Nastupi izvođača u kolašinskom Domu kulture propraćeni aplauzima i ovacijama

Sedmi međunarodni festival malih etno grupa i solista „Zmaj preleće s mora na Dunavu“ počeo je sinoć koncertom u Domu kulture u Kolašinu. Tokom sinoćnjeg koncerta kolašinskoj publici predstavili su se sastavi iz Bugarske, BIH-a, Srbije i Crne Gore. Domaćini iz KUD-a „Mijat Mašković“ nastupili su sa pjevačkim sekcijama, grupom „Đude“ i igračkim programom.

Koncert je otvoren himnom po kojoj festival nosi ime, u izvođenju KUD-a “Mijat Mašković”, a zatim su uslijedili raznovrsni nastupi koji oslikavaju bogatu tradiciju krajeva iz kojih izvođači dolaze. 

Na značaj ovog festivala ukazao je umjetnički rukovodilac i koreograf KUD "Mijat Mašković" Davor Sedlarević. 

- Ovo je veoma značajan festival ne samo za Kolašin kao nezvaničnu etno prijestonicu Crne Gore i kao izražen turistički centar već i za cijelu Crnu Goru. Rijetko gdje možete da vidite ovoliki broj kvalitetnih, međunarodnih grupa. Ove godine smo bili naročito bogati što se tiče različitih stilova pjevanja kao što ste imali priliku da vidite - od Bugarske preko Bosne i Hercegovine, zatim, Kulturno-umjetničko društvo Abrašević iz Srbije koje je imalo jedan fantastičan nastup, uz banjalučki ansambl "Masleša" - što su sve naši saradnici inače tokom etno-kampova. Grupa iz Ljubuškog je bila otkrovenje festivala. Nastupile su i naše divne kazivačice, Milica i Rajka Popović sa Durmitora. Naravno, tu su i naše domaće grupe. KUD Mijat Mašković, Muška pjevačka grupa koja ne nastupa tako često i Ženska pjevačka grupa Đude i igrački ansambl. Naročito smo ponosni na naš Dječji ansambl koji je uživo izveo igre koje su zaštićene kao kulturno dobro - istakao je Sedlarević. 

Festival ima značajan cilj predstavljanja međunarodnih etno grupa i solista, ali i očuvanja crnogorske kulturne baštine. 

- Crnogorske igre u kontinentalnom dijelu i čak i u dijelu zaleđa koje su izvođene u crnogorskoj nošnji nikad nije pratila svirka, već samo pjesma ili ritam koraka. Izuzetak su neki rubni krajevi, naročito na granici sa Srbijom i igre manje brojnih naroda kao i dio primorja. Ponosni smo na nematerijalno kulturno dobro koje gajimo. To je 14 tradicionalnih plesova ili igara koje su pod zaštitom države i koje se izvode upravo na taj najteži način. Način kome skoro da prijeti nestajanje. Vi u Crnoj Gori imate možda dva ili tri ansambla koji umiju to da izvedu. I ne kažem da smo protiv obrada i prerada. Daleko od toga. Ali, ako bude i dalje maćehinski odnos prema tome, to pjevanje i taj način igre će da nestane - ispričao je Sedlarević. 

Zadovoljstvo što prvi put nastupaju na festivalu „Zmaj preleće s mora na Dunavu“ izrazila je Rajka Popović, predsjednica etno-grupe Durmitorke iz Beograda.

- Ovdje sam po prvi put sa mojom komšinicom, drugaricom, zemljakinjom sa Durmitora, od koje sam ja naučila da pjevam. Mi njegujemo Durmitorski melos, izvornu pjesmu sa Durmitora, a ja sam u Beogradu osnovala svoju grupu, gdje pjevamo pjesme kojih na Durmitoru vrlo rijetko ima. Ovdje smo u Kolašinu prvi put i ovo je jedan izuzetan festival. Ovo što radi Mijat Mašković, mislim da ne radi skoro niko u Crnoj Gori. Vidite koliko ima KUD-ova i grupa iz okruženja. Ovo je jedna sjajna prilika da se upoznamo, da jedan melos koji svi njegujemo po našim okolnim mjestima, prenosimo što dalje i dalje i da se čuje za ove divne zvuke - poručila je Popović. 

Po prvi put je na festivalu nastupio KUD Abrašević iz Srbije. 

- Ovom prilikom izveli smo više tradicionalnih pjesama iz različitih krajeva. To su pjesme i iz Crne Gore i iz Srbije, različitih stilova, takođe pjesme na glas, pjesme na bas. Ovaj festival je jako značajan, prvenstveno zbog kontakata. Osim toga što smo mi ovdje predstavili tradiciju i slušali tradiciju različitih kultura, mi smo mogli da upoznamo ljude, što mislim da je jako značajno jer tako mi možemo da vidimo bogatstvo jednog nasljeđa i različitih krajeva - navela je rukovoditelja ženske pjevačke grupe, KUD Abrašević Marta Đačić. 

Folklorista Ivan Vidić iz Čapljine istakao je da je ovaj festival dobra prilika za dodatno produbljenje saradnje između Crne Gore i Hercegovine. 

- Na ovom izdanju festivala su iz našeg kraja bile tri gospođe u najboljim godinama. Zbog četvrte članice koja je bolesna, ja sam s njima uletio, malo im pripomoći. To su žene u najboljim godinama, žene koje još čuvaju naše tradicijske pjesme i napjeve i živuće su legende, mogu slobodno reći - istakao je Vidić.