Otvoren Crnogorski likovni salon „13. novembar“: Radovi koji otvaraju pitanja slobode, društvene odgovornosti, nejednakosti i savremenih oblika otpora
U Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ sinoć je, u okviru obilježavanja 13. novembra - Dana Prijestonice i Dana oslobođenja Cetinja, otvoren Crnogorski likovni salon „13. novembar“, pod nazivom „Čujte, u našim ustima gori komađe kamene sode. Vode!“.
Kako je saopšteno iz Prijestonice, ovogodišnje izdanje Salona, čiji je kustoski koncept osmislila selektorka Nela Gligorović, okuplja umjetnike, umjetnice i kolektive iz (post)jugoslovenskog kulturnog prostora, čiji radovi otvaraju pitanja slobode, društvene odgovornosti, nejednakosti i savremenih oblika otpora.
Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković je podsjetio na bogatu kulturnu i istorijsku tradiciju Cetinja, ističući da je ovaj grad svoju slobodu, državnost i nacionalno dostojanstvo kroz vjekove čuvao ne samo borbom, već i stvaralaštvom.
- Naša istorija jeste istorija borbe za slobodu, državnost i nacionalno dostojanstvo, ali je ona istovremeno i istorija knjige, štampe, škole, pozorišta, muzeja i umjetnosti. Ta tradicija obavezuje i našu generaciju, jer grad koji je toliko dao crnogorskoj kulturi ima odgovornost da i danas bude mjesto susreta stvaralaca, novih ideja i slobodnog umjetničkog izraza - poručio je Đurašković.
Govoreći o značaju Crnogorskog likovnog salona „13. novembar“, gradonačelnik je naglasio da njegovo otvaranje iz godine u godinu predstavlja susret Cetinja sa sopstvenim istorijskim pamćenjem i kulturnim nasljeđem, ali i priliku za povezivanje različitih generacija umjetnika i njihovih stvaralačkih izraza.
- Cijenim da je njegovanje umjetnosti jedan od najljepših i najtrajnijih oblika odgovornosti prema Crnoj Gori, jer umjetnost ne poznaje granice koje bi čovjeku mogle zabraniti da misli, da osjeća ili da traga za istinom - istakao je Đurašković, dodajući da sloboda svoj puni smisao dobija kroz stvaralaštvo, a istorijsko nasljeđe kroz inspiraciju koju pruža novim generacijama.
Selektorka Salona Nela Gligorović istakla je da ovogodišnja izložba predstavlja prostor za umjetnike i kolektive koji svojim stvaralaštvom promišljaju i zastupaju antifašističke vrijednosti u savremenom društvu. Naglasila je da antifašizam danas ne podrazumijeva samo očuvanje istorijskog nasljeđa, već i aktivnu borbu protiv diskriminacije, nepravde i različitih oblika društvene nejednakosti, kao i zaštitu životne sredine i zajedničkih resursa.
- Današnji trenutak restauracije fašizma očekuje i od nas da i ovogodišnji salon bude otvoren kao prostor za prezentaciju i predstavljanje i umjetnika i kolektiva koji misle i djeluju antifašistički. Antifašizam danas nisu samo istorijske borbe, nego upravo pravo na život u zdravoj sredini, borba za zajedničke resurse - prostorne, prirodne i kulturne. Antifašizam je i naša spremnost da preispitujemo i sisteme nejednakosti u okviru polja umjetničke produkcije i proizvodnje. Treba da konačno zaustavimo podrazumijevanje neplaćenog umjetničkog rada i da rad u umjetnosti bude ekonomski valorizovan i priznat kao društveni rad - poručila je Gligorović.
Posebno je ukazala na značaj regionalnih kolektiva predstavljenih na Salonu, ističući njihov dugogodišnji doprinos istraživanju, proizvodnji znanja u kulturi i razvoju alternativnih modela obrazovanja.
Naglasila je da izložba objedinjuje različite umjetničke glasove i perspektive, povezujući istorijska iskustva sa savremenim društvenim izazovima.
Tematski okvir ovogodišnjeg Salona zasnovan je na stihu pjesnika Radovana Zogovića, koji predstavlja polazište za umjetničko preispitivanje odnosa između istorijskog nasljeđa, slobode i savremenog društva.
Na izložbi su predstavljeni radovi Adrijane Gvozdenović (u saradnji sa Dragicom Gvozdenović), Azre i Vuka, Bojana Stojčića, Dejana Markovića, Dušice Dražić, Ilije Vujoševića, udruženja KURS, Lale Raščić i Selme Banich (u saradnji sa Sarom Salamon).
Poseban segment izložbe, pod nazivom „Diskurzivno polje: Kolektivi i proizvodnja znanja u kulturi“, posvećen je izdavačkoj i istraživačkoj djelatnosti pet regionalnih organizacija: BLOK iz Zagreba, ŠKART iz Beograda, EXPEDITIO iz Kotora, Fakulteta za stvari koje se ne uče - FRU iz Skoplja i CRVENA iz Sarajeva.
Tokom svečanosti svim učesnicima ovogodišnjeg Salona uručene su nagrade kao priznanje za njihov umjetnički doprinos.
- Crnogorski likovni salon „13. novembar“ i ove godine potvrđuje značaj Cetinja kao prostora umjetničkog stvaralaštva, kulturnog dijaloga i slobodnog izražavanja, nastavljajući tradiciju povezivanja umjetnosti sa važnim društvenim i istorijskim pitanjima - zaključili su u Prijestonici.