U Galeriji Centra za kulturu Prijestonice Cetinje večeras je otvorena izložba „Dnevnik jednog grada 2“ autora Igora Benića. Riječ je o nastavku izložbe održane 2023. godine u Matici crnogorskoj, čime se nastavlja višegodišnji projekat posvećen vizuelnom bilježenju svakodnevice Cetinja.
Prilikom otvaranja, PR Centra za kulturu, Milena Latković, kazala je da „fotograf, kao romantična slobodna lutalica koja traga za odlučujućim trenucima, najbolje oslikava rad Igora Benića – grafičkog dizajnera i majstora fotografije, koji prati ritam svog rodnog grada i prenosi ga kroz autentične vizuelne zapise“.
Autor je istakao da izložba predstavlja njegov lični fotografski dnevnik Cetinja, pretočen u umjetničku priču o ljudima i trenucima koji čine život grada: 
„Želio sam da publici približim duh svakodnevnog života, ali i da sačuvam stvarne ljude i događaje od zaborava, dajući im trajno mjesto u kolektivnom sjećanju.“
Izložba „Dnevnik jednog grada 2“ dostupna je publici u Galeriji Centra za kulturu Prijestonice Cetinje do 30. avgusta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dnevnik jednog grada 2: Izložba Igora Benića u Centru za kulturu Prijestonice Cetinje

Izložba skulptura Rajka Sušića, pod nazivom „Lica feruma“, otvorena je sinoć u Umjetničkoj galeriji „Velimir A. Leković“, u okviru likovnog programa 38. Barskog ljetopisa.&nbsp;
Ova postavka predstavlja presjek Sušićevih najnovijih radova u kojima se istražuju odnosi između industrijskog nasljeđa, identiteta i čovjekove prisutnosti u tehnološkom dobu, a festivalska publika je bila u prilici da zakorači u autentičan, sirov, ali promišljen skulpturalni svijet jednog od najzanimljivijih savremenih umjetnika Crne Gore.
- Izložba ʼLica ferumaʼ, akademskog vajara Rajka Sušića iz Nikšića odvešće nas večeras u svijet simbola, momenta, individualnosti, metafizike i neodvojnosti prirode i čovjeka - istakla je na otvaranju izložbe kustoskinja Zavičajnog muzeja u Baru Draginja Radonjić.
Ona je pojasnila da izložena djela predstavljaju umjetnika koji u potrazi za inovativnim, savremenim likom i izrazom, oblikom osvaja skulpture u različitim tehnikama, u metalu i željezu, u kojima je iskazan širok spektar umjetničkih formi, predstavljenih kroz kreativnu kontekstualizaciju i kompleksne umjetničke izraze.&nbsp;
Izložba je, ističe Radonjić, obilježena različitim estetskim intencijama, stvaralačkom slobodom osobenog tumačenja i kreativnim idejama, kao samosvojnim oblicima umjetničke artikulacije.
- Za Sušića umjetnost nije samo jezik istraživanja, ona je paralelni tok postojanja, život pored života, kroz koji se ogleda lična i univerzalna borba između unutrašnjeg impulsa i otpora materije. Umjetnička djela koja nam autor predstavlja, temelje se, prije svega, na visokotehničkom umijeću izvođenja, autentičnoj i vizuelnoj interpretaciji motiva i suverenoj likovnoj poetici. Otvorenost u prihvatanju modernih umjetničkih koncepata, sasvim sigurno ga svrstava među značajne crnogorske skulptore današnjice - kazala je ona.
Njegove skulpture, kako dodaje, nose ontološku težinu, one nisu samo objekti oblikovani rukom, već tragovi misaonog procesa, mjesta transformacije, gdje hladan metal postaje nosilac unutrašnje napetosti i simboličkog pokreta.&nbsp;
- Postavku čine raznovrsna likovna rješenja, koja skulptor gradi masom i volumenom, stvarajući različite forme i oblike, virtuoznom vještinom. I pored izvjesne likovne različitosti, skulpture pred nama imaju snažnu nit koja ih povezuje, autonomnost oblika, slobodu izraza, autorsku imaginaciju, tehniku, materijal i način njihove izrade - kazala je Radonjić.
Kako je dodala, umjetnik inspiraciju pronalazi i u pronađenom predmetu, nekada funkcionalnim, ali danas odbačenim industrijskim djelovima, koje ugrađuje u skulpture i vještom likovnom obradom, one postaju integralni dio umjetničkog djela.
Radonjić zaključuje da je opšti utisak koji ostavljaju predstavljena dijela snažno izražena individualnost i osoben autorski pečat karakterističnog likovnog jezika, usljed čega likovna ekspozicija predstavlja jednu homogenu cjelinu koja počiva na prepoznatljivoj likovnoj poetici i upečatljivom umjetničkom nadahnuću autora, te da je izložba sasvim opravdano našla mjesto u okviru likovne selekcije ovogodišnjeg festivala Barski ljetopis.
Rajko Sušić (1971, Nikšić) diplomirao je i magistrirao vajarstvo na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, u klasi profesora mr Pavla Pejovića. Dobitnik je više nagrada za skulpturu, učesnik brojnih likovnih kolonija, a pedagoški radi u Nikšiću, gdje živi i stvara.

Skulpture „Lica feruma“ Rajka Sušića u Baru: Mjesto gdje hladan metal postaje nosilac unutrašnje napetosti

U autentičnom ambijentu „Kuće Pekića“ danas je, povodom Dana opštine Šavnik, svečano otvorena izložba akademskog slikara Dragana Karadžića pod nazivom „Dodiri i trajanje“.
Ovaj značajan kulturni događaj, kako se navodi u saopštenju Centra za kulturu Šavnik, okupio je građane Šavnika, ljubitelje umjetnosti i goste iz Crne Gore, potvrđujući sve veći kulturni puls ove planinske opštine.
Izložbu je svečano otvorila poslanica uSkupštini Crne Gore Aleksandra Vuković Kuč, ističući da je Karadžićevo stvaralaštvo “mediteranski manifest, plavo ispoljavanje svih boja crnogorskog identiteta, ali i lična, suptilna meditacija, slojevito i asketsko promišljanje tišine”.
- Kandinski je zabilježio da je ’plava zvuk dubokog duha’, dok je Gete pisao da je plava, dominantna boja Karadžićevog slikarstva, boja čežnje i da je najbliža ideji beskonačnosti - navela je ona.
Upravo se, kako je kazala, u ovoj umjetnosti na plavom horizontu vječnosti odvijaju sve igre vremenosti, duboko sagledane i iskušavane.
- Ne bi li se dožuđelo ono tamo, koje se na svakom Karadžićevom radu mistički naslućuje. Mediteranski manifest Dragana Karadžića, liričan i autentičan, poziva recipijente na svjesnu intelektualnu i duhovnu plovidbu crnogorskom likovnom baštinom, u kojoj nijedna slika nije nastala tek tako, već je dubinski i sudbinski razgovor sa svojim prethodnicama i još nenastalim djelima - zaključila je Vuković Kuč.
U ime domaćina, prisutnima se obratio predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić, naglasivši značaj umetnosti i kulture za identitet malih sredina:
- U Šavniku vjerujemo u moć trajanja, u snagu dodira sa onim što nas nadahnjuje i uzdiže. Ova izložba govori upravo o tome - o kontinuitetu stvaranja i o vrijednosti koje ostaju. Ponosni smo što Šavnik, kroz ovakve događaje, postaje tačka susreta savremene umjetnosti i dubokih zavičajnih korijena - istakao je Jakić.
Dodao je da je Dragan Karadžić stvaralački put gradio decenijama, izlažući u brojnim gradovima - od Pariza, Beča i Rima, do Vašingtona, Moskve i Podgorice.
Njegove slike su bile postavljene u renomiranim galerijama, a danas su pred nama - u srcu Šavnika.
- Zahvaljujem gospodinu Karadžiću na spremnosti da svojim radovima uveliča program Dana opštine, i želim mu dobrodošlicu kući - poručio je prvi čovjek Savnika.
Izložba „Dodiri i trajanje“, kako su kazali u šavničkom Centru za kulturu, obuhvata pažljivo odabrane radove iz različitih stvaralačkih ciklusa ovog renomiranog umjetnika, koji su postavljeni u skladu sa autentičnim prostorom nekadašnjeg doma jednog od najvećih crnogorskih pisaca.
- Likovna postavka poziva na tiho promišljanje, ali i duboku emotivnu reakciju, u dijalogu sa prirodom, tišinom i nasljeđem mjesta u kojem je postavljena - zaključili su u saopštenju.
Izložba će biti otvorena za posjetioce do 23. jula.

U Šavniku otvorena izložba Dragana Karadžića „Dodiri i trajanje“

Svoje zapažene izložbe „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ i „13. jul – Godine prkosa i ponosa“ priređene u cilju čuvanja crnogorskog identiteta, kulturnoistorijskih tekovina i edukacije, Matica crnogorska je priredila na španskom jeziku i adaptirala ih za potrebe zajednica Crnogoraca u zemljama Južne Amerike. 
Treći segment ovog programskog paketa čine panoi na kojima je predstavljena crnogorska muška i ženska nacionalna nošnja s izdvojenim detaljima. Pored izložbenih panoa na španskom jeziku su odštampani i prateći katalozi koji su namijenjeni za ukupno sedam crnogorskih zajednica u tri države Južne Amerike, od kojih je pet u Argentini i po jedna u Urugvaju i Paragvaju. 
Komunikacijom i dosadašnjom saradnjom sa zajednicama Crnogoraca u ovom dijelu svijeta, Matica crnogorska je prepoznala njihovu potrebu da se bolje upoznaju s crnogorskom istorijom, tradicijom i kulturom, nakon čega se pristupilo realizaciji navedenog programskog paketa. 
Kompletan projekat finansirala je Matica crnogorska, a preko Ministarstva vanjskih poslova je obezbijeđeno da crnogorska ambasada u Argentini prihvati pošiljke i preda ih zajednicama Crnogoraca, na čemu su već angažovani nakon dolaska paketa u Argentinu. 
- Izložbeni panoi i katalozi će ostati u posjedu crnogorskih zajednica i biti predstavljani prilikom obilježavanja crnogorskih nacionalnih praznika, tokom namjenskih programa, ali i na priredbama koje prezentuju kulturu i folklor nacionalnih zajednica u Argentini, Urugvaju i Paragvaju - kazali su iz Matice crnogorske.
Izložbene panoe i prateće kataloge dobiće sljedeće zajednice Crnogoraca: Crnogorska zajednica „Kralj Nikola“, pokrajina Ćako (Argentina); Crnogorska zajednica u Autonomnom gradu Buenos Ajresu (Argentina); Crnogorska zajednica u pokrajini Ognjena zemlja (Argentina); Crnogorska zajednica u pokrajini Kordoba (Argentina); Crnogorska zajednica „Djedovi“, pokrajina Buenos Ajres (Argentina); Crnogorska zajednica u Montevideu (Urugvaj) i Crnogorska zajednica Ciudad del Este u Paragvaju. Matica crnogorska planira da ovaj programski paket naredne godine obezbijedi i za još jedan broj udruženja Crnogoraca u Južnoj Americi.
Izložba„Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ autorskog tima Božidar Šekularac, istoričar; Ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske i Suzana Pajović, profesorica na Likovnoj akademiji UCG, je priređena na šest panoa i katalog, dok je izložba „13. jul – Godine prkosa i ponosa“ čiji su autori Adnan Prekić, istoričar; Jadranka Selhanović, istoričarka; Danilo Ivezić, politolog, Ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske i Suzana Pajović, profesorica na Likovnoj akademiji UCG, priređena na sedam panoa uz prateći katalog. Crnogorska muška i ženska narodna nošnja je predstavljena na tri panoa, za koje je fotografije ustupio Lazar Pejović, profesor na Likovnoj akademiji UCG. 
Tekstove kataloga i panoa na španski jezik je prevela Dragana Otašević iz Centra za politike migracija i multikulturalizam iz Podgorice, koja se godinama bavi istraživanjem crnogorskih iseljenika i njihovih zajednica na južnoameričkom kontinentu.

Izložbe Matice crnogorske na španskom jeziku za Crnogorce u Argentini, Urugvaju i Paragvaju

Izložba Marka Gošovića „Zvukom mostova“, koja predstavlja prikaz crnogorskih mostova kroz svjetlosne neonske instalacije sa zasebnim zvučnim komponentama, svečano je otvorena u Kuslevovoj kući.
Kako je saopšteno iz Fondacije Miloš Karadaglić, izložba će biti otvorena do 17. jula.
Navodi se da je na otvaranju izložbe, kroz interakciju sa arhitekturom, zvukom i svjetlosnim instalacijama, prikazana transformacija kulturnog nasljeđa crnogorskih mostova u zvučni pejzaž.
Svečano otvaranje zaokruženo je jednosatnim muzičkim performansom za koji je bio zadužen multimedijalni umjetnik Milika.
U saopštenju se navodi da je Gošović prikaz crnogorskih mostova kroz svjetlosne neonske instalacije sa zasebnim zvučnim komponentama, izveo iz arhitektonskih karakteristika svakog pojedinačnog mosta.
"Štaviše, publika pritiskom na tastere, koji su dio svake instalacije, aktivira zvuk, čime sama postaje dirigent ovog multimedijalnog iskustva", kaže se u saopštenju.
Izložba, koju organizuju Muzeji i galerije Podgorice, predstavlja praktični dio Gošovićeve doktorske disertacije „Crnogorski mostovi – građevine i zvuk”, rađene na Fakultetu umjetnosti UDG, a koja se realizuje u sklopu Stipendije za doktorska istraživanja Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja Crne Gore iz 2020. godine.
Realizaciju izložbe finansijski je podržala Fondacija „Miloš Karadaglić" putem granta dobijenog na međunarodnom konkursu za finansiranje i dofinansiranje kulturno-umjetničkih projekata za 2024/2025. godinu, koji se sprovodi u saradnji s partnerima Adriatic Marinas (Porto Montenegro), One Crna Gora i Elektroprivredom Crne Gore.
Kako je saopšteno, projekat je realizovan i kroz studijske boravke, na Univerzitetima u Berlinu, Torinu, Novom Sadu, Londonu i Njujorku, u sklopu Fulbrajt stipendije u 2024. godini.
Gošović je, otvarajući izložbu, pojasnio da je ideja nastala iz njegovog dugogodišnjeg osjećaja da arhitekturi često nedostaje auditivna dimenzija i da, usljed fokusa na vizuelne aspekte građevina, zvuk kao sastavni dio prostora gotovo ostaje zaboravljen.
„Smatram da upravo zvuk može da upotpuni estetski doživljaj objekata i da im udahne dodatnu slojevitost. To je bila moja početna motivacija, koja se kroz doktorski rad razvijala u pravcu spajanja nauke i umjetnosti, što je na kraju oblikovano u ovu izložbenu postavku“, rekao je Gošović.
On je naveo da su melodije mostova u stvari rezultat analize njihovih fizičkih karakteristike u zvučne interpretacije, a da je koristio metodu sonifikacije, koja podrazumijeva pretvaranje podataka u zvuk.
Kako je kazao, zasebni zvučni zapisi, kada se zajedno aktiviraju, čine jedinstvenu muzičku kompoziciju koja će biti u rukama same publike.
Gošović je najavio i da se ovim projektom ne završava njegovo istraživanje.
„Pokrenuo sam sajt www.mostovi.me na kojem se mogu pronaći svi mostovi obuhvaćeni istraživanjem - njihova istorija, fotografije i zvučne datoteke. Na terenu će biti postavljene i table sa QR kodovima na samim mostovima, koje će posjetioce direktno voditi na taj sadržaj. Na taj način, mostovi će moći da 'progovore' i van izložbenog prostora, u svom autentičnom ambijentu“, pojasnio je Gošović.
Kustos izložbe, Miloš Marjanović, istakao je da izložba donosi interdisciplinarni prikaz jednog fragmenta nepokretnih dobara kulturne baštine sa teritorije Crne Gore kada je graditeljstvo u pitanju, koja su, kako ih Gošović još prezentuje, i akustični generatori.
„Marko, osjećajući trenutak i djelujući u vrijeme ekspanzije digitalnih informacija i njihovog brzog protoka, svojim poznavanjem elemenata muzičke kompozicije, a sa željom da osvijetli i tokove istorije kroz mostove kao materijalne dokumente određenih vremena u kojim su nastajali, prezentuje temu svog istraživanja i doktorskog rada kombinacijom atraktivnog osvjetljenja transparentnih silueta uz melodijske odjeke pokrenute interakcijom publike“, naveo je Marjanović.
Prema njegovoj ocjeni, autor je vrlo svjestan da se rekvizitima tehnološkog napretka XXI vijeka izlazi iz klasičnih okvira vizuelnog stvaralaštva.
„Ova izložba nije krajnja destinacija Gošovićevog istraživačkog procesa, već faza - mikroprikaz rezultata koji se mogu postići na makroplanu, u realnom prostoru u kom bitišu ove arhitektonske tvorevine sa svim, ne samo melodijskim, ehoima“, zaključio je Marjanović.

U Kuslevovoj kući otvorena izložba Marka Gošovića

U četvrtak, 26. juna 2025. godine, s početkom u 20 časova, u Galeriji Kristofor Stanković (Ćirilometodska 5, Gornji grad), biće otvorena izložba " Analogni mostovi svjetlosti": Hrvatska, fotografija i Crna Gora (1845–1975), autorski projekat istoričarke umjetnosti i kustoskinje prof. dr Maje Đurić.
Ova izložba donosi retrospektivu fotografskog stvaralaštva koje su hrvatski fotografi ostavili u Crnoj Gori, ali i crnogorski fotografi u Hrvatskoj, u periodu od 1845. do 1975. godine. Riječ je o jedinstvenom vizuelnom istraživanju koje otkriva duboke kulturne i istorijske veze između dvije zemlje, kroz radove pionira dagerotipije, modernističkih fotografa i savremenih umjetnika.
Postavku čini više od 60 pažljivo odabranih fotografija autora kao što su Nikola Andrović, Ivan Standl, Karlo Veber, Franc Laforest, Ljudevit Grizbah, Tošo Dabac, Foto Šuljak, Tonći Krstićević, Čedomir Kušević, Jozo Ćetković, Milan Pavić, te Dimitrije Popović, čiji je opus ostavio dubok trag na vizuelni identitet regiona.
Kako navodi autorica izložbe, projekat Analogni mostovi svjetlosti istražuje fotografiju kao medij kulture sjećanja, ističući njenu ulogu u očuvanju i oblikovanju kolektivne memorije. Posjetioci će kroz selekciju radova moći da prate razvoj fotografskih tehnika, promjene u estetskim pristupima i društvene transformacije koje su obilježile oba prostora.
Izložba se realizuje u saradnji sa Vijećem crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba i biće otvorena do sredine jula 2025. godine.
U vremenu kada digitalne slike dominiraju svakodnevicom, izložba poziva na usporen i pažljiv pogled. Analogna fotografija, kako ističe Đurić, nije samo vizuelni zapis već i fizički trag – prostor tišine, teksture i trajanja. „Svaka slika nije samo pogled unazad, već i način da se odnosimo prema sadašnjosti s više pažnje i poštovanja“, poručuje kustoskinja.
<h3>O autorki</h3>
Prof. dr Maja Đurić je istoričarka umjetnosti, fotografkinja i kustoskinja, profesorka na Fakultetu umjetnosti Univerziteta Donja Gorica, gdje predaje istoriju i teoriju fotografije. Specijalizovana je za vizuelnu kulturu Balkana i kulturnu baštinu Crne Gore. Autorica je knjige Istorija fotografije Crne Gore 1840–1940 (CANU), urednica u Leksikonu likovnih umjetnosti Crne Gore, i dobitnica brojnih priznanja za doprinos istoriji fotografije.
Objavljivanje monografije vezane za izložbu planirano je za drugu polovinu 2025. godine. Riječ je o prvom sveobuhvatnom prikazu zajedničkog vizuelnog nasljeđa hrvatskih i crnogorskih fotografa – onih koji su prelazili granice i svojim radom oblikovali jedan, možda zaboravljen, ali ne i izgubljen svijet.

Izložba „Analogni mostovi svjetlosti“ u Zagrebu: Vizuelna istorija koja povezuje Hrvatsku i Crnu Goru

Izložba slika pod nazivom „Crnogorski Ćako“ Huana Vladimira Martinovića biće otvorena u četvrtak, 5. juna u 18 sati u prostorijama Matice crnogorske na Cetinju (Njegoševa br. 60). Izložbu će otvoriti predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović, a o Martinovićevom djelu će govoriti istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković.&nbsp;
Vizuelni umjetnik, slikar, dizajner i profesor, Huan Vladimir Martinović je rođen 1964. godine u gradu Kičilipi, provincija Ćako, Argentina. Potomak je druge generacije Crnogoraca u Argentini što je umnogome definisalo njegovu umjetnost kroz koju se prepliću prošlost i sadašnjost, dvije domovine, čežnja za zavičajem...
Karijeru je započeo u oblasti vizuelnih umjetnosti u Argentini, gdje je razvio poseban interes za slikarstvo i dizajn. Diplomirao je u Školi likovnih umjetnosti u gradu Resistencia u rodnoj regiji, gdje je stekao zvanja učitelja vizuelnih umjetnosti i profesora crtanja i slikanja. Kao predavač radio je u oblastima umjetnosti, dizajna i komunikacije. Njegova umjetnička karijera obilježena je dubokim istraživanjem geometrije kao osnove za konstrukciju slike, te kombinacijom uticaja crnogorskog kulturnog nasljeđa sa savremenim pristupima. Martinović crnogorsku kulturu integriše u svoje djelo kroz simbole, boje i geometrijske strukture. U svom stvaralaštvu koristi tehnike koje ističu jasnoću i preciznost oblika vezujući paletu boja koje koristi uz svoj kulturni identitet.
Pored slikarstva, kao dizajner realizuje projekte koji spajaju umjetnost i vizuelnu komunikaciju, tako da je prepoznat u okvirima unutar kojih djeluje i kao stvaralac digitalnog sadržaja. Dio je zajednice umjetnika crnogorskog porijekla u Argentini, a trenutno obavlja funkciju predsjednika Crnogorske zajednice Buenos Airesa, nevladine organizacije čiji je i jedan od osnivača.
Njegova djela se nalaze u privatnim kolekcijama u Argentini, Čileu, SAD-u, Španiji, Belgiji, Srbiji i Crnoj Gori. Učestvovao je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama u Argentini i inostranstvu.&nbsp;

Preplitanje prošlosti i sadašnjosti i čežnja za zavičajem

Izložba „Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije“ otvorena je juče u Muzeju Jugoslavije u Beogradu. Izložba je realizovana u saradnji sa Narodnim muzejom Crne Gore (NMCG). Autorke izložbe su novinarka Portala ETV Božena Miljić i Ljiljana Karadžić, uz intervenciju kustoskinja Muzeja Jugoslavije, Dušice Stojanović i Ljubice Vlahović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530070528_5cab7a691854ad023a9e578b4087a748087416114150b3889bf6aad6965e8ac1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250530070528_5cab7a691854ad023a9e578b4087a748087416114150b3889bf6aad6965e8ac1" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt='Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"'> <figcaption>Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Postavka se hronološki i tematski dotiče ključnih istorijskih događaja čiji je Vlahović bio svjedok i u kojima je učestvovao, kao što su studentske demonstracije tridesetih godina 20. vijeka, Španski građanski rat i Drugi svjetski rat, zatim njegovog društvenog i političkog angažmana u poslijeratnoj Jugoslaviji, a istovremeno mapira i sferu njegovog privatnog prostora i života, u mjeri u kojoj je to odredilo njegov politički put.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530070528_b182c02a00021b62ddc23f013f2f06e10ff26d1984374c3f9383b5e75bfd94a0.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250530070528_b182c02a00021b62ddc23f013f2f06e10ff26d1984374c3f9383b5e75bfd94a0" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt='Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"'> <figcaption>Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Uz vrijednu građu iz legata Veljka Vlahovića, koji se čuva u Narodnom muzeju Crne Gore, izloženi su i predmeti iz zbirki Muzeja Jugoslavije, Arhiva Jugoslavije i Radio Beograda. Kroz arhivsku građu, lične predmete, fotografije, audio-zapise i umjetničke radove, posjetioci imaju priliku da se upozna sa intrigantnom životnom pričom revolucionara, borca internacionalnih brigada i istaknutog političkog radnika socijalističke Jugoslavije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530070528_e8f7047e5643a15cd5af9078a64408f6d9792da7b9880b5e60d9e7be5b829409.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530070528_e8f7047e5643a15cd5af9078a64408f6d9792da7b9880b5e60d9e7be5b829409" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt='Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"'> <figcaption>Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ova izložba je prilagođena verzija postavke „Na strani pravde i slobode: legat Veljka Vlahovića“, realizovane 2018. godine u Narodnom muzeju Crne Gore na Cetinju, čije su autorke kustoskinje Božena Miljić i Ljiljana Karadžić. Uz intervenciju kustoskinja Muzeja Jugoslavije Dušice Stojanović i Ljubice Vlahović, koncept izložbe je donekle izmijenjen, a sadržaj dodatno obogaćen.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530070528_cacbdaf4ad89d079f5dfc1b9fa57dcb57bcbf96a8489032a6fd6ec588207f463.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250530070528_cacbdaf4ad89d079f5dfc1b9fa57dcb57bcbf96a8489032a6fd6ec588207f463" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt='Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"'> <figcaption>Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kustostkinja Božena Miljić je na otvaranju izložbe podsjetila je da se ove godine obilježava 80 godina od pobjede u Drugom svjetskom ratu, kao i pola vijeka od smrti Veljka Vlahovića. Ova izložba, ističe ona, nije samo priča o Veljku, već i o proteklih 100 godina, borbe za slobodu, prava- studentska, radnička, na život.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530070528_ffcceac13b1ddc69941201574a86a9e8b51f04805910b3f54be10b253bb1c0c1.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530070528_ffcceac13b1ddc69941201574a86a9e8b51f04805910b3f54be10b253bb1c0c1" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt='Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"'> <figcaption>Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Izložba je i ogledalo jednog vremena i podsjećanje - pola vijeka od odlaska Veljka Vlahovića sa istorijske scene, na uspjehe koje je on, najprije lično, a onda i ispred države koju je predstavljao, postizao na globalnom planu. Štosta se promijenilo otkad je Veljko preminuo, država kojoj je posvetio život i društvo o kojem je promišljao, više ne postoje, pa opet - evo nas 50 godina od njegovog odlaska, podsjeća nas da su ideali boljeg, pravednijeg, hrabrijeg društva vječni, u kojim god uslovima to društvo funkcionisalo - poručila je Miljić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530070528_56312a391e46528c1caa169ad02ba2016a91e019bc19d9e81a007b77bf83561e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250530070528_56312a391e46528c1caa169ad02ba2016a91e019bc19d9e81a007b77bf83561e" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt='Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"'> <figcaption>Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ulaz na izložbu je slobodan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530070528_b182c02a00021b62ddc23f013f2f06e10ff26d1984374c3f9383b5e75bfd94a0.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250530070528_b182c02a00021b62ddc23f013f2f06e10ff26d1984374c3f9383b5e75bfd94a0" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt='Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"'> <figcaption>Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530070528_01896169025ee01f14e360fe0ddc24c763b5ee6a557ace1b9e3d59abc5d33e02.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250530070528_01896169025ee01f14e360fe0ddc24c763b5ee6a557ace1b9e3d59abc5d33e02" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt='Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"'> <figcaption>Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530070528_8ab6e883f010195493bb311af524bb816a4b89656da80cb1022c85f725486f0f.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250530070528_8ab6e883f010195493bb311af524bb816a4b89656da80cb1022c85f725486f0f" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt='Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"'> <figcaption>Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Tamara Klikovac

Veljkova borba podsjetnik da su ideali boljeg, pravednijeg, hrabrijeg društva vječni

Fakultet likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore raspisuje javni konkurs za multimedijalnu umjetničku izložbu “Želim vidjeti moje planine”.
Izložbu kustoskinje Svetlana Racanović, Fakultet likovnih umjetnosti Cetinje organizuje u partnerstvu sa Prijestonicom Cetinje i Narodnim muzejom Crne Gore i uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore.
Izložba je vezana za Cetinje, a vrijeme održavanja je oktobar 2025.
Rok za podnošenje prijava na konkurs je 1. jul 2025. godine.

Otvoren javni konkurs za multimedijalnu umjetničku izložbu “Želim vidjeti moje planine”

Retrospektivna izložba djela akademskog grafičara Dejana Mirkovića pod nazivom „Čuvar duše grafike“, otvorena je sinoć u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju, u organizaciji Narodnog muzeja Crne Gore i obuhvata 80 radova kroz koje je prezentovano četrdesetogodišnje stvaralaštvo umjetnika, prateći njegov likovni put i razvoj, od ranih studentskih radova, do posljednjih ostvarenja.
&nbsp;Otvarajući izložbu, istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković je kazala da je Mirković od osamdesetih godina XX vijeka ostavio respektabilan i trajan vrijednosni pečat na crnogorsku umjetničku scenu.&nbsp;
- Osobenim likovnim izrazom, još od studentskih dana i prvih samostalnih izložbi privlačio je pažnju, da bi kroz decenije predanog rada izgradio prepoznatljiv, inventivan i sadržajno bogat umjetnički opus. Za Mirkovića, grafička umjetnost nije bila samo likovna tehnika izražavanja, već prostor lične slobode, intimni svijet u kojem su se preplitale emocije, sjećanja i imaginacija. Ona mu je omogućila neumorno istraživanje idejnih, estetskih i tehničkih mogućnosti, istovremeno mu postavljajući izazove i otvarajući prostore za iskazivanje nataloženih životnih iskustava- kazala je Zeković.
Ona je dodala da je Mirković, kroz savremeni grafički izraz, percipcirao arhetipske narative čovječanstva (ciklusi Ep o Gilgamešu i Vizantija) i oblikovao vizije futurističkih i utopijskih pejzaža imaginarnih gradova.
- Na taj način, njegovo stvaralaštvo odlikuje se slojevitim pristupom, u kojem se tematska promišljenost i tehnička virtuoznost spajaju u osobeni likovni univerzum- istakla je Zeković.
Retrospektivna izložba i prateća monografska publikacija, koja tek treba da izađe iz štampe, prema njenim riječima, predstavljaju priliku da crnogorska publika u punom sjaju doživi djelo Dejana Mirkovića, autentičnog umjetnika, rođenog grafičara, majstora svog zanata, koji je umjetnost živio sa strašću i predanošću.
- Njegovo djelo ostaje kao svjedočanstvo o neiscrpnim mogućnostima grafičkog izraza i tihoj, ali moćnoj prisutnosti u istoriji savremene crnogorske umetnosti- zaključila je Zeković.
Mirkovićev prijatelj Dragan Marković predložio je da se uz naslov izložbe „Čuvar duše grafike“ doda i „Neimar duha Cetinja“, jer je, kako je naglasio, Mirković duže bio veliki mangup nego zaslužni grafičar i to na originalan i raskošan način, i time dao ogroman doprinos onome što se zove duh Cetinja.
- Ovi radovi su njegov grafički otisak, ali njegov životni otisak nije manje obiman niti je manje čuven- naglasio je Marković.&nbsp;
Dejan Mirković rođen je na Cetinju 1957. godine. Završio je Fakultet likovnih umetnostiu Beogradu 1989, u klasi prof. Boška Karanovića. Studijski je boravio na Moskovskom državnom univerzitetu (1997/99) i u Parizu (1990). Bavio se kratko pedagoškim radom u SLŠ „Petar Lubarda” na Cetinju. Bio je član ULUCG od 1990. i član likovne grupe „Ključ”.
Izlagao je individualno na oko 20 izložbi u Crnoj Gori i Srbiji i na brojnim grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu, između ostalog na 17. Međunarodnom bijenalu grafike u Sarselu. Bio je učesnik više likovnih kolonija. Radio je kao samostalni umjetnik na Cetinju i u Podgorici. Umro je u Podgorici 2023. godine.
Kustos izložbe je istoričar umjetnosti Slobodan Vušurović, a postavka se može pogledati do 29. juna.

Zeković o izložbi: Djelo koje ostaje kao svjedočanstvo o neiscrpnim mogućnostima grafike

U najnovijoj emisiji Ljetnji program Televizije E ugostićemo glumicu Branku Femić, koja će govoriti o besplatnoj dramskoj radionici „Znam šta osjećam“. Radionica se fokusira na razvoj emocionalne pismenosti kroz umjetnost i dramu – prepoznavanje, razumijevanje i izražavanje emocija.
Naš gost biće i pijanista Simo Šišević, s kojim ćemo razgovarati o školovanju i usavršavanju u inostranstvu, izazovima i ljepoti klasične muzike. Ugostićemo i muzičarku i profesoricu Đurđu Petrović Poljak, čiji život i rad odražavaju neiscrpnu strast prema muzici. Nedavno je nastupila na festivalu Biser Jadrana sa pjesmom „Pusti me“, a u emisiji će podijeliti ljubav prema umjetnosti i inspiraciju koju pronalazi u svakom tonu.
U našoj kuhini, ukusna jela pripremaće Dejan Mugoša.
Budite uz Televiziju E i pratite emisiju od 8 do 10 sati, uz inspirativne priče i zanimljive sagovornike.

Jutarnji program Televizije E donosi umjetnost, muziku i kulinarske užitke

Teniski “blokbaster” u finalu mastersa u Sinsinatiju trajao je samo 23 minuta - Janik Siner, najbolji igrač svijeta, bio je prinuđen da preda meč Karlosu Alkarasu, pri vođstvo Španca 5:0 u prvom setu.
Uzrok povrede Italijana nije poznat.
On se u nekoliko navrata žalio na bol u predjelu stomaka, a potom doni odluku da je bolje da preda i ne ugrozi nastup na US Openu.
Što se samog meča tiče, Španac je napravio čak tri brejka.
Pred posljednji gem u prvom setu, u kom je Alkaras trebalo da servira za vođstvo u setovima, Siner je sjeo na klupu i poručio sudiji Mohamedu Lajaniju da da ne može da nastavi.
Alkaras je tako stigao do osme titule na Mastersima iz devet pokušaja.
Naredni turnir u njegovom programu je US open koji startuje 27. avgusta.

Siner predao meč, Alkaras šampion Sinsinatija

Nakon otprilike decenije na vlasti, veterani autoritarne vladavine obično se suoče sa raskrsnicom: da li će pojačati represiju, učvrstiti krug povlašćenih tajkuna i dodatno ugušiti ono malo preostale nezavisne medijske scene, ili će se povinovati zahtjevima opozicije za reformama. &nbsp;Ovo se u više navrata ponavljalo širom svijeta u posthladnoratovskoj eri. Autokrate gotovo uvijek biraju prvi put i postaju još tvrđi. Sada, dok su protivnici vlasti na ulicama Beograda, Aleksandar Vučić nalazi se pred tim izborom.
Tokom osam godina na mjestu predsjednika, a prije toga kao premijer, Vučić je vladao sve intervencionističkijom rukom, iako još uvijek vodi više upravljanu demokratiju nego otvorenu autokratiju. Na međunarodnoj sceni održavao je lukav balans: s Moskvom je gajio korektne odnose, ali ne toliko bliske da bi razbjesnio EU i SAD; zažmurio je na izvoz srpskog oružja u Ukrajinu. U isto vrijeme, privukao je milijarde kineskih investicija u industriju i infrastrukturu.
Iako je Srbija tek kandidat za članstvo u EU, Vučić njeguje bliske veze sa liderima poput francuskog predsjednika Emanuela Makrona i predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen — dijelom i preko ponude da evropske rudarske kompanije eksploatišu neiskorišćena nalazišta litijuma, što bi moglo poduprijeti evropsku potragu za energetskom nezavisnošću. Uspostavio je i dobre odnose sa bliskim saradnicima Donalda Trampa tokom njegovog prvog mandata.
Vučićeva taktika balansiranja mogla bi poslužiti kao studija za države koje se svrstavaju na više strana. Ali kod kuće, prostor mu se sužava, jer se nezadovoljstvo zbog njegove netransparentne i neodgovorne vladavine preliva na ulice. Okidač je bio krah nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu prošlog novembra, kada je poginulo 16 ljudi. Stanicu su renovirale kineske firme u okviru kineske Inicijative Pojas i put. Opozicija za tragediju krivi korupciju u vrhu države, lošu upravu i izostanak kontrole — simbole Vučićevog sistema.
Od novembra, opozicioni demonstranti povremeno izlaze na ulice u velikom broju, a u novije vrijeme traže i vanredne izbore. Prošle sedmice izbili su najnasilniji protesti do sada, sa sukobima s policijom u više gradova. Tokom godina, Vučić - ekstremni nacionalista u mladosti - koristio je pan-srpski sentiment i iredentizam u manjinskim srpskim zajednicama u Bosni i na Kosovu da bi učvrstio podršku. Ali taj adut, čini se, gubi snagu.
Vučić bi, makar u teoriji, mogao da ukloni pritisak na nezavisne medije, otvori politički prostor za opoziciju i pokrene zaista nezavisne istrage afera poput one u Novom Sadu. Takvi potezi pomogli bi i višegodišnjoj zakočenoj kandidaturi Srbije za ulazak u EU. Ali reforme nijesu autokratski put: Vučić reaguje očekivano — novim udarima i još jačom kontrolom.
EU i Britanija predugo su mu popuštale. Realpolitika se zasnivala na želji da Srbija ne sklizne potpuno u rusku orbitu. No, takav pristup više nije održiv. Vučić mora biti primoran da polaže račune i omogući zaista poštene izbore; to je uostalom preduslov svake nade u članstvo u EU. U suprotnom, Srbija bi mogla krenuti putem kojim je, nažalost, pošla Gruzija — u pravcu lažne demokratije nad kojom EU nema nikakav uticaj i čije ekscese može samo da osuđuje saopštenjima.
Amerika se, izgleda, trenutno povukla sa balkanskog terena. Ali Velika Britanija i EU nijesu. Treba da djeluju i upotrijebe svoje ekonomske poluge. Ako to ne urade, a Srbija nastavi autoritarnim putem, krivac neće biti samo Vučić, već i njegovi zapadni pokrovitelji koji su svjesno okretali glavu.
&nbsp;

Vrijeme je da se prekine sa popuštanjem autoritarnom predsjedniku Srbije

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: izlozba

Dnevnik jednog grada 2: Izložba Igora Benića u Centru za kulturu Prijestonice Cetinje

Skulpture „Lica feruma“ Rajka Sušića u Baru: Mjesto gdje hladan metal postaje nosilac unutrašnje napetosti

U Šavniku otvorena izložba Dragana Karadžića „Dodiri i trajanje“

Izložbe Matice crnogorske na španskom jeziku za Crnogorce u Argentini, Urugvaju i Paragvaju

U Kuslevovoj kući otvorena izložba Marka Gošovića

Izložba „Analogni mostovi svjetlosti“ u Zagrebu: Vizuelna istorija koja povezuje Hrvatsku i Crnu Goru

Preplitanje prošlosti i sadašnjosti i čežnja za zavičajem

Veljkova borba podsjetnik da su ideali boljeg, pravednijeg, hrabrijeg društva vječni

Otvoren javni konkurs za multimedijalnu umjetničku izložbu “Želim vidjeti moje planine”

Zeković o izložbi: Djelo koje ostaje kao svjedočanstvo o neiscrpnim mogućnostima grafike

Dnevnik jednog grada 2: Izložba Igora Benića u Centru za kulturu Prijestonice Cetinje

Jutarnji program Televizije E donosi umjetnost, muziku i kulinarske užitke

Siner predao meč, Alkaras šampion Sinsinatija

Vrijeme je da se prekine sa popuštanjem autoritarnom predsjedniku Srbije

PRATITE TVe UŽIVO