Novi Zakon o kulturi uspostaviće savremeniji i transparentniji sistem
Novi Zakon o kulturi trebalo bi da uspostavi savremeniji, jasniji i transparentniji sistem u toj oblasti, kroz proširenje javnog interesa, novi model upravljanja ustanovama kulture, preciznije procedure javnih konkursa, kao i snažnije prepoznavanje udruženja u kulturi, samostalnih umjetnika i kulturnih i kreativnih industrija.
To je poručeno na okruglom stolu o tekstu Nacrta Zakona o kulturi, koji je organizovalo Ministarsvo kulture i medija (MKM) na Cetinju, prenosi PR Centar.
Državni sekretar MKM Miloš Nenezić ocijenio je da je važeći Zakon o kulturi imao značajnu ulogu u razvoju kulturnog sistema Crne Gore i uspostavljanju normativnog okvira kulturne politike, ali da je njegova višegodišnja primjena pokazala potrebu za sveobuhvatnim unapređenjem.
Prema riječima Nenezića, zakon je potrebno prilagoditi promjenama koje su se u međuvremenu dogodile u društvu i kulturnom sektoru.
On je podsjetio da su tokom prethodnog perioda doneseni posebni zakoni kojima su uređene pojedine oblasti kulture, među kojima su bibliotečka i muzejska djelatnost, kinematografija i pozorišna djelatnost.
- Istovremeno su se razvili novi oblici kulturnog djelovanja, kulturne i kreativne industrije, digitalni sadržaji i nove tehnologije, a mijenjale su se i potrebe umjetnika, stručnjaka, ustanova kulture i publike - naveo je Nenezić.
Kako je istakao, osnovni cilj izrade novog Zakona o kulturi bio je da se uspostavi savremeniji, jasniji, funkcionalniji i transparentniji sistemski okvir za oblast kulture u Crnoj Gori.
On je istakao da kvalitet zakonskog rješenja ne zavisi isključivo od rada institucija i naglasio značaj učešća kulturnog sektora u javnoj raspravi.
- Cilj je da se kroz dijalog sagleda da li predložena rješenja odgovaraju stvarnim potrebama kulturnog sektora i da se kroz konstruktivne predloge dođe do što kvalitetnijeg zakonskog teksta - rekao je Nenezić.
Dodao je da je javna rasprava o Nacrtu zakona o kulturi počela 4. avgusta, a da je kao datum njenog završetka naveden 14. septembar, dodajući da će biti razmotrena i mogućnost eventualnog produženja njenog trajanja.
Nenezić je pozvao predstavnike kulturnog sektora i druge zainteresovane učesnike da otvoreno iznesu stavove, sugestije i predloge.
Načelnica u Direktoratu za kulturno-umjetničko stvaralaštvo Aleksandra Popović podsjetila je da je proces pripreme zakonskih izmjena počeo još 2024. godine, kada su, u okviru istraživanja stanja kulture u Crnoj Gori, u proces bili uključeni akteri iz oblasti kulture.
Ona je pojasnila da su kao rezultat tog rada nastale smjernice za inoviranje Zakona o kulturi, koje je Vlada usvojila u oktobru 2025. godine, navodeći da je proces je obuhvatio i analizu uporednog zakonodavstva, istraživanje stanja u kulturi i preporuke o tome šta bi trebalo mijenjati u zakonu.
Popović je predstavila izmjene predviđene Nacrtom zakona, koje su usmjerene na unapređenje postojećeg sistema kulture i njegovo usklađivanje sa savremenim potrebama kulturnog sektora.
Istakla je da je poseban akcenat stavljen na participativnost, inkluzivnost, digitalizaciju, inovacije, mobilnost umjetnika i stručnjaka, međunarodnu saradnju, razvoj kulturnih i kreativnih industrija i veću dostupnost kulturnih sadržaja.
- Izmjene obuhvataju i proširenje javnog interesa u kulturi, unapređenje upravljanja i profesionalizaciju rada ustanova kulture, preciznije uređivanje statusa samostalnih umjetnika, stručnjaka i udruženja u kulturi, kao i unapređenje sistema finansiranja kroz transparentnije i efikasnije javne konkurse i različite oblike podrške razvoju kulture - rekla je Popović.
Vršiteljka dužnosti sekretarke MKM Marija Tomović kazala je da je namjera prilikom izrade Nacrta bila da se, na osnovu uporednih iskustava iz regiona, pronađe način za snažnije uključivanje nezavisne kulturne scene u sistem.
- Predloženo rješenje predviđa mogućnost da nevladine organizacije kojima je kultura pretežna djelatnost nastave da djeluju kao nevladine organizacije, ali da se, pod posebnim uslovima, registruju i kao udruženja u kulturi i na taj način učestvuju na konkursima Ministarstva - pojasnila je Tomović.
Iz Ministarstva je naglašeno da predloženi model predstavlja pokušaj uspostavljanja odgovarajućeg modela njenog finansiranja u okviru postojećeg pravnog sistema.
Predstavnici civilnog sektora istakli su da bi trebalo dodatno precizirati mogućnost učešća nevladinih organizacija na konkursima, kao i kriterijume finansiranja, kako bi kvalitet programa i njihov doprinos javnom interesu imali ključnu ulogu pri odlučivanju.
Na događaju je najavljeno da će javna rasprava najvjerovatnije biti produžena za oko 15 dana, kako bi zainteresovani imali dodatni prostor za dostavljanje primjedbi i sugestija.