<article>Izložba u čast devedesetog rođendana Filipa Jankovića, umjetnika koji  ima status istaknutog kulturnog stvaraoca, biće otvorena u četvrtak, 6.  marta u 20 časova u Modernoj galeriji.Preko sedamdeset godina duga karijera Filipa Jankovića obilježena je  brojnim nagradama i priznanjima, kao što su Trinaestojulska nagrada i  Nagrada ULUCG “Milunović, Stijović, Lubarda” Imao je brojne samostalne i  grupne izložbe u zemlji i inostranstvu.Kustoskinja izložbe, istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić, u svom tekstu za katalog navodi:- Čitav opus slikara Filipa Jankovića je u svojim polazištima i  ishodištima okrenut ka dubokom i delikatnom osjećanju i razumijevanju  fenomena prirode i fenomena slike. Njegova djela spadaju u najvažnije i  najbolje primjere crnogorskog slikarstva od 60-ih godina prošlog vijeka  do danas. Ovaj vremenski raspon od 70 godina, obilježen je turbulentnim  promjenama, pojavama i trendovima u umjetnosti, pa je tim neobičnije,  bar na prvi pogled, kako djelo Filipa Jankovića koji je od početka  dosljedan modernističkim obrascima i tradicionalnim motivima ostaje  konstantno aktuelno i visoko pozicionirano. Po prirodi nepretenciozan i  nezainteresovan za kritičko-teorijske eksplikacije vlastitog djela,  umjetnik je, birajući za intimnu umjetničku strategiju kontinuirani,  disciplinovani, posvećeni rad, sa izrazitim etičkim odnosom prema  profesiji i tihom odlučnošću da istraje, pokazao da je moguće ostaviti  snažan lični pečat, a ostati vjeran klasičnoj slici, kao i da je suština  umjetničke dimenzije u poetskom, a ne fizičkom sloju djela. Kada se  uzmu u obzir i umjetnikova živa radoznalost duha, refleksivnost,  izrazita vizuelna osjetljivost, široka erudicija i zanimanje za muziku,  koji su fino utkani u njegovu likovnu poetiku, zadobijaju se obrisi  predstave o složenosti slojeva i značenja njegovog stvaralavštva- istakla je Karadžić.Filip Janković rođen je 28. avgusta 1935. godine u Gornjoj Gorici kod  Podgorice. Akademiju za likovne umjetnosti i specijalni tečaj završio  je 1964. godine u Beogradu. Studirao je u klasi Ljubice Sokić, Marka  Čelebonovića, Mila Milunovića I Nedeljka Gvozdenovića. Na Akademiji  likovnih umjetnosti u Parizu specijalizirao je 1970/71. kod profesora  Singiera. Studijska putovanja: Francuska, Holandija, Italija, Velika  Britanija, SSSR i Njemačka. Bavio se i pedagoškim radom.Izložba će trajati do 30. aprila.</article>

Izložba u čast devedesetog rođendana Filipa Jankovića, umjetnika koji &nbsp;ima status istaknutog kulturnog stvaraoca, biće otvorena u četvrtak, 6. &nbsp;marta u 20 časova u Modernoj galeriji.
Preko sedamdeset godina duga karijera Filipa Jankovića obilježena je &nbsp;brojnim nagradama i priznanjima, kao što su Trinaestojulska nagrada i &nbsp;Nagrada ULUCG “Milunović, Stijović, Lubarda” Imao je brojne samostalne i &nbsp;grupne izložbe u zemlji i inostranstvu.
Kustoskinja izložbe, istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić, u svom tekstu za katalog navodi:
- Čitav opus slikara Filipa Jankovića je u svojim polazištima i &nbsp;ishodištima okrenut ka dubokom i delikatnom osjećanju i razumijevanju &nbsp;fenomena prirode i fenomena slike. Njegova djela spadaju u najvažnije i &nbsp;najbolje primjere crnogorskog slikarstva od 60-ih godina prošlog vijeka &nbsp;do danas. Ovaj vremenski raspon od 70 godina, obilježen je turbulentnim &nbsp;promjenama, pojavama i trendovima u umjetnosti, pa je tim neobičnije, &nbsp;bar na prvi pogled, kako djelo Filipa Jankovića koji je od početka &nbsp;dosljedan modernističkim obrascima i tradicionalnim motivima ostaje &nbsp;konstantno aktuelno i visoko pozicionirano. Po prirodi nepretenciozan i &nbsp;nezainteresovan za kritičko-teorijske eksplikacije vlastitog djela, &nbsp;umjetnik je, birajući za intimnu umjetničku strategiju kontinuirani, &nbsp;disciplinovani, posvećeni rad, sa izrazitim etičkim odnosom prema &nbsp;profesiji i tihom odlučnošću da istraje, pokazao da je moguće ostaviti &nbsp;snažan lični pečat, a ostati vjeran klasičnoj slici, kao i da je suština &nbsp;umjetničke dimenzije u poetskom, a ne fizičkom sloju djela. Kada se &nbsp;uzmu u obzir i umjetnikova živa radoznalost duha, refleksivnost, &nbsp;izrazita vizuelna osjetljivost, široka erudicija i zanimanje za muziku, &nbsp;koji su fino utkani u njegovu likovnu poetiku, zadobijaju se obrisi &nbsp;predstave o složenosti slojeva i značenja njegovog stvaralavštva- istakla je Karadžić.
Filip Janković rođen je 28. avgusta 1935. godine u Gornjoj Gorici kod &nbsp;Podgorice. Akademiju za likovne umjetnosti i specijalni tečaj završio &nbsp;je 1964. godine u Beogradu. Studirao je u klasi Ljubice Sokić, Marka &nbsp;Čelebonovića, Mila Milunovića I Nedeljka Gvozdenovića. Na Akademiji &nbsp;likovnih umjetnosti u Parizu specijalizirao je 1970/71. kod profesora &nbsp;Singiera. Studijska putovanja: Francuska, Holandija, Italija, Velika &nbsp;Britanija, SSSR i Njemačka. Bavio se i pedagoškim radom.
Izložba će trajati do 30. aprila.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Filip Janković

Izložba

Moderna galerija

JU Muzeji i galerije Podgorice

Kultura

Moderna galerija: Izložba Filipa Jankovića povodom njegovog 90. rođendana

Izložba u čast devedesetog rođendana Filipa Jankovića, umjetnika koji  ima status istaknutog kulturnog stvaraoca, biće otvorena u četvrtak, 6.  marta u 20 časova u Modernoj galeriji.
Preko sedamdeset godina duga karijera Filipa Jankovića obilježena je  brojnim nagradama i priznanjima, kao što su Trinaestojulska nagrada i  Nagrada ULUCG “Milunović, Stijović, Lubarda” Imao je brojne samostalne i  grupne izložbe u zemlji i inostranstvu.
Kustoskinja izložbe, istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić, u svom tekstu za katalog navodi:
- Čitav opus slikara Filipa Jankovića je u svojim polazištima i  ishodištima okrenut ka dubokom i delikatnom osjećanju i razumijevanju  fenomena prirode i fenomena slike. Njegova djela spadaju u najvažnije i  najbolje primjere crnogorskog slikarstva od 60-ih godina prošlog vijeka  do danas. Ovaj vremenski raspon od 70 godina, obilježen je turbulentnim  promjenama, pojavama i trendovima u umjetnosti, pa je tim neobičnije,  bar na prvi pogled, kako djelo Filipa Jankovića koji je od početka  dosljedan modernističkim obrascima i tradicionalnim motivima ostaje  konstantno aktuelno i visoko pozicionirano. Po prirodi nepretenciozan i  nezainteresovan za kritičko-teorijske eksplikacije vlastitog djela,  umjetnik je, birajući za intimnu umjetničku strategiju kontinuirani,  disciplinovani, posvećeni rad, sa izrazitim etičkim odnosom prema  profesiji i tihom odlučnošću da istraje, pokazao da je moguće ostaviti  snažan lični pečat, a ostati vjeran klasičnoj slici, kao i da je suština  umjetničke dimenzije u poetskom, a ne fizičkom sloju djela. Kada se  uzmu u obzir i umjetnikova živa radoznalost duha, refleksivnost,  izrazita vizuelna osjetljivost, široka erudicija i zanimanje za muziku,  koji su fino utkani u njegovu likovnu poetiku, zadobijaju se obrisi  predstave o složenosti slojeva i značenja njegovog stvaralavštva- istakla je Karadžić.
Filip Janković rođen je 28. avgusta 1935. godine u Gornjoj Gorici kod  Podgorice. Akademiju za likovne umjetnosti i specijalni tečaj završio  je 1964. godine u Beogradu. Studirao je u klasi Ljubice Sokić, Marka  Čelebonovića, Mila Milunovića I Nedeljka Gvozdenovića. Na Akademiji  likovnih umjetnosti u Parizu specijalizirao je 1970/71. kod profesora  Singiera. Studijska putovanja: Francuska, Holandija, Italija, Velika  Britanija, SSSR i Njemačka. Bavio se i pedagoškim radom.
Izložba će trajati do 30. aprila.

Pljevaljska termoelektrana ispala je danas sa mreže u 16 časova.
A kako saznaje RTCG, došlo je do kidanja jednog od ključnih energetskih kablova.
Kada će ekipe moći da otklone havariju u ovom trenutku nije moguće precizirati zbog visokih temperatura i neophodnog hlađenja sistema, pa će više detalja biti poznato sjutra, saopšteno je, nezvanično, dopisniku Antene M.

Termoelektrana Pljevlja van pogona zbog kvara

Na večeras održanoj sjednici, Opštinski odbor Demokratske partije socijalista Nikšić jednoglasno je donio odluku da nosilac liste na predstojećim izborima bude predsjednik Odbora, Boris Muratović.
&nbsp;Takođe, na sjednici je usvojena odluka o samostalnom nastupu i istaknuto uvjerenje da će ostvareni izborni rezultat omogućiti prijeko potrebne političke promjene, saopšteno je iz te stranke.
- Usvajanjem navedenih odluka, Demokratska partija socijalista i zvanično kreće u borbu za Nikšić, kako bi nakon četiri godine propadanja i sramoćenja od strane aktuelne vlasti, ponovo učinili da naš grad bude perjanica nezavisne, građanske slobodarske i antifašističke Crne Gore- poručeno je sa sjednice.
Boris Muratović je magistar ekonomskih nauka. Učesnik je brojnih seminara, konferencija i projekata širom Evrope na kojima je unaprijedio svoje znanje i profesionalne vještine.&nbsp;
- Od 2012. radio je u Upravi za statistiku (MONSTAT) u oblastima demografije, turizma i energetike. Na lokalnim izborima 2017. godine u Nikšiću izabran je za odbornika. Tu funkciju obavlja do 2019. kada postaje direktor Turističke organizacije Nikšić, koju vodi i više nego uspješno do 2021. godine. Iste godine postaje šef najbrojnijeg Kluba odbornika Evropski tim za Nikšić, koji je u gradu pod Trebjesom prepoznat po izuzetnom opozicionom djelovanju. U aprilu 2024. godine, Muratović je na neposrednim stranačkim izborima izabran za predsjednika Opštinskog odbora. Takođe, član je Glavnog odbora Demokratske partije socijalista. Oženjen je i otac je dvoje djece- saopšteno je iz DPS-a.

DPS: Kreće borba za Nikšić, Boris Muratović nosilac liste

Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, poručio je da &nbsp;situacija koja se desila u Kotoru i Šavniku, gdje su stari sazivi parlamenata izabrali predsjednike opština dok traju izborni procesi, nije dobra za vladavinu prava u Crnoj Gori.&nbsp;
On se, gostujući u emisiji ''Argumenti'' na RTCG osvrnuo na brojna pitanja koja su trenutno aktuelna u Crnoj Gori, ali i na globalnom nivou.
Komentarišući izbor Vladimira Jokića &nbsp;za predsjednika Opštine Kotor, predsjednik je istakao da ta situacija pokazuje jednu nemoć i nefunkcionalnost institucija.
- Kad sam god reagovao javno &nbsp;na ovu temu, uvijek sam insistirao da je jedini izlaz iz ove situacije &nbsp;završetak izbornog procesa- kazao je Milatović.
Poručio je i da nije dobra poruka za crnogorske građane da se na taj način obesmišljava izbor.
Kazao da je jedino rješenje u ovim situacijama okončanje ovih izbornih procesa.
- Ovakve prakse nijesu dobre za demokratiju u Crnoj Gori- smatra Milatović.
Govoreći &nbsp;o otvorenim listama, Milatović kaže da su jedini izbori u okviru kojih &nbsp;građani direktno biraju svog predstavnika – predsjednički izbori.
- Iako imamo norme koje predviđaju da se direktno biraju poslanici i odbornici, to trenutno nije slučaj- istakao je Milatović.
Naglašava da se mora vratiti moć građanima.
- Građani imaju malu moć na parlamentarnim izborima. Oni biraju partiju, a ne predstavnike- istakao je Milatović.
Napominje da za većinu aktuelnih poslanika u crnogorskom parlamentu niko nije glasao.
- Ukoliko &nbsp;bi postojala politička volja, došlo bi se već u ovoj godini do nekog &nbsp;rješenja, a ako ne bude volje, imam pravo da predložim referendum o ovoj &nbsp;temi- kaže on.
Podržao je inicijativu da svi lokalni izbori budu u jednom danu.
Govoreći o odnosu sa premijerom &nbsp;Milojkom Spajićem, primijetio je da se taj odnos konstantno od strane &nbsp;medija pokušava staviti u kontekst ličnog.
- Nijesmo &nbsp;se svađali, nijesmo se mirili. Svaka moja kritika je bila argumentovana. &nbsp;Mislim da nekih 10-ak zakona, od 120 koliko je došlo na potpisivanje kod &nbsp;predsjednika, sam vratio sa jasnim argumentima zbog čega sam to uradio. &nbsp;Nikada nijesam čuo neki kontraargument- istakao je Milatović.
Ponavlja da je njihov odnos isključivo institucionalne prirode.
Što se tiče bezbjednosti predsjednika, to su stvari kojima se, kaže Milatović, bave ANB i UP.
- Postojale &nbsp;su određene snažne preporuke kada se radilo o bezbjednosti mene i moje &nbsp;porodice. Zbog čega nije ranije Vlada reagovala, to je pitanje za njih- &nbsp;istakao je Milatović.
Osvrnuo se &nbsp;na članak u novinama, u kojem se navodilo da se pravi put do &nbsp;Milatovićeve kuće na selu, i saopštio da je tekst netačan i da naslov &nbsp;nije korespondirao sa sadržajem teksta.
Govoreći o &nbsp;formiranju vlasti u Glavnom gradu, Milatović kaže da su kandidati za &nbsp;odbornike Pokreta za Podgoricu donijeli odluku s kim i kako vide &nbsp;budućnost Podgorice, bez konsultacija s njim.
- Mislim da je to bila dobra odluka, ali je to bila njihova odluka- istakao je Milatović.
Navodi &nbsp;da su odbornici Pokreta za Podgoricu, kada se donijela odluka o &nbsp;konstituisanju nove gradske vlasti, morali imati drugačiji stav od &nbsp;poslanika URE.
- Mislim da je nova &nbsp;gradska uprava krenula dobro. Da li će Saša Mujović svoju veliku &nbsp;energiju i želju pretočiti u velike rezultate, ostaje da se vidi- kazao je predsjednik.
Milatović ističe da ne razmišlja o formiranju partije.
- Kada &nbsp;sam podržao građansku listu, koja je imala veliki broj pokreta, smatrao &nbsp;sam da na taj način aktivno mogu da podržim kroz jedan svoj jasan stav. &nbsp;Ja nijesam dio bilo kog političkog pokreta u ovom momentu, ali ako &nbsp;politički procesi budu to od mene zahtijevali, neću bježati od &nbsp;odgovornosti- istakao je Milatović. &nbsp;
Govoreći o blokadi parlamenta od strane opozicije, kaže da rješenje treba tražiti u izvoru problema.
Kaže &nbsp;da je i opoziciji i vladajućoj većini stavio do znanja da je spreman da &nbsp;pomogne u rješavanju ove krize, pa čak i u dijelu slanja dopisa &nbsp;Venecijanskoj komisiji.
Stava je da ukoliko budemo pametnije sarađivali jedni sa drugima, možemo ostvariti članstvo u EU u predviđenom roku.&nbsp;
Smatra da moramo iskoristiti ovakav momentum za članstvo CG u EU. Kazao je &nbsp;da Crna Gora ima razvijeno strateško partnerstvo sa Sjedinjenim američkim državama.
Tražio &nbsp;je, kako kaže, sastanak sa najvećim državnim funckionerima u odnosu na &nbsp;aktuelne događaje u svijetu, da bi se vidjela pozicija Crne Gore, kaže &nbsp;Milatović.
Ako želimo da postanemo članica Evropske unije, jasna je naša vanjska politika, i ona mora biti evropska.
- Mora &nbsp;doći do mira u Ukrajini. Mislim da je ta zemlja previše propatila, &nbsp;izgubila na stotine hiljada stanovnika, i da im je u interesu da dođe do &nbsp;mira- kaže on. Kako navodi, to je bila i najveća poruka njegove &nbsp;podrške Ukrajini.
Kaže &nbsp;da DPS kao partija nije reformisana, i da i dalje sve odluke donosi &nbsp;Milo Đukanović, kojeg je, kako kaže, Milatović porazio na predsjedničkim &nbsp;izborima.
Ocjenjuje da nadležni nisu uradili mnogo da ispitaju postupanja mnogih bivših funkcionera, uključujući i Mila Đukanovića.
- Pozdravljam &nbsp;inicijativu Moma Koprivice, koji je danas pokrenuo postupak protiv &nbsp;Đukanovića, i da će nadležni raditi svoj posao- &nbsp;istakao je Milatović.
Poziva nadležne, koji, kako kažu, primaju visoke zarade, da se aktivnije uključe u ove slučajeve.
Napomenuo &nbsp;je da distribucija pravde u Crnoj Gori mora da bude brža i bolja. &nbsp;Ocjenjuje da se postepeno vraća povjerenje u tužilaštvo.
- Izborom nove predsjendice Vrhovnog suda, njen je zadatak da povrati povjerenje u sudstvo- navodi Milatović.
Kaže &nbsp;da je javnost bila tužna prije neki dan kada smo imali oslobađajuću &nbsp;presudu nakon što se desilo ubistvo čovjeka koji je radio svoij posao. &nbsp;(prim.aut Ljubiša Mrdak)
- Kako ja da ne kažem nešto oko toga?- pita se Milatović.
Kada je riječ o inicijativi za obeštećenje ratnih zarobljenika, kaže da je riječ o humanoj inicijativi.
- Ne &nbsp;postoji niko u Crnoj Gori ko nema člana porodice koji je prošao kroz &nbsp;golootočku golgotu. Mi kao društvo koje je bilo istinski demokratsko, &nbsp;moramo da ispravljamo nepravde iz prošlosti- istakao je Milatović.
Dodaje da smo dužni da ispravimo nepravdu.
- To &nbsp;su uradile i Hrvatska, i Slovenija i Srbija.. Jedina zemlja koja to &nbsp;nije uradila, a imala je najveći broj zatvroenika je Crna Gora- kazao &nbsp;je Milatović.&nbsp;
Navodi da se i ostale nepravde moraju ispraviti, poput logora u Morinju, ali da moramo primarno ispraviti unutrašnje nepravde.

Milatović: Sa Spajićem se nijesam ni svađao ni mirio, situacije u Šavniku i Kotoru loše za vladavinu prava, DPS se nije reformisao

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržvanje do 72 sata licu A.S. zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju sa tečkom tjelesnom povredom, saopšteno je iz ODT-a.
- Osumnjičeni je dana 21.februara 2025. godine napao metalnom šipkom oštećenog N.K., starog 77 godina, kojeg je prethodno pratio, zadajući mu više udaraca-navodi se u saopštenju.

Podgorica: Uhapšen zbog sumnje da je metalnom šipkom udarao 77-godišnjaka

Glavno ročište na suđenju po tužbi novinarke Tanje Pavićević protiv autorke propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalaknInsight Dušice Tomović, danas je u Osnovnom sudu završeno.
Jovanović i Tomović se do sada nijesu pojavile ni na jednom ročištu, a i današnju raspravu su namjeravale da odlože - nepojavljujući se, a prilažući preko svoje advokatice predstavku u kojoj su nanovo pokazale da je kritika vlasti i crkve za njih – ekstremizam.
Pavićević je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je, oslonivši se na „znanje lokalnih saradnica“, sačinio dva skandolozna izvještaja "Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu". Objavljeni su 16. i 30. novembra 2022. godine i u njima su Pavićević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski i nacionalni ekstremisti.&nbsp;
Advokatica tuženih kazala je da njene branjenice Jovanović i Tomović "nijesu mogle zbog obaveza da pristupe“, ističući da ne može decidno da se izjasni da li imaju namjeru da pred sudom daju iskaz u svojstvu parnične stranke „s tim što pretpostavlja da ukoliko to nijesu učinile do sada, da takve namjeru nemaju“.
Umjesto iskaza tuženih Jovanović i Tomović, koji su na prošlom ročištu tražili i advokat tužilje i sutkinja, tužene su neposredno prije početka današnjeg ročišta, preko svoje advokatice, dostavile podnesak u kojem optužuju Pavićević da je ekstremistkinja jer je bila na protestu Bogougodnica ispred Hrama u Podgorici, jer je potpisnica peticije protiv ustoličenja mitropolita SPC Joanikija, te zato što je bila na protestu ispred Vile Gorica uoči potpisivanja Temeljnog ugovora, ali i jer je bila na protestu podrške Bobanu Batrićeviću, iako se taj protest desio gotovo pola godine nakon što je objavljena skandalozna BIRN-ova mapa, a optužnica protiv univerzitetskog profesora „pala“.
Na skandalozne i nedokazane navode iz Birn mape su reagovale domaće i regionalne organizacije, kao i eksperti iz oblasti ekstremizma.
Jovanović i Tomović su u podnesku pomenule i dokument SOCTA, navodeći kako se u tom dokumentu navodi da je „procjena ozbiljnih i organizovanih prijetnji po bezbjednost u Crnoj Gori identifikovala prisustvo nekoliko radikalnih grupa u zemlji“, te da je Vlada Crne Gore 2022. godine izrazila zabrinutost zbog porasta vjerskog ekstremizma, ali da su „vlasti tada procijenile da je nivo prijetnje od terorizma u Crnoj Gori nizak“.
Sutkinja Radović je ponudila odlaganje završetka ročišta kako bi se tužilja upoznala sa navodima, ali je Pavićević to odbila i na licu mjesta dematovala navode uz jasnu konstataciju da tužene nijesu dostavile niti jedan dokaz o njenom bilo religioznom bilo nacionalnom ekstremizmu, te da sa svim što su činile i dalje čine pokušavaju da ograniče i ugroze njeno pravo na slobodu govora, kretanja, okupljajna, te da pominjanje SOCTA-e uz njeno ime daje osnov za novu tužbu.
- Kao što su javnost prije dvije godine zapljusnule dezinformacijama koje su demantovane, sada opet čine isto sa sudom, dostavljaju dezinformacije – kako bi odložile kraj suđenja - kazala je Pavićević.
Takođe, u podnesku su Jovanović i Tomović, reagujući na iskaz Pavićević dat na prošlom ročištu da ne bi uopšte reagovala da su njih dvije napisale kolumnu koja dozvoljava vrijednosne sudove, ustvrdile da „kolumna predstavlja jedan od novinarskih žanrova, isto kao i vijest, analiza, intervju, istraživanje“.&nbsp;
- Student prve godine novinarstva zna da postoje faktografski i analitički žanrovi. One su javnosti predstavile navodno faktografski žanr da bi se sada pozivale na vrijednosne sudove - pojasnila je Pavićević.
Nakon izjašnjenja Pavićević i čitanja dokaza dostavljenih uz tužbu, sutkinja je zaključila glavnu raspravu i prisutnima saopštila da će odluka biti donešena u zakonskom roku.&nbsp;
Prema Zakonu o parničnm postupku, sud će donijeti presudu najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave.
Pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se pet postupaka protiv autorki skandalozne BIRN-ove mape ekstremista za Crnu Goru, a u Sarajevu je protiv BIRN-a i direktora Denisa Džidića podnešeno osam pojedinačnih tužbi, od čega su 4 za sada dobile epilog u vidu sudske presude da su crnogorski građani oklevetani.

Tužene pokušale da odlože suđenje; bez pojavljivanja kroz podnesak iznijele nove skandalozne tvrdnje

NATO bi mogao biti u svojim posljednjim danima, upozorio je bivši komandant savezničkih snaga, dok Amerika pokazuje kolebljivost u svojoj posvećenosti transatlantskom savezu.
Admiral Džejms Stavridis, Amerikanac koji je služio kao NATO komandant za Evropu od 2009. do 2013. godine, rekao je da bismo mogli svjedočiti „posljednjim danima“ saveza i početku nove „Evropske ugovorne organizacije“.
Insistiranje Donalda Trampa da evropski lideri povećaju svoje budžete za odbranu, u kombinaciji s njegovim sukobom s Volodimirom Zelenskim u Ovalnom kabinetu, izazvalo je zabrinutost među članicama saveza.
- Mogli bismo gledati posljednje dane NATO-a. Ovo je suštinsko pitanje: koga ćete podržati? Demokratiju koja je pod napadom ili diktatora u Moskvi? Ovo će zabiti klin duboko u srce saveza i preliti se dalje od Ukrajine - na pitanje da li se Sjedinjenim Državama može vjerovati kao partneru. Mogli bismo vidjeti kraj NATO-a i početak nečega što bi se moglo nazvati Evropskom ugovornom organizacijom (ETO) - rekao je admiral Stavridis za CNN.
Njegovi komentari dolaze uoči samita u Londonu danas popodne, gdje se okupljaju generalni sekretar NATO-a, Volodimir Zelenski i drugi evropski lideri.
Razgovori, koje je planirao britnaksi premijer Kir Starmer kako bi informisao svoje kolege o razgovorima sa Trampom, zasjenjeni su eksplozivnim sastankom američkog predsjednika i Zelenskog u Bijeloj kući u petak.
Zelenski je stigao u Vašington kako bi potpisao sporazum o mineralima s predsjednikom, ali su razgovori propali nakon što je ukrajinski lider problematizovao pokušajie nove američke administracije da se upusti u diplomatiju s Rusijom.
Admiral Stavridis je rekao da će Moskva „otvoriti najbolje flaše votke“ u slavlju nakon ovog sukoba, koji će, kako je naglasio, biti crveni alarm za evropske članice NATO-a.
- Donald Tramp je jasno dao do znanja da ne želi imati nikakvu ulogu u pomaganju Ukrajini u budućnosti. To je geopolitička greška epskih razmjera. Sada će se u Evropi upaliti alarmi – moraće da preuzmu odgovornost. Da sam Evropljanin, sada bih govorio: moram povećati izdvajanja za odbranu, moram osnažiti svoje evropske odbrambene kompanije, moram izgraditi evropske oružane snage, moram uspostaviti komandnu strukturu izvan NATO-a - rekao je admiral.
U proteklim nedjeljama spekulisalo se o tome da li Tramp planira povući SAD iz NATO-a, čiji je Amerika osnivač.
Predsjednik Tramp je više puta pozivao članice da povećaju vojnu potrošnju na dva odsto BDP-a, upozoravajući tokom izborne kampanje da bi ohrabrio Rusiju da „radi šta god hoće“ zemljama NATO-a koje ne ispune svoju finansijsku obavezu.
U posljednjem mjesecu, Tramp je dodatno pojačao svoje zahtjeve, podstičući članice NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu čak na pet odsto BDP-a.
Očekuje se da će samitom u Londonu dominirati rasprave o potrebi za većom evropskom odbrambenom saradnjom, usljed straha da savez više ne može računati na podršku SAD.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je spreman „otvoriti raspravu“ o mogućem budućem evropskom nuklearnom odvraćanju, nakon zahtjeva Fridriha Merca, budućeg njemačkog kancelara.
U međuvremenu, Merc je naglasio potrebu da kontinent brzo djeluje kako bi „postigao nezavisnost“ od Sjedinjenih Država po pitanju odbrane.

Moguće je da svjedočimo posljednjim danima ovog vojnog saveza i rađanju ETO-a

Ponašanje Trampa i Vensa prema Zelenskom u Bijeloj kući i podrška Zaharove njima dvojici, može se uporediti sa tretmanom češkog predsjednika (Emila) Hahe, od strane Ribentropa, Geringa i Himlera 1939, kada su ga nacisti maltretirali čitavu noć - udarali, šamarali, pljuvali, boli injekcijama sa drogom, da bi ujutro, potpuno slomljen, potpisao ugovor o protektoratu i okupaciji Češke od Trećeg rajha. To je i u Nirnbergu kvalifikovano kao zločin protiv mira – ocijenio je bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava prof. dr Nebojša Vučinić za Portal ETV.&nbsp;
U Bijeloj kući u Vašingtonu 28. februara sastali su se američki i ukrajinski predsjednici Donald Tramp i Volodimir Zelenski, međutim, mediji koji su prisustvovali sastanku, prenijeli su mučne scene drskih, arogantnih pokušaja Trampa i njegovog potpredsjednika Džeja Di Vensa da ponize i zastraše Zelenskog.
Sve je počelo kada je Zelenski kazao Trampu da se s „ubicom“ ne smije ići na kompromise i da su potrebne garancije za dugotrajan mir između Ukrajine i Rusije, na što je Tram odgovorio da ne želi da govori ružne stvari o Vladimiru Putinu (predsjednik Rusije), jer će to otežati pregovore.&nbsp;
Zelenski je u Americi boravio kako bi sa Trampom potpisao sporazum o rijetkim mineralima, koje bi eksploatisala Amerika, a Ukrajina zazvrat dobila njenu zaštitu u pregovorima sa Putinom za prekid agresije na ovu zemlju.&nbsp;
Potpredsjednik SAD-a Vens optužio je Zelenskog da ne pokazuje poštovanje, da se prepire i agituje pred američkim medijima, te konstatovao da su mu komentari nepristojni.&nbsp;
- Jeste li ijednom rekli hvala – kazao je Vens.
Tramp je ponavljao Zelenskom da mu je zemlja u velikoj nevolji. Nije mu dozvolio da mu odgovori uz konstataciju: „Ne, ne, mnogo ste pričali“.
- Ne dobijate ovo. Imate prokleto dobre šanse da izađete dobro zbog nas - rekao mu je Tramp, uz konstataciju da su Ukrajini, „preko ovog glupog predsjednika /Džo Bajdena/“ dali „350 milijardi dolara“...
Tramp je insistirao da Zelenski mora da se dogovori s Rusijom – „ili smo van toga“, optužujući ga da nije dovoljno zahvalan na vojnoj i političkoj podršci SAD, te da se „kocka s Trećim svjetskim ratom“.
Sastanak je prekinut, sporazum nije potpisan i Zelenski je napuštio Ameriku.&nbsp;
Ubrzo se oglasila portparolka ruske diplomatije Marija Zaharova ističući kako su Tramp i Vens pokazali „uzdržanost“ u verbalnom obračunu sa Zelenskim, kojeg je nazvala „ološem"“.
Evropske zemlje, poslije ovog skandaloznog sastanka, stale su uz Ukrajinu i Zelenskog.
U Londonu je juče održan evropski mirovnom samit, a razgovaralo se o bezbjednosnim garancijama koje evropski kontinent može da ponudi Kijevu u slučaju prekida vatre sa Rusijom.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute, sinoć je, nakon samita, novinarima rekao da saveznici žele „osigurati da Putin nikada, nikada više ne pokuša napasti Ukrajinu“.
- To znači da će u Ukrajini biti prisutni evropski vojnici kako bi bili sigurni da se taj mir održava i da je održiv, da je postojan, trajan - naveo je Rute.
U nekoliko gradova u SAD juče su održani proukrajinski protesti.

Vučinić: Nacisti maltretirali Hahu, kao Tramp i Vens Zelenskog

Ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio. &nbsp; Istinu o ratu Ukrajini predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je oteo i hladnokrvno strijeljao, pred televizijskim kamerama, u direktnom prenosu. A Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, zemlje-heroja koja teško krvari pod ruskom agresijom pune tri godine, bezočno je pokušao da predstavi kao diktatora koji bahato provocira treći svjetski rat. &nbsp; NEOSJETLJIVOST NA UŽAS Trampa, baš kao i potpredsjednika Vensa, nije dodirniula mučna ukrajinska priča. Nijesu željeli da znaju išta o masovnom masakru u Buči, toj monstruozno planiranoj likvidaciji staraca, žena, đece; o masovnim grobnicama o Izjumu, o mučionici i stratištima u Hersonu... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc" data-rendition-name="original" width="1024" height="684" loading="lazy" alt="UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči "> <figcaption>UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči(Photo: UGC)Copyright 2022 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Nije njih dvojicu bilo briga - ni za dugotrajnu opsadu i stravično ubijanje Marijupolja; za raketni napad na dječju bolnicu u Kijevu, za granatiranje Željezničke stanice u Kramatorsku; za Bahmut, Andrijevku, Pokrovsk, za još desetine i desetine gradova i sela, sprženih u ruskoj agresiji... Na kraju, nije ih bilo briga za sudbinu hiljada ukrajinske đece koje su ruski vojnici oteli i odveli ih, tamo neđe u nedođiju ogromne ruske stepe... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj"> <figcaption>SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Taj 1. mart, taj razgovor u Vašingtonu, u Ovalnom kabinetu, tužan je dan za Sjedinjene Američke Države, ali i za demokratski svijet. Zgaženi su principi na kojima se decenijama i decenijama formirala velika američka nacija, još od vremena Deklaracije o nezavisnosti. &nbsp; Razbucana je u paramparčad ona, dugo formirana, slika američkog predsjednika kao lidera slobodnog svijeta. I još gore: ugušena je nada da će oni kojima funkcija daje veliku moć, znati da je koriste u cilju humanosti a ne golog interesa, ličnog ili grupnog ili državnog... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24" data-rendition-name="original" width="495" height="369" loading="lazy" alt="NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp"> <figcaption>NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da, ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio: predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp otvoreno je pokazao da, osim za svoj interes, predano radi i za interes ruskog predsjednika Vladimira Putina. &nbsp; Neki su to besramno žrtvovanje ukrajinskog naroda i ukrajinske države poredili sa onim evropskim ćutanjem pred Drugi svjetski rat. Kada su 1938. godine, prestrašene Velika Britanija i Francuska nacističkoj Njemačkoj predale veliki dio Čehoslovačke, čiji je predsjednik Emil Hala tada doživio srčani udar tokom razgovora sa Adolfom Hitlerom. &nbsp; Ipak, Trampovo i Vensovo postupanje nije bilo farsično ponavljanje istorije nego brutalna trgovina tuđim ljudima i tuđom državom. I sve to kao nekakav bestijalni politički rijaliti: htjeli su pred kamerama da ponize i ucijene Zelenskog i tako ga slome prije stvarnih razgovora ili pregovora. &nbsp; I, možda će se, nakon onog udesa u Ovalnom kabinetu, tek sada neki Amerikanci prisjetiti riječi predsjedničke kandidatkinje Kamale Haris koja je prije četiri mjeseca tvrdila da će Tramp pokušati da primora Ukrajinu da se preda u borbi protiv ruskog agresora. &nbsp; ,,Vidjećete, Putin će sjedjeti u Kijevu, ako Tramp pobijedi“, poručila je Haris prošlog oktobra. &nbsp; UKRAJINSKA VJEČNA ,,ČERVENA KALINA" Ne, neće se to desiti. Ukrajina nikada neće dopustiti da postane država-rob. Prije će nestati u plamenu borbe za svoju slobodu. Posred Vašingtona, Volodimir Zelenski je pokazao da je istinski predstavnik jednog istinski hrabrog, herojskog naroda. &nbsp; I sigurno je: ona pod okupacijom povijena červena kalina - cvijet koji tako jasno simbolizuje nezavisnost Ukrajine i samobitnost ukrajinskog naroda – uzdignuće se opet. I to s proljeća, baš kao u slavnoj pjesmi, i baš na nepreglednim ukrajinskim poljima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae" data-rendition-name="original" width="166" height="304" loading="lazy" alt='UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina" '> <figcaption>UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ukrajinska pjesma o červenoj kalini bila je zabranjena od 1919. do 1991. godine. Pa je preživjela I dočekala nove generacije spremne da se bore za svoju slobodu i slobodu domovine. I tako je Zelenski ostavio putokaz za nove generacije Ukrajinki i Ukrajinaca. &nbsp; Ili, što bi naš veliki pjesnik rekao: na groblju će iznići cvijeće za daleko neko pokoljenje. &nbsp; Ta budućnost osvojene slobode, izvojevane uz ogromne žrtve, ne smije da zamagli vidik sadašnjosti novog vremena koje rađaju Tramp i trampisti. Teškog vremena. Dešavanja u Vašingtonu pokazuju tektonski poremećaj koji desničarsko nastrojeni, sebi i svom biznisu okrenuti, pohlepni tim Donalda Trampa izaziva na svjestkoj političkoj sceni. TEŠKO PITANJE ZA CRNOGORSKO DRUŠTVO A za Balkan, pa naravno i za Crnu Goru, otvara se pitanje: ako jedna velika zemlja od 44 miliona građana može biti bizaran ulog u nemoralnoj trgovini Trampa i Putina, kako će se ta nova uloga Sjedinjenih Američkih Država odraziti na pozicije malih država na zapadnom Balkanu, poput Crne Gore ili Bosne i Hercegovine ili Makedonije? Država koje su već bile meta imperijalnih politika. &nbsp; Nije to naučna fantastika. Sjećate se, nedavno, one velike, prljave igre oko projekta ,,Otvoreni Balkan”, tobožnje zamisli o tobožnjem jedinstva balkanskih država? U stvari: novom pokušaju realizacije starih planova o stvaranju Velike Srbije i Albanije na Zapadnom Balkanu. Samo, ovog puta ne ratom, nego kroz varke međunarodne politike. &nbsp; I baš kako su u Crnoj Gori mnogi ćutali juče, ćute i danas. Na skaradnu predstavu iz Bijele kuće, osim hitre i precizne reakcije bivšeg predsjednika Mila Đukanovića i jedva čujne polurečenice aktuelnog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića – većinska crnogorska vlast je većinski šutala. &nbsp; Ćutnja predsjednika Skupštine Andrije Mandića je sasvim razumljiva: četničkom vojvodi, koji se upinje da Crna Gora bude dio srpskog sveta, sasvim odgovara da Ukrajina što prije postane dio ruskog sveta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt=',,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"'> <figcaption>,,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  A zašto danima ćuti govorljivi premijer i lider PES-a Milojko Spajić? Moguće da ga baš briga za Zelenskog, jer u sebi još pjeva onu ,,Gad bless America” posvećenu inauguraciji Trampa. Ili ga, što je najbliže istini, ne interesuje ona Crna Gora koja ne služi njegovim ličnim interesima ili interesima velikosrpske politike kojoj on vjerno služi kao premijer? &nbsp; Principi ga, svakako, odavno ne sputavaju, ako su ikad. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84" data-rendition-name="original" width="864" height="486" loading="lazy" alt="UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke "> <figcaption>UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Baš kao i Ervina Ibrahimovića, potpredsjednika Vlade i lidera Bošnjaka. I on uporno ćuti. Mada, tu je šutnju najlakše objasniti jednim stihom Blaševićeve pjesme: ,,...vlast je vlast, a čast je čast”.&nbsp; Predsjednik Bošnjačke stranke izgleda ne prihvata da su ta dva pojma u istoj liniji prioriteta. &nbsp; Žalosna je istina o stvarnoj politici aktuelne većine u parlamentarnoj većini: ćutanje na nepravdu koja se čini Zelenskom i Ukrajini je znak odobravanja Trampove politike. &nbsp; Zato je sada na potezu građanska Crna Gora koja ne smije da ćuti. Samo da vidimo: kolika je ta i koliko je glasna ta građanska Crna Gora? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Moderna galerija: Izložba Filipa Jankovića povodom njegovog 90. rođendana

Izložba će trajati do 30. aprila.

Tagovi

Termoelektrana Pljevlja van pogona zbog kvara

DPS: Kreće borba za Nikšić, Boris Muratović nosilac liste

Milatović: Sa Spajićem se nijesam ni svađao ni mirio, situacije u Šavniku i Kotoru loše za vladavinu prava, DPS se nije reformisao

Podgorica: Uhapšen zbog sumnje da je metalnom šipkom udarao 77-godišnjaka

PRATITE TVe UŽIVO