Prva samostalna izložba radova Tanje Đikanović pod nazivom "Pjaca" biće otvorena u ponedjeljak, 17. novembra, u holu KIC-a "Budo Tomović", u 19 sati. Izložbu će otvoriti vizuelna umjetnica Milica Šaranović Pajović i moći će da se pogleda do 23. novembra.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115081132_6ae99e0fec3713e4df91ff4c16fdc62578b322a7dd154970e704bf766d0f8c76.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251115081132_6ae99e0fec3713e4df91ff4c16fdc62578b322a7dd154970e704bf766d0f8c76" data-rendition-name="original" width="1355" height="1800" loading="lazy" alt="Rad Tanje Đikanović"><figcaption>Rad Tanje Đikanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  - Izložba donosi boje koje trepere kao glasovi u prolazu, radosni metež subotnjeg jutra, neuhvatljivi ples svijeta u nama i onog oko nas. U tom živom vrtlogu svakodnevice, autorka pronalazi ritam života koji zvonko odzvanja između boje i svjetlosti, buke i tišine, neprestane vreve grada i ulice, ali i mira jednog trenutka. Na Tanjinim slikama sve se kreće, preliva i sudara, ali se ništa ne gubi. U šarenom zapetljanom klupku likovnog eksperimenta postoji tihi sklad, ritam koji se osjeti i prije nego se prepozna. Taj ritam postao je i nit vodilja ove izložbe. U djelima se prepoznaje isto ono bogatstvo koje pronalazimo na pjaci - živost, šarm, veseli sudar različitosti, nesavršeni red. Slike su razigrane i pune života, kao lepeza trenutaka u danu u kojem je sve moguće. U njima se čuje hor najčudnijih razgovora, osjeća miris svježeg voća i razaznaje svjetlucanje sunca po licima prolaznika. Ove slike nijesi planirane, već doživljene. Nastale su iz impulsa, iz potrebe da se boja dopuni glasom, da se ruka prepusti nesputanom doživljaju. Tanjina djela jasno odražavaju široki dijapazon njenih interesovanja: po profesiji prevodilac i pedagog, uz to strastveni enterijerista, restauratorka, slikarka. "Pjaca" je zato više od motiva. To je stanje - susret unutrašnjeg i spoljašnjeg, reda i nemira, boje i praznine. To je mjesto gdje se život i umjetnost prepoznaju jedno u drugome - kazala je Šaranović Pajović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115081132_4f525e3726d97eca2c04139274fb0b4c94b561eec0a2536d9da8afcad6af601a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251115081132_4f525e3726d97eca2c04139274fb0b4c94b561eec0a2536d9da8afcad6af601a" data-rendition-name="original" width="885" height="1801" loading="lazy" alt="Rad Tanje Đikanović"><figcaption>Rad Tanje Đikanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Prva samostalna izložba radova Tanje Đikanović u KIC-u "Budo Tomović"

U "Srećnom danu" otkrivamo priče koje spajaju kulturu, nauku i svakodnevni život. 
Izložba "Želim vidjeti moje planine", koja će biti otvorena do 30. oktobra, predstavlja jedan od događaja Festivala umjetnosti, nauke i kulture – FUNK 2025. O umjetničkom konceptu i značenju ove postavke govori dr Svetlana Racanović, kustoskinja izložbe.
U susret Svjetskom danu hrane, govorimo o tome koliko zaista važi izreka "Mi smo ono što jedemo" - da li su naše prehrambene navike odraz kulture, tempa života ili sistema vrijednosti? 
Profesor kuvarstva Milivoje Đukanović otkriva recept za jagnjetinu u varenici - spoj starinskog ukusa i užitka. 
U rubrici "Istina ili mit: Hrana i navike", otkrivamo koliko su naši svakodnevni izbori za stolom zapravo pod uticajem predrasuda i trendova. 
"Srećan dan" gledajte od devet do 11 sati na Televiziji E.

U "Srećnom danu" o izložbi "Želim vidjeti moje planine", navikama sa hranom...

Pred brojnim posjetiocima, sinoć je u Kulturno-informativnom centru „Budo Tomović” svečano otvorena izložba „80 godina priča o Muminima“, posvećena čuvenim likovima iz pera finske književnice i ilustratorke Tuve Janson.
Postavka je rezultat saradnje Ambasade Finske u Beogradu i KIC-a „Budo Tomović”, a publika će je moći pogledati do 17. oktobra. Izložba je privukla podjednaku pažnju djece i odraslih, potvrđujući univerzalnost i bezvremensku ljepotu priča o Muminima, koje i osam decenija nakon nastanka inspirišu čitaoce širom svijeta.
Izložbu je otvorio Njegova Ekselencija, ambasador Finske Niklas Lindkvist, koji je istakao značaj jubileja ne samo za finsku književnost, već i za kulturni identitet te zemlje.
- Ovo nije samo značajan književni i umjetnički jubilej, već i nasljeđe koje je duboko oblikovalo finski kulturni identitet. Već 80 godina, Mumini osvajaju srca čitalaca u Finskoj i širom svijeta svojim dirljivim pričama i vječnim temama - rekao je ambasador Lindkvist.
Zahvaljujući KIC-u na podršci u realizaciji izložbe, ambasador je podsjetio da su Mumini nastali u najtežem periodu istorije – tokom Drugog svjetskog rata, kada je Tuve Janson, suočena s ratnim strahotama, stvarala bajkoviti svijet ispunjen toplinom i nadom.
- Mumini nas uče da kuća – i u stvarnosti i u pričama – treba da bude mjesto dobrodošlice, sigurnosti i topline - dodao je Lindkvist.
On je istakao i globalnu kampanju povodom jubileja, koju Ambasada Finske realizuje u saradnji sa Međunarodnom federacijom Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, pod sloganom „Vrata su uvijek otvorena“. Kampanja je, kako je kazao, poziv da gradimo svijet u kojem su empatija i solidarnost temelj zajedničkog života.
Organizatori su naglasili da izložba predstavlja nastavak uspješne i sadržajne saradnje Ambasade Finske i KIC-a „Budo Tomović”.
- Raduje nas što ovom izložbom nastavljamo lijepu i plodonosnu saradnju s Ambasadom Finske, predstavljajući bogatstvo kulture ove zemlje i doprinoseći izgradnji još toplijih i snažnijih međukulturnih veza - naveli su iz KIC-a.
Izložba „80 godina priča o Muminima“ pruža jedinstven uvid u razvoj ovih omiljenih likova kroz različite medije – od knjiga i stripova, preko animacija, do savremenih umjetničkih interpretacija – i poziva sve posjetioce da se vrate u svijet mašte, tolerancije i neprolaznih vrijednosti koje Mumini simbolizuju.

U KIC-u „Budo Tomović” otvorena izložba „80 godina priča o Muminima”: Omaž bezvremenskim junacima finske književnosti

Izložba „3D štampani svijet“, koju je organizovao Elektrotehnički fakultet Univerziteta Crne Gore u okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture - FUNK 2025, održana je danas u Rektoratu Univerziteta Crne Gore.
Izložba je, kako su saopštili sa UCG, privukla posjetioce iz akademske zajednice, institucija i privrede.
Autorka programa i profesorka Elektrotehničkog fakulteta prof. dr Milena Đukanović istakla je da izložba „3D štampani svijet“ pokazuje koliko kreativnost i znanje mogu da doprinesu društvu kada se udruže nauka, tehnologija i društvena odgovornost.
- Ovi radovi su rezultat višegodišnjeg truda naših studenata, njihovog istraživačkog duha i želje da kroz inženjerske inovacije poboljšaju kvalitet života u zajednici. Posebno smo ponosni na projekte koji doprinose inkluzivnosti - od 3D štampe didaktičkih pomagala za djecu i osobe sa invaliditetom, do modela koji povezuju kulturu i tehnologiju - kazala je prof. dr Đukanović.
Cilj im je, kako je istakla, da pokažu da tehnologija može biti humana i da stvara svijet u kojem su znanje, empatija i kreativnost jednako važni.
Postavka je predstavila rezultate višegodišnjih studentskih projekata realizovanih uz podršku brojnih institucija, među kojima su Fond za inovacije, Zavod za školstvo, Centralna banka i Biblioteka za slijepe.&nbsp;
Projekti su, kako su kazali na UCG, bili usmjereni na inovacije u inkluzivnom obrazovanju, 3D štampu didaktičkih igračaka i namještaja za vrtiće, a pojedini radovi prikazani su i na Nedjelji dizajna u Milanu i u sjedištu Ujedinjenih nacija u Beču.
- Posebnu pažnju privukao je projekat 3D štampe crnogorskih perpera, realizovan u saradnji sa Centralnom bankom Crne Gore, čiji su primjerci trajno pohranjeni u Muzeju novca na Cetinju - naveli su na UCG.
Treći segment izložbe, pod nazivom „Kultura svima“, nastao je u saradnji sa Bibliotekom za slijepe i Kulturnim centrom Homer, a promovisao je inkluzivnost u kulturi.
- Izloženi radovi mladih kreativaca, uključujući 3D skenirane i štampane kulturne spomenike, doprinose većoj dostupnosti kulturnih sadržaja osobama sa invaliditetom, posebno slijepim i slabovidim osobama - istakli su u saopštenju.
Izložba je, naglašavaju, ujedno bila priznanje za inovativnost studenata Elektrotehničkog fakulteta, među kojima su i dobitnici UNESCO-ovih nagrada, kao i potvrda društvene odgovornosti Univerziteta Crne Gore.
Festival umjetnosti, nauke i kulture - FUNK, pokrenut prošle godine povodom jubileja 50 godina Univerziteta Crne Gore, promoviše umjetnost, nauku i kulturu, studijske programe, te naučnu i umjetničku produkciju studenata i akademskog osoblja.
Ovogodišnje izdanje, koje traje od 1. oktobra do 1. novembra, obuhvata 30 programa u devet festivalskih cjelina: Govornica, Forum, Kino, Teatar, Izložba, Knjiga, Radionice, Sport i Svirke.

„3D štampani svijet“: Tehnologija može biti humana i stvarati univerzum u kojem su znanje, empatija i kreativnost jednako važni

Trideset godina nakon ratova i raspada Jugoslavije, region i dalje prepoznaje zabrinjavajuće sličnosti sa periodom devedesetih. Upravo zbog toga, izložba „Devedesete: od nepristajanja do otpora“, otvorena danas na Cetinju, predstavlja snažno podsjećanje koliko je važno suprotstaviti se retrogradnim ideologijama i opomena da društvo mora naučiti iz sopstvenih grešaka.
Izložbu su organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO), Fondacija M90 i Kulturni front iz Srbije, u saradnji sa Centrom za kulturu Prijestonice Cetinje.
Cetinje – simbol otpora i slobode
- Upravo u našem gradu organizovani su jedini antiratni protesti u tadašnjoj Crnoj Gori, koji su ostali zapisani kao svjedočanstvo da se može i mora birati pravda umjesto sile, ljudskost umjesto mržnje, i otpor umjesto pristajanja - kazao je Mirko Stanić, potpredsjednik Skupštine Prijestonice Cetinje, otvarajući izložbu.
On je podsjetio da duh otpora na Cetinju nije nikada ugašen, već da je grad ostao branik građanske Crne Gore, odlučno suprotstavljen svakom pokušaju potčinjavanja njenog identiteta.
- Na Cetinju se nikada nije ćutalo pred nepravdom, niti trgovalo slobodom. Iako danas živimo u drugačijem vremenu, borba za slobodnu i građansku Crnu Goru, nažalost, još uvijek traje - &nbsp;poručio je Stanić.
Prostor za dijalog i suočavanje s prošlošću
Direktorka Centra za kulturu Prijestonice Cetinje Jelena Lela Milošević istakla je da izložba otvara prostor za dijalog o periodu koji je obilježio živote čitavih generacija.
- To je dio istorije koji služi kao opomena. Ova izložba je prilika da se zapitamo da li idemo pravim putem i da li ponavljamo greške iz prošlosti - kazala je Milošević, dodajući da su upravo ovakve inicijative važne za očuvanje demokratskog duha i društvenu odgovornost.
Ambasadori: Dijalog, razumijevanje i empatija kao nasljeđe otpora
- Nasljeđe sukoba i danas je prisutno u našim zajednicama, u sjećanjima i pričama koje narodi pričaju o sebi. Suočavanje s tim nasljeđem nije lako, ali je neophodno - &nbsp;kazao je Nj. E. Martijn Elgersma, ambasador Kraljevine Holandije.
On je upozorio na savremene prijetnje miru – nacionalizam i populizam – i istakao važnost izložbe kao prostora za razumijevanje i empatiju.
- Ova postavka ne zatvara priču, već otvara prostor za dijalog i humaniju budućnost - zaključio je Elgersma.
Zamjenik ambasadorke Republike Francuske, Bertrand Baucher, ocijenio je da izložba ne nudi jednostavne odgovore, već podstiče promišljanje i razgovor.
- Francuska je ponosna što podržava ovu izložbu. Nadam se da će podstaći dublje promišljanje i povezivanje među ljudima - kazao je Baucher.
Uljarević: Vrijednosti otpora ne smiju izblijedjeti
Izvršna direktorka CGO-a Daliborka Uljarević naglasila je simboličnost činjenice da se izložba održava upravo na Cetinju, gradu slobodarskog duha i građanskog otpora.
- Antiratna energija Cetinja bila je jedan od svetionika razuma u moru ludila. Istoriju ne čine samo oni koji su vladali, već i oni koji su se suprotstavili – mediji, umjetnici, aktivisti i svi koji su birali mir, a ne mržnju. Vrijeme prolazi, ali vrijednosti ostaju. Ova izložba je posveta svim ljudima koji su, bez obzira na cijenu, birali da ostanu ljudi čuvajući obraz i slobodu kroz otpor - poručila je ona.
Ubović: Mladi treba da znaju da otpor i humanost imaju lice i ime
Upravitelj Fondacije M90 i jedan od autora izložbe Dejan Ubović kazao je da je počastvovan što je izložba prvi put predstavljena na Cetinju.
- Ova postavka podsjeća da su i u najtežim vremenima postojali oni koji su birali hrabrost i humanost. Takvi primjeri pokazuju da otpor i humanost imaju lice i ime - kazao je Ubović, pozivajući mlade da posjete izložbu i suoče se s pričama iz tog perioda.
Izložba otvorena do 25. oktobra
Izložba „Devedesete: od nepristajanja do otpora“ biće otvorena do 25. oktobra 2025. godine u Galeriji Centra za kulturu Prijestonice Cetinje, radnim danima od 9:00 do 19:00, a subotom od 9:00 do 17:00 sati.
Ova postavka je dio inicijative „Muzej devedesetih“, koja je do sada predstavljena u Beogradu, Sarajevu, Podgorici i Budvi. Realizuju je Kulturni front, Fondacija M90 i CGO, uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Holandije, kroz MATRA program, Evropskog fonda za Balkan (EFB) i projekta Shared Horizons, koji finansira Republika Francuska i sprovodi Expertise France Groupe AFD.
Sadržaj izložbe je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove donatora.

Izložba koja otvara dijalog o devedesetima i našoj sadašnjosti

Ambasada Finske u Beogradu i KIC ,,Budo Tomović” organizuju izložbu „80 godina priča o Muminima“, posvećenu čuvenim likovima iz pera finske spisateljice i ilustratorke Tuve Janson, koja je svojim djelima obilježila djetinjstva generacija širom svijeta.
Ambasador Finske, Nj.E. Niklas Lindkvist će otvoriti izložbu u četvrtak, 9. oktobra, u holu KIC-a „Budo Tomović”, u 19 sati.
- Već 80 godina, Mumini osvajaju srca čitalaca širom svijeta zanimljivim pričama i univerzalnim temama. Priče o Muminima nijesu samo maštovite priče za djecu. One prenose duboke poruke o porodici i prijateljstvu, avanturi i istraživanju, prihvatanju i toleranciji, kao i o prirodi i životnoj sredini. Tuve Janson, čiji je maternji jezik bio švedski, stvorila je svijet koji i danas inspiriše i povezuje ljude svih uzrasta - naveli su u KIC-u.
Izložba će biti otvorena do 17. oktobra.

Izložba „80 godina priča o Muminima“ od četvrtka u KIC-u

Od mokre košulje Kolina Firta u filmu „Gordost i predrasude“ do Safari odijela Meril Strip u filmu „Moja Afrika“, u londonskom Muzeju mode i tekstila priređena je izložba „Kospropa“, legendarnog studija specijalizovanog za izradu kostima iz različitih istorijskih epoha, koji je postao sinonim za oblačenje kultnih likova u nagrađivanim filmovima i televizijskim serijalima.
„Kosprop“ je promijenio način na koji se kostimi dizajniraju i kreiraju. Osnovao ga je 1965. godine Džon Brajt, dobitnik Oskara i nagrade BAFTA, piše RTS.
Kroz svoj rad kao kostimograf, modni kreator, savjetnik, kolekcionar i istoričar, Brajtova inteligencija i oko za detalje prisutni su u brojnim filmskim, televizijskim i pozorišnim produkcijama.
Želja mu je bila da odjeća u filmovima i serijama bude što realističnija.
- Ubijeđen sam da ako odjeću učinimo što autentičnijom, ona će biti univerzalna. Istina je istina za sva vremena - govorio je Brajt.
Tokom proteklih 60 godina, ta relativno jednostavna misija dovela je do stvaranja nekih od najznačajnijih kostima svih vremena: košulje iz doba Regentstva koja je, jednom pokvašena, pretvorila Kolina Firta u srcelomca u filmu Gordost i predrasude iz 1995. godine; Safari odijela Meril Strip u filmu Moja Afrika iz 1985. godine, koje je na kraju inspirisala bezbroj modnih pista; raščupanog odijela Džonija Depa iz Pirata sa Kariba sa početka 18. vijeka, toliko vješto zaprljanog da praktično možemo da osjetimo miris kroz ekran.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDOyN5O_DqvL%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ova jedinstvena izložba prikazuje mnoge kostime koji nikada ranije nisu viđeni u javnosti. Kostimi Helen Bonam Karter iz filma Soba s pogledom, Megi Smit iz Dauntonske opatije, Lesli Menvil iz filma Gospođa Haris ide u Pariz.
Svi ovi kostimi bili su rezultat neumornog istraživanja i zanatskog rada visoko obučenih majstora iz „Kospropa“, koji koriste materijale i tehnike iz iste epohe kako bi postigli filmski realizam.
Svi ti kostimi, i desetine drugih, sada su izloženi u Muzeju mode i tekstila u južnom Londonu kao deo ‘Costume Couture’, nove izložbe koja slavi 60 godina Brajtovog revolucionarnog rada u „Kospropu“.
- "Kosprop" je nudio nešto na šta su filmski stvaraoci reagovali – željeli su više realizma u svom radu - naglašava istoričar filma i kustos izložbe, Kit Lodvik.&nbsp;
Dodaje da je Kosprop omogućio glumcima da se transformišu u drugu osobu.
Izložene su odjevne kombinacije iz cjelokupne istorije „Kospropa“, sa naglaskom na mnoge dobitnike Oskara za najbolji kostimografski dizajn na kojima je studio radio, uključujući filmove Soba s pogledom, Hauardsov kraj iz 1992. godine i Male žene iz 2019. godine.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDPDr9t-DKF7%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Brajt napominje da obim izložbe omogućava mnogim generacijama zanatlija koje su radile u „Kospropu“ da se prisjete produkcija koje su ih inspirisale da uđu u svijet kostimografije.
Izložba ‘Costume Couture’ je svjedočanstvo posvećenosti „Kospropovog“ tima: neki od izloženih predmeta, poput višeslojne haljine iz šezdesetih godina 19. vijeka iz Netfliksove adaptacije serije Leopard iz 2025. godine, napravljene su za statistkinje i kao takve su se možda pojavile u pozadini scena samo na djelić sekunde.
Mnoge tehnike koje koristi „Kospropovo“ osoblje više nisu uobičajene u praksi van ateljea visoke mode modnih kuća kao što su „Šanel“ i „Dior“. Brajt naglašava da je važno održati ove tehnike u životu u eri kojom dominira jeftin mašinski rad, „jer je prošlost uvijek ono na čemu gradimo budućnost – dobro je imati konac koji nas vodi iz prošlosti u budućnost“, smatra čuveni kostimograf.

Londonska izložba prikazuje 60 godina kostima iz poznatih filmova i TV serija

Izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ koju je priredila Matica crnogorska biće otvorena u Umjetničkom paviljonu Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore 2. oktobra u 19 sati, saopšteno je iz Matice crnogorske.
Izložbu će otvoriti Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović, a o kultu crnogorske svetice govoriće istoričarka umjetnosti Radojka Abramović, koautorka kataloga.&nbsp;
U muzičkom dijelu programa će nastupiti vokalna solistkinja Zorana Latković i profesor gitare Nikola Pejović koji će izvoditi djela Paizijela i Hendla.
- Na crnogorskom i engleskom jeziku na 23 bogato ilustrovana panoa dimenzija 70 x 100 cm, izložba prikazuje život i duhovnu izuzetnost crnogorske čudotvorke i svetice Blažene Ozane rodom iz Releza, Lješanska nahija. Katarina Kosić (prema nekim predanjima Jovana Đujović), rođena 25. novembra 1493. godine, u svojoj 14. godini dolazi u Kotor gdje počinje da služi u kući kotorskog plemića, vijećnika i sudije Aleksandra Buće i njegove žene Marine (rođene Bizanti). Nakon sedam godina, 1515, prišla je trećem redu svetog Dominika kad je i položila zavjet siromaštva, čistote i poslušnosti i promijenila svoje kršteno ime u Ozana. Plemenitosti i posvećenosti Blažene Ozane Kotorke koja je brinula o siromašnima vremenom su dodata i brojna čudotvorstva. Provela je pedeset i dvije godine stroge pokore, a preminula je 1565. godine u 72. godini života. Papa Pije XI je 1927. godine dozvolio javno i crkveno poštovanje Blažene Ozane Kotorke, čime je ova crnogorska pastirica, kotorska služavka i dominikanska trećoretkinja postala prva katolička južnoslovenska blaženica- navodi se u saopštenju.
Izložbu prati i katalog na 104 strane. Autorke teksta su Radojka Abramović i nedavno preminula predsjednica Ogranka Kotor Matice crnogorske Mileva Pejaković-Vujošević koja je i inicijator ovog projekta.
&nbsp;Na realizaciji izložbe „Kult Blažene Ozane Kotorke“ sarađivali su i Jasna Jeknić-Stijović i Slavko Dabinović. Izložbu i katalog grafički je oblikovala Suzana Pajović, profesorica Fakulteta likovnih umjetnosti UCG.
- Izložba će zatvoriti Međunarodni naučni skup pod nazivom „Hrišćanstvo i hrišćanska kultura na prostoru Crne Gore“ koji se održava danas i sjutra u organizaciji Matice crnogorske, a za posjetioce će biti otvorena do 11. oktobra 2025. godine- zaključuje se u saopštenju,

''Kult Blažene Ozane'' pred publikom u Podgorici

U mjestu Trpezi, na lokalitetu Kutnje brdo, danas je svečano otvorena izložba pod nazivom „Njegujemo kulturu različitosti za srećniju budućnost“, koja će biti otvorena za posjetioce narednih 15 dana.
Nosilac projekta je Mreža nevladinih organizacija iz Petnjice, a realizaciju je podržao Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih i ljudskih prava Crne Gore.
Izložba, kako su saopštili organizatori, za cilj ima da afirmiše i promoviše kulturnu raznolikost, međusobno uvažavanje i zajedništvo kao ključne vrijednosti za stvaranje pravednijeg i srećnijeg društva.
Prikazani su radovi i dokumentacija koji oslikavaju bogatstvo različitih etničkih i kulturnih identiteta u ovom regionu, sa posebnim fokusom na važnost očuvanja i njegovanja tradicije.
- Kroz ovu izložbu želimo da pošaljemo jasnu poruku - različitost nije prijetnja, već bogatstvo koje treba njegovati. Petnjica je primjer zajednice u kojoj različite kulture i tradicije žive jedna pored druge, i upravo u toj raznolikosti vidimo budućnost u kojoj svi imaju jednaka prava i šanse - izjavila je koordinatorka projekta Sabaheta Novalić.
Organizatori pozivaju sve građane Petnjice i okolnih mjesta da posjete izložbu i daju svoj doprinos jačanju međusobnog razumijevanja i tolerancije.
Svi zainteresovani mogu &nbsp;posjetiti izložbeni prostor u Trpezima svakog dana tokom trajanja izložbe.

Otvorena izložba „Njegujemo kulturu različitosti za srećniju budućnost“ u Trpezima

Izložba slika i promocija književnog djela slikarke i književnice iz Beranke Dace Marković, koja živi i radi u Beogradu, biće održana sjutra u 20 sati u Galeriji Most u Podgorici. Organizatori izložbe su Galerija "Most" i časopis " Komun@". Na otvaranju izložbe i na promociji njenih knjiga proze i poezije govoriće: Slobodan Vuković, novinar i publicista, mr Željko Rutović, kulturolog i publicista, mr Amer Ramusović, glavni i odgovorni urednik časopisa Komun@, prof. dr Draško Došljak, profesor, književnik i književni kritičar i Slavko Marković, profesor i književnika, a posjetiocima ovog događaja obratiće se i sama autorka Daca Marković. Daca Marković, koja je rođena u tadašnjem Ivangradu, decenija živi i radi u Beogradu, a čitav svoj život posvetila je slikarstvu i književnosti. Kao slobodan umjetnik i književnik, izlagala je na 43 samostalne izložbe, od toga 20 muzeja i galerija: Lugano, Vukovar, Podgorica, Moskva, Perast, Berane, Rožaje Šid, Sv. Stefan idr. Kolektivno izlagala na 460 izložbi u zemlji i inostranstvu, među kojima,Tuzla, G. Milanovac, Moskva, Rijeka, Trebinje, London, Lugano, Požarevac itd. Dobitnik je &nbsp;12 nagrada(između ostalih &nbsp;Zlatna četka-Moskva, tri godišnje nagrade &nbsp;ULUPUDS-a,zlatne značke KPZ Srbije…) i učesnik 15-tak umjetničkih kolonija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903100940_74918d237f2979531a15e6cfee28673b3d23dcf52e8908708767cbf98baeebdf.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903100940_74918d237f2979531a15e6cfee28673b3d23dcf52e8908708767cbf98baeebdf" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="Daca Marković"> <figcaption>Daca Marković(Photo: Komun@)</figcaption> </figure>  Njen atelje u potkrovlju jedne zgrade u ulici Nikole Tesla broj 4 u Zemunu i u rodnoj kući u Beranama u Polimskoj br.102 prave su male galerije umjetnosti jednog slobodnog umjetnika. Njene slike likovna publika bila je u prilici da vidi u mnogim gradovima širom bivše Jugoslavije, a Daca često kaže: “Sve dok sam živa, ja ću da slikam i pišem. To me drži, navikla sam na to. Ja međutim radim kao da je sve normalno, učestvujem na izložbama, nastavljam da pišem". Jedan njen rad nalazi se u Njujorku u jednom muzeju. Jugoslaviju je prestavljala kao jedini njen učesnik na međunarodnoj izložbi u švajcarskom gradu Luganu pod nazivom ,,Umjetnost, juče, danas sjutra”. Izlagala je sa velikanima kao što su Šagal, Dali, Pikaso, Vorhol i zamislite, tada i Daca Marković iz Jugoslavije… Posebno je ponosna na gostovanje u Moskvi 2000. godne, gdje je na poziv ministra kulture ruske prijestonice tada kao učesnik Srbije i Crne Gore imala samostalnu izložbu u galeriji tamošnjeg &nbsp;ministarstva kulture i bila učesnik &nbsp;međunarodnih &nbsp;izložbi &nbsp;,,Zlatni kist” i “Zlatna četka“. Na toj izložbi se predstavila sa tri rada iz ciklusa slika “Rat gledan kroz prozor” a djela su rađena na neobičnom materijalu-slikarskim paletama, što je na neki način bila svojevrsna ilustracija stanja u kojem smo se svi mi onda nalazili , a &nbsp;te slike bile su inspirisane onim što je tada vidjela gledajući kroz prozor svog ateljea u potkrovlju zgrade u Zemunu. Prije nekoliko godina na poziv kolege Ibrahima Kurpejovića bila je učesnik međunarodne online izložbe “Umjetnost otvara granice “na kojoj je učestovalo 73 autora iz 12 zemalja. Marković je do sada izdala 20 knjiga, od čega šest romana, tri zbirke priča i 11 knjiga poezije. Prije dvije godine, časopis Komun@ izdao je njenu knjigu “Priče moje majke” koja je naišla na jako dobru kritiku i izazvala veliku pažnju, naročito kod brojnih naših nostalgičara, prije svega Beranaca, koji su u Dacinim pričama vidjeli dio sebe i svojeg djetinjstva, jer Daca je to ispričala pravim nostalgičnim jezikom pa sam i ja jedan od njih.

Izložba slika i promocija književnog djela Dace Marković u Galeriji "Most"

Izložba fotografija jednog od pionira crnogorske i jugoslovenske fotografije XX vijeka Milana Pešića „Trag u vremenu“, biće otvorena u utorak, 25. novembra, u 12 časova, u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju.
Postavka obuhvata radove iz svih faza njegovog višedecenijskog stvaralaštva – od dokumentarnih snimaka posljeratne obnove, do antologijskih portreta crnogorskih gorštaka i pejzaža koji svjedoče o nestajućem svijetu tradicije i prirode, saopšteno je iz Narodnog muzeja Crne Gore.&nbsp;
- Izložba pruža uvid u Pešićev izuzetno bogat opus, koji broji više od 150 hiljada snimaka i otkriva njegovu jedinstvenu sposobnost da poveže dokumentarnu preciznost sa dubokim humanističkim osjećajem za ljude i prostor. Kao autor koji je fotografijom bilježio društvene i kulturne promjene Crne Gore i Jugoslavije tokom druge polovine XX vijeka, ostavio je neizbrisiv trag u razvoju naše vizuelne kulture.
Njegove fotografije bilježe promjene u crnogorskom društvu poslije rata, a prepoznatljiv je po reportažnoj i dokumentarnoj fotografiji, realističnim portretima, kao i lirskim prizorima prirode. Fotografisao je ljude težake, stočare, ribare, planince i primorce, nomade i slučajne prolaznike, puteve i bespuća Crne Gore. Kroz njihove portrete prenosio je karakter ljudi karakterističan za naše podneblje. Prvi je pronio kameru kroz kanjon Nevidio, vrebao je sumrake i zalaske sunca na plažama i dočekivao zore u durmitorskim snjegovima da uhvati čudesnu igru sjenki na netaknutoj bjelini. Gotovo da nema mjesta u Crnoj Gori, u koje za 60 godina stvaralačkog rada, nije kročila njegova noga i vidjelo njegovo oko.
Predstavljeni materijal potiče iz arhive Biroa za odnose sa javnošću Vlade Crne Gore, gdje se čuva više od šest hiljada negativa i kontakt kopija, otkupljenih od autora početkom osamdesetih godina. Zahvaljujući saradnji između Narodnog muzeja i Vlade Crne Gore, fotografije su digitalno obrađene i prilagođene savremenim muzejskim standardima. Ovaj fotografski fond biće trajno pohranjen u Narodnom muzeju, kao dragocjeni segment kulturnog nasljeđa Crne Gore - navode iz Muzeja.&nbsp;
Milan Pešić je rođen 1924. godine pod Crnom Stranom ispod Zagarača kod Danilovgrada.
Bio je učesnik Narodnooslobodilačke borbe.
- Ušao je u svijet fotografije 1945. godine i u njemu ostao do 2009. Bio je jedan od osnivača foto-kluba ,,Titograd“ (1947), a ubrzo zatim i Foto-kino saveza Crne Gore, koji je sve do kraja sedamdesetih okupljao profesionalce i amatere, dopisnik „Filmskih novosti“ iz Slovenije (1950–1951), samostalni reporter ,,Pobjede“ (1954–1961), samostalni dopisnik RTB za Crnu Goru, Sandžak i Dubrovnik (1961–1987).
Dobitnik je više nagrada i priznanja - dvije Trinaestojulske nagrade (1962, 1965), Internacionalni majstor umjetničke fotografije (1971), Majstor fotografije FSJ (1993), nagrade FSJ za životno djelo (1993). Umro je 2009. godine.
Izložba je kustoski projekat istoričarke umjetnosti Mirjane Dabović Pejović, a trajaće do 25. decembra - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

U utorak otvaranje izložbe fotografija „Trag u vremenu“

Predsjednik SAD Donald Tramp kazao je kako Ukrajina ima rok do sljedećeg četvrtka da pristane na plan Bijele kuće.
Podsjetimo, plan o okončanju rata u Ukrajini ima 28 tačaka, no neke od njih krajnje su neprihvatljive za Kijev.
- Imao sam mnogo rokova, ali ako stvari dobro funkcionišu, obično se rokovi produžavaju. Ali četvrtak je taj dan - &nbsp;kazao je Tramp za Fox News.
U planu, uz ostalo, stoji i da Ukrajina ustupi dio teritorije Rusiji, te da Amerika 'de fakto' prizna Krim i drugu teritoriju koju je Kremlj silom okupirao.
Uz to, od Ukrajine se traži da ograniči veličinu svoje vojske.
Tramp je dodao i kako nema nikakvog povlačenja sankcija prema Rusiji.
Podsjetimo, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kazao je kako se ta država nalazi u jednom od najgorih trenutaka, te da je u situaciji ili da gubi dostojanstvo ili ključnog partnera.

Tramp: Ukrajina ima rok do četvrtka da pristane na plan

Ukrajina se suočava sa „jednim od najtežih trenutaka u svojoj istoriji“, poručio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski u desetominutnom obraćanju naciji, u trenutku kada se Kijev nalazi pod pojačanim pritiskom da prihvati mirovni plan administracije Donalda Trampa.
Zelenski je upozorio da se zemlja suočava sa dramatičnim izborom – da izgubi svog ključnog saveznika, Sjedinjene Američke Države, ili sopstveno dostojanstvo. Istovremeno je naglasio da „Ukrajina neće izdati nacionalne interese", podsjećajući kako je reagovala u prvim danima ruske agresije u februaru 2022. godine.
- Tada nismo izdali Ukrajinu, nećemo to učiniti ni sada - poručio je on.
Obraćanje dolazi u svjetlu sve intenzivnijih pritisaka da Kijev pristane na mirovni paket od 28 tačaka koji, prema medijskim izvještajima, sadrži više za Ukrajinu neprihvatljivih uslova. Među njima je i zahtjev da se Moskvi prepusti preostali dio Donbasa pod ruskom okupacijom, kao i da Ukrajina prepolovi svoje oružane snage i odustane od sistema dugog dometa sposobnih da gađaju ciljeve na teritoriji Rusije.
Takav ustupak značio bi da Ukrajina dobrovoljno predaje teritorije koje Rusija nije uspjela da zauzme silom.
Plan, kako se navodi, predviđa i značajno smanjenje američke vojne pomoći, kao i zabranu bilo kakvog budućeg raspoređivanja zapadnih trupa u Ukrajini u okviru „koalicije voljnih" koju predvode Francuska i Velika Britanija.
Još jedna sporna odredba odnosi se na priznavanje ruskog kao službenog jezika i dodjeljivanje formalnog statusa Ruskoj pravoslavnoj crkvi – što je u Kijevu ocijenjeno kao korak ka postepenoj rusifikaciji države.
Zelenski je najavio da će Ukrajina u narednim danima iznijeti sopstvene predloge i alternative Trampovoj administraciji.
-Predstaviću argumente, ubjeđivaću, predložiću alternative- rekao je predsjednik Ukrajine, dodajući da će se zemlja naredne nedelje naći pod „velikim pritiskom… da nas oslabe, da nas podijele".
Upozorio je da „neprijatelj ne spava" i pozvao građane da ostanu jedinstveni:
-Nacionalni interes Ukrajine mora biti uzet u obzir. Ne dajemo bombastične izjave; mirno ćemo raditi sa Amerikom i svim partnerima.
Prema dostupnim informacijama, plan su u značajnoj mjeri ko-kreirali ruski i američki zvaničnici, uključujući i šefa ruskog državnog investicionog fonda Kirila Dmitrijeva, koji je i ranije učestvovao u neformalnim kanalima komunikacije povodom Ukrajine.
U okviru predloga, SAD bi navodno ponudile određene bezbjednosne garancije Ukrajini i Evropi u slučaju buduće ruske agresije, ali za sada nije poznato kakve bi te garancije konkretno bile.
U ovom politički i bezbjednosno najosjetljivijem trenutku od početka rata, Zelenski šalje poruku da Kijev neće prihvatiti bilo kakve uslove koji bi značili kapitulaciju ili gubitak državnog dostojanstva. Istovremeno, Ukrajina, kako tvrdi predsjednik, ostaje spremna na diplomatsku inicijativu – ali ne po cijenu sopstvenog opstanka i suvereniteta.
Telefonski razgovor s Vensom o mirovnom planu
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski razgovarao je danas tečefonom sa potpredsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vensom o predloženom planu za okončanje rata sa Rusijom, javljaju svetki mediji čpozivajući se na izvore.
Detalji razgovora još nisu objavljeni.

Zelenski: Ukrajina na ivici najtežeg izbora u svojoj istoriji

Crnogorski para stonoteniser Luka Bakić plasirao se u četvrtfinale Evropskog prvenstva u Helsingborgu, nakon što je u posljednjem kolu grupne faze savladao Njemca Mia Vagnera ubjedljivim rezultatom 3:0.
Bakić je takmičenje u prvoj grupi završio sa polovičnim učinkom – juče je poražen od vodećeg na svjetskoj rang-listi, Francuza Matea Bohasa (3:1), dok je današnji trijumf potvrdio njegov prolazak među osam najboljih.
Presudan u meču protiv Vagnera bio je drugi set, u kojem je crnogorski reprezentativac spasio četiri set lopte, a potom realizovao svoju treću šansu za vođstvo 2:0. U trećem setu se brzo rezultatski odvojio i sigurno priveo meč kraju.
Bakić će sjutra, u 13.45 časova, igrati za medalju protiv debitanta na šampionatu, Španca Marlona Lopeza, koji je današnjom pobjedom nad Poljakom Pavelom Vlodikom (3:2) osvojio prvo mjesto u grupi. Lopez je turnir otvorio porazom od Filipa Radovića.
Ovo je za Bakića drugo uzastopno četvrtfinale Evropskog prvenstva, nakon Šefilda 2023, a prethodno je bio među najboljima i na Svjetskom prvenstvu u Granadi, kao i na Paraolimpijskim igrama u Tokiju.
<h2>Diskvalifikacija Filipa Radovića</h2>
Iako je Radović izborio četvrtfinale pobjedom nad Marlononom Lopezom (3:1), njegov nastup na Evropskom prvenstvu okončan je diskvalifikacijom.
Nakon iznenađujućeg poraza od Vlodike u drugom kolu grupne faze, Radović je bacio reket, koji se odbio od poda i oštetio elektronski displej na stolu.
Incident je prijavio sudija Matej Hamran, a u obrazloženju se navodi da je Radović udaljen sa takmičenja zbog neprimjerenog ponašanja i materijalne štete, u skladu sa pravilnikom ITTF-a (član 3.5.2.8 Pravilnika za međunarodna takmičenja).
Četvrtfinalni i polufinalni mečevi u kategoriji S10 igraju se sjutra, dok je finale zakazano za nedjelju. Za plasman u polufinale, osim Bakića i Lopeza, nadmetaće se Bohas – Vlodika, Hoze Manuel Ruiz – Patrik Čajnovski i Igor Mištal – Kristijan Gardoš.

Bakić u četvrtfinalu Evropskog prvenstva, Radović diskvalifikovan nakon incidenta

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Doskorašnja urednica Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore Mila Vuković saopštila je da joj je urednik Prvog programa Bojan Terzić rekao da direktor TVCG Milan Knežević želi da pokrene njenu smjenu jer je uoči utakmice sa Hrvatskom emitovana epizoda „Perspektive“ koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije.
Mladi u ovoj epizodi, kako je pojasnila Vuković, na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma.
- I to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan. Usljed tehničkog problema, emitovanje je prekinuto nakon 13 minuta, a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“: „Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?“ - navela je ona.
Otkako je prije četiri godine Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme raspoređena na radno mjesto urednika Dokumentarnog programa, sadržaj koji je stvarala sa kolegama je, kaže, nagrađivan i prepoznat kao primjer profesionalnih i etičkih standarda Javnog servisa.&nbsp;
- Dvoumila sam se da li ovu informaciju javno da podijelim, jer nijesam obznanila ni kada sam raspoređena na mjesto urednika Dokumentarnog programa, ali zbog načina na koji mi je menadžment posredstvom Arhive RTCG, poslao ponudu za zaključivanje Aneksa Ugovora o radu, koju potpisuju direktor TVCG Milan Knežević i generalni direktor RTCG Boris Raonić, bez prethodnog postupka, bez obrazloženja i bez ijednog zakonski propisanog koraka, sa zadovoljstvom ću to da uradim i odmah im poručim, naravno da ću pokrenuti zvaničan spor, jer je njihovo postupanje nezakonito! - navela je ona.
<h2>POKUŠAJ DISCIPLINOVANJA I POTČINJAVANJA RTCG</h2>
Vuković je istakla da po zakonu ne može biti smijenjena, jer nije ni izabrana u mandatnoj funkciji i ni na osnovu „želje“ ili impresija bilo kog pojedinca.
- Dakle, bez ijednog zakonski propisanog koraka, bez postupka utvrđivanja odgovornosti, bez pisanog upozorenja, obrazloženja i bez odluke o povredi radne obaveze. Ovo nijesu samo profesionalni pritisci, već i pokušaj uređivačkog disciplinovanja i potčinjavanja Javnog servisa ličnim ukusima i političkim očekivanjima – napisala je Vuković u objavi na Fejsbuku.
Pojasnila je da već drugu godinu zaredom, na Televiziji Crne Gore ponedjeljkom u 12.15 sati emituju Dokumentarni serijal „Perspektiva“ koji realizuju Radio Slobodna Evropa i The National Endowment for Democracy (NED).&nbsp;
- Shodno potpisanom ugovoru, Javnom medijskom servisu RTCG ustupljen je uz prava na emitovanje bez naknade i ograničenja. Serijal prenosi više od 30 televizija u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Namijenjen je mladima i pruža im prostor za dijalog i javnu debatu, o zidovima koje su među njima stvorili ratna prošlost, obrazovni sistem i mediji. Mladi u „Perspektivi“ imaju priliku da čuju jedni druge, slobodno razgovaraju o aktuelnim temama, debatuju o ljudskim pravima, multikulturalnosti, nasilju, opštim i ličnim vrijednostima, radikalizaciji, slobodi… U ponedjeljak 17. 11 2025. emitovana je epizoda koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije. Mladi u ovoj epizodi na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma i to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan - pojasnila je Vuković.
Usljed tehničkog problema emitovanje je, prema njenim riječima, prekinuto nakon 13 minuta - a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“ : “Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?.
- Nakon svega tri sata, portal „Pobjeda“ objavljuje tekst sa senzacionalističkim naslovom „TVCG danas emitovala emisiju koja prikazuje Hrvate kako veličaju ustaše i NDH“, navodeći u posljednjem pasusu „da su uredništvu TVCG poslali pitanja“ - navela je Vuković.
Tekst je, kaže, svega nekoliko sati uoči utakmice, sa istim naslovom, objavljen i na zvaničnom Fejsbuk nalogu „Pobjede“ uz osamdesetak komentara.
- Koji obiluju govorom mržnje, satanizacijom, diskreditacijom i ličnim uvredama na račun uredništva i menadžmenta Javnog servisa, uz tek poneki glas razuma, u kojima između ostalog korisnici društvenih mreža ukazuju da su komentatori samo pročitali naslov „Pobjede“. Iako gledaoci nijesu mogli odgledati emisiju do kraja, jer je bila prekinuta, širi auditorijum imao je priliku da je vidi i ranije, jer je „sporna“ epizoda već emitovana u regionu i dostupna je na vebsajtu RSE - dodala je Vuković.
<h2>TEHNIČKI PROBLEMI</h2>
Urednik Prvog programa je, kaže, u poneđeljak prvi put obavjestio o tehničkom problemu - neposredno nakon prekida emitovanja emisije, ne zahtijevajući njeno izjašnjenje kao urednika Dokumentarnog programa u čijem se Programsko-produkcionom planu nalazi dokumentarni serijal „Perspektiva“.
- U tom razgovoru prvi put saznajem, da su i prethodne tri epizode prekinute, i da kao urednik Prvog programa nije dobio objašnjenje iz tehničko-produkcijskog lanca, kako i zašto dolazi do prekida u emitovanju. Za sve vrijeme, kao urednik Dokumentarnog programa svakog petka uredno dobijam najave za svaku od epizoda serijala „Pesrpektiva“ od strane njihovog produkcijskog tima i upoznata sam sa sadržajem emisija, te stoga nijesam ni dovodila u pitanje da će u ponedjeljak 17. novembra biti emitovana najavljena epizoda koja je snimljena u Podgorici, niti me je iko iz Koordinacije programa obavijestio da će biti emitovana epizoda od 20. jula. Za preuzimanje sadržaja „Perspektive“ sa Ftp servera RTCG, zadužen je sektor Koordinacije i realizacije programa, od kojih u međuvremenu nijesam informisana da postoje smetnje u emitovanju serijala, niti je na moje upite iko od kolega koje sam kontaktirala u ponedjeljak, znao da objasni o čemu je riječ – istakla je Vuković.
Tek u korespondenciji sa produkcijskim timom „Perspektive“ saznaje ono o čemu je RTCG već informisana - da se tehnički problemi u emitovanju na TVCG javljaju zbog promjene formata dsitribucije.
- O čemu je njihov tehnički urednik na vrijeme obavijestio RTCG, ali da ta informacija nije proslijeđena unutar tima za realizaciju TVCG, kao što nijesu bili obaviješteni ni da je RTCG promijenila Ftp adresu, usljed čega je i došlo do zaostatka u preuzimanju novoproizvedenih epizoda i prekida emitovanja – navela je Vuković.
Naglasila je da im, uprkos apsolutnom razumijevanju produkcijske kuće „Mebius film“ i njihovom krajnje konstruktivnom pristupu u iznalaženju rješenja u otklanjanju tehničkih propusta do kojih je došlo u Televiziji Crne Gore, javno upućuje izvinjenje zbog kompromitacije superiornog sadržaja serijala „Perspektiva“ na Javnom medijskom servisu RTCG i senzacionalističkih, tendencioznih medijskih interpretacija koje su u potpunosti izvan standarda Javnog servisa.
- Nakon što me je urednik Prvog programa juče telefonom informisao o „želji“ direktora Kneževića da me „smijeni“ zatražila sam da me o tome obavijesti zvaničnim putem. Nakon pola sata, dobila sam poziv iz Arhive RTCG da preuzmem „ponudu“. Ponuda koja se ne odbija, glasi na zaključivanje Aneksa Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, kojom me na zahtjev direktora TVCG Milana Kneževića, upućuju za raspored na nižerangirano radno mjesto Urednik emisije 1 TV u Dokumentarnom programu. U ponudi navode da ispunjavam propisane uslove za navedeno radno mjesto, stručna sprema, radno iskustvo itd… Sve u skladu sa potrebama procesa rada, bez stvarnih razloga za premještaj na to radno mjesto i bez prethodno ispoštovane procedure – pojasnila je Vuković.
<h2>KULMINACIJA KONFLIKTA</h2>
Direktorova želja da je smijeni zbog „Perspektive“ takođe je, kaže, ispunjena bez prethodnog postupka utvrđivanja njene odgovornosti za povredu radne obaveze, bez pisanog upozorenja o postojanju razloga za izricanje bilo kakve mjere za povredu radne obaveze, u konačnom bez odluke o povredi radne obaveze.
Ovim je, kaže Vuković, kulminirao latentni konflikt između nje i direktora TVCG koji, prema njenim riječima, tinja godinu i jedanaest mjeseci koliko je prošlo od momenta njegovog dolaska na poziciju direktora TVCG.&nbsp;
- Taj sukob je zasnovan na našim duboko suprotstavljenim stavovima o uređivačkoj autonomiji, primjeni profesionalnih i etičkih standarda i ulozi Javnog servisa. Samo ne znam, kada je tačno donedavni urednik redakcije Dokumentarnog programa Televizije Pljevlja, obećao sebi da će da me „smijeni“ i koga je od svojih projektovao za radno mjesto urednika Dokumentarnog programa? Koje ga je tačno moje reagovanje upućeno lično njemu zaboljelo, koji zvanični dopis, koji zvanični e-mail… Posljednji je bio o razlozima zbog kojih sam insistirala da bi dokumentarnu emisiju o cetinjskoj tragediji nad tragedijama „Ranjeni grad“ trebalo emitovati u „prajm-tajmu“, nije bio ni za emitovanje. Ili je to bio onaj jedan jedini sastanak koji je do sada održao sa urednicima, gdje sam mu povrijedila direktorsku sujetu stavom da se Programsko-produkcioni plan Dokumentarnog programa ne može mijenjati i dopunjavati bez znanja i saglasnosti urednika Dokumentarnog programa, sadržajima poput „Vraneške doline“ recimo... Ili još ne može da mi oprosti dokumentarne filmove o „Gaeti“, „Štrpcima“ ili posljednji o „Deporatciji izbjeglica iz Herceg Novog“ kojeg je nakon emitovanja odćutao. Brzo je podlegao maniru naših „veljih“ urednika koji prema vlastitom priznanju, gle čuda, nikada ne gledaju emisije koje im programski pripadaju. Ali je direktor zato zatražio da radim priče „o zločinima nad Srbima“. Naravno! O Srđanu Aleksiću! Je li problem što njegovo herojstvo i primjer ljudskosti, nadilazi svaki nacionalni predznak?! – navela je Vuković.
Ili je, pita ona, aktuelnije o stradalniku i velikomučeniku Pavlu Đurišiću?&nbsp;
- Kad može spomenik, zašto ne bi i dokumentarac na Javnom medijskom servisu?! Može i to, ali mu se ni to ne bi dopalo! – dodala je ona.
<h2>OSLOBAĐANJE OD SVEGA CRNOGORSKOG</h2>
Pita i „oslobađaju“ li to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog.
- A zašto, direktore, ne bismo i zločine srpskih oficira nad Crnogorkama i Crnogorcima?! Zašto ne o „Bijelom teroru“, o mučenju, ubijanju, klanju i spaljivanju porodice Zvicer: Anđe, Petra, Zagorke, Vidaka, Plane…Petrove babe koju su svezali za trešnju ispred kuće, da gleda kako joj sreća gori…Zašto ne o Savu Otaševiću, Marku Jakovljeviću, o Ružici, Plani, Stanici, Manji, Milici, Petrani Bulatović, o Peru i Radivoju Bulatoviću, zašto ne o proslavljenom komandiru Šćepanu Mijuškoviću? Kako, kad ste mi iz prijedloga PP plana za ovu godinu bez obrazloženja ukolnili sve dokumentarne formate koji su imali crnogorski predznak! Oslobađate li vi to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog? Pa nijeste valjda i na mene „udarili“ jer sam Crnogorka?! Ne, ne vjerujem zlim jezicima… Čak ste nam za sljedeću godinu uklonili i serijal povodom 60 godina Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore, jedinog programa koji u kontinuitetu traje koliko i sama TVCG. A zanimalo Vas je i do kada planiramo da emitujemo serijal „Bella Ciao“? Crna Gora ima 257 narodnih heroja, među njima je osam žena, pa izračunajte! – naglasila je Vuković.
Javni servis, kako je podvukla, nije ničija lična prćija.
- Funkcija direktora TVCG je prolazna. Javna institucija poput RTCG ne može se voditi po modelu lične volje, niti se zaposleni mogu premještati kao predmeti sa police na policu. Kao urednica i kao građanka Crne Gore, dužna sam da zaštitim zakonitost postupanja, profesionalne standarde, uredničku autonomiju, javnost i transparentnost rada Javnog servisa. To ću i uraditi, svim pravnim sredstvima - zaključila je ona.

Tag: izlozba