Izložba „3D štampani svijet“, koju je organizovao Elektrotehnički fakultet Univerziteta Crne Gore u okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture - FUNK 2025, održana je danas u Rektoratu Univerziteta Crne Gore.
Izložba je, kako su saopštili sa UCG, privukla posjetioce iz akademske zajednice, institucija i privrede.
Autorka programa i profesorka Elektrotehničkog fakulteta prof. dr Milena Đukanović istakla je da izložba „3D štampani svijet“ pokazuje koliko kreativnost i znanje mogu da doprinesu društvu kada se udruže nauka, tehnologija i društvena odgovornost.
- Ovi radovi su rezultat višegodišnjeg truda naših studenata, njihovog istraživačkog duha i želje da kroz inženjerske inovacije poboljšaju kvalitet života u zajednici. Posebno smo ponosni na projekte koji doprinose inkluzivnosti - od 3D štampe didaktičkih pomagala za djecu i osobe sa invaliditetom, do modela koji povezuju kulturu i tehnologiju - kazala je prof. dr Đukanović.
Cilj im je, kako je istakla, da pokažu da tehnologija može biti humana i da stvara svijet u kojem su znanje, empatija i kreativnost jednako važni.
Postavka je predstavila rezultate višegodišnjih studentskih projekata realizovanih uz podršku brojnih institucija, među kojima su Fond za inovacije, Zavod za školstvo, Centralna banka i Biblioteka za slijepe.&nbsp;
Projekti su, kako su kazali na UCG, bili usmjereni na inovacije u inkluzivnom obrazovanju, 3D štampu didaktičkih igračaka i namještaja za vrtiće, a pojedini radovi prikazani su i na Nedjelji dizajna u Milanu i u sjedištu Ujedinjenih nacija u Beču.
- Posebnu pažnju privukao je projekat 3D štampe crnogorskih perpera, realizovan u saradnji sa Centralnom bankom Crne Gore, čiji su primjerci trajno pohranjeni u Muzeju novca na Cetinju - naveli su na UCG.
Treći segment izložbe, pod nazivom „Kultura svima“, nastao je u saradnji sa Bibliotekom za slijepe i Kulturnim centrom Homer, a promovisao je inkluzivnost u kulturi.
- Izloženi radovi mladih kreativaca, uključujući 3D skenirane i štampane kulturne spomenike, doprinose većoj dostupnosti kulturnih sadržaja osobama sa invaliditetom, posebno slijepim i slabovidim osobama - istakli su u saopštenju.
Izložba je, naglašavaju, ujedno bila priznanje za inovativnost studenata Elektrotehničkog fakulteta, među kojima su i dobitnici UNESCO-ovih nagrada, kao i potvrda društvene odgovornosti Univerziteta Crne Gore.
Festival umjetnosti, nauke i kulture - FUNK, pokrenut prošle godine povodom jubileja 50 godina Univerziteta Crne Gore, promoviše umjetnost, nauku i kulturu, studijske programe, te naučnu i umjetničku produkciju studenata i akademskog osoblja.
Ovogodišnje izdanje, koje traje od 1. oktobra do 1. novembra, obuhvata 30 programa u devet festivalskih cjelina: Govornica, Forum, Kino, Teatar, Izložba, Knjiga, Radionice, Sport i Svirke.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

„3D štampani svijet“: Tehnologija može biti humana i stvarati univerzum u kojem su znanje, empatija i kreativnost jednako važni

Trideset godina nakon ratova i raspada Jugoslavije, region i dalje prepoznaje zabrinjavajuće sličnosti sa periodom devedesetih. Upravo zbog toga, izložba „Devedesete: od nepristajanja do otpora“, otvorena danas na Cetinju, predstavlja snažno podsjećanje koliko je važno suprotstaviti se retrogradnim ideologijama i opomena da društvo mora naučiti iz sopstvenih grešaka.
Izložbu su organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO), Fondacija M90 i Kulturni front iz Srbije, u saradnji sa Centrom za kulturu Prijestonice Cetinje.
Cetinje – simbol otpora i slobode
- Upravo u našem gradu organizovani su jedini antiratni protesti u tadašnjoj Crnoj Gori, koji su ostali zapisani kao svjedočanstvo da se može i mora birati pravda umjesto sile, ljudskost umjesto mržnje, i otpor umjesto pristajanja - kazao je Mirko Stanić, potpredsjednik Skupštine Prijestonice Cetinje, otvarajući izložbu.
On je podsjetio da duh otpora na Cetinju nije nikada ugašen, već da je grad ostao branik građanske Crne Gore, odlučno suprotstavljen svakom pokušaju potčinjavanja njenog identiteta.
- Na Cetinju se nikada nije ćutalo pred nepravdom, niti trgovalo slobodom. Iako danas živimo u drugačijem vremenu, borba za slobodnu i građansku Crnu Goru, nažalost, još uvijek traje - &nbsp;poručio je Stanić.
Prostor za dijalog i suočavanje s prošlošću
Direktorka Centra za kulturu Prijestonice Cetinje Jelena Lela Milošević istakla je da izložba otvara prostor za dijalog o periodu koji je obilježio živote čitavih generacija.
- To je dio istorije koji služi kao opomena. Ova izložba je prilika da se zapitamo da li idemo pravim putem i da li ponavljamo greške iz prošlosti - kazala je Milošević, dodajući da su upravo ovakve inicijative važne za očuvanje demokratskog duha i društvenu odgovornost.
Ambasadori: Dijalog, razumijevanje i empatija kao nasljeđe otpora
- Nasljeđe sukoba i danas je prisutno u našim zajednicama, u sjećanjima i pričama koje narodi pričaju o sebi. Suočavanje s tim nasljeđem nije lako, ali je neophodno - &nbsp;kazao je Nj. E. Martijn Elgersma, ambasador Kraljevine Holandije.
On je upozorio na savremene prijetnje miru – nacionalizam i populizam – i istakao važnost izložbe kao prostora za razumijevanje i empatiju.
- Ova postavka ne zatvara priču, već otvara prostor za dijalog i humaniju budućnost - zaključio je Elgersma.
Zamjenik ambasadorke Republike Francuske, Bertrand Baucher, ocijenio je da izložba ne nudi jednostavne odgovore, već podstiče promišljanje i razgovor.
- Francuska je ponosna što podržava ovu izložbu. Nadam se da će podstaći dublje promišljanje i povezivanje među ljudima - kazao je Baucher.
Uljarević: Vrijednosti otpora ne smiju izblijedjeti
Izvršna direktorka CGO-a Daliborka Uljarević naglasila je simboličnost činjenice da se izložba održava upravo na Cetinju, gradu slobodarskog duha i građanskog otpora.
- Antiratna energija Cetinja bila je jedan od svetionika razuma u moru ludila. Istoriju ne čine samo oni koji su vladali, već i oni koji su se suprotstavili – mediji, umjetnici, aktivisti i svi koji su birali mir, a ne mržnju. Vrijeme prolazi, ali vrijednosti ostaju. Ova izložba je posveta svim ljudima koji su, bez obzira na cijenu, birali da ostanu ljudi čuvajući obraz i slobodu kroz otpor - poručila je ona.
Ubović: Mladi treba da znaju da otpor i humanost imaju lice i ime
Upravitelj Fondacije M90 i jedan od autora izložbe Dejan Ubović kazao je da je počastvovan što je izložba prvi put predstavljena na Cetinju.
- Ova postavka podsjeća da su i u najtežim vremenima postojali oni koji su birali hrabrost i humanost. Takvi primjeri pokazuju da otpor i humanost imaju lice i ime - kazao je Ubović, pozivajući mlade da posjete izložbu i suoče se s pričama iz tog perioda.
Izložba otvorena do 25. oktobra
Izložba „Devedesete: od nepristajanja do otpora“ biće otvorena do 25. oktobra 2025. godine u Galeriji Centra za kulturu Prijestonice Cetinje, radnim danima od 9:00 do 19:00, a subotom od 9:00 do 17:00 sati.
Ova postavka je dio inicijative „Muzej devedesetih“, koja je do sada predstavljena u Beogradu, Sarajevu, Podgorici i Budvi. Realizuju je Kulturni front, Fondacija M90 i CGO, uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Holandije, kroz MATRA program, Evropskog fonda za Balkan (EFB) i projekta Shared Horizons, koji finansira Republika Francuska i sprovodi Expertise France Groupe AFD.
Sadržaj izložbe je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove donatora.

Izložba koja otvara dijalog o devedesetima i našoj sadašnjosti

Ambasada Finske u Beogradu i KIC ,,Budo Tomović” organizuju izložbu „80 godina priča o Muminima“, posvećenu čuvenim likovima iz pera finske spisateljice i ilustratorke Tuve Janson, koja je svojim djelima obilježila djetinjstva generacija širom svijeta.
Ambasador Finske, Nj.E. Niklas Lindkvist će otvoriti izložbu u četvrtak, 9. oktobra, u holu KIC-a „Budo Tomović”, u 19 sati.
- Već 80 godina, Mumini osvajaju srca čitalaca širom svijeta zanimljivim pričama i univerzalnim temama. Priče o Muminima nijesu samo maštovite priče za djecu. One prenose duboke poruke o porodici i prijateljstvu, avanturi i istraživanju, prihvatanju i toleranciji, kao i o prirodi i životnoj sredini. Tuve Janson, čiji je maternji jezik bio švedski, stvorila je svijet koji i danas inspiriše i povezuje ljude svih uzrasta - naveli su u KIC-u.
Izložba će biti otvorena do 17. oktobra.

Izložba „80 godina priča o Muminima“ od četvrtka u KIC-u

Od mokre košulje Kolina Firta u filmu „Gordost i predrasude“ do Safari odijela Meril Strip u filmu „Moja Afrika“, u londonskom Muzeju mode i tekstila priređena je izložba „Kospropa“, legendarnog studija specijalizovanog za izradu kostima iz različitih istorijskih epoha, koji je postao sinonim za oblačenje kultnih likova u nagrađivanim filmovima i televizijskim serijalima.
„Kosprop“ je promijenio način na koji se kostimi dizajniraju i kreiraju. Osnovao ga je 1965. godine Džon Brajt, dobitnik Oskara i nagrade BAFTA, piše RTS.
Kroz svoj rad kao kostimograf, modni kreator, savjetnik, kolekcionar i istoričar, Brajtova inteligencija i oko za detalje prisutni su u brojnim filmskim, televizijskim i pozorišnim produkcijama.
Želja mu je bila da odjeća u filmovima i serijama bude što realističnija.
- Ubijeđen sam da ako odjeću učinimo što autentičnijom, ona će biti univerzalna. Istina je istina za sva vremena - govorio je Brajt.
Tokom proteklih 60 godina, ta relativno jednostavna misija dovela je do stvaranja nekih od najznačajnijih kostima svih vremena: košulje iz doba Regentstva koja je, jednom pokvašena, pretvorila Kolina Firta u srcelomca u filmu Gordost i predrasude iz 1995. godine; Safari odijela Meril Strip u filmu Moja Afrika iz 1985. godine, koje je na kraju inspirisala bezbroj modnih pista; raščupanog odijela Džonija Depa iz Pirata sa Kariba sa početka 18. vijeka, toliko vješto zaprljanog da praktično možemo da osjetimo miris kroz ekran.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDOyN5O_DqvL%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ova jedinstvena izložba prikazuje mnoge kostime koji nikada ranije nisu viđeni u javnosti. Kostimi Helen Bonam Karter iz filma Soba s pogledom, Megi Smit iz Dauntonske opatije, Lesli Menvil iz filma Gospođa Haris ide u Pariz.
Svi ovi kostimi bili su rezultat neumornog istraživanja i zanatskog rada visoko obučenih majstora iz „Kospropa“, koji koriste materijale i tehnike iz iste epohe kako bi postigli filmski realizam.
Svi ti kostimi, i desetine drugih, sada su izloženi u Muzeju mode i tekstila u južnom Londonu kao deo ‘Costume Couture’, nove izložbe koja slavi 60 godina Brajtovog revolucionarnog rada u „Kospropu“.
- "Kosprop" je nudio nešto na šta su filmski stvaraoci reagovali – željeli su više realizma u svom radu - naglašava istoričar filma i kustos izložbe, Kit Lodvik.&nbsp;
Dodaje da je Kosprop omogućio glumcima da se transformišu u drugu osobu.
Izložene su odjevne kombinacije iz cjelokupne istorije „Kospropa“, sa naglaskom na mnoge dobitnike Oskara za najbolji kostimografski dizajn na kojima je studio radio, uključujući filmove Soba s pogledom, Hauardsov kraj iz 1992. godine i Male žene iz 2019. godine.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDPDr9t-DKF7%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Brajt napominje da obim izložbe omogućava mnogim generacijama zanatlija koje su radile u „Kospropu“ da se prisjete produkcija koje su ih inspirisale da uđu u svijet kostimografije.
Izložba ‘Costume Couture’ je svjedočanstvo posvećenosti „Kospropovog“ tima: neki od izloženih predmeta, poput višeslojne haljine iz šezdesetih godina 19. vijeka iz Netfliksove adaptacije serije Leopard iz 2025. godine, napravljene su za statistkinje i kao takve su se možda pojavile u pozadini scena samo na djelić sekunde.
Mnoge tehnike koje koristi „Kospropovo“ osoblje više nisu uobičajene u praksi van ateljea visoke mode modnih kuća kao što su „Šanel“ i „Dior“. Brajt naglašava da je važno održati ove tehnike u životu u eri kojom dominira jeftin mašinski rad, „jer je prošlost uvijek ono na čemu gradimo budućnost – dobro je imati konac koji nas vodi iz prošlosti u budućnost“, smatra čuveni kostimograf.

Londonska izložba prikazuje 60 godina kostima iz poznatih filmova i TV serija

Izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ koju je priredila Matica crnogorska biće otvorena u Umjetničkom paviljonu Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore 2. oktobra u 19 sati, saopšteno je iz Matice crnogorske.
Izložbu će otvoriti Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović, a o kultu crnogorske svetice govoriće istoričarka umjetnosti Radojka Abramović, koautorka kataloga.&nbsp;
U muzičkom dijelu programa će nastupiti vokalna solistkinja Zorana Latković i profesor gitare Nikola Pejović koji će izvoditi djela Paizijela i Hendla.
- Na crnogorskom i engleskom jeziku na 23 bogato ilustrovana panoa dimenzija 70 x 100 cm, izložba prikazuje život i duhovnu izuzetnost crnogorske čudotvorke i svetice Blažene Ozane rodom iz Releza, Lješanska nahija. Katarina Kosić (prema nekim predanjima Jovana Đujović), rođena 25. novembra 1493. godine, u svojoj 14. godini dolazi u Kotor gdje počinje da služi u kući kotorskog plemića, vijećnika i sudije Aleksandra Buće i njegove žene Marine (rođene Bizanti). Nakon sedam godina, 1515, prišla je trećem redu svetog Dominika kad je i položila zavjet siromaštva, čistote i poslušnosti i promijenila svoje kršteno ime u Ozana. Plemenitosti i posvećenosti Blažene Ozane Kotorke koja je brinula o siromašnima vremenom su dodata i brojna čudotvorstva. Provela je pedeset i dvije godine stroge pokore, a preminula je 1565. godine u 72. godini života. Papa Pije XI je 1927. godine dozvolio javno i crkveno poštovanje Blažene Ozane Kotorke, čime je ova crnogorska pastirica, kotorska služavka i dominikanska trećoretkinja postala prva katolička južnoslovenska blaženica- navodi se u saopštenju.
Izložbu prati i katalog na 104 strane. Autorke teksta su Radojka Abramović i nedavno preminula predsjednica Ogranka Kotor Matice crnogorske Mileva Pejaković-Vujošević koja je i inicijator ovog projekta.
&nbsp;Na realizaciji izložbe „Kult Blažene Ozane Kotorke“ sarađivali su i Jasna Jeknić-Stijović i Slavko Dabinović. Izložbu i katalog grafički je oblikovala Suzana Pajović, profesorica Fakulteta likovnih umjetnosti UCG.
- Izložba će zatvoriti Međunarodni naučni skup pod nazivom „Hrišćanstvo i hrišćanska kultura na prostoru Crne Gore“ koji se održava danas i sjutra u organizaciji Matice crnogorske, a za posjetioce će biti otvorena do 11. oktobra 2025. godine- zaključuje se u saopštenju,

''Kult Blažene Ozane'' pred publikom u Podgorici

U mjestu Trpezi, na lokalitetu Kutnje brdo, danas je svečano otvorena izložba pod nazivom „Njegujemo kulturu različitosti za srećniju budućnost“, koja će biti otvorena za posjetioce narednih 15 dana.
Nosilac projekta je Mreža nevladinih organizacija iz Petnjice, a realizaciju je podržao Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih i ljudskih prava Crne Gore.
Izložba, kako su saopštili organizatori, za cilj ima da afirmiše i promoviše kulturnu raznolikost, međusobno uvažavanje i zajedništvo kao ključne vrijednosti za stvaranje pravednijeg i srećnijeg društva.
Prikazani su radovi i dokumentacija koji oslikavaju bogatstvo različitih etničkih i kulturnih identiteta u ovom regionu, sa posebnim fokusom na važnost očuvanja i njegovanja tradicije.
- Kroz ovu izložbu želimo da pošaljemo jasnu poruku - različitost nije prijetnja, već bogatstvo koje treba njegovati. Petnjica je primjer zajednice u kojoj različite kulture i tradicije žive jedna pored druge, i upravo u toj raznolikosti vidimo budućnost u kojoj svi imaju jednaka prava i šanse - izjavila je koordinatorka projekta Sabaheta Novalić.
Organizatori pozivaju sve građane Petnjice i okolnih mjesta da posjete izložbu i daju svoj doprinos jačanju međusobnog razumijevanja i tolerancije.
Svi zainteresovani mogu &nbsp;posjetiti izložbeni prostor u Trpezima svakog dana tokom trajanja izložbe.

Otvorena izložba „Njegujemo kulturu različitosti za srećniju budućnost“ u Trpezima

Izložba slika i promocija književnog djela slikarke i književnice iz Beranke Dace Marković, koja živi i radi u Beogradu, biće održana sjutra u 20 sati u Galeriji Most u Podgorici. Organizatori izložbe su Galerija "Most" i časopis " Komun@". Na otvaranju izložbe i na promociji njenih knjiga proze i poezije govoriće: Slobodan Vuković, novinar i publicista, mr Željko Rutović, kulturolog i publicista, mr Amer Ramusović, glavni i odgovorni urednik časopisa Komun@, prof. dr Draško Došljak, profesor, književnik i književni kritičar i Slavko Marković, profesor i književnika, a posjetiocima ovog događaja obratiće se i sama autorka Daca Marković. Daca Marković, koja je rođena u tadašnjem Ivangradu, decenija živi i radi u Beogradu, a čitav svoj život posvetila je slikarstvu i književnosti. Kao slobodan umjetnik i književnik, izlagala je na 43 samostalne izložbe, od toga 20 muzeja i galerija: Lugano, Vukovar, Podgorica, Moskva, Perast, Berane, Rožaje Šid, Sv. Stefan idr. Kolektivno izlagala na 460 izložbi u zemlji i inostranstvu, među kojima,Tuzla, G. Milanovac, Moskva, Rijeka, Trebinje, London, Lugano, Požarevac itd. Dobitnik je &nbsp;12 nagrada(između ostalih &nbsp;Zlatna četka-Moskva, tri godišnje nagrade &nbsp;ULUPUDS-a,zlatne značke KPZ Srbije…) i učesnik 15-tak umjetničkih kolonija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903100940_74918d237f2979531a15e6cfee28673b3d23dcf52e8908708767cbf98baeebdf.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903100940_74918d237f2979531a15e6cfee28673b3d23dcf52e8908708767cbf98baeebdf" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="Daca Marković"> <figcaption>Daca Marković(Photo: Komun@)</figcaption> </figure>  Njen atelje u potkrovlju jedne zgrade u ulici Nikole Tesla broj 4 u Zemunu i u rodnoj kući u Beranama u Polimskoj br.102 prave su male galerije umjetnosti jednog slobodnog umjetnika. Njene slike likovna publika bila je u prilici da vidi u mnogim gradovima širom bivše Jugoslavije, a Daca često kaže: “Sve dok sam živa, ja ću da slikam i pišem. To me drži, navikla sam na to. Ja međutim radim kao da je sve normalno, učestvujem na izložbama, nastavljam da pišem". Jedan njen rad nalazi se u Njujorku u jednom muzeju. Jugoslaviju je prestavljala kao jedini njen učesnik na međunarodnoj izložbi u švajcarskom gradu Luganu pod nazivom ,,Umjetnost, juče, danas sjutra”. Izlagala je sa velikanima kao što su Šagal, Dali, Pikaso, Vorhol i zamislite, tada i Daca Marković iz Jugoslavije… Posebno je ponosna na gostovanje u Moskvi 2000. godne, gdje je na poziv ministra kulture ruske prijestonice tada kao učesnik Srbije i Crne Gore imala samostalnu izložbu u galeriji tamošnjeg &nbsp;ministarstva kulture i bila učesnik &nbsp;međunarodnih &nbsp;izložbi &nbsp;,,Zlatni kist” i “Zlatna četka“. Na toj izložbi se predstavila sa tri rada iz ciklusa slika “Rat gledan kroz prozor” a djela su rađena na neobičnom materijalu-slikarskim paletama, što je na neki način bila svojevrsna ilustracija stanja u kojem smo se svi mi onda nalazili , a &nbsp;te slike bile su inspirisane onim što je tada vidjela gledajući kroz prozor svog ateljea u potkrovlju zgrade u Zemunu. Prije nekoliko godina na poziv kolege Ibrahima Kurpejovića bila je učesnik međunarodne online izložbe “Umjetnost otvara granice “na kojoj je učestovalo 73 autora iz 12 zemalja. Marković je do sada izdala 20 knjiga, od čega šest romana, tri zbirke priča i 11 knjiga poezije. Prije dvije godine, časopis Komun@ izdao je njenu knjigu “Priče moje majke” koja je naišla na jako dobru kritiku i izazvala veliku pažnju, naročito kod brojnih naših nostalgičara, prije svega Beranaca, koji su u Dacinim pričama vidjeli dio sebe i svojeg djetinjstva, jer Daca je to ispričala pravim nostalgičnim jezikom pa sam i ja jedan od njih.

Izložba slika i promocija književnog djela Dace Marković u Galeriji "Most"

O devedesetima najčešće govorimo kroz zločine, sankcije, bijedu i razaranja, a rijetko o onima koji su se tim politikama suprotstavili - koji su dizali glas, pisali, protestovali i spašavali druge zato što su vjerovali da se mora drugačije. Ova izložba je pokušaj da im odamo zahvalnost - poručeno je prilikom sinoćnjeg otvaranja izložbe „Devedesete: od nepristajanja do otpora” u crkvi Santa Maria in Punta u Budvi.&nbsp;
Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović je, otvarajući izložbu, istakao da su devedesete, kao period koji nas i danas snažno određuje, ostavile duboke ožiljke na naše zajednice, porodice i pojedinačne živote.&nbsp;
- Ova izložba je prilika da sagledamo kako su u toj deceniji rađali i činovi hrabrosti, solidarnosti i moralne vertikale, koji su pokazali da ni u najmračnijim okolnostima, čovjek ne gubi moć da bira svjetlost umjesto tame - kazao je on.
Jovanović je naglasio da je to bilo vrijeme u kojem su strah, nesigurnost i podjele često bili nametnuti kao jedini okvir postojanja, ali isto tako i period u kojem su se javljali ljudi i ideje koji su svjedočili da se i u najmračnijim okolnostima mogu pronaći izvori svjetlosti.
- Budva, grad hiljadugodišnje tradicije, večeras je sa ponosom domaćin ovog događaja, čime potvrđuje da njeguje kulturu pamćenja kao jednu od svojih temeljnih vrijednosti, podsjećajući nas da je, u vremenima iskušenja, otpor obaveza cijelog društva koje želi da sačuva svoj integritet - poručio je Jovanović.
Korwin van Strin, prvi sekretar ambasade Kraljevine Holandije, ukazao je na značaj izložbe koja daje osvrt na deceniju koja je promijenila živote miliona ljudi u regionu i šire, uz trajuće posljedice.
- Neriješena pitanja poput nacionalizma, populizma i nasilja otvoreno prijete regionalnom i globalnom miru, stabilnosti i prosperitetu. Ako želimo budućnost zasnovanu na međusobnom razumijevanju i povjerenju, a ne na sumnji ili neprijateljstvu, moramo biti spremni da preispitujemo i vlastite uloge i odgovornosti - ne samo tuđe - naveo je on i naglasio društvenu nužnost samorefleksije, ma koliko ona bila teška.&nbsp;
Van Strin je pozdravio napor da se kroz formu izložbe kritički promišlja, istražuje, propisuje i uči o devedesetim.
- U tom smislu, ovo nije samo muzej prošlosti - već i pogled u budućnost - zaključio je on, uz zahvalnost autorima, organizatorima i domaćinima izložbe.
Zamjenik ambasadorke Francuske Bertran Boše je ocijenio da je ova izložba posebna jer se izdvaja od tradicionalnih narativa, pozivajući nas da istražimo složenu priču koja uključuje lična iskustva, sukobljena sjećanja i višestruke perspektive.
- Podsjeća nas da istoriju ne pišu samo zvanični arhivi, već i životi onih koji su bili raseljeni, ućutkani ili koji su pružali otpor nasilju - kazao je on.
Izložba, kaže on, pruža priliku da ponovo izgradimo razumijevanje, čak i o najtežim pitanjima, pomažući da oblikujemo zajedničku budućnost i društvo koje teži da bude pravednije, otvorenije i otpornije.
- Ova vizija usklađena je sa projektom Zajednički horizonti, regionalnim programom finansiranim od strane Francuske, koji promoviše inicijative za jačanje dijaloga, izgradnju povjerenja i podsticanje saradnje na Zapadnom Balkanu - istakao je on, uz ponos što Francuska podržava izložbu.
Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević ukazala je da devedesete nijesu bile samo vrijeme rata, mržnje i nasilja, već i vrijeme otpora, jer su postojali ljudi koji su birali drugačiji put - put građanske hrabrosti, solidarnosti i dostojanstva.
&nbsp;Uljarević je podsjetila na aktuelne pokušaje da se ta decenija reinterpretira kroz ideološki revizionizam.
- Ova izložba je važna jer nas vraća činjenicama, pričama i licima onih koji su imali snage da se odupru - naglasila je, uz ocjenu da “hrabrost, skopost i integritet nikada nijesu bile dominantne kategorije, ali su uvijek bile pokretač promjene”.&nbsp;
Ona je zaključila da je “ta lekcija iz 90-ih jednako važna i danas, kada živimo u vremenu u kojem opet jačaju nacionalizam, netolerancija i autoritarni refleksi, ali u kojem su još dragocjeniji odvažni pojedinci, kao i vrijednosti na kojima je zasnovana i EU“.&nbsp;
- Raduje me što se ova izložba održava upravo u Budvi. Mislim da sa ovom i sličnom postavkom nikada nećemo biti u starijem zdanju i zanimljivijem mjestu - istakao je jedan od autora izložbe i direktor KC Grad, Dejan Ubović.
Pojasnio je da izložba predstavlja samo segment u okviru šire priče o antiratnim pokretima devedesetih i prvim nezavisnim medijima koji su tada nudili alternativu dominantnim narativima.
- Danas se dižu spomenici nekim drugim ljudima, a naša je zamisao da bi društvo bolje funkcionisalo kada bi ljudi sa naše Mape heroja - što su Tomo Buzov, Srđan Aleksić i drugi - našli svoje mjesto u udžbenicima istorije - naveo je on.
Ubović je naglasio da je cilj ove inicijative da, prije svega, mladi iz Budve i okoline dobiju priliku da vide, pročitaju i promisle o vrijednostima koje mogu biti temelj jedne bolje budućnosti.
Postavka će biti dostupna javnosti do 30. septembra 2025. godine, svakog dana osim ponedjeljkom od 10:00 do 20:00.
Izložbu realizuju Kulturni front, Fondacija M90 i CGO, uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Holandije kroz MATRA program, kao i Evropskog fonda za Balkan (EFB) i Shared Horizons projekta koji finansira Republika Francuska i sprovodi Expertise France Groupe AFD. Sadržaj ove izložbe je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove donatora.

Hrabrost i otpor devedesetih kroz izložbu u Budvi

Izložba sa osme po redu Likovne kolonije „EKG-Iza horizonta“ otvorena je u Likovnoj galeriji Udruženja Crnogoraca u Crvenki koja je ujedno i promovisana kao nova galerija u ovom mjestu, saopšteno je iz Udruženja Crnogoraca u Crvenki.
- Na izložbi su zastupljeni radovi umjetnika iz Danilovgrada i Crvenke, koji su porijeklom iz Danilovgrada, kao i prijatelja kolonije. Koloniju je organizovalo Udruženje Crnogoraca „Crvenka“ a uz pomoć Nacionalnog savjeta crnogorske nacionalne manjine i mnogih pokrovitelja- navodi se u saopštenju.
Milovan Đuričković iz Udruženja Crnogoraca „Crvenka“ rekao je da mu je drago što je Kolonija prepoznata kao važna i vrijedna od strane stvaralaca u Srbiji i Crnoj Gori i da će se truditi da i u godinama koje dolaze tako i ostane. Đuričković je istakao i da otvaranje nove galerije u prostorijama Udruženja predstavlja važan korak u njihovom funkcionisanju, te da je ona otvorena za sve ljubitelje likovnog stvaralaštva.
- Ove godine učestvovalo je 12 likovnih umjetnika sa ukupno 15 radova. Kolonija je, kao što znate, osma po redu i ona se održava na relaciji Crvenka-Danilovgrad i okuplja umjetnike iz ova dva mjesta, a takođe imamo umjetnike iz Beograda i Peći. Ove godine, Kolonija je prebačena na „Staru Kudeljaru“ i tamo smo bili sva tri dana i svi su prezadovoljni. Što se podrške tiče, dobili smo novčana sredstva na Konkursu Nacionalnog savjeta crnogorske nacionalne manjine, kao i od Pokrajinskog sekretarijata za nacionalne zajednice, a mnogo su nam pomogli i „Sigma“ kao i drugi privatni pokrovitelji- istakao je Đuričković.
Priliku da otvori izložbu imao je Zvonko Pavličić, redovni profesor na Univerzitetu u Prištini sa privremenim sjedištem u Kosovskoj Mitrovici, koji je ovom prilikom rekao da već nekoliko godina dolazi na Likovnu koloniju „EKG-Iza horizonta“ i da je evidentno da ona iz godine u godinu napreduje, kako u pogledu broja i izbora učesnika, tako i u razvrsnosti likovne poetike i orijentacije.
- Moram da napomenem da sam višegodišnji učesnik ove Kolonije i zaista dajem punu podršku da ona opstane i egzistira na pravi način. Kada je o radovima riječ, mogu da kažem da je ovogodišnja Kolonija pun pogodak u tom smislu. Vodilo se računa o starosnoj strukturi i to me puno raduje, jer nisu pozvani samo oni koji su već afirmisani kao slikari nego i oni mladi čije vrijeme tek dolazi- poručio je Pavličić.
Učesnici ovogodišnje kolonije su Andrija Šaranović ( Crvenka--Subotica), Dejana Nešović (Crvenka- Novi Sad), Nataša Đuričković ( Crvenka), Konstantin Đuričković (Crvenka- Novi Sad), Zvonko Pavličić (Danilovgrad –Peć). Specijalni gosti kolonije su Kristina Kovačević ( Crvenka- Sivac), Jovana Đuričković ( Kraljevo- Crvenka), Rastko Lečić (Čurug), Vesna Lisica (Kula), Silvija Jelačić ( Vrbas), Aleksandra Bulajić ( Vrbas –Crvenka), Vuk Pavličić (Beograd), Savo Rupić (Trebinje).

Udruženje Crnogoraca „Crvenka“ organizovalo osmu likovnu koloniju: Otvorena izložba „EKG-Iza horizonta

Centar za građansko obrazovanje (CGO), Fondacija M90 i Kulturni front iz Srbije, u saradnji sa Opštinom Budva, u ponedjeljak, 1. septembra 2025. godine, u 20h00, u crkvi Santa Maria in Punta, u Budvi, otvaraju izložbu "Devedesete: od nepristajanja do otpora".
- U vremenu kada su ratovi, mržnja, siromaštvo i nasilje oblikovali svakodnevicu miliona ljudi, postojali su pojedinci, kolektivi i organizacije koji su birali da ne ćute - birali su otpor. Njima je posvećena nova izložba "Devedesete: od nepristajanja do otpora", koja je nastavak višegodišnjeg rada na istraživanju i predstavljanju drugačijeg pogleda na turbulentnu deceniju na prostorima bivše Jugoslavije - saopšteno je iz CGO-a.
Trideset godina nakon završetka ratova, izložba podsjeća na one koji su se borili protiv nacionalizma, rata, represije i nepravde, često uz lični rizik. Kroz šest tematskih cjelina, publika će imati priliku da upozna priče o nepristajanju, otporu i građanskoj hrabrosti.
- Kada govorimo o devedesetima, najčešće govorimo o zločinima, sankcijama, bijedi, izbjeglištvu i razaranju - o posljedicama politika koje su promovisale nasilje, nacionalnu isključivost i rat kao jedini put. Međutim, rijetko govorimo o ljudima koji su se tim politikama suprotstavili. O onima koji nijesu pristali na kolektivno ćutanje, koji su birali da dignu glas, pišu, protestuju, spašavaju druge, da rizikuju - zato što su vjerovali da se mora drugačije. Rijetko govorimo o tome da su se i tada, u najmračnijim vremenima, širile solidarnost, hrabrost, umetnički izraz, građanski otpor i nada - navode autori izložbe Dubravka Stojanović, Igor Štiks i Dejan Ubović, ukazujući na to da je izložba i pokušaj da im se oda zahvalnost.
Kako kažu u CGO-u, važan prostor na izložbi zauzimaju nezavisni i antiratni mediji - štampani i elektronski - koji su igrali ključnu ulogu u razotkrivanju propagande i izvještavanju o ratnim događajima i borbi protiv autoritarnih režima.&nbsp;
- Umjetnost kao prostor otpora otkriva kako su umjetnici kroz performanse, fotografiju, muziku i film izražavali neslaganje sa dominantnim i vladajućim narativima - dodaje se u saopštenju.
Izložba prikazuje i proteste i građanske inicijative, koji su, i pored represije, organizovani širom bivše Jugoslavije.
- I svakodnevni život nudio je mnoge mogućnosti da se izrazi otpor, prikazujući često nevidljive, ali značajne postupke pojedinaca koji su pružali pomoć, spašavali živote ili odbijali da učestvuju u nasilju - podsjeća se u saopštenju.
Jedan od centralnih djelova izložbe je Zid heroja, omaž pojedincima koji su pokazali izuzetnu građansku hrabrost, u kojoj vidno mjesto zauzimaju pravi građanski i ljudski heroji, simboli otpora, kao što su Srđan Aleksić, Nedjeljko Galić, Miroslav Milenković, general Vladimir Trifunović, Goran Čengić, admiral Vladimir Barović, ali i Tomo Buzov, dok je posebno emotivna cjelina Gorankina niša posvećena Goranki Matić, velikoj umjetničkoj fotografkinji i hroničarki društvenih promjena tokom devedesetih, čiji je rad neizbrisiv dio kolektivnog sjećanja.
Izložba "Devedesete: od nepristajanja do otpora" biće otvorena do 30. septembra 2025. godine za širu javnost svakog dana osim ponedjeljkom od 10 do 20 sati.
Ova izložba je proizašla iz inicijative "Muzej devedesetih", koja je do sada imala zapažene postavke u Beogradu, Sarajevu i Podgorici, a u junu 2025. godine je u Beogradu otvorena i stalna postavka "Lavirint devedesetih".
Izložbu realizuju Kulturni front, Fondacija M90 i CGO, uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Holandije kroz MATRA program, kao i Evropskog fonda za Balkan (EFB) i Shared Horizons projekta koji finansira Republika Francuska i sprovodi Expertise France Groupe AFD. Sadržaj ove izložbe je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove donatora.

Izložba "Devedesete: od nepristajanja do otpora" od 1. septembra u Budvi

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obećao je u večerašnjem obraćanju građanima da će ostvariti sve ciljeve rata protiv Hamasa u Gazi, počevši od povratka svih zarobljenika.
- Nalazimo se u odlučujućim danima. Nastavićemo ostvarivati sve ciljeve rata – povratak svih zarobljenika, uništenje moći Hamasa i obećanje da Gaza više neće predstavljati prijetnju Izraelu - kazao je Netanjahu.
Druga godišnjica napada Hamasa na Izrael poklapa se s pregovorima delegacija Hamasa i Izraela u Egiptu, čiji je cilj postizanje mirovnog sporazuma.
Pregovori se održavaju uz prisustvo Katara, te posredovanje Egipta.
Iako su Izrael i Hamas podržali opšta načela plana od 20 tačaka američkog predsjednika prema kojem bi borbe prestale, zarobljenici bili oslobođeni, a humanitarna pomoć dopirala u Gazu, i dalje postoje neslaganja.

Netanjahu se obratio Izraelcima: Ovo su odlučujući dani, Gaza nam više nikad neće biti prijetnja

Ko jednom slaže, možda se promijeni. Ko jednom ukrade, možda se pokaje. Ko jednom izda, izdaće opet. Obrukati uniformu koju nosiš, zastavu pod kojom služiš i državu kojoj si se zakleo, nespojivo je sa tradicijom crnogorskog vojnika, napisao je na mreži Iks admiral u penziji Dragan Samardžić.&nbsp;
Samardžić je dodao da su čojstvo i junaštvo dvije riječi koje su oblikovale našu slobodu i kodeks crnogorskih vojnika.&nbsp;
- Zlatnim su nitima utkane u barjak Vojske Crne Gore kao savjet predaka i opomena potomcima - poručio je Samardžić uz poruku: "Svak je rođen da po jednom umre. Čast i bruka žive dovijeka".
Kolegama je kazao i da nas istorija uči da se glavno načelo ne smije pogaziti.
- Uvijek i u svakoj prilici uz svoju državu, nikad i ni pod kakvim uslovima protiv nje. Pod svoje nebo, na okup oko svojega sunca - kaže Samardžić.
Uz čestitke vojnicima Crne Gore poručuje i "čuvajte jedni druge, jer vas drugi niko čuvati neće".&nbsp;
- Da je vječna Crna Gora i njena Vojska - napisao je admiral Dragan Samardžić.&nbsp;

Samardžić: Čojstvo i junaštvo - dvije riječi koje su oblikovale našu slobodu i kodeks crnogorskih vojnika

Sjedinjene Američke Države (SAD) pod administracijom Džo Bajdena i Donalda Trampa pružile su Izraelu najmanje 21,7 milijardi američkih dolara vojne pomoći od početka rata u Gazi prije dvije godine, prema novoj akademskoj studiji objavljenoj u utorak.
Druga studija, također objavljena u okviru projekta Troškovi rata na Watson školi za međunarodne i javne poslove Univerziteta Braun (Brown University), navodi da su SAD u posljednje dvije godine potrošile otprilike 10 milijardi američkih dolara više na sigurnosnu pomoć i vojne operacije na širem Bliskom istoku.
Iako se izvještaji u velikoj mjeri oslanjaju na materijale otvorenih izvora, oni pružaju neke od najopsežnijih procjena američke vojne pomoći Izraelu i troškova direktnog američkog vojnog angažmana u regionu.
Izvještaj, koji se temelji na javno dostupnim obavještenjima Kongresu SAD-a, objavljen je dok američki predsjednik Donald Tramp vrši pritisak za prekid rata u Gazi. Izraelski i Hamasovi zvaničnici pokrenuli su nedirektne razgovore u Egiptu ove sedmice nakon što je Hamas prihvatio neke elemente američkog plana, koji je i Izrael rekao da podržava.
Izvještaji, koji oštro kritikuju Izrael, navode da bez američke pomoći Izrael ne bi bio u stanju održati kampanju protiv Hamasa u Gazi. Napominje se i da su deseci milijardi dolara buduće finansijske pomoći Izraelu predviđeni kroz različite bilateralne sporazume.
Glavni izvještaj navodi da su SAD osigurale 17,9 milijardi dolara Izraelu u prvoj godini rata, dok je predsjednik bio Joe Bajden, i 3,8 milijardi dolara u drugoj godini. Dio vojne pomoći već je isporučen, dok će ostatak biti dostavljen u narednim godinama.
Izvještaj je izrađen u saradnji sa Quincy Institutom za odgovorno državništvo (Quincy Institute for Responsible Statecraft). Institut su neke proizraelske grupe optužile za izolacionizam i antiizraelski stav, što organizacija poriče.
Drugi izvještaj, koji analizira američke troškove za šire aktivnosti na Bliskom istoku – uključujući napade na jemenske pobunjenike Hutije i iranska nuklearna postrojenja – procjenjuje te troškove na između 9,65 i 12 milijardi dolara od 7. oktobra 2023. godine, uključujući između 2 i 2,25 milijardi dolara za napade u Iranu i povezane troškove u junu.
State Department nije odmah komentarisao iznos vojne pomoći pružene Izraelu od oktobra 2023, dok je Bijela kuća uputila pitanja Pentagonu, koji nadgleda samo dio te pomoći.

Bajden i Tramp Izraelu dali 21 milijardu dolara, bez toga ne bi mogao voditi rat u Gazi

Teorija zavjere prema kojoj je pad nadstrešnice u Novom Sadu posljedica sabotaže uz pomoć stranih sila, već gotovo godinu dana prisutna je u režimskim tabloidima u Srbiji, ali i u izjavama pojedinih političara. Međutim, nakon bizarnog nastupa na televiziji Pink u nedjelju, 5. oktobra, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponudio je verziju događaja koja bi u uređenijim političkim sistemima bila označena kao neodgovorna i opasna manipulacija.
U svom prepoznatljivom pasivno-agresivnom tonu, Vučić je rekao da lokalni opozicioni političar iz Novog Sada, Miša Bačulov, vjerovatno nije kriv, ali da se “sumnjivo i uznemireno šetao oko željezničke stanice nekoliko sati prije pada nadstrešnice”, piše Deutsche Welle.
Režimski tabloidi i armija partijskih botova odmah su reagovali — objavili su video-snimak na kojem Bačulov prolazi pored željezničke stanice i gleda u mobilni telefon. Iako takvo povezivanje sa padom nadstrešnice djeluje apsurdno, istraživanja javnog mnjenja pokazuju da ima jak odjek među biračima Srpske napredne stranke (SNS). Prema istraživanju Nove srpske političke misli (NSPM), čak 40,4 odsto pristalica vlasti vjeruje da je pad nadstrešnice bio “diverzija u režiji stranih službi”.
Ni saopštenje Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu iz jula ove godine, u kojem se jasno navodi da pad nadstrešnice 1. novembra 2024. nije posljedica diverzije ili terorističkog akta, nije promijenilo narativ vlasti. Vučić je, na svoj način, ponovo doveo u vezu strane službe i domaću opoziciju, a za dio njegovih birača to je sada praktično zvanična verzija događaja.
<h2>Panika i politički spinovi</h2>
Prema riječima Zorana Gavrilovića iz Biroa za društvena istraživanja (BIRODI), Vučić ovim izjavama pokušava prikriti odgovornost za pad nadstrešnice i “spinovima skrenuti pažnju javnosti sa činjenice da je projekat vrijedan 320 miliona eura plaćen četiri puta više”.
Gavrilović smatra da je u redovima vlasti zavladala panika zbog godišnjice pada nadstrešnice i najavljuje da će Anketna komisija tokom ovog mjeseca objaviti izvještaj koji će obuhvatiti građevinski, pravni, medijski i ekonomski aspekt slučaja.
“U situaciji kada mu rejting više nije kao ranije, Vučić pokušava na ovaj način sačuvati uporište među svojim biračima”, kaže Gavrilović.
<h2>„Dolazim po vas“</h2>
Direktor informativnog programa televizije Nova Slobodan Georgijev za Deutsche Welle navodi da je “čitav Vučićev nastup bio žalopojka, jer ne uspijeva da kontroliše sve i svakoga u državi”.
“Djeluje kao da ne može kontrolisati baš svakog — sudiju, tužioca, agenta BIA-e ili policajca — i to ga je iznenadilo. Navikao je da stranačkim poslušnicima naređuje usmeno i telefonom, pa je sada zatečen što mu se neko ne javlja na poziv”, kaže Georgijev.
On upozorava da je Vučićeva poruka zapravo prijetnja: “Ovo je najava da će sada krenuti na one koji pokušavaju da rade svoj posao nezavisno od njega. Poruka je jasna – dolazim po vas. Počelo je od prosvjete, a sada se ide dalje. Smjene u policiji su samo dio pokušaja da se Vučić poistovjeti sa državom i kazni svako ko mu nije lično lojalan.”
<h2>Ruska propaganda na srpski način</h2>
Da više od 40 odsto birača SNS-a vjeruje da je pad nadstrešnice rezultat “stranih službi”, za Gavrilovića nije iznenađenje:
“Desne snage su sklonije teorijama zavjere. Mnogi njihovi birači jednostavno ne žele da povjeruju da vlast ima bilo kakvu odgovornost. To je već stvar psihologije – ili čak psihopatologije – jer taj dio biračkog tijela informacije dobija isključivo kroz režimske medije. Taj prostor Vučić popunjava spinovima i odvraća pažnju sa korupcije u vezi sa projektom nadstrešnice”, objašnjava on.
Georgijev dodaje da je to “ruska propaganda na srpski način”, usmjerena na “zaglupljivanje i zbunjivanje” birača:
“Vjerujem da u Srbiji postoje ljudi koji bi, da Vučić kaže da je danas srijeda, a ne utorak, rekli – jeste, srijeda je. To je društveni zločin koji ovaj režim čini, nastupajući radikalski i vjerujući da je u politici sve dozvoljeno. Ali, kao što vidimo, to ima dramatične posljedice po društvo u Srbiji”, zaključuje Georgijev.

Vučićeva teorija zavjere: Strane sile, opozicija i pad nadstrešnice

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: izlozba