavilo se više od 60 crnogorskih umjetnika, od kojih je izabrano njih preko 30, od afirmisanih stvaralaca do studenata. Posebno mjesto u projektu zauzima i selekcija međunarodnih umjetnika, uključujući i istaknuta imena sa ex-jugoslovenske i svjetske umjetničke scene- pojasnila je Racanović.
Inspiracija za vizuelno rješenje događaja bila je nova, endemska vrsta biljke Petroelamium crnojevici, koju su nedavno otkrile naučnice Snežana Dragićević i Snežana Vuksanović.
U nastavku programa nastupila je operska pjevačica Olivera Tičević, a publici je prezentovan i segment iz pozorišne predstave „Lastovska svadba“, projekta koji je KUD Boka realizovao pod pokroviteljstvom &nbsp;Ministarstva kulture i medija, kroz konkurs &nbsp;„Kultura spaja: od amatera do profesionalaca“.
Takođe, bili su izloženi i proizvodi raznih autora, koji su podržani kroz konkurs Kreativne industrije.

Vujović: Rast ulaganja u kulturu potvrđuje strateški značaj kulturno-umjetničkog stvaralaštva

Komitet za svjetsku baštinu UNESCO usvojio je amandmane na Izvještaj o stanju konzervacije Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, čime je umjesto moratorijuma dao prostor da unaprijedimo pravne administrativne i institucionalne politike i uskladimo ih sa pravnim okvirima, da bi obezbijedili efikasno upravljanje područjem - kazala je ministarka kulture i medija Tamara Vujović dodajući da je rok za podnošenje novog izvještaja o stanju očuvanosti kulturnog dobra je 1. februar iduće godine.
Na ovaj način, kako je istakla, a prenosi PR Centar, izbjegnuti su pravni postupci za projekte koji su već započeti ili imaju saglasnosti, a jasno su definisane i odgovornosti država članica za sprovođenje predloženih mjera.
Komitet za svjetsku baštinu je, kako je precizirala, na 46. sjednici razmatrao i usvojio izvještaje o stanju konzervacije dobara svjetske baštine u Crnoj Gori.
To su, kako je navela, Izvještaj o stanju konzervacije Nacionalnog parka Durmitor, Izvještaj o stanju konzervacije Venecijanskih utvrđenja iz 16. i 17. vijeka i Izvještaj o stanju konzervacije Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora.
- Najveću pažnju i diskusiju izazvalo je pitanje stanja očuvanosti Kotora najvažnijih simbola kulturne i prirodne baštine Crne Gore, upisanog na UNESCO listu svjetske baštine. Prvobitna verzija odluke komiteta podrazumijevala moratorijum na sve nove i postojeće projekte, uključujući i one koji imaju pozitivne ocjene samog UNESCO-a i sve potrebne dozvole u skladu sa zakonima naše države. Takva odluka je za Crnu Goru mogla značiti ozbiljnu finansijsku i reputacionu štetu - navela je Vujović.
Ukazala je na to da su zahvaljujući intenzivnim diplomatskim aktivnostima, bilateralnoj podršci koju je dobila od više država članica Komiteta, posebno Turske, Katara, Kazahstana i Bugarske, usvojeni amandmani koji mijenjaju suštinu ove odluke.
- Komitet je, uvažavajući napore koje je Crna Gora u međuvremenu preduzela, umjesto moratorijuma dao prostor da unaprijedimo pravne administrativne i institucionalne politike i uskladimo ih sa pravnim okvirima, da bi obezbijedili efikasno upravljanje područjem - rekla je Vujović.
U isto vrijeme, kako je pojasnila, država je jasno obavezana da, između ostalog, izradi procjenu kumulativnih uticaja do sada odobrenih HIA studija nakon 2023. godine, da završi reviziju menadžment plana Opštine Kotor, osigura da dio prostornog plana Crne Gore koji se odnosi na Kotor u potpunosti integriše preporuke Komiteta za svjetsku baštinu i da sva donesena dokumenta dostavi Centru za svjetsku baštinu na razmatranje ažurirani izvještaj o stanju očuvanosti kulturnog dobra.
Decenije devastacije koje su se dešavale pod okriljem loših politika trebalo je, kako je navela, da dođu na naplatu.
- Ali ne, dok god mi imamo odgovornost – činićemo sve što je u našoj moći. Ova generacija donosi nova pravila ponašanja i visoki nivo odgovornosti. UNESCO nije prepreka razvoju, već garancija da razvoj uskladimo sa održivim politikama, u skladu sa vrijednostima koje baštinimo, i konvencijama i pravilima čiji smo potpisnici - poručila je Vujović.
Zahvalila se svima koji su predanim radom pomogli da se dođe do konsenzusa.
- Nadam se da ce svi akteri kojih se ova tema tiče, a smatram da se tiče svih nas, shvatiti ovu odluku Komiteta kao podsticaj da radimo svi na uspostavljanju efikasnog modela upravljanja, onim najvrednijim sto imamo, a to su kulturna i prirodna bastina naše zemlje. Od nas zavisi - rekla je Vujović.
UNESCO je, prema njenim riječima, garancija da razvoj uskladimo sa održivim politikama, u skladu sa vrijednostima koje baštinimo, i konvencijama i pravilima čiji smo potpisnici.
- Država će pokazati da ima kapacitet, volju i odgovornost da zaštiti ono što je jedinstveno ne samo za Crnu Goru, već za cijelo čovječanstvo - poručila je Vujović.&nbsp;

Vujović: Umjesto moratorijuma, Komitet za svjetsku baštinu UNESCO dao prostor da unaprijedimo politike i uskladimo ih sa pravnim okvirima

Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“ zvanično je proslijedila Ministarstvu kulture i medija (MKM) dokaze koje posjeduje o kršenju Zakona o izdavačkoj djelatnosti i navođenja lažnih podataka u impresumu na knjizi „Kuće beskućnika“ za koju je negator Crne Gore i crnogorske nacije Bećir Vuković dobio Trinaestojulsku nagradu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fimpresum-primjerka-kuce-beskucnika-koji-je-dostavljen-ziriju-ne-odgovara-onom-koji-je-predstavio-dragan-koprivica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kako su saopštili iz Nacionalne biblioteke, Ministarstvo kulture i medija je obaviješteno i da su Osnovnom državnom tužilaštvu uputili zahtjev sa pratećom dokumentacijom za ocjenu nadležnosti.
- U skladu sa dobijenim mišljenjem, kao institucija čije poslovanje se temelji na dosljednom poštovanju zakona naše države, usmjerićemo svoje buduće zakonsko postupanje - poručili su oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Flompar-sumnja-da-su-falsifikovani-podaci-o-knjizi-za-koju-je-becir-vukovic-dobio-trinaestojulsku-nagradu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Da knjiga „Kuće beskućnika“ nije evidentirana u nacionalnim i regionalnim bibliotečkim bazama, te da nijedan njen primjerak ne postoji u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore, Portalu ETV je ranije potvrđeno iz te ustanove. Kako smo već objavili, nema pisanog traga ni da je Vuković promovisao nagrađeni uradak ove ili prošle godine. Promocije je održao jedino za knjigu „Poneti na pusto ostrvo“ 2024. godine, čiji su suizdavači Obodsko slovo u Podgorici i Štampar Makarije iz Beograda.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnb-durde-crnojevic-podnijela-prijavu-mkm-zbog-zloupotrebe-svog-imena-u-knjizi-becira-vukovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
I direktorica Nacionalne biblioteke Dragica Lompar nam je kazala da „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.
- Knjiga „Kuće beskućnika“ autora Bećira Vukovića nije evidentirana u bibliotečko-informacionoj bazi COBISS.cg, niti postoji informacija o njenom publikovanju u regionalnim bazama sistema COBISS.Net. Naše evidencije o objavljenim publikacijama u Crnoj Gori zasnivaju se na zahtjevima izdavača ili autora za dodjelu CIP-a i ISBN-a putem kojih se prati izdavačka produkcija svake zemlje. Na osnovu izuzetno preciznih podataka, nemamo saznanja da je ova publikacija u bilo kojem formatu objavljena. Obzirom da nije evidentirana u našim bazama, a nijesmo je dobili ni u fizičkom obliku, nije ni mogla biti kataloški obrađena - objasnila je Lompar.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnarodna-biblioteka-srbije-zvanicno-potvrdila-ni-jedna-biblioteka-u-zemlji-koja-je-u-sistemu-cobiss-ne-posjeduje-knjigu-becira-vukovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz toga jasno proizilazi da ni u Biblioteci ne raspolažu podacima koji bi pomogli da se identifikuje nagrađena publikacija.
- Dakle, bilo kakva informacija o ovom izdanju nije u posjedu Nacionalne biblioteke Crne Gore - jasna je Lompar.
Na pitanje da li to znači da knjiga nije ugledala „svjetlo dana“ ukoliko je nema u ovim bazama, Lompar nije mogla sa sigurnošću da odgovori, ističući da se autori često ne pridržavaju Zakona o izdavačkoj djelatnosti i zaobilaze proces registracije.
- Svaki regularno podnijeti zahtjev za evidenciju knjiga se automatski prosljeđuje bazi u Londonu i sve publikacije koje imaju ISBN budu elektronski evidentirane i prije same štampe. Za ono za šta nam se ne obrate autori, ili izdavačka kuća nemamo evidenciju - kazala je Lompar ranije Portalu ETV.
Tako je nejasno je li žiri imao uvid u djelo i njegove vrijednosti ili je odluku da dodijeli najveće državno priznanje čovjeku koji vrijeđa i negira crnogorsku naciju i identitet donio na osnovu političkih i ideoloških afiniteta, a ne na temelju stvarnog književnog doprinosa.
<h2>BRUTALNO KRŠENJE ZAKONA O NAGRADAMA</h2>
Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić muzičar, a Veljo Stanišić grafičar.
Članom 17 stav 1 Zakona o državnim nagradama propisano je da se: „godišnja Trinaestojulska nagrada dodjeljuje građaninu ili državljaninu Crne Gore, grupi lica ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore, za rezultate od izuzetnog značaja za Crnu Goru, ostvarene u godini koja prethodi dodjeli nagrade, u oblastima kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sporta, prirodnih i društvenih nauka, privrede, ekologije, odnosno za djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore“, a stavom 3 istoga člana propisano je da se „u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada“.
Tako je izvjesno da su članovi Žirija grubo prekršili Zakon i derogirali najznačajniju državnu nagradu u Crnoj Gori.
<h2>UZALUDNO UPOZORENJE</h2>
Da je ovaj postupak nezakonit žiri je upozorio i njihov član Danilo Marunović.
On je, prema djelovima zapisnika koje je objavio Portal Analitika, na prvoj sjednici tog tijela ukazao na kršenje člana 17 Zakona o državnim nagradama.
Marunović je članove žirija pitao jesu li saglasni da se u okviru jedne profesije može dodijeliti više godišnjih Trinaestojulskih nagrada, te „izrazio nesaglasnost sa formulacijom člana 24 Nacrta poslovnika o radu žirija i neophodnost da se usaglasi metodologija glasanja nakon određenog broja pristiglih prijava za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu“.
- Nakon rasprave i ukazivanja na Zakon o državnim nagradama, Danilo Marunović izdvaja mišljenje i ukazuje na nelogičnost člana 17 Zakona o državnim nagradama i konstatuje da kriterijumi za dodjelu nagrade nijesu jasni te da se može dovesti upitnost proglašenja dobitnika godišnje Trinaestojulske nagrade - navodi se u zapisniku sa sjednice.
Zbog svega toga u Podgorici je 8. jula, podno Vile Gorica gdje je uručeno najviše državno priznanje, održan protest građana koji su imali namjeru da odbrane dostojanstvo države i vrijednosti Trinaestojulske nagrade. Policija ih je u dva navrata zasula biber sprejom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkroz-objektiv-portala-etv-u-pokusaju-da-ugusi-glas-naroda-policija-naprasila-i-sebe&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>VUKOVIĆEV SRAMNI URADAK</h2>
Bećir Vuković je, inače, u autorskom tekstu za portal Vidovdan, bliskom vrhu Srpske Pravoslavne Crkve (SPC), 2021. iznio niz uvredljivih kvalifikacija na račun crnogorske nacije negirajući njeno postojanje, te navodeći „da su je izmislili nekadašnji komunistički funkcioner i disident Milovan Đilas i Kominterna“.
- Kad je Crna Gora kažnjena istorijskom ironijom. Onda kad je Kominterna krenula da izmišlja nacije. Đilas je Crnoj Gori oko vrata namako omču. Na tim vješalima do danas ljulja se potonja udovica Kominterne. Grana je suva, samo treba cimnuti nesrećnicu za mrtve nogare da se strovari na zemlju, i pregrnuti lopatom zemlje - napisao je Vuković.
Naveo je da su „današnji komiti nedonoščad Kominterne, a postojanje današnje Crne Gore je istorijska ironija“.
- Da ironija bude veća, mladi monah Joanikije sahranio je Đilasa. Na sahrani nije bilo sinova komunista, bili su sinovi četnika. U petak 20. avgusta, u kući Radenovića u Podbišću, dvadesetak Mojkovčana, i prijatelja iz Pive i Pljevalja, razgovaralo je o prekipjeloj muci srpskoj koja u kontinuitetu traje od Đilasove crnogorske nacije do raspopovih komita… Sjedio sam u istoj sobi, na istom mjestu na kojem sam sjedio i poslije Đilasove sahrane. Kakve li ironije - piše Bećir Vuković koji je te godine izabran za predsjednika žirija za dodjelu najveće državne nagrade, a čiji je sada dobitnik.
Vuković je u istom uratku napisao i da je današnja Crna Gora „ironija istorije“.
- U nedelju 22. avgusta, na Cetinju, održan je protest novokomponovanih komita na čelu sa svučenim policajcem iz Podbišća. Ironija ironiju stiže i prestiže… Kako god premišljali, današnja Crna Gora nije ništa drugo nego epilog - ironije istorije. Na mitingu spiker je zamolio da se mnogo ne maše krstovima, jer to vrijeđa neke - Crnogorce. Koje, nije rečeno. Ako su u pitanju kakvi konvertiti, ispada da je i konvertite izmislila Kominterna… Nekoliko trenutaka prije nego ga je transparent mlatio po glavi, iznad direktora NVO crnogorske crkve, vijorila se zastava SAD-a, sa 50 zvezdica. Nije manje zvijezda prebrojio ni raspop u crnoj spavaćici… A, Crna Gora je bila 200 godina na budžetu Rusije. I tako opstala na kamenu. Malo je reći da je u pitanju samo ironija - napisao je, pored ostalog, Vuković.

Anja Ivanović

NB „Đurđe Crnojević“ dostavila dokaze o kršenju Zakona i lažnim podacima u impresumu knjige Bećira Vukovića

Ministarstvo kulture i medija zatražilo je od Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" dostavljanje relevantne dokumentacije o spornom CIP zapisu knjige za koju je Bećir Vuković nagrađen Trinaestojulskom nagradom.
Iz ovog resora, na čijem je čelu Tamara Vujović, su u odgovorima Televiziji E, nakon što je emitovan naš dnevnik "24 sata", kazali da su preduzeli mjere i radnje radi pravilnog utvrđivanja stanja u ovom konkretnom slučaju.
- Od Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" zatraženo je dostavljanje relevantne dokumentacije, kojom je ustanova koja neposredno sprovodi Zakon o izdavačkoj djelatnosti utvrdila da je došlo do povrede zakona - kazali su iz Ministarstva kulture i medija odgovarajući na pitanje da li će, kao neposredno nadležni organ, odgovoriti na poziv Udruženja pravnika i izvršiti upravni nadzor s obzirom na to da, kako su naveli, postoji jasna potvrda nadležnog organa - Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" - da je knjiga za koju je književnik Bećir Vuković dobio Trinaestojulsku nagradu falsfikovana i kao takva stavljena u promet.
- U skladu sa zakonom Ministarstvo će nastaviti da preduzima sve propisane mjere, dosljedno sprovodeći zakon i štiteći javni interes u oblasti izdavačke djelatnosti - naveli su u odgovoru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhajdukovic-u-ponedjeljak-podnosi-tuzbu-zbog-dodjele-trinaestojulske-nagrade&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na pitanje da li će i kada Ministarstvo kulture i medija ovogodišnjim kandidatima za Trinaestojulsku nagradu poslati obrazloženje odluke o tome zašto nisu izabrani odgovorili su da je odredbom člana 7 Zakona o državnim nagradama propisano da odluku o dodjeli nagrade donosi žiri, te da se ona javno saopštava i mora biti obrazložena.
- Imajući u vidu citiranu odredbu člana, žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade donio je odluku o dodjeli nagrade koja je obrazložena i javno dostupna na sajtu Ministarstva kulture i medija - navodi se u odgovoru Televiziji E.
Naučnik Dragan Hajduković, jedan od kandidata za dobitnika ovogodišnje Trinaestojulske nagrade, najavio je večeras za dnevnik TV E da će u ponedjeljak podnijeti tužbu Upravnom sudu zbog, kako je naveo, kršenja Zakona o državnim nagradama dodjelom ovog najvećeg državnog priznanja.
Ponedjeljak, 21. jul, biće i posljednji dan kada će podnošenje tužbe biti moguće, s obzirom na to da je rok 20 dana od kada je objavljena odluka o dobitnicima Trinaestojulske nagrade - 2. jula.&nbsp;
Podsjetimo, glavni razlog zbog kog je Hajduković najavio tužbu je to što se ovo najveće državno priznanje, po zakonu, mora dodijeliti za tri različite oblasti, što u ovom slučaju nije učinjeno.
- Neizbježno kršenje zakona je toliko očigledno, da ako neko ne vidi kršenje zakona je toliko ispunjen mržnjom i osjećajem svemoći da ne želi da ga vidi. To je toliko jasno i toliko očigledno da nema nikakve sumnje da to mora biti jedna jasna, glasna i moćna pobjeda zakonitosti - dodaje Hajduković.
Očekuje da ukoliko sud utvrdi da je u slučaju dodjele Trinaestojulske nagrade došlo do kršenja zakona, da će se od dobitnika zahtijevati da vrate i nagradu i novac koji ide uz nju.&nbsp;
Na nezakonitosti povodom dodjele Trinaestojulske nagrade ukazali su i u Nacionalnoj biblioteci "Đurđe Crnojević", a odnosi se na publikaciju nagrađenog Bećira Vukovića.
- Potvrdilo se da je krivotvoren CIP zapis na toj publikaciji koju je žiri prilikom dodjele imao u rukama. Zbog toga smo se mi obratili Ministarstvu kulture i nadamo se da će se preduzeti koraci kako bi se kaznili oni koji su izvršili ovakvu zloupotrebu - kazala je ranije Televiziji E direktorica Nacionalne biblioteke Dragica Lompar.

MKM o spornom CIP zapisu knjige za koju je Vuković nagrađen: Od NB "Đurđe Crnojević" zatražena relevantna dokumentacija

Naučnik Dragan Hajduković, jedan od kandidata za dobitnika ovogodišnje Trinaestojulske nagrade, podnijeće u ponedjeljak tužbu Upravnom sudu zbog, kako je naveo, kršenja Zakona o državnim nagradama dodjelom ovog najvećeg državnog priznanja.&nbsp;
On je za Televiziju E kazao da je dobio zvaničnu odluku o dodjeli nagrada od Ministarstva kulture i medija, te su se stekli svi pravni uslovi za podnošenje tužbe.
- Danas se konačno, 15 dana poslije donošenja odluke, zvanična odluka pojavila na sajtu Ministarstva - pečatirana odluka i, umjesto odluke, dobio sam link prema mjestu na sajtu gdje se ona nalazi. Ministarstvo mi je to poslalo, tako da je konačno zadovoljen i posljednji element da u ponedjeljak idemo ispred Upravnog suda - najavio je Hajduković.
Ponedjeljak, 21. jul, biće i posljednji dan kada će podnošenje tužbe biti moguće, s obzirom na to da je rok 20 dana od kada je objavljena odluka o dobitnicima Trinaestojulske nagrade - 2. jula.&nbsp;
Podsjetimo, glavni razlog zbog kog je Hajduković najavio tužbu je to što se ovo najveće državno priznanje, po zakonu, mora dodijeliti za tri različite oblasti, što u ovom slučaju nije učinjeno.
- Neizbježno kršenje zakona je toliko očigledno, da ako neko ne vidi kršenje zakona je toliko ispunjen mržnjom i osjećajem svemoći da ne želi da ga vidi. To je toliko jasno i toliko očigledno da nema nikakve sumnje da to mora biti jedna jasna, glasna i moćna pobjeda zakonitosti - dodaje Hajduković.
Očekuje da ukoliko sud utvrdi da je u slučaju dodjele Trinaestojulske nagrade došlo do kršenja zakona, da će se od dobitnika zahtijevati da vrate i nagradu i novac koji ide uz nju.&nbsp;
Na nezakonitosti povodom dodjele Trinaestojulske nagrade ukazali su i u Nacionalnoj biblioteci Đurđe Crnojević, a odnosi se na publikaciju nagrađenog Bećira Vukovića.
- Potvrdilo se da je krivotvoren CIP zapis na toj publikaciji koju je žiri prilikom dodjele imao u rukama. Zbog toga smo se mi obratili Ministarstvu kulture i nadamo se da će se preduzeti koraci kako bi se kaznili oni koji su izvršili ovakvu zloupotrebu - kazala je ranije Televiziji E direktorica Nacionalne biblioteke Dragica Lompar.
Iz Ministarstva kulture i medija, međutim, tvrde da je u nadležnosti Nacionalne biblioteke da pokrene postupak tim povodom.&nbsp;
Reagovalo je Udruženje pravnika pozivajući Ministarstvo da, kao neposredno nadležni organ, pokrene upravni nadzor s obzirom na to da postoji jasna potvrda Nacionalne biblioteke da je knjiga za koju je Vuković dobio Trinaestojulsku nagradu falsfikovana i kao takva stavljena u promet.&nbsp;
Iz resora ministarke Tamare Vujović nisu odgovorili na pitanje da li će pokrenuti upravni nadzor. Zbog čega u ovom slučaju resor ministarke Tamare Vujović, koja dolazi iz redova Demokrata, bježi od odgovornosti - sagovornici Televizije E imaju odgovor.
- PES je tu da bi pričao evropsku priču, a iza toga nalaze se Demokrate koje upodobljavaju institucije sistema za ono što je narativ Demokratskog fronta i SPC. Ako shvatimo da tako stoje stvari onda I razumijemo zbog čega oni pokušavaju da sklone ljude iz sistema koji su profesionalci i da dovedu ljude koji će ideološki biti podobni. Ministarstvo kulture se prozvalo nenadležnim iako su nadležni, ali zato sam i ovu prvu sliku dala, ako shvatimo koja je pozicija demokrata, onda shvatamo zbog čega ministarkka kulture neće da preuzme odgovornost za nešto što se tiče njenog resora, upravo zato da bi se pustio narativ koji odgovara Demokratskom frontu i Srpskoj pravoslavnoj crkvi – objašnjava novinarka Tanja Pavićević.
Vjeruje, ipak, da u sistemu postoje profesionalci koji rade svoj posao, te da će i u nezakonitosti prilikom dodjele ovogodišnjih Trinaestojulskih nagrada biti procesuirane.

Hajduković u ponedjeljak podnosi tužbu zbog dodjele Trinaestojulske nagrade

Zakonodavni okvir u Crnoj Gori u velikoj mjeri garantuje neometano djelovanje medija, ali praksa često pokazuje da su politički i institucionalni pritisci i neformalni kanali širenja dezinformacija i govora mržnje, ozbiljna prijetnja nezavisnom i odgovornom novinarstvu, smatraju u Ministarstvu kulture i medija. 
 
Iz Sindikata medija (SMCG) upozoravaju da je trenutni stepen medijskih sloboda u Crnoj Gori i dalje ispod nivoa koji bi omogućio nesmetan i profesionalan rad novinara i da, iako se posljednjih godina bilježe određeni pomaci, suštinski problemi ostaju prisutni i duboko ukorijenjeni. 
 
Iz MKM su agenciji MINA kazali da medijske slobode u Crnoj Gori predstavljaju jedan od ključnih stubova demokratije i slobodnog društva, ali da ih trenutno obilježavaju složeni izazovi. 
 
Iz tog Vladinog resora su podsjetili da, prema najnovijem izvještaju Reportera bez granica, Crna Gora zauzima 39. mjesto na listi od preko 180 država po stepenu medijskih sloboda, što jasno ukazuje na to da postoje pozitivni pomaci. 
 
- Naš zakonodavni okvir u velikoj mjeri podržava pravo na slobodu izražavanja i garantuje neometano djelovanje medija, međutim, praksa često pokazuje da politički i ekonomski pritisci, kao i sve prisutniji neformalni kanali širenja dezinformacija i govora mržnje, predstavljaju ozbiljnu prijetnju nezavisnom i odgovornom novinarstvu- rekli su iz MKM. 
 
Kako su naveli, poseban izazov predstavljaju digitalne platforme i neregistrovani portali koji se često koriste za širenje sadržaja koji narušavaju društveni dijalog i povjerenje u medije. 
 
- MKM je svjesno tih problema i aktivno radi na njihovom sistemskom rješavanju, kroz unapređenje zakonodavstva, jačanje nezavisnosti i profesionalnih standarda u medijskoj zajednici, ali i kroz uspostavljanje novih mehanizama koji će doprinijeti sigurnijem i pravednijem okruženju za rad novinara- kazali su iz tog resora. 
 
Iz MKM su naglasili da sama zakonska rješenja, koliko god bila kvalitetna, nijesu dovoljna ako ne budu dosljedno i efikasno primjenjivana, a najveći izazov je u prevazilaženju duboko ukorijenjenih društvenih podjela, polarizacije i neprihvatanja drugačijih stavova, što sve otežava stvaranje medijskog prostora koji je istinski slobodan i odgovoran. 
 
Oni smatraju da je potrebna kontinuirana edukacijom kako novinara, tako i šire javnosti, da bi se podigla otpornost društva na dezinformacije i govor mržnje, što Ministarstvo sprovodi kroz brojne inicijative i partnerstva. 
 
Iz MKM su istakli da vjeruju da je uz kontinuirani dijalog, saradnju institucija, medija, nevladinog sektora i međunarodnih partnera, moguće postići kvalitetan pomak ka društvu u kome medijske slobode ne predstavljaju samo pravnu kategoriju, već dio svakodnevne stvarnosti. 
 
Iz SMCG su, govoreći o stepenu medijskih sloboda u Crnoj Gori, rekli da, iako se posljednjih godina bilježe određeni pomaci, suštinski problemi ostaju prisutni i duboko ukorijenjeni – od političkih i ekonomskih pritisaka, preko nesigurnih uslova rada, do autocenzure koja je sve češći odgovor novinara na pritiske iz okruženja. 
 
- Trenutni stepen medijskih sloboda u Crnoj Gori i dalje je ispod nivoa koji bi omogućio nesmetan i profesionalan rad novinara- kazali su iz SMCG agenciji MINA. 
 
Oni su naglasili da se medijski radnici i dalje bore ne samo za pravo da slobodno izvještavaju, već i za osnovna radna i profesionalna prava, što pokazuje da borba za slobodne medije još traje. 
 
- Medijske slobode u Crnoj Gori ne mogu se posmatrati odvojeno od položaja onih koji svakodnevno stvaraju medijski sadržaj. Bez dostojanstvenih uslova rada, sigurnosti na poslu i mogućnosti da izraze profesionalnu autonomiju, novinari ne mogu biti istinski slobodni- rekli su iz SMCG. 
 
Kako su naveli, jačanje medijskih sloboda mora podrazumijevati konkretnu i efikasnu zaštitu novinara od prijetnji i napada, ali i odlučnu institucionalnu reakciju kada do tih napada dođe. 
 
- Neophodno je unaprijediti radna prava i standarde u medijskoj industriji, jer bez ekonomske sigurnosti nema ni profesionalne nezavisnosti- kazali su iz SMCG. 
 
Oni su istakli da je neophodno depolitizovati medijski prostor, naročito kada je riječ o javnom servisu i o načinu na koji se raspodjeljuju javna sredstva medijima. 
 
Iz SMCG su dodali da se zakonodavni okvir mora dosljedno primjenjivati, posebno kada je riječ o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, jer je pravo javnosti da zna osnova svakog demokratskog društva. 
 
Prema njihovim riječima, nosioci javnih funkcija moraju pokazati veću odgovornost u javnom govoru i komunikaciji sa medijima, uz jasno distanciranje od govora mržnje, targetiranja i pokušaja diskreditacije novinara. 
 
- Sve dok se ovi problemi ne počnu rješavati sistemski i dok novinari nastavljaju da se bore za elementarne uslove rada i sigurnost, teško je govoriti o suštinskim medijskim slobodama- poručili su iz SMCG. 
 
Iz MKM su rekli da zaštiti slobode medija i bezbjednosti novinara pristupaju sistemski i kroz konkretne reforme koje uključuju zakonske, institucionalne i edukativne mjere. 
 
Oni su podsjetili da je u prethodnom periodu usvojen set novih medijskih zakona, kojim su dodatno ojačane institucionalne garancije slobode medija, transparentnost vlasništva i zaštita izvora informacija, koji se mogu otkriti isključivo sudskom odlukom. 
 
- Poseban iskorak napravili smo kroz usvajanje Medijske strategije i pratećeg Akcionog plana, koji definišu konkretne mjere za jačanje zaštite novinara i odgovornije postupanje svih nadležnih institucija- rekli su iz MKM. 
 
Kako su naveli, jedna od ključnih inicijativa jeste izrada Standardne operativne procedure u slučajevima napada na novinare, koje se izrađuju u saradnji sa Policijom, Vrhovnim državnim tužilaštvom, SMCG, Udruženjem profesionalnih novinara, Komisijom za praćenje napada na novinare, kao i Savjetom Evrope. 
 
Iz MKM su kazali da će te smjernice biti usvojene na nivou Uprave policije i biće obavezujuće za sve relevantne institucije koje postupaju u ovim slučajevima, a cilj je da se definišu jasni protokoli djelovanja – od prijave incidenta do procesuiranja i podrške žrtvi – kako bi se spriječila neujednačena praksa i ojačalo povjerenje novinara u institucije sistema. 
 
- U saradnji sa Savjetom Evrope i relevantnim domaćim akterima, razvili smo Standardnu operativnu proceduru za postupanje u slučajevima nasilja nad novinarima, koja će uskoro biti formalno usvojena. Takođe, izmjenama Krivičnog zakonika napadi na novinare tretiraju se kao kvalifikovano krivično djelo, za koje su predviđene strožije kazne- &nbsp;rekli su iz MKM. 
 
Oni su podsjetili da je Vrhovno državno tužilaštvo izdalo obavezujuće smjernice za postupanje u ovakvim slučajevima, a imenovan je i poseban koordinator koji prati njihovu primjenu i održava vezu sa Komisijom za praćenje napada na novinare. 
 
- Sve ove mjere šalju jasnu poruku da Crna Gora ne toleriše napade na novinare i da novinari u svojoj borbi za istinu nijesu sami- poručili su iz MKM. 
 
Iz tog resora su kazali da su svjesni da prava zaštita novinara podrazumijeva i unapređenje profesionalnih standarda i edukaciju, pa stoga kontinuirano podržavaju inicijative za usavršavanje novinarskih kapaciteta i razvoj medijske pismenosti među građanima, što doprinosi jačanju otpornosti društva na pritiske i manipulacije. 
 
Iz MKM su ocijenili da je ključno da svi relevantni akteri – od državnih institucija, preko medijskih udruženja, do međunarodnih partnera – djeluju sinergijski, jer samo objedinjeni i dosljedni pristup može obezbijediti bezbjedno i slobodno medijsko okruženje u Crnoj Gori. 
 
Iz SMCG su, govoreći o pritiscima na medijske radnike, upozorili da su ti pritisci i dalje, nažalost, svakodnevica i redovno se bilježe kroz izvještaje Sindikata. 
 
Kako su naveli, najčešće je riječ o suptilnim pritiscima unutar redakcija, koji dolaze od menadžmenta ili urednika bliskih vlasnicima medija. 
 
- Takvi pritisci nijesu uvijek lako prepoznatljivi, ali ostavljaju duboke posljedice na profesionalni integritet i osjećaj bezbjednosti novinara. Pored toga, veoma su izraženi napadi i prijetnje putem društvenih mreža, koje sve više postaju platforma za targetiranje novinara, koji više nisu bezbjedni ni na svojim privatnim profilima- rekli su iz SMCG. 
 
Oni su naglasili da su zabrinjavajući i učestali javni napadi od političara i funkcionera, koji se često koriste retorikom neprikladnom za nosioce javnih funkcija. 
 
Iz SMCG su naveli da antisindikalna diskriminacija, koja se ogleda u pokušajima menadžmenta pojedinih medija da razbiju ili marginalizuju postojanje pravih, nezavisnih sindikata, dodatno komplikuje profesionalni ambijent. 
 
Oni su istakli da se sve češće susreću sa pokušajima formiranja takozvanih „žutih sindikata“, koji služe interesima poslodavaca, a ne zaposlenih. 
 
- Članovi i članice našeg sindikata koji insistiraju na svojim pravima često se suočavaju sa pritiscima, premeštanjima, izolacijom, pa čak i otvorenim prijetnjama, čime se ozbiljno ugrožava njihova profesionalna i lična sigurnost- istakli su iz SMCG. 
 
Kako su rekli, cenzura i autocenzura su dodatni slojevi tog problema, o kojima se javno i dalje nedovoljno govori – ako se izuzme prvi javni slučaj cenzure koji je hrabro prijavio kolega Nemanja Živaljević. 
 
- Kroz razgovore sa našim članstvom i širim krugom medijskih radnika, jasno je da su ove pojave sve izraženije. Autocenzura je često rezultat straha – od gubitka posla, sukoba sa uticajnim interesnim grupama ili reakcije oglašivača- istakli su iz SMCG. 
 
Oni su istakli da sve to ukazuje da novinari u Crnoj Gori i dalje rade u uslovima koji su daleko od bezbjednih i slobodnih, što predstavlja ozbiljnu prepreku razvoju profesionalnog, etičkog i nezavisnog novinarstva. 
 
Iz SMCG su naveli da su najčešći pritisci na novinare su politički i ekonomski, ali da ni institucionalni pritisci nijesu zanemarljivi. 
 
- Politički pritisci se ogledaju u pokušajima političara da utiču na uređivačku politiku, često kroz direktne pozive, javne diskreditacije ili kroz sistem "nagradnog" pristupa u vidu ekskluziva i informacija. Ekonomski su naročito prisutni u privatnim medijima, gdje oglašivači, koji su često povezani sa politikom ili velikim kompanijama, koriste svoje budžete kao sredstvo kontrole sadržaja- kazali su iz SMCG. 
 
Kako su kazali, institucionalni pritisci su vidljivi u sporosti ili selektivnosti postupanja državnih organa u slučajevima kada su novinari mete prijetnji, ali i u ograničenom pristupu informacijama od javnog značaja. 
 
- Ovi pritisci direktno utiču na kvalitet izvještavanja: dolazi do autocenzure, smanjenja broja istraživačkih priča i opšteg gubitka povjerenja u novinarstvo, a nerijetko dovode do profesionalnog sagorijevanja i odlaska onih najboljih medijskih radnika iz profesije- istakli su iz SMCG. 
 
Upitani na koji način Ministarstvo reaguje na prijavljene slucajeve pritisaka ili napada na novinare, iz MKM su rekli da nemaju operativne nadleznosti u istraznim postupcima, ali da aktivno učestvuju u koordinaciji sa relevantnim institucijama i tijelima. 
 
- Ministarstvo prepoznaje ozbiljnost svakog oblika prijetnje ili nasilja prema novinarima kao napad na temeljna demokratska prava i slobodu izražavanja. Upravo iz tog razloga preduzimamo konkretne mjere kako bi se obezbijedila efikasna institucionalna reakcija i obezbijedila veća zaštita medijskih radnika- rekli su iz MKM. 
 
Oni su dodali da sarađuju sa Komisijom za praćenje istraga napada na novinare i u kontinuitetu podržavaju njene aktivnosti, uključujući i preporuke koje se odnose na unapređenje normativnog i institucionalnog okvira, a sarađuju i sa međunarodnim organizacijama koje se bave bezbjednošću novinara i slobodom medija. 
 
Iz MKM su kazali da je u planu i dalji razvoj mehanizama za prikupljanje i sistematizaciju podataka o napadima na novinare, kako bi se omogućilo njihovo praćenje po vrstama, regijama, fazama postupka i ishodima. 
 
- Cilj nam je da do kraja sprovedemo sistem u kojem nijedan slučaj neće ostati nevidljiv, bez institucionalnog odgovora ili jasne statistike- poručili su iz MKM. 
 
Kako su ocijenili, jedino kroz koordinisano djelovanje svih aktera – institucija, pravosuđa, policije, medijskih udruženja i civilnog društva – moguće je izgraditi sistem koji pruža sigurnost novinarima i istovremeno jača povjerenje u vladavinu prava. 
 
Iz MKM su naveli da su kroz Medijsku strategiju 2023–2027 predviđene mjere jačanja međusobne saradnje institucija i unapređenja pravnog okvira. 
 
Upitani da li su zadovoljni odgovorom pravosuđa na napade na novinare i da li su kazne adekvatne, iz Ministarstva su kazali da pozdravljaju svaki napredak u efikasnosti pravosudnog odgovora, ali da ostaju opredijeljeni da se svi napadi na novinare, kako novi, tako i neriješeni slučajevi, moraju procesuirati u skladu sa najvišim standardima pravde i vladavine prava. 
 
- U okviru Medijske strategije razmatra se mogućnost dodatnog normiranja odredbi koje se odnose na govor mržnje, dezinformacije i prijetnje novinarima, kako bi se stvorio jasniji, preventivniji i represivniji pravni okvir- rekli su iz MKM. 
 
Oni su istakli da podrška edukaciji sudija i tužilaca o specifičnostima tih slučajeva predstavlja dodatni prioritet u jačanju efikasnosti institucija. 
 
Iz SMCG su, govoreći o efikasnosti pravosuđa u slučajevima napada na novinare, rekli da se u posljednje vrijeme vide određeni pomaci u institucionalnom postupanju kada je riječ o zaštiti novinara i procesuiranju napada. 
 
- Pozitivni primjeri dolaze iz najnovijih slučajeva napada na novinarke Anu Raičković i Dušanku Pejović, gdje je institucionalna reakcija bila brza i odlučna. Takva promptna postupanja ohrabruju i pokazuju da, kada postoji volja i funkcionalna koordinacija između institucija, moguće je efikasno djelovati u cilju zaštite novinara- kazali su iz SMCG. 
 
Kako su naveli, primjetna je i veća otvorenost institucija za saradnju u toj oblasti. 
 
- Ipak, uz sve pozitivne pomake, moramo ukazati na to da veliki broj starih i ozbiljnih slučajeva i dalje ostaje neriješen, što šalje poruku nekažnjivosti. Najdrastičniji primjer svakako je ubistvo glavnog i odgovornog urednika lista „Dan“ Duška Jovanovića- istakli su iz SMCG i ocijenili da je neophodno dodatno unaprijediti efikasnost pravosuđa, kako kroz edukaciju nadležnih organa o specifičnostima medijskog sektora, tako i kroz dosljednu primjenu zakona koji već predviđaju pooštrene kazne za napade na novinare.

MKM i SMCG: Pritisci ozbiljna prijetnja nezavisnom novinarstvu, suštinski problemi i dalje prisutni

Crna Gora biće odlučna u ispunjavanju zaključaka Komiteta za svjetsku baštinu i u saradnji sa Opštinom Kotor i ostalim uključenim akterima uspostaviće efikasan sistem upravljanja Prirodnim i kulturno-istoriskim područjem Kotora, istovremeno radeći na unaprijeđenju zakonske regulative.
To je poručila ministarka kulture i medija Tamara Vujović, koja je učestvovala na 47. zasijedanju Komiteta za svjetsku baštinu koji se održava u UNESCO sjedištu u Parizu.
Na Komitetu se tokom višednevnog zasijedanja razmatraju izvještaji o stanju konzervacije dobara svjetske baštine za prošlu godinu.
Vujović je, kako je saopšteno iz Ministarstva kulture i medija, prisustvovala razmatranju izvještaja o stanju konzervacija crnogorskih dobara svjetske baštine upisanih na UNESCO listu - Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora, Nacionalni park Durmitor i Venecijanska utvrđenja između XVI i XVII vijeka.
Iz tog Vladinog resora su kazali da je Komitet usvojio izvještaje o stanju konzervacije dobara svjetske baštine u Crnoj Gori, područje Durmitor i Venecijanske tvrđave, bez rasprave, naglašavajući neophodnost kontinuirane posvećenosti države za unaprijeđenje stanja očuvanosti dobara prirodne i kulturne baštine.
- Razmatrajući izvještaj o stanju konzervacije Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, Komitet je od države Crne Gore zatražio privremenu suspenziju odobravanja novih građevinskih i razvojnih projekata na Području i bafer zoni, sve do usaglašavanja pravnih, administrativnih i institucionalnih okvira iz relevantnih oblasti - navodi se u saopštenju.
Ta odluka je, pojašnjava se, uslijedila nakon što je Komitet uzeo u obzir nastojanja države da unaprijedi sistem upravljanja Područjem i učini napore za uspostavljanje dodatnih kontrolnih mehanizama uz unaprijeđenje zakonskih normi.
Iz Ministarstva su kazali da je na taj način Komitet izmijenio prvobitnu odluku o uvođenju moratorijuma na sve nove i sve započete projekte, uključujući one koje imaju pozitivne Izvještaje o procjeni uticaja na baštinu (HIA studije) od 2023. godine, kako je glasila prvobitna verzija odluke Komiteta, objavljena na UNESCO sajtu 4. jula.
Vujović je naglasila da će država Crna Gora biti odlučna u ispunjavanju zaključaka Komiteta, te da će u saradnji sa Opštinom Kotor i ostalim uključenim akterima u najskorijem roku uspostaviti efikasan sistem upravljanja područjem.
To, kako je pojasnila, podrazumjeva efikasnu i jasnu strukturu upravljanja Područjem, reviziju Menadžment plana za područje, što je obaveza od 2019. godine, te izradu Studije procjene kumulativnog uticaja na Područje.
Vujović je istakla da će istovremeno raditi na unaprijeđenju zakonske regulative u saradnji sa nadležnim institucijama.

Vujović: Crna Gora ostaje posvećena ciljevima UNESCO-a

Crna Gora je izgubila tumača svoga najsuptilnijeg izraza likovnosti i vrijednosti vlastite baštine. Ali ono što ostaje jeste duh njegovih zapisa, širina njegove misli i dubina njegovog kulturnog traga - kazala je ministarka kulture i medija Tamara Vujović u telegramu povodom smrti akademika Aleksandra Čilikova, jednog od naših najistaknutijih istoričara umjetnosti.
- U nedostajanju koje za sobom ostavljaju najveći, odlazak Aleksandra Saše Čilikova je gubitak i nestanak čitavog univerzuma znanja, predanosti i intelektualne elegancije. Bio je onaj rijetki hodač između epoha istorije umjetnosti, podsjetnik na savjest našeg naroda, onaj koji je znao da čita ruševinu kao poziv da se baština obnovi, bilo u crnogorskom kamenu, bilo u zapisanim rečenicama iskustva i znanja, bilo kroz pamćenje naroda - istakla je Vujović.
Akademik Čilikov, redovni član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti od 2015. godine, bio je ne samo vrhunski stručnjak i vizionar u oblasti zaštite i tumačenja kulturne baštine, već i oslonac državnim institucijama u kreiranju kulturnih politika.
- Dugogodišnji saradnik Ministarstva kulture i medija, član Komisije za spomen-obilježja, uvijek je svojim tihim autoritetom doprinosio da kultura ne bude samo pitanje estetike, već i odgovornosti. Njegov naučni i istraživački opus, prožet dubokom ljubavlju prema duhovnosti prostora, obuhvata kapitalna djela poput monografija Paštrovske crkve i manastiri – zidno slikarstvo (2010), Pravoslavni manastiri u Crnoj Gori (sa Tanjom Pejović, 2011), Crkve i manastiri basena Skadarskog jezera (2013), Ikone u Crnoj Gori (2014) i Cetinje – istorija i kultura (2019). Bio je član redakcije Leksikona likovne umjetnosti Crne Gore (2022). Svaka od ovih knjiga je svjedočanstvo njegove posvećenosti ne samo preciznosti u nauci, već i dubokom duhovnom odnosu prema sakralnom prostoru - navela je Vujović.
Čilikovljevo djelo, kako je istakla, nije samo ostavljeno znanje potomcima, već zavjet odgovornosti budućim generacijama da ono što nam je ostavljeno nastavi da traje.&nbsp;
- Njegovo prisustvo biće s nama gdje god se spoje baština i zemlja, gdje god se govori o stvarima koje oblikuju dušu jednog naroda - poručila je Vujović.

Vujović: Crna Gora izgubila tumača svoga najsuptilnijeg izraza likovnosti i vrijednosti vlastite baštine

U Udruženju pravnika Crne Gore ocijenili su da je Ministarstvo kulture i medija dužno da izvrši upravni nadzor u slučaju "falsifikovanja obaveznih podataka" za knjigu za koju je Bećir Vuković dobio Trinaestojulsku nagradu, te da bi izbjegavanje nadležnosti, posebno nakon dostavljene prijave iz Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" značilo "nesavjestan rad u službi", što za posljedicu ima ozbiljnu pravnu odgovornost.
Podsjećamo, Nacionalna biblioteka Crne Gore (NBCG) „Đurđe Crnojević“ uputila je zvaničnu prijavu Ministarstvu kulture i medija zbog, kako navode, zloupotrebe svog naziva i CIP zapisa, što predstavlja kršenje više članova Zakona o izdavačkoj djelatnosti.&nbsp;
U dopisu, upućenom ministarki Tamari Vujović, NBCG ukazuje na slučaj knjige „Kuće beskućnika“ autora Bećira Vukovića, za koju je nelegalno upotrijebljen CIP zapis dodijeljen drugom naslovu – knjizi „Ponesi na putu ostrvo“ iz Narodne biblioteke Srbije, a koju je žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade ocjenjivao kao regularno prijavljeno izdanje
Udruženje pravnika Crne Gore upućuje javnost na Zakon o izdavačkoj djelatnosti, koji eksplicitno u članu 24 zabranjuje "stavljanje u promet publikacija koje ne sadrže podatke" propisane ovim Zakonom i u članu 35 propisuje kazne za takve nedozvoljene radnje.&nbsp;
Kako postoji jasna potvrda nadležnog organa - Nacionalne biblioteke Crne Gore da je "falsifikovana" knjiga stavljena u promet suprotno odredbama Zakona o izdavačkoj djelatnosti, to je, smatraju u Udruženju pravnika, Ministarstvo kulture i medija, saglasno članu 34 Zakona dužno da kao neposredno nadležni organ izvrši - upravni nadzor.
- Svako odlaganje Ministarstva da "izbjegne" svoju nadležnost, posebno nakon dostavljene prijave iz Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" značilo bi "nesavjestan rad u službi", što za posljedicu ima ozbiljnu pravnu odgovornost - istakli su u Udruženju pravnika.
Udruženje pravnika ne ulazeći u "estetske, moralne ili političke" aspekte cijelog slučaja, kao što je upozorilo da je Žiri prekršio član 17 Zakona o državnim nagradama, sada upozorava nadležno Ministarstvo da su "svi jednaki pred zakonom" i da je temeljni princip uređene države - vladavina prava.
- Stoga, ovaj i svi državni organi i njihove starešine dužni su "neselektivno" primenjivati Zakon, pa stoga Ministarstvo kulture i medija treba da izvršiti hitan upravni nadzor i o "utvrđenim nezakonitostima" obavestiti nadležne državne organe i preuzme radnje u cilju sankcionisanja lica koja su izvršila prekršaj iz člana 35 Zakona o izdavačkoj djelatnosti - poručuju iz Udruženja pravnika.

Udruženje pravnika: MKM da izvrši hitan upravni nadzor, svako izbjegavanje nadležnosti nosi ozbiljnu pravnu odgovornost

Na prozivke Evropskog saveza da Pokret za Podgoricu napusti vlast zbog usvajanja Prostorno-urbanističkog plana Podgorice na telefonskoj sjednici Vlade, u momentu kada je Podgorica bila pritisnuta požarima, funkcioneri tog pokreta kažu da će imati odgovor i za ovaj stav opozicije i za PUP.
Zamjenica gradonačelnika Nađa Ljiljanić rekla je za "Dan" da se ovako važan dokument nije smio usvojiti na način na koji je to urađeno.&nbsp;
– Dokumenti od ovakvog značaja, koji direktno utiče na budući razvoj grada, život sugrađana i izgled urbanih sredina, ne mogu i ne smiju biti donešeni po principu "paf, paf". Naročito to nije smjelo da se uradi bez uključivanja ozbiljne, temeljne i transparentne rasprave, sa učešćem javnosti i stručne zajednice - rekla je Ljiljanić.
Ljiljanić kaže da je zabrinuta zbog načina na koji je Vlada donijela PUP Podgorice.
– Vlada mora pokazati odnos prema interesima Podgorice i isključivo se mora baviti zaštitom i unapređenje života Podgoričana. Ovakav način odlučivanja ćemo preispitati i nakon uvida u dokument ćemo se odrediti - rekla je Ljiljanić.
Ona ističe da ne želi da komentariše izjave opozicije.
– Sve radimo transparentno. Mislim da smo svojim djelovanjem i do sada pokazali da se zalažemo za prave stvari. Imaćemo odgovor i za opoziciju i za PUP, ali u trenutku kada nam je bezbjednost građana i njihove imovine bila na prvom mjestu ne možemo se baviti odgovaranjem opoziciji na njihove prozivke - kaže Nađa Ljiljanić.
Dragutin Vučinić, potpredsjednik Skupštine Glavnog grada, kaže da se, u vremenu kad se cijela država, a pogotovo Glavni grad, suočavaju sa nezapamćenim požarima koji će prouzrokovati neprocjenjivu materijalnu štetu i ostaviti nesagledive ekološke posljedice, moglo sačekati sa usvajanjem PUP-a.
- Preko sredstava informisanja upoznat sam sa činjenicom da je Vlada na elektronskoj sjednici usvojila PUP za Podgoricu. Nijesam upoznat sa sadržajem usvojenog akta te se ne mogu konkretno izjasniti. Nije potrebno da me bilo ko podsjeća na lične, javno iznijete stavove. Izjasniću se kad se detaljno upoznam sa usvojenim tekstom. Smatram da je u ovom trenutku važnije moje svakodnevno angažovanje u Piperima, Kučima i drugim lokacijama zahvaćenim požarima sa naprtnjačom na leđima, nego sjedjenje za stolom i čitanje tekstova. PUP je usvojen i to ne mogu promijeniti, ali ovdje su ugrožena domaćinstva i ljudi - i tu je svaki čovjek dragocjen - kazao je Dragutin Vučinić.
Inače, Dragutin Vučinić se zalagao za brisanje iz dokumenta peletare na Bioču. Na javnoj raspravi u decembru prošle godine poručio je da, "ukoliko iz PUP-a ne bude povučeno ovo rješenje neće biti formirana vlast u Podgorici".

Pokret za Podgoricu: PUP se ne smije donositi po principu "paf, paf"

Demokrate Alekse Bečića, samoproglašenog zamjenika premijera, zaduženog za sektor bezbjednosti, mjesečno u prosjeku troše više od 3.500 eura za plaćene Fejsbuk i Instragam objave, a godišnje više od 42.200 eura! Prema podacima MONSTAT-a, prosječna plata u Crnoj Gori u junu je iznosila 1.010 eura.&nbsp; Kompanija „Meta“, u čijem su vlasništvu Fejsbuk i Instagram, omogućila je &nbsp;javni pristup podacima koliko novca oglašivači uplaćuju za „reklame o društvenim pitanjima, izborima ili politici“. Prema tim informacijama, Bečićeve Demokrate za plaćene objave na samo jednoj Fejsbuk i Instagram stranici ove partije - „Aleksa Bečić – Demokrate – Demokratska Crna Gora“ za pet gdoina - od 4. avgusta 2020. do 14. avgusta ove godine izdvojile su preko 211.000 eura. To je, kako piše, samo „procijenjeni iznos novca koji je ovaj oglašivač potrošio na reklame o društvenim pitanjima, izborima ili politici“.&nbsp; U posljednjoj sedmici, prema dostupnim podacima, Demokrate su potrošile gotovo hiljadu eura. Veoma često, Demokrate koriste ovaj vid plaćenog oglašavanja za targetiranje pojedinaca i lične obračune, poput onih sa studentskom grupom Kamo śutra, medijima, novinarima, ili kao u posljednjem slučaju, sa advokatom Veselinom Radulovićem.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818070840_0bb95fb619ad609209b14a71354213c1cdf41fda66279245fc4e708a5aadfcb6.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818070840_0bb95fb619ad609209b14a71354213c1cdf41fda66279245fc4e708a5aadfcb6" data-rendition-name="original" width="1385" height="642" loading="lazy" alt="Demokrate Reklame Targetiranje"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818070848_060ad967ffac2112d057873b456a8fd9def2ee980f850697a6902274f3beea03.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250818070848_060ad967ffac2112d057873b456a8fd9def2ee980f850697a6902274f3beea03" data-rendition-name="original" width="924" height="646" loading="lazy" alt="Demokrate reklame FB"> </figure>  Da Demokrate troše mnogo para za reklamiranje objava na društvenim mrežama javnost je alarmirao ornitolog Darko Saveljić koji je na Fejsbuku, prije nekoliko dana, obraćajući se Bečiću, napisao: „Moj sin gasi evo treći dan, sa pumpom od loza ide na plamenove po 10 metara, dok Ljaljo iz foteljice sponzoriše trtoljanje preko FB. Na svakoj fotki on, šmekerskog, zamišljenog pogleda ustranu. Tuga“. - Neka nam potpredsjednik Vlade kaže da li je istina da je njegova partija dosad dala oko 300 hiljada eura za sponzorisanje palamuđenja Cukembergu. Od tih para se mogao kupiti kamion za gašenje požara, hiljade komada opreme… Ali je Ljalju važniji on sam nego javno dobro – napisao je, pored ostalog Saveljić. Njegova objava ubrzo se proširila društvenim mrežama, pa je Milan Jovanović na X-u objavio skrinšot sa podacima „Mete“. Stranica Demokrata na društvenim mrežama je među „najagresivnijima“. Njihove sponzorisane objave pojavljuju se, maltene, čim uđete na neku od mreža. To samoreklamerstvo, makar tako pokazuju izborni rezultati, nije im od velike pomoći, jer im podrška u kontinuitetu pada.&nbsp; A pad je neminovan jer, pored ostalog, zaista je nepristojno ili čak besprizorno da u zemlji u kojoj mnogi građani i građanke žive na ivici egzistencije jedna partija za pet godina potroši više od 210.000 eura za reklamiranje samo na jednoj društvenoj mreži. Za svega sedam dana – blizu hiljadu eura. To je mjesečna plata. I valjalo bi da Demokrate objasne otkuda im toliko novca da neđeljno potroše nečiju mjesečnu platu na plaćene objave na Fejsbuku.&nbsp; Najveće trošadžije na reklamiranje na ovoj društvenoj mreži, nakon Demokrata su, URA i Pokret Evropa sad. URA je sa dvije stranice, partijske i stranice njihovog lidera Dritana Abazovića, kao i nosioca liste za podgoričke izbore Luke Rakčevića ukupno potrošila nešto manje od 100.000 eura, dok je PES sa svoje i stranice njihovog lidera Milojka Spajića potrošila nešto preko 75.000 eura.

Za samoreklamerstvo Demokrate na Fejsbuku potrošile više od 210.000 eura

Na crnogorskim putevima jutros je saobraćaj umjerenog intenziteta, dok se tokom dana očekuje pojačana frekvencija na važnijim putnim pravcima i prilazima gradskim sredinama, saopšteno je iz Auto-moto saveza Crne Gore (AMSCG). Vozačima se savjetuje da izbjegavaju putovanja u najtoplijem dijelu dana, prave češće pauze i poštuju saobraćajna pravila, uz poseban oprez na dionicama gdje se izvode radovi.
Zbog protesta na Kruševom ždrijelu, na magistralnom putu Cetinje–Podgorica saobraćaj će biti obustavljen od 17.26 do 20.26 sati.
Na više putnih pravaca na snazi su privremene obustave i izmjene režima vožnje zbog radova:
· R-10 Đurđevića Tara–Mojkovac (Sokolovina): totalna obustava zbog odrona stijenske mase.
· R-29 Bar–Kamenički most–Krute: obustava od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati do 1. septembra.
· R-11 Dubočica–Trlica: obustava od 09.00 do 11.00 i od 12.00 do 15.00 sati do 29. avgusta.
· Petnjica–Bioča: naizmjenično odvijanje saobraćaja i povremene obustave do 60 minuta do 12. septembra.
· M-2 Sotonići–Virpazar: noćni radovi, saobraćaj naizmjenično od 24 do 06 sati.
· M-2 Ribarevine–Berane, Bijelo Polje–Dobrakovo i Lepenac–Ribarevina: naizmjenično odvijanje do 7. septembra.
· M-3 Plužine–Jasenovo Polje: saobraćaj jednom trakom, regulisan svjetlosnom signalizacijom.
· R-19 Trešnjevik–Andrijevica: dvosmjerni režim zamijenjen jednosmjernim.
· Podgorica, ulica Vojislavljevića: zatvorena zbog izgradnje bulevara.
· M-6 Pljevlja–Đurđevića Tara, Žabljak–Šavnik i most Đurđevića Tara: povremene i naizmjenične obustave zbog rekonstrukcije i sanacije.
Na autoputu saobraćaj se odvija nesmetano.
Do 15. septembra na snazi su privremene zabrane kretanja teretnih motornih vozila čija masa prelazi 7,5 tona, i to svakodnevno od 17.00 do 22.00 sata na više magistralnih i regionalnih puteva, dok je u dane vikenda zabrana proširena na pojedine primorske dionice. Takođe, do sredine septembra važi i zabrana saobraćaja autobusa kategorije M-2 i M-3, kao i kamp vozila, na pojedinim regionalnim putevima, osim za gradski prevoz.
U protekla 24 sata dogodilo se 18 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba poginula, četiri su zadobile teže, a šest lakše povrede.
Auto-moto savez podsjeća da pruža tehničku pomoć vozačima na putevima, uključujući otklanjanje manjih kvarova i besplatno šlepovanje vozila registrovanih u Crnoj Gori do prvog servisa. Informacije i usluge dostupne su 24 sata na brojeve 19807, 020/234-999 i 063/239-987.

Pojačan saobraćaj tokom dana, više privremenih obustava zbog radova i protesta

Danas se očekuje promjenljivo oblačno vrijeme sa dužim periodima sunca u južnim i centralnim oblastima, navode iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.&nbsp;
Tokom drugog dijela dana u kontinentalnim predjelima i na području Boke biće mjestimično kratkotrajne kiše, a ponegdje i grmljavine.&nbsp;
Duvaće slab do umjeren vjetar, tek ponegdje kratkotrajno pojačan, pretežno sjevernih smjerova. Najviša dnevna temperatura iznosiće od 19 do 35 stepeni.
Za utorak meteorolozi prognoziraju promjenljivo oblačno vrijeme sa dužim sunčanim intervalima, uglavnom suvo i sa nešto nižom maksimalnom dnevnom temperaturom.&nbsp;
Vjetar će biti slab do umjeren, povremeno pojačan, najčešće iz sjevernih pravaca. Jutarnja temperatura kretaće se od 10 do 24, a najviša dnevna od 22 do 34 stepena.
&nbsp;

Promjenljivo oblačno, ponegdje kiša i grmljavina, temperatura do 35 stepeni

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: ministarstvo-kulture-i-medija