Radonjić: Niz problema, pa i aktuelnih proističu iz toga što Crnogorci ne poznaju dovoljno svoju istoriju

Crnogorci ne poznaju dovoljno svoju istoriju, posebno ne iz objektivnog ugla, odakle proističe niz problema pa i aktuelnih, kazao je profesor i politikolog Radovan Radonjić na Cetinju na događaju pod nazivom „Crna Gora pred evropskim izazovima“.
U programu je učestvovao i profesor Pravnog fakulteta UCG Dražen Cerović. Ovim je Matica crnogorska započela seriju programa kojima obilježava 20 godina obnove crnogorske nezavisnosti.
Predsjednik cetinjskog Ogranka Matice crnogorske Luka Lagator pozdravio je posjetioce i pročitao Radonjićevu biografiju.
Cerović je podsjetio da su se na Crnom Gorom nadvili tamni oblaci nakon teškom mukom izvojevane nezavisnosti.
– Crna Gora danas prolazi svoju egzistencijalnu krizu, možda jednu od najvećih i najopasnijih do sada. To što formalno nije u ratu mnogima anestezira pažnju i reakciju. Time se dijelom može objasniti indolentnost većine njenih građana koji kao u bunilu i bez reakcije gledaju kako im kuća gori – rekao je Cerović.
On je dodao da je profesor Radonjić svjedok i učesnik događaja u puno prethodnih decenija što kao izvanredan politikolog, pravnik i istoričar, što kao akter političkih procesa sa najviših pozicija sve do 1989. godine.
– Zato mu razni oblici nasrtaja na Crnu Goru koji su dolazili i dolaze sa istih adresa, a pri tome svi sa istim ciljem, nijesu nepoznati. U periodu nakon destrukcije socijalističke Crne Gore, koja je raspad SFRJ dočekala nespremna, priključivši se Srbiji u njenom suludom ratnom pohodu na ostale bivše jugoslovenske republike, nakon mnoštva upozorenja i savjeta koje je davao, a očito nije imao kome, Radonjić se povlači sa svih najviših političkih i partijskih funkcija koje je obnašao i u Crnoj Gori i na saveznom nivou – rekao je Cerović.
On je govorio o Radonjićevom naučnom radu, ličnoj i građanskoj hrabrosti, stavu da podastre argumente, i istakao da je jedan od rijetkih koji nije podložan uticajima struktura vlasti i moći na njegove stavove koje iznosi u javnosti, već beskompromisan i nadasve slobodan čovjek i intelektualac.
Radovan Radonjić napravio je sistematizaciju u kojoj je u prvom dijelu objasnio šta je Crna Gora, u drugom što ju je dovelo do ovoga danas i na kraju se zapitao ima li izlaza iz trenutne situacije.
– Ovo što sada imamo nije država, ta društvena skalamerija nije vlasna sebe, nije nezavisna, ona nema taj najviši stepen nezavisnosti, suverenosti. Čeka se što će reći Venecijanska komisija, čeka se što će kazati iz Evropske unije ili što će kazati Beograd ili što će kazati Rusi, i tako dalje. I što čeka i đe ide Crna Gora, u susret čemu? U susret jedinoj mogućnosti da se najzad nađe u ovoj zemlji grupa Crnogoraca koja neće poći s barjacima da pjeva „viva vero“ nego organizovana, čvrsto riješena da ostvari to što hoće i traži od ove vlasti da demisioniraju i da traži od Evropske unije takođe da radi na tome, jer prihvatajući ovakvu Crnu Goru ne čini dobro ni sebi, ni Crnoj Gori, ni Evropi, ni svijetu – rekao je Radonjić i podsjetio da je Crna Gora bila jedina slobodna zemlja početkom XVIII vijeka.
– Crna Gora je bila prema stranim, ozbiljnim autorima, iako manja od uboda iglenog vrha, kapija koja je kontrolisala prodor istoka u Evropu. Crna Gora je bila ta koja je '41. godine spasila saveznike i njihov cilj da savladaju fašiste, jer 27 divizija koliko se u Crnoj Gori tada zadržalo pet neđelja, po ocjeni najvećih svjetskih stručnjaka i vođa drugog svjetskog rata među kojima je Vinston Čerčil, je spriječila da divizije opredijeljene za istok stignu prije snjegova, jer da su stigle – Moskva bi pala i rat bi bio riješen na drugi način. Crna Gora je zaslužna i moljena, zajedno s Jugoslavijom, da pozove svijet da pruži otpor fašizmu – rekao je Radonjić.
On je dodao i da je sloboda Crne Gore uvijek imala svoju cijenu.
– Uvijek je spašavana na junački način. Nije se vodilo računa iz koje će kuće koliko poći i poginuti. Koliko je domova samo u ovoj opštini iz kojih su po tri sina poginula u Narodnooslobodilačkoj borbi – podsjetio je Radonjić.