Na slikama žena je isključivo simbol ljubavi, majčinstva, sa duhovnom i fizičkom ljepotom. Ono na čemu sam insistirao, i do čega sam došao u toku rada jeste da sam formu sveo na jednostavnije oblike, stvarajući kontrast toplo hladno, sa cijem da dođe do izražaja ta duhovnost, ali i fizička ljepota žene, kazao je u emisiji "Srećan dan", na Televiziji E, slikar Goran Ćetković.
U Tivtu 29. marta u 18 sati biće otvorena grupna izložba posvećena ženama, a umjetnik. Goran Ćetković se na izložbi predstaviti sa četiri slike velikog formata, nastale u sklopu ciklusa "Drvo života" čiji je centralni motiv žena.
Izložba će biti organizovana u čast žene, kaže Ćetković, reakcija na 8. mart, a organizator izložbe je, ističe on, galerija A&amp;A Interior u Porto Montenegru.
- Izložbu će činiti slike i skulpture sedam autora. Pored mene će izlagati i ostala značajna imena kao što je Darja Bajagić, Zoran Obrenović, Naod Zorić, Rajko Vesna Sušić, Sekana Radović. To su imena koja će se predstaviti na ovoj izložbi, koja je tematski koncipirana za ženu. Ja ću se predstaviti sa svojim ciklusom Drvo života koji je upravo posvećen toj tematici - rekao je Ćetković.
Ciklus "Drvo života" nastao je u periodu, objašnjava Ćetković, od 2020. do 2022. godine, posle ciklusa "Slijepi putnici", a karakteristike tog ciklusa jesu što je to prvi njegov ciklus posvećen, kako kaže, isključivo ženi.
- Na tim slikama žena je isključivo simbol ljubavi, majčinstva, sa duhovnom i fizičkom ljepotom. Ono na čemu sam insistirao, i do čega sam došao u toku rada jeste da sam formu sveo na jednostavnije oblike, stvarajući kontrast toplo hladno, sa cijem da dođe do izražaja ta duhovnost, ali i fizička ljepota žene - istakao je Ćetković.
U toku pandemije covid19, prisjeća se Ćetković, stvarao je ciklus "Slijepi putnici", koji je, objašnjava on, bio inspirisan tom problematikom i sa svim sa čim se društvo susrelo.
- Poslije toga je uslijedila reakcija, koja je na neki način bila bježanje od surove stvarnosti, i onda se desio ciklus Drvo života, u kom sam težio da se krećem tim nekim optimističnim temama. Žena je vječna tema koja je obrađivana kroz istoriju umjetnosti, još od praistorije kroz Vilendorfske venere, zatim antiku, renesansu, čitav 19.vijek, i modernu umjetnost gdje su poznata imena poput Pikasa, Modeljanija, koji su se bavili isključivo tom temom - podsjetio je Ćetković.
Tri dobi žene, kaže Ćetković, je naslov koji je koncipirao organizator, čemu se nije, ističe on, prilagođavao, već se kroz svoje stvaralaštvo kreće spontano i istraživački.
- Umjetnost je sama po sebi jedan misteriozan čin, i to je ono što je neprocjenjivo. Ja ne volim koncepte i neka unaprijed promišljanja i koncipiranja, jednostavno na tematiku sam se odazvao, za razliku od pojedinih umjetnika koji su morali da pristupe toj temi, bukvalno da kreiraju i stvaraju svoje radove na tu temu, ja sam već imao ciklus Drvo života, koji je odgovorio tematici samog koncepta ove izložbe. Ono čime se bavim kroz Drvo života je da je negdje žena prikazana kao majka, lijepo u zaobljenim formama sa stomakom, koji je simbol rađanja novog života, zatim kroz same nazive dolaze do izražaja ti neki fenomeni kao što je slika Plodovi, koja takođe simbolizuje ženu, slike Zanos, Venera. Kroz svoje stvaralaštvo se krećem uvijek od tog univerzalnog, želim da na neki način se bavim tim temama - zaključio je Ćetković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCUsGD9lwmLM&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ćetković: Žena je vječna tema

Danas predstavljamo, uslovno rečeno, manje poznate stranice srednjovjekovne crnogorske istorije, a to je slučaj i sa Kultom Blažene Ozane Kotorke, Crnogorke iz Lješanske nahije, koja je još za života, a naročito poslije smrti, ugradila sebe u hrišćanski identitet Crne Gore, a čiji anđeoski lik nadilazi nacionalne i državne granice, rečeno je juče na otvaranju izložbe „Kult Blažene Ozane Kotorke“ u Novom Sadu u okviru Međunarodne izložbe Art Ekspo.
Izložbu je otvorio povjerenik Matice crnogorske za Srbiju dr Radonja Dubljević.
Izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ koja je prvi put pred publikom bila u Kotoru u decembru prošle godine je, prema riječima Dubljevića, „projektni zadatak Matice crnogorske kojim želimo da tokove srednjovjekovne sakralne baštine Crne Gore gdje Kult Blažene Ozane Kotorke zauzima posebno značenje, učinimo dostupnim, kako široj, tako i stručnoj javnosti u zemlji i inostranstvu.“
– Na ovoj postavci akumulirane su memoralije na Blaženu Ozanu Kotorku, koje su nastale tokom stoljeća u istorijskim spisima, književnim djelima, likovnoj i muzičkoj umjetnosti, uključujući fotografije nastale povodom ceremonije – poblaženja iz 1930. godine. Izložba, uz prateći katalog koji ne samo svojim obimom nego i sadržinom, predstavlja presjek društvenog života srednjovjekovnog Kotora, obuhvata najvažnije sastavnice Kulta Blažene Ozane Kotorke. Ova blaženica je, uz patrona grada i Kotorske biskupije Svetog Tripuna, i prije zvaničnog dekreta njenoj beatifikaciji od strane Svete Stolice 1927. godine, tokom minulih vjekova bila ličnost koja predstavlja neizostavni marker duhovnog identiteta Boke Kotorske i Crne Gore. Njen kult je bio prisutan i duž Dalmacije, kao i u rodnoj Crnoj Gori, Lješanskoj nahiji, selu Relezi, gdje su je pravoslavni nazivali „Svetom Odivom“, s kojom su, po narodnom kazivanju, mještani ovog sela bili u srodstvu – naveo je u govoru Radonja Dubljević.
Katarina Kosić u dokumentima crkve, a u narodnom predanju Jovana Đujović, kao mlada crnogorska pastirica je došla u slobodni Kotor, s obzirom da je njena domovina pala pod osmansku vlast, i smjestila se u znamenitu kotorsku plemićku porodicu Buća, u kojoj je stekla prva znanja o katoličkoj vjeri. Potom je postala „ponizna kćer svetog Dominika“, odnosno monahinja dominikanskog reda, što je ostala do kraja života, provodeći ga u pokori i strogom postu.
– Kult Blažene Ozane Kotorke istovremeno otvara i druge horizonte, ne samo zbog činjenice da je ova blaženica do kraja života održavala odnose sa svojim rodnim krajem, već se i na njenom primjeru ukazuje postojanje dinamičnih društvenih procesa na razmeđi 15. i 16. vijeka između Crne Gore za vrijeme dinastije Crnojevića, a nakon njih pod osmanskom vlašću i Kotora pod mletačkom upravom. U tom smislu, treba naglasiti da za života Blažene Ozane Kotorke, dakle u prvoj polovini 16. vijeka postoje istorijski izvori, odnosno referentna literatura, na osnovu koje zaključujemo da u tom vremenu političke granice i vjera nijesu razdvajale Bokelje i Crnogorce; oni su dijelili mnoge tuge i radosti. Glavne svečanosti slavili su zajednički – navodi se u govoru.
Dubljević smatra da izložba Matice crnogorske može biti izazov za nova istraživanja i tumačenja Kulta Blažene Ozane Kotorke, s obzirom da se za dvije godine navršava 100 godina od kada ju je Sveta Stolica proglasila blaženicom katoličke crkve.
– Taj čin, osim duhovnog, odnosno vjerskog karaktera imao je i šire značenje za društvene odnose na ovom prostoru. O tome postoje mnoga pisana svjedočanstva, ali i foto-dokumentacija, kojima se potvrđuje da je njeno proglašenje za blaženicu odgovaralo tadašnjoj državnoj ideologiji, jer je Ozana, uz Njegoša, Štrosmajera, Preradovića i druge ličnosti, bila jedna od uporišnih tačaka politike integralnog jugoslovenstva, koje je imalo plodno tlo na crnogorskom prostoru – navodi se u govoru povjerenika Matice crnogorske.
Otvaranju izložbe su pored novosadske publike prisustvovali predstavnici crnogorskih udruženja iz Vojvodine i generalna konzulka Crne Gore u Sremskim Karlovcima Nevenka Ćirović.

500x500

1250x600

1084x550

Neizostavni marker duhovnog identiteta Crne Gore

Izložba slika crnogorskog umjetnika Vladimira Jovićevića biće otvorena 17. marta u 19 sati u galeriji Centra za kulturu Prijestonice na Cetinju (Dvorski trg br. 1).&nbsp;
Izložbu koju organizuje Matica crnogorska sa CKZ Prijestonice će otvoriti istoričarka Ljiljana Zeković.
Ovaj akademski slikar inspiraciju nalazi u crnogorskoj tradiciji i kulturnom nasljeđu, a njegove vještine posebno dolaze do izražaja kod slikanja portreta.&nbsp;
Prema riječima Ljiljane Zeković, kod Jovićevića je sve -„u skladu: vedrina, ljepota, izvjesnost i prava mjera, lirska meditacija melanholične zatvorenosti i poetika lirske vedrine, izraženi likovnim jezikom stvaraoca koji respektabilnim umijećem harmonizuje klasično i moderno u jedinstven i samovoljan stil realističkog izraza.“
Jovićević je rođen u Podgorici 1987. godine. Stručno obrazovanje sticao je na Akademiji lijepih umjetnosti u Terniju i na Akademiji umjetnosti u Firenci, gdje je i radio nekoliko godina po završetku studija. U Crnu Goru se vratio 2019. godine. Trenutno živi i radi u Tivtu.
Ovo mu je peta samostalna izložba a biće otvorena do 31. marta 2025. godine.

Tradicija i nasljeđe kao inspiracija

Izložba u čast devedesetog rođendana Filipa Jankovića, umjetnika koji &nbsp;ima status istaknutog kulturnog stvaraoca, biće otvorena u četvrtak, 6. &nbsp;marta u 20 časova u Modernoj galeriji.
Preko sedamdeset godina duga karijera Filipa Jankovića obilježena je &nbsp;brojnim nagradama i priznanjima, kao što su Trinaestojulska nagrada i &nbsp;Nagrada ULUCG “Milunović, Stijović, Lubarda” Imao je brojne samostalne i &nbsp;grupne izložbe u zemlji i inostranstvu.
Kustoskinja izložbe, istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić, u svom tekstu za katalog navodi:
- Čitav opus slikara Filipa Jankovića je u svojim polazištima i &nbsp;ishodištima okrenut ka dubokom i delikatnom osjećanju i razumijevanju &nbsp;fenomena prirode i fenomena slike. Njegova djela spadaju u najvažnije i &nbsp;najbolje primjere crnogorskog slikarstva od 60-ih godina prošlog vijeka &nbsp;do danas. Ovaj vremenski raspon od 70 godina, obilježen je turbulentnim &nbsp;promjenama, pojavama i trendovima u umjetnosti, pa je tim neobičnije, &nbsp;bar na prvi pogled, kako djelo Filipa Jankovića koji je od početka &nbsp;dosljedan modernističkim obrascima i tradicionalnim motivima ostaje &nbsp;konstantno aktuelno i visoko pozicionirano. Po prirodi nepretenciozan i &nbsp;nezainteresovan za kritičko-teorijske eksplikacije vlastitog djela, &nbsp;umjetnik je, birajući za intimnu umjetničku strategiju kontinuirani, &nbsp;disciplinovani, posvećeni rad, sa izrazitim etičkim odnosom prema &nbsp;profesiji i tihom odlučnošću da istraje, pokazao da je moguće ostaviti &nbsp;snažan lični pečat, a ostati vjeran klasičnoj slici, kao i da je suština &nbsp;umjetničke dimenzije u poetskom, a ne fizičkom sloju djela. Kada se &nbsp;uzmu u obzir i umjetnikova živa radoznalost duha, refleksivnost, &nbsp;izrazita vizuelna osjetljivost, široka erudicija i zanimanje za muziku, &nbsp;koji su fino utkani u njegovu likovnu poetiku, zadobijaju se obrisi &nbsp;predstave o složenosti slojeva i značenja njegovog stvaralavštva- istakla je Karadžić.
Filip Janković rođen je 28. avgusta 1935. godine u Gornjoj Gorici kod &nbsp;Podgorice. Akademiju za likovne umjetnosti i specijalni tečaj završio &nbsp;je 1964. godine u Beogradu. Studirao je u klasi Ljubice Sokić, Marka &nbsp;Čelebonovića, Mila Milunovića I Nedeljka Gvozdenovića. Na Akademiji &nbsp;likovnih umjetnosti u Parizu specijalizirao je 1970/71. kod profesora &nbsp;Singiera. Studijska putovanja: Francuska, Holandija, Italija, Velika &nbsp;Britanija, SSSR i Njemačka. Bavio se i pedagoškim radom.
Izložba će trajati do 30. aprila.

Moderna galerija: Izložba Filipa Jankovića povodom njegovog 90. rođendana

Miodrag Dado Đurić je svojim impresivnim opusom dosegao najveće domete stvaralačkog izraza, a svojim imenom proslavio našu državu širom svijeta. Na tome će mu Crna Gora zauvijek biti zahvalna, vrijeme je da mu se odužimo za to kako dolikuje. Njegovo djelo i ime to zaslužuju - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović koji je i otvorio večerašnju izložbu Miodraga Dada Đurića „Anđeli iz Crne Gore“ u galeriji Crnogorske akademije nauka i umjetnosti u Podgorici. Kazao je da je sa posebnim zadovoljstvom prihvatio poziv da to učini. - Jer ovim povodom objedinjujemo dvije važne teme za crnogorsku kulturu - afirmaciju stvaralaštva velikog crnogorskog umjetnika i potencijal privatnih umjetničkih kolekcija. Zato želim da, na samom početku obraćanja, apostrofiram pregalaštvo gospodina Jovovića u građenju privatne kolekcije umjetničkih djela, o čijoj vrijednosti najbolje svjedoči izložba zbog koje smo se večeras okupili - naveo je Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250224210252_8c39dc4001f80cbb426425192fa892934df005489eef03b782a62679a2c0e4f8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250224210252_8c39dc4001f80cbb426425192fa892934df005489eef03b782a62679a2c0e4f8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Sa izložbe"> </figure>  Istakao je da posebno želi da pohvali namjeru gospodina Jovovića da kolekciju učini javnom.&nbsp; - Država mora, kroz institucionalnu podršku i pravnu zaštitu, imati ozbiljan i odgovoran pristup ovoj inicijativi jer mogućnost da kolekcija poput ove postane javno dostupna može izmijeniti kulturnu mapu ne samo našeg Glavnog grada već i cijele države. U instituciji Predsjednika Crne Gore i u meni lično možete uvijek naći iskrenu podršku za svaku inicijativu usmjerenu ka razvoju i promociji crnogorske kulture. Stoga uvažavam programsku koncepciju Galerije Crnogorske akademije nauka i umjetnosti koja se u kratkom vremenskom periodu, za nepune dvije godine od osnivanja, istakla kao važna platforma za promociju crnogorske umjetnosti - poručio je Milatović. Programi ove galerije imaju, dodaje on, posebnu relevantnost u aktuelnom kontekstu kada je zatvoren dio Umjetničkog muzeja na Cetinju u kojem su predstavljene zbirke crnogorske likovne umjetnosti i gdje je, ujedno, izložena i najveća javna kolekcija Dadovih radova u Crnoj Gori. On je istakao da se u plejadi velikana koji su proslavili Crnu Goru kao zemlju slikara, Dado izdvaja po tome što se njegova profesionalna afirmacija prvo desila u inostranstvu, a tek nakon toga i kod nas.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250224210252_5fc309af630c9f1ad06d92c86e10dcb392a0784deecc99dbd823fd75d02164d5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250224210252_5fc309af630c9f1ad06d92c86e10dcb392a0784deecc99dbd823fd75d02164d5" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Milatović izložba"> </figure>  - Već decenijama unazad njegovo djelo zastupljeno je u najvažnijoj literaturi o umjetnosti 20. vijeka. To potvrđuje da se Dado ubraja u velikane, ne samo crnogorskog već i evropskog slikarstva. Njegovo pripadanje Crnoj Gori je imalo emocionalnu i poetsku dimenziju. O Dadovom odnosu prema Crnoj Gori najupečatljivije govore njegove riječi koje se često i sa ponosom citiraju: "Čitavo moje slikarstvo je izvađeno iz Crne Gore, kao kad čovjek izvadi draču iz tabana ili ruke. Ja čupam svoje slike iz Crne Gore. Što više starim sve je više volim. Ona je element topline u meni" - naveo je Milatović. Činjenica da su Dadovi radovi sporadično zastupljeni u zbirkama i izloženi u postavkama crnogorskih muzeja, te da u Crnoj Gori nije publikovana nijedna sveobuhvatna analiza njegovog djela, nameće, cijeni Milatović, teško pitanje. - Da li je odnos Crne Gore prema Dadovom djelu bio adekvatan? Ne pretendujući da dajem odgovor na ovo pitanje, za koje držim da nije važno samo za crnogorsku kulturu već i za cijelo naše društvo, pozivam da svi razmislimo o ovome - rekao je Milatović. On je čestitao svima koji su doprinijeli organizaciji izložbe i ovom izuzetnom i važnom predstavljanju Dadovog djela.&nbsp; - Počastvovan sam što sam večeras ovdje sa vama, uz želju da crnogorske kulturne i obrazovne institucije u narednom periodu posvećenije nastave sa izučavanjem i promocijom djela Miodraga Dada Đurića, kao i podsticanjem umjetničkog stvaralaštva - zaključio je Milatović.

Milatović: Crna Gora će zauvijek biti zahvalna Dadu Đuriću, vrijeme je da mu se odužimo

Retrospektivna izložba "Dado: Istorija prirode 1953-2000” autorke Amarant Zidon otvorena je u Galeriji SANU u Beogradu.
Događaju je prisustvovao ministar kulture Srbije Nikola Selaković koji je iskoristio priliku da u Instagram objavi "prisvoji" slavnog crnogorskog slikara savremene umjetnosti 20. vijeka Miodraga Dada Đurića.
- Prisustvovao sam otvaranju fantastične prve retrospektivne izložbe "Dado: Istorija prirode 1953-2000", autorke Amarant Zidon, ćerke našeg proslavljenog slikara, koji je začetak svog stvaralaštva i studentske dane proveo u Beogradu - naveo je Selaković u objavi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fnikolaselakovic.official%2Fp%2FDD2rn2it93q%2F%3Fhl%3Den&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Antena M piše da se srpski mediji još nijesu usudili na prisvoje čovjeka koji je gotovo u svakoj prilici naglašavao da je Crnogorac.
Retrospektivnu izložbu u Beogradu otvorena je u organizaciji Galerije SANU, Fondacije "Plavo" i Fondacije "Za srpski narod i državu", uz pomoć srpskog Ministarstva kulture.

Srpski ministar "prisvojio" Miodraga Dada Đurića

Matica crnogorska je u Centru za kulturu u Danilovgradu otvorila izložbu „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“. Prisutne je na samom početku pozdravio predsjednik Matice crnogorske Ogranak Danilovgrad Veselin Popović. – Broj sačuvanih dokumenata iz ovog perioda u Crnoj Gori je mali. Do toga je došlo zbog uticaja stranih zavojevača, nekada i nepogoda, otuđivanja ali i nebrige od strane onih koji su morali da budu odgovorniji prema crnogorskoj kulturnoj baštini, pismenosti i književnosti u najstarijoj prošlosti. Ipak, ostalo je svjedočanstvo, što se najbolje vidi iz činjenice da je daleke 1494. godine u štampariji Crnojevića štampan „Oktoih“. Da bi se na pravi način shvatio značaj ovog događaja treba znati da se to odigralo odmah po otkriću Amerike i 40 godina poslije prve Gutenbergove štamparije – istakao je Popović. Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović ponovio je još jednom da nastanak štampe na crnogorskom prostoru, „te značajan broj štampara koji potiču sa ovog podneblja i koji su djelovali u Crnoj Gori i izvan nje, s kraja XV i početka XVI vijeka, zauzima posebno mjesto kada je u pitanju crnogorska kulturna baština, naročito ona srednjovjekovna, koja počiva na uspješnoj sintezi istočne i zapadne tradicije.“ – Upravo na primjeru pojave i razvoja crnogorskog srednjovjekovnog štamparstva prepoznajemo &nbsp;takvu matricu, s obzirom da u referentnoj literaturi i dalje egzistira naučna hipoteza da su umijeće štampe majstori iz Crnojevića štamparije savladali kod Andrije Paltašića Kotorinina, prvog poznatog štampara sa crnogorskog prostora, koji je u Veneciji krajem 70–tih godina XV vijeka započeo pečatanje knjiga na latinskom i grčkom jeziku. U istorijskim izvorima na tako malom geografskom prostoru, od Crnogorskog primorja do basena Skadarskog jezera, pojavljuje se krajem XV i početkom XVI vijeka veći broj lica koja su se bavila štamparskom djelatnošću. Mišljenja smo da postoji objektivni razlog da predmetna izložba treba da inicira dublja promišljanja i istraživanja, tj. nauka treba da pruži adekvatan odgovor u pogledu pismenosti ondašnjeg društva na razmeđi XV i XVI stoljeća. Hrišćanski identitet na crnogorskom prostoru tokom medievalne faze naše istorije širio se, između ostalog, na narodnom, tj. staroslovenskom jeziku, prvo putem manuskripta nastalim u brojnim manastirskim odnosno samostanskim skritorijumima, a kasnije štampanim izdanjima, čije autorstvo direktno ili indirektno vezujemo sa ličnostima sa crnogorskog prostora – rekao je Jovović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214121252_503bc83e8a206aa2c5af4682187e4102a20fa5bb648b095dfa451f649c85fde0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241214121252_503bc83e8a206aa2c5af4682187e4102a20fa5bb648b095dfa451f649c85fde0" data-rendition-name="original" width="1600" height="974" loading="lazy" alt="Sa otvaranja izložbe u Danilovgradu"> <figcaption>Sa otvaranja izložbe u Danilovgradu(Photo: Matica crnogorska)</figcaption> </figure>  Prema njegovim riječima, ovu izložbu trebamo sagladati i u jednom širem kontekstu, „kroz djelovanje slovenskih prosvjetitelja Ćirila i Metodija, koji su omogućili da uprkos protivljenju Rima i Carigrada slovenskih jezik bude jedan od službenih jezika tada jedinstvene Hrišćanske crkve, a nakon raskola 1054. godine jedinstveni staroslovenski jezik, koji je vremenom dobijao varijacije, odnosno zasebne redakcije, opstao je u bogosluženju u Pravoslavnoj i Katoličkoj crkvi, čiji su knjige u skriptorijama, a potom u štamparijama nastajale na glagoljici i ćirilici.“ – Upravo, ova izložba je bila povod da se prisjetimo zajedničke, kako staroslovenske tako i hrišćanske baštine Crne Gore, gdje publika ima priliku da se direktno upozna sa crnogorskim ćirilskim inkunabulama nastalim do kraja XV vijeka, koje predstavljaju osobenu vrijednost evropske kulture. U tom kontekstu želimo apostrofirati činjenicu da među slovesnkim narodima samo Česi, Hrvati, Crnogorci i Ukrajinci imaju inkunabule, što je bitan indikator kulturnih dometa naših predaka – objasnio je Jovović. Izložba „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ obišla je u jubilarnoj godini Češku, Srbiju i većinu crnogorskih gradova, a ovom u Danilovgradu Matica crnogorska zaključuje obilježavanje 530 godina crnogorskog štamparstva.

Crnogorske ćirilske inkunabule predstavljaju osobenu vrijednost evropske kulture

Izložba Matice crnogorske „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ biće otvorena sjutra u 18 sati u Centru za kulturu u Danilovgradu (Trg 9. decembar).
Na izložbi će govoriti predsjednik danilovgradskog Ogranka Matice crnogorske Veselin Popović i predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović.
Izložbom „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ Matica crnogorska obilježava 530 godina od štampanja prve knjige/inkunabule „Oktoiha prvoglasnika“ (1494) u državnoj štampariji dinastije Crnojevića kao prve štampane knjige kod Južnih Slovena.
Kroz 24 panoa dimenzija 80 x 110 cm i prateći katalog na crnogorskom i engleskom jeziku predstavljen je rad Crnojevića štamparije i štamparije Božidara Vukovića Podgoričanina.&nbsp;
Autorski tim izložbe čine prof. dr Božidar Šekularac, prof. mr Suzana Pajović i Ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske.

Izložba Matice crnogorske povodom 530 godina štamparstva u Crnoj Gori

Svečano otvaranje Podgoričkog likovnog salona zakazano je za petak, 6. decembar u 20h u Modernoj galeriji u Podgorici, saopštili su organizatori na današnjoj press konferenciji.
Podgorički likovni salon prvi put je organizovan 1995. godine, i uz jedan prekid 1999. godine, održavao se sve do 2008. godine. Ove godine, u organizaciji JU Muzeji i galerije Podgorice manifestacija započinje novi život.
Govoreći o počecima Podgoričkog likovnog salona, direktorka JU Muzeji i galerije, Ivana Ćupić objasnila je da je prvobitno bio zamišljen kao promocija podgoričkih umjetnika koji su svojim radom i kreativnim djelovanjem zaslužili posebno mjesto u kulturi grada, i da se ta tradicija salona nastavlja ove godine.
- Prva izložba salona nakon duge pauze ima za cilj da okupi i prezentuje savremene lokalne i regionalne umjetnike. Kao manifestacija duge tradicije, ovogodišnji salon se nadovezuje na već postignute rezultate, koji su pratili kako društvene tako i umjetničko-istorijske tokove, te nastavlja sa propitivanjem aktuelnih umjetničkih pojava, ali i metodoloških pristupa i koncepata - istakla je Ćupić.
Organizatori Podgoričkog likovnog salona posebno su zadovoljni zbog saradnje sa dr Sanjom Kojić Mladenov, muzejskom savjetnicom iz Muzeja savremene umetnosti Vojvodine, selektorkom ovogodišnjeg salona.
- Iskustvo rada na salonima je uvijek interesantno i izazovno, jer oni predstavljaju veoma važne likovne manifestacije za svaki grad gdje se organizuju i za lokalnu umjetničku scenu. Na njima se obično prezentuju neka aktuelna likovna dešavanja, ali oni uvijek odražavaju i aktuelna društvena dešavanja, koja naravno utiču i na samu umjetnost, kao i na organizaciju samog salona. Tako da, kada sam čula da se salon dugo godina nije održavao u Podgorici, tim mi je bio još veći izazov, jer treba da razmišljate o tome na koji način da ga postavite i osmislite, da bi on imao neki svoj dalji put u narednom periodu - izjavila je ovogodišnja selektorka salona, Sanja Kojić Mladenov.
- Moja ideja u nekom smislu modaliteta same izložbe je bila takva da to ne bude jednostrana selekcija od strane gostujućeg kustosa, već da radim zajedno sa kustoskim timom institucije- objasnila je Kojić Mladenov, posebno izražavajući zahvalnost kolegama iz JU Muzeji i galerije, sa kojima je sarađivala.
Ona je dalje istakla da je veoma važno, kako za samu instituciju, tako i za umjetnike, što je salon izašao u polje regionalne saradnje, jer na njemu ove godine učestvuju autori iz Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Srbije i naravno Crne Gore, od kojih neki ne žive više u Crnoj Gori.
Pojašnjavajući inspiraciju za naslov Podgoričkog likovnog salona ‘’Vrt nade, umjetnost i potraga za istinom’’, Kojić Mladenov je govorila o različitim pristupima i inspiracijama umjetnika. Radovi se razlikuju u medijskom smislu, od tradicionalnih do modernih, kao i tematski se razlikuju, jer se neki bave društvenim odnosima, drugi ekološkim praksama.
-Tema Podgoričkog likovnog salona ‘’vrt nade’’ simbolično ukazuje na to da je umjetnička scena vrlo raznovrsna i da na njoj postoji bogatstvo raznolikosti, dok je ‘’potraga za istinom’’ uvijek prisutna u umjetnosti, mada je ukazivanje na istinu veoma zapostovljeno u našem društvu, jer u masi i kakofoniji informacija koje imamo zaboravljamo na osnovne društvene vrijednosti, koje čine i samu umjetničku scenu. To je ‘’potraga’’, mi nećemo sigurno doći do apsolutne istine, ali saloni umjetnosti i jesu manifestacije na kojima postavljamo pitanja, a na posjetiocima je i javnosti, kao konzumentima, da dalje o tome razmišljaju. ‘’Nada’’ je važna, jer bez nje napredak ne može da se postigne, i zato ovo jeste optimistična poruka salona, za koji se nadam da će nastaviti svoj dalji uspješan put - objasnila je Kojić Mladenov ideju vodilju ovogodišnjeg salona.
Kustos Miloš Marjanović, saradnik na Podgoričkom likovnom salonu, osvrnuo se na neophodnost ovakvih smotri umjetnosti u lokalnim sredinama, koje objedinjavaju poetike i lokalne sredine i države Crne Gore u najboljem kontekstu za umjetnost i stvaralaštvo, da vidimo gdje idemo mi, gdje ostali, i idemo li uopšte u pravom smjeru i dajemo li rezultate. Zbog toga su, po njemu, ovakve smotre značajne, ukoliko se ova manifestacija razvije i bude razvijala i dalje.
Podgorički likovni salon ove godine će imati i nagradni fond. Prva nagrada će biti novčana, druga otkup rada, a treća organizacija izložbe tokom 2025/2026. godine. Žiri koji će izabrati pobjedničke radove čine Sanja Kojić Mladenov, Ivana Ćupić, Miloš Marjanović i Jelena Janković iz Nove galerije, koji će o pobjednicima odlučivati nakon što salon bude prezentovan javnosti.
Ćupić je, ispred organizatora ovogodišnjeg salona, pojasnila da im je bila želja da upravo obnove nekadašnji Podgorički likovni salon, a ne da formiraju novu manifestaciju, jer smatra da je salon nepravedno oduzet podgoričkim i crnogorskim umjetnicima, a za koji mnoge vežu lijepe uspomene i profesionalni počeci.

Božena Miljić

Izložba „Vrt nade, umjetnost i potraga za istinom“ otvara Podgorički likovni salon

KIC „Budo Tomović” biće domaćin samostalne izložbe slika Dragana Pečurice koja će biti otvorena u četvrtak 5. decembra, u izložbenom holu, u 19 sati.
Izložbu će, kako se navodi u saopštenju, otvoriti doktorantkinja kulturologije i dramska spisateljica Marija Sarap i moći će da se pogleda do 16. decembra.
- Postavka obuhvata osamnaest slika u tehnici ulje na platnu, a slikarski pravac je magični realizam - naveli su iz KIC-a "Budo Tomović".
Dragan Pečurica je rođen 1963. godine u Kotoru. Izlagao je na više zajedničkih i samostalnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Živi i radi u Herceg Novom.

Samostalna izložba slika Dragana Pečurice: Magični realizam u KIC-u "Budo Tomović"

Svečana sjednica Skupštine opštine Ulcinj povodom dana opštine, ove godine neće biti održana, zato što su odbornici odlučili da se priključe građanima koji će u subotu 5. aprila biti održan u ovom gradu.
Kako je kazao predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu u izjavi dostavkjenoj medijima, zbog svega što se desilo i što se i dalje dešava, na ovaj dan, koji označava završetak berbe maslina i početak sezone plovidbe, neće im biti do slavlja.
- Vrijeme je da podignemo glas i zajedno sa vama izađemo na veličanstveni protest kako bismo zaštitili Ulcinj od odluka koje se donose bez nas i bez da su čuli vaš glas - poručio je Nimanbegu građanima Ulcinja.
Građani će se okupiti u 12 sati na Maloj plaži kako bi iskazali protest zbog iskazane namjere Vlade da investitoru iz Ujedinjenih Arapskih Emirata da na korišćenje na 90 godina, ili 99 kako je najavljivao premijer Milojko Spajić, kompletno zaleđe Velike plaže.
- Ako im nije dovoljan glas odbornika, dođite da im vi pošaljete poruku da jesmo za investicije, ali želimo da razvoj bude održiv i baziran na našim planovima, a ne na planovima drugih. Želimo transparentnost i odgovornost od onih koji donose odluke za nas, a bez vas. Želimo da Ulcinj sačuva svoj identitet i značaj, da Solana bude glavno stanište ptica u Evropi, da maslinjaci budu najzelenija i najljepša zona na Mediteranu. Želimo da Ulcinj bude koljevka vaše djece, od danas i u buduće. Proslave i dječji koncerti će biti održani, jer ovo što radimo - radimo za našu djecu - poručio je Nimanbegu.
Podsjećamo, dva sporazuma koje je premijer Crne Gore Milojko Spajić potpisao sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima o ekonomskoj i saradnji u turizmu, koji otvaraju put za zakup Velike plaže u Ulcinju, za lokalnu zajednicu su neprihvatljivi.

Nimanbegu: U subotu umjesto proslave Dana opštine protest protiv sporazuma sa UAE

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata A.M. iz Cetinja, zbog osnovane sumnje da je učinila krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.
- Osumnjičena je sa svog instagram profila u kontinuitetu objavljivala postove uvredljive i prijeteće sadržine o A.T, službenici Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, usljed čega je oštećena osjetila strah za svoju i bezbjednost svoje porodice - navedeno je iz ODT-a.&nbsp;

ODT: Jednoj osobi zadržavanje do 72 sata zbog ugrožavanja sigurnosti

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, hrvatski evroparlamentarac Tonino Picula saopštio je tokom sastanka sa ministarkom evropskih poslova Maidom Gorčević da Crna Gora treba da otkloni nepotrebne tenzije i spoljašnji uticaj u odnosima sa susjednim zemljama.
U objavi na mreži X Picula je sastanak sa Gorčević ocijenio sadržajnim i naveo da je Crna Gora predvodnik politike proširenja.
- Crna Gora je predvodnik politike proširenja i važno je da nastavi s konkretnim pomacima u području vladavine prava - poručio je Picula.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTPicula%2Fstatus%2F1907423185470964024&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Picula sa Gorčević: Važno je da Crna Gora otkloni nepotrebne tenzije i spoljašnji uticaj u odnosima sa susjedima

Građani Cetinja su se i večeras okupili u 17.26 sati u mjestu Kruševo ždrijelo gdje su ostali sat vremena, insistirajući na pravdi i odgovornosti državnih struktura nakon dva masovna ubistva u Prijestonici.
Oni ove mirne blokade organizuju više od mjesec svakodnevno, iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora.
Blokade se organizuju neprekidno kao vid saučešća porodicama stradalih u dva nezapamćena i nerasvijetljena zločina, prilikom čega je živote izgubilo dvadeset troje njihovih sugrađana.
Okupljanja počinju simbolično u 17:26 sati, vremenu kada su se dogodili tragični događaji, i traju sat.

Cetinjani i večeras na Kruševom ždrijelu

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: izlozba