<article>Na sinoć završenom 65. Internacionalnom teatarskom festivalu MESS u Sarajevu, nagradu “Rejhan Demirdžić” za najbolje mlade glumce dobili su Lazar Đurđević i Anđela Marunović za uloge u predstavi “Naličje” Borisa Liješevića. Predstava je u petak veče izvedena u Narodnom pozorištu Sarajevo, uz višeminutni aplauz i ovacije, saopštava Crnogorsko narodno pozorište.Ovogodišnje izdanje Festivala održano je od 4. do 11. oktobra, dok su u glavnom takmičarskom programu izvedene predstave iz Belgije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Litvanije, Rumunije, Slovenije i Španije. Žiri takmičarskog programa ove godine radio je u sastavu Lee Delong, Emina Muftić i Thomas Steyaert.CNP podsjeća da je na ovogodišnjem 70. Sterijinom pozorju u Novom Sadu Sterijinu nagradu za glumačko ostvarenje u predstavi “Naličje” osvojio je Aleksandar Radulović za ulogu Vuka, dok je Sterijina nagrada za režiju pripala Borisu Liješeviću.Takođe, na 27. Teatar festu “Petar Kočić“ u Banjoj Luci dodijeljena je Specijalna nagrada za vizuelni identitet predstave, za scenografiju i kostim, kao i nagrada “Korak u hrabrost“ za predstavu u cjelini.Navedene nagrade još jednom potvrđuju visok umjetnički domet Crnogorskog narodnog pozorišta i uspješan niz priznanja na regionalnoj teatarskoj sceni.U predstavi “Naličje” uloge tumače: Aleksandar Radulović, Lazar Đurđević, Kristina Obradović, Žana Gardašević-Bulatović, Nada Vukčević, Jadranka Mamić, Danilo Čelebić, Zoran Vujović, Ana Vujošević, Mirjana Spaić, Tihana Ćulafić, Jelena Minić, Jelena Nenezić, Sanja Vujisić, Julija Milačić Petrović Njegoš, Jovan Dabović, Jovana Brnović i Anđela Marunović.Dramaturzi predstave su Stela Mišković i Stefan Bošković, kostimografkinja je Lejla Hodžić, scenografkinja Andreja Rondović, kompozitorka Nina Perović, koreografkinja Tamara Vujošević Mandić, asistentkinje režije Nataša Milićević i Mirjana Spaić, asistentkinja scenografije Jelena Ivančević, asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović, a izvršni producent Danilo Milatović.</article>

Na sinoć završenom 65. Internacionalnom teatarskom festivalu MESS u Sarajevu, nagradu “Rejhan Demirdžić” za najbolje mlade glumce dobili su Lazar Đurđević i Anđela Marunović za uloge u predstavi “Naličje” Borisa Liješevića. Predstava je u petak veče izvedena u Narodnom pozorištu Sarajevo, uz višeminutni aplauz i ovacije, saopštava Crnogorsko narodno pozorište.
Ovogodišnje izdanje Festivala održano je od 4. do 11. oktobra, dok su u glavnom takmičarskom programu izvedene predstave iz Belgije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Litvanije, Rumunije, Slovenije i Španije. Žiri takmičarskog programa ove godine radio je u sastavu Lee Delong, Emina Muftić i Thomas Steyaert.
CNP podsjeća da je na ovogodišnjem 70. Sterijinom pozorju u Novom Sadu Sterijinu nagradu za glumačko ostvarenje u predstavi “Naličje” osvojio je Aleksandar Radulović za ulogu Vuka, dok je Sterijina nagrada za režiju pripala Borisu Liješeviću.
Takođe, na 27. Teatar festu “Petar Kočić“ u Banjoj Luci dodijeljena je Specijalna nagrada za vizuelni identitet predstave, za scenografiju i kostim, kao i nagrada “Korak u hrabrost“ za predstavu u cjelini.
Navedene nagrade još jednom potvrđuju visok umjetnički domet Crnogorskog narodnog pozorišta i uspješan niz priznanja na regionalnoj teatarskoj sceni.
U predstavi “Naličje” uloge tumače: Aleksandar Radulović, Lazar Đurđević, Kristina Obradović, Žana Gardašević-Bulatović, Nada Vukčević, Jadranka Mamić, Danilo Čelebić, Zoran Vujović, Ana Vujošević, Mirjana Spaić, Tihana Ćulafić, Jelena Minić, Jelena Nenezić, Sanja Vujisić, Julija Milačić Petrović Njegoš, Jovan Dabović, Jovana Brnović i Anđela Marunović.
Dramaturzi predstave su Stela Mišković i Stefan Bošković, kostimografkinja je Lejla Hodžić, scenografkinja Andreja Rondović, kompozitorka Nina Perović, koreografkinja Tamara Vujošević Mandić, asistentkinje režije Nataša Milićević i Mirjana Spaić, asistentkinja scenografije Jelena Ivančević, asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović, a izvršni producent Danilo Milatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Festival MESS

Kultura

Uspjeh CNP-a i na MESS-u: Dvije nagrade za najbolje mlade glumce

Desetak minuta prije početka utakmice Splita i Partizana na parket Gripa izašao je trener gostiju Željko Obradović. Trofejni srpski stručnjak dočekan je uz veliki pljesak s tribina.&nbsp;
Kako je to izgledalo, pogledajte u videu:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fdalmatinskiportal.hr%2Fsport%2Fvideo--pogledajte-kako-su-gripe-docekale-trenera-partizana%2F250280&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

VIDEO: Pogledajte kako su Gripe dočekale trenera Partizana

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je o ekonomskoj situaciji u zemlji u kontekstu američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS). Ponovio je apel građanima da ne paniče, ali je upozorio da je geopolitička situacija sve složenija.
- Ponašamo se odgovorno i ozbiljno. Imamo dizel koji se trenutno troši. Problem nastaje kada rafinerija u Pančevu prestane sa radom. Apelujemo na rusku stranu, molili smo Amerikance, i uspjeli smo da izdržimo osam mjeseci - kazao je Vučić tokom gostovanja na jednoj &nbsp;televiziji.
- Naš zadatak je da vodimo računa o životima naših građana i da ne narušavamo osnovne principe pravde. Važno je da ljudi znaju koje ideje imamo i koliko je Srbija bila fer prema našim ruskim prijateljima - dodao je on.
Vučić je pojasnio da, kada rafinerija prestane sa radom, potrebno je između dvije i četiri sedmice da se ponovo pokrene. „Što se tiče ispumpavanja domaće nafte, kada se to jednom prekine, potrebni su mjeseci da se nastavi. Suočavamo se sa bezbroj problema. Juče sam razgovarao sa direktorom Srbijagasa Bajatovićem. Nemamo drugu rafineriju i moramo što brže tražiti rješenja, pa i od kineskih partnera - rekao je Vučić.
Bili smo više nego fer
Predsjednik Srbije naveo je da je Rusija Srbiji ponudila ugovor o snabdijevanju gasom do Nove godine, što smatra razočaravajućom viješću, jer je Beograd još proljetos očekivao potpisivanje dugoročnog sporazuma.
- Iz Moskve nam je stigla ponuda za ugovor do Nove godine. To je za nas vrlo razočaravajuće, jer smo do maja trebalo da zaključimo trogodišnji ugovor. Srbija je bila više nego fer i pouzdan partner u svakom smislu. Odustajali smo od arbitraža i drugih postupaka samo da bismo sačuvali prijateljstvo i partnerske odnose - kazao je Vučić.
Molim građane da me razumiju
On je podsjetio da je u maju u Moskvi razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kada mu je, kako kaže, rečeno da će sporazum biti potpisan za mjesec ili dva.
- Ponovo sam se sreo sa predsjednikom Putinom u septembru i zamolio ga da se dogovor zaključi što prije. Sada su nas obavijestili da će važiti do Nove godine. Logika je jednostavna – žele da nam poruče da, ukoliko krenemo u nacionalizaciju NIS-a ili bilo što slično, mogu prekinuti isporuku gasa 31. decembra. To je za mene vrlo loša poruka - ocijenio je Vučić.
Dodao je da nije mogao dati obećanje Amerikancima da će nacionalizovati NIS, „jer ako nešto obećam, to moram i da ispunim“.
- Molim građane da me razumiju – moramo vaditi najvrelije kestenje iz vatre. Takvo je vrijeme - poručio je.
Srbija neće učestvovati u ratovima
Vučić je naglasio da je Srbija „suviše mala da bi mogla raditi samo ono što joj se sviđa“, iako, kako je rekao, često i to čini.
- Zbog toga su nam i rušili stabilnost prethodnih mjeseci. Kao predsjednik, ne mogu dozvoliti da Srbija pati. Srbija neće učestvovati ni u ratovima ni u sukobima. Već plaćamo dovoljno visoku cijenu - kazao je.
Znamo kako da upravljamo krizom
Predsjednik Srbije najavio je da će u ponedjeljak predstaviti konkretna rješenja, ali da najprije mora sačekati odgovor ruske strane.
- Nemamo redove na pumpama. Ljudi znaju da njihov predsjednik govori istinu i da naredna dva do tri mjeseca neće biti problema. A neko je to morao platiti – mi smo već izdvojili preko 300 miliona eura - rekao je Vučić.
- Sačuvaćemo našu zemlju. Uvešćemo više derivata, trošićemo više novca da građani ni u jednom trenutku ne osjete rizik. Ali, nakon četiri-pet mjeseci, doći ćemo u situaciju koju neko mora riješiti. Izdržaćemo tri mjeseca, ali šta poslije? Sve ćemo zalihe potrošiti, a to će nanijeti veliku štetu - upozorio je.
Vučić je zaključio da je „situacija veoma složena“ i da je, kako kaže, „poslije Josipa Broza Tita najduže na vlasti“.
- Moje iskustvo je veliko – od kovida, migracija, poplava, ratova. Znamo kako da upravljamo krizom. Ovo je vjerovatno najteži izazov do sada, ali rješenje ćemo pronaći - &nbsp;poručio je Vučić.

Vučić: Stigla nam je razočaravajuća vijest iz Rusije

Kod većine nacionalnih Crnogoraca 1918. godina, s pravom, izaziva negativne emocije. Naime, iako iscrpljena u Balkanskim ratovima, krajem jula 1914. godine Crna Gora je mobilisala svoju vojsku, solidarisala se sa Srbijom prije ijedne druge evropske države, i oko osamnaest mjeseci u Prvom svjetskom ratu borila se na strani saveznika. Bila je među osam evropskih država koje su ljeta 1914. godine uzele učešća u ratu, koji će se vremenom pretvoriti u globalni sukob kakav svijet do tada nije zapamtio, ali voljom saveznika 1918. godine nestala je nezavisna crnogorska i stvorena je jugoslovenska država (Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca).
U novostvorenu državu Crna Gora je stupila kao dio Srbije, a odlukama Podgoričke skupštine, novembra 1918. godine, kralj Nikola i dinastija Petrović-Njegoš, koja je duže od dva vijeka vladala Crnom Gorom, zbačeni su sa prijestola. Tako je, za razliku od drugih evropskih država koje su se borile na strani sila Antante, a koje su poslije Prvog svjetskog rata uglavnom nastavile da egzistiraju kao nezavisne države, Crnoj Gori to pravo bilo uskraćeno. Zato je pojmljivo što kod većine nacionalnih Crnogoraca pomen 1918. godine izaziva ogorčenje, a koje se posljednjih godina najbolje očituje kroz parolu „Nikad više 1918!“, čiji je tvorac jedan crnogorski istoričar.
Iako po pitanju 1918. godine kod većine nacionalnih Crnogoraca danas preovlađuje i žal za državom koja je nestala nakon Prvog svjetskog rata, a što je razumljivo s obzirom da su Crnogorci etatisti, da nije bilo 1918. godine Crnogorci bi se, sve su prilike, u nacionalnom smislu i danas većinski deklarisali kao Srbi, a Crna Gora bi vjerovatno bila druga srpska država na Balkanu. Crnogorci su generacijski bili vaspitavani u srpskom duhu. I to ne da budu bilo kakvi, već elitni Srbi.
Najveći zagovornik i utjerivač elitnog srpstva na ovim prostorima bio je upravo knjaz/kralj Nikola I Petrović Njegoš, kome je uspjelo što ni jednom srpskom vladaru nije pošlo za rukom – da izvjesna nekadašnja katolička plemena i bivše Albance ubijedi da su Srbi. I to ne obični, već najbolji Srbi. Zato, sve da su saveznici dozvolili kralju Nikoli da se vrati u Crnu Goru, kao i da je Crna Gora nakon 1918. godine nastavila da egzistira kao nezavisna država, karakter te države nesumnjivo bi bio srpski.
No, zahvaljujući nepametnim postupcima srpske vlasti i nasiljima koje su godinama sa svojim pristalicama u Crnoj Gori vršili nad protivnicima bezuslovnog ujedinjenja, Srbi su dali najveći doprinos rasrbljavanju Crne Gore i nacionalnoj emancipaciji Crnogoraca nakon 1918. godine. Načinom na koji su izvršili ujedinjenje ozlojedili su, duboko ponizili i povrijedili narod koji je 1914. godine prvi uzeo oružje u ruke da brani napadnutu Srbiju.
To potvrđuje i jedan poznati crnogorski komunista, koji je o načinu na koji je izvršeno ujedinjenje, kasnije zapisao: „Premlaćivanje, pa i mučenje zatvorenika, sve do bombaških afera rijetko u Crnoj Gori, ušlo je prekonoć u upotrebu – s razgorijevanjem građanskog rata i uvođenjem srbijanskog policijskog reda. I mada je to bilo formalno zabranjeno, rađeno je naširoko – javno su se jedino događala šaketanja i kundačenja. Kao da je bilo neke mahnite strasti u tome da se batinaju baš Crnogorci, osjetljivi na to više nego na dugogodišnje tamnice i globe najteže, pa čak i na samo strijeljanje. Štaviše, s novom vlašću kao da se uvukla i ideja da je najvažnije protivnika poniziti i da je takvo postupanje u neku ruku potvrda odanosti i čvrstine, pa su se policajci, čak i oni koji su bili intimno protiv takvih metoda, utrkivali, dakako pazeći da ne osakate okrivljenika i da sve ostane u njihovom krugu, kako ne bi prodrlo u novine ili pred parlament. A ako bi negdje izbila pobuna, raspojasanost policajaca se uzimala šaljivo, ako ne i smatrala vrlinom.“
S obzirom na teror koji je bio zaveden u Crnoj Gori nakon 1918. godine, razumljivo je što će se nemali broj Crnogoraca sve više distancirati od srpskog, i sve više potencirati crnogorski identitet. Među onima koji su uvidjeli nepravdu koja je pričinjena Crnoj Gori bila su i djeca pristalica bezuslovnog ujedinjenja i učesnika Podgoričke skupštine.
Nasiljima koje je vršila srpska vlast uporno je radila u korist svoje štete i bespotrebno izazivala nezadovoljstvo kod Crnogoraca, što je konstatovao i komandant Jadranskih trupa: „Nas su dočekali u početku u Crnoj Gori oduševljeno, samo je trebalo imati malo više takta pa to oduševljenje i nadalje održati.“
No, kako se nova vlast prema Crnogorcima nije ponašala mudro i taktično, nakon što je ugušen Božićni ustanak, komandant Jadranskih trupa morao je sa žaljenjem da izvijesti da je u Crnoj Gori ,,nezadovoljstvo sa Srbijom opšte jer su razočarane sve nade: i političke i ekonomske.“ Štoviše, pored toga što je netaktična, kazao je i da vlast nema autoriteta, da su i protivnici režima kralja Nikole, takođe, bili ozlojeđeni postupanjem vlasti, te da će ukoliko se prilike ne promjene „ideja o udruženju sa Srbijom doći nesumnjivo u pitanje“.
A da li je moralo tako? Da je bilo mudrosti kod srpske vlasti naravno da nije. Tim prije, jer su Crnogorci 1918. godine u ogromnoj većini bili za ujedinjenje sa Srbijom. Kada postoji orgomno raspoloženje stanovništva za ujedinjenjem, samo nepametna vlast izdaje naređenja pandurske prirode svojim oficirima „da pri radu u Crnoj Gori ne budu meka srca“, da se crnogorskom kralju ni po koju cijenu ne dozvoli povratak u Crnu Goru, marginalizuju pristalice kralja Nikole, vrši nasilja i netaktično postupa prema stanovništvu koje ih je „oduševljeno dočekalo“.
Da su bili mudriji, Srbi su mogli Crnogorcima da ostave slobodu izbora – hoće li se ujediniti sa njima i stupiti u zajedničku jugoslovensku državu ili ne. S obzirom da je u Crnoj Gori postojalo većinsko raspoloženje za ujedinjenjem, Crnogorci bi zasigurno odlučili da se ujedine sa Srbijom. U tom slučaju, Srbiji niko ne bi mogao prigovoriti da je na nasilan način izvršila ujedinjenje, a Božićnog ustanka vjerovatno ne bi bilo, jer bi odluku o ujedinjenju slobodnom voljom donijeli Crnogorci. No, to su kontrafaktualna promišljanja.
Kako se istoričari ne bave onim što je moglo da bude, već onim što je uistinu bilo, činjenica je da su Srbi nakon 1918. godine kod nemalog broja Crnogoraca definitivno izgubili simpatije, a zbog odluke srpske vlasti da po svaku cijenu ostvari ujedinjenje sa Crnom Gorom. Zato ujedinjenje Crne Gore sa Srbijom 1918. godine nije bio nikakav epohalan koncept, kako tvrdi jedan istoričar, već najveći poraz srpske ideje u Crnoj Gori. Štoviše, za razliku od kralja Nikole koji je učio svoje podanike da su elitni Srbi, ovo se dešavalo nasiljima koje su sa svojim pristalicama u Crnoj Gori vršili nad protivnicima bezuslovnog ujedinjenja. Ironija istorije je da su Srbi nacionalno osvijestili žitelje Crnih brda i naučili ih da budu Crnogorci. I to je zasigurno najpozitivnija stvar koju je proizvelo ujedinjenje 1918. godine.
Autor je istoričar i saradnik na Univerzitetu Donja Gorica (UDG)

Godina koja je promijenila Crnu Goru

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 11 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba poginula.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je jedna osoba zadobila teže, a dvije lakše tjelesne povrede.
U Podgorici su evidentirane četiri saobraćajne nezgode, u Pljevljima tri.
U Herceg Novom evidentirane su dvije saobraćajne nezgode, a po jedna u Kotoru i Rožajama.
Izdata su 423 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 53 prekršajne prijave.
Policija je oduzela 12 pari registarskih tablica.

Za 24 sata 11 saobraćajnih nezgoda, poginula jedna osoba

Poslanici Pokreta Evropa sad, Gordan Stojović i Miloš Pižurica, poslanici stranke premijera Milojka Spajića, podnijeli su prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš koji je usvojen 2011. godine. Između ostaloga, traže da se iz čl. 1 postojećeg zakona briše riječ „nasilna” u formulaciji o aneksiji iz 1918. godine! „Jedna od KLJUČNIH IZMJENA”, navode potpisnici, „odnosi se na brisanje termina ‘NASILNE’ iz čl. 1 zakona, što nije usmjereno na reviziju istorijskih činjenica, već na prevazilaženje negativnih konotacija i smanjenja polarizacije društva koje je korišćenja ovoga termina do sada izazivalo”. „Termin ‘nasilna aneksija’ nosi duplo značenje”, tvrde poslanici PES-a, „jer je sama aneksija po definiciji čin koji podrazumijeva prisilu ili nasilje, pa dodatno naglašavanje ‘nasilna’ postaje suvišno”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251011161044_bac083ce83af2dddb7e82be67ed6e6ee79e71a50a42bb2c865b37b76b171ab0d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251011161044_bac083ce83af2dddb7e82be67ed6e6ee79e71a50a42bb2c865b37b76b171ab0d" data-rendition-name="original" width="902" height="826" loading="lazy" alt="pes dokument"> </figure>  U propratnom aktu, juče, 10. oktobra dostavljenom Andriji Mandiću, a „radi stavljanja u skupštinsku proceduru”, poslanici PES dodaju: „Ovim se želi promovisati dijalog i pomirenje društvu, uz očuvanje poštovanja prema zajedničkoj istorijskoj baštini”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251011161048_1a8d099573f8815decc11f9f5996952103adad5e3864f89aae4ff3ac6f4bd799.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251011161048_1a8d099573f8815decc11f9f5996952103adad5e3864f89aae4ff3ac6f4bd799" data-rendition-name="original" width="646" height="606" loading="lazy" alt="pes dokument"> </figure>  * * * U vezi ovoga pokušaja režimske koalicije Spajić-Mandić da ozakone svoje falsifikate i potru istorijske činjenice o tragediji 1918. — o krvavom srpskom uništenju države Crnogoraca, dinastije Petrovića-Njegoša i sv. autokefalne Mitropolije osnovane još u epohi Crnojevića — napominjemo: - čl. 1 postojećeg Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš glasi: „Radi istorijske i moralne rehabilitacije dinastije Petrović Njegoš, ovim zakonom se uređuju pitanja od značaja za status potomaka dinastije Petrović Njegoš, koja je detronizovana protivno Ustavu za Knjaževinu Crnu Goru, aktom NASILNE aneksije države iz 1918. godine”. - aneksija nikako ne podrazumijeva nasilje, kako tvrde Spajićevi poslanici — primjeri, lako za svakoga provjerljivi: - nenasilna aneksija (Anschluss) suverene države Austrije od strane nacističke Njemačke iz 1938. godine; - ili nenasilna njemačka aneksija iz iste godine dijelova teritorije suverene Čehoslovačke (Sudetska oblast); - bez nasilja su bile i aneksije suverenih država Estonije, Litvanije i Latvije iz avgusta 1940. od strane SSSR-a, etc; - na drugoj strani, o masovnim razmjerama sistematskog okupacionog nasilja koje je Kraljevina Srbija sa svojom vojskom, žandarmerijom, policijom i plaćeničkim bandama domaćih izdajnika od 1918. počinila nad crnogorskim narodom — anektiravši Kraljevinu Crnu Goru, detronizujući slavnu dinastiju Petrović-Njegoš i ukidajuću autokefalnu Mitropoliju cetinjsku - Crnogorsku pravoslavnu crkvu — svjedoče: kako izvještaji onovremenih stranih misija s terena Crne Gore, docnije objavjenih hiljade dokumenata iz arhivskih izvora, tako i službeni izvještaj crnogorske kraljevske vlade u egzilu štampan 1921. u formatu knjige sa poimeničnim žrtavama, mjestom, vremenom i preciznim opisima samo nekih (do sredine 1920. godine) od niza srpskih zvjerstava, pod preciznim naslovom: „Nekoliko stranica iz KRVAVOG albuma Karađorđevića: dokumenta o ZLOČINIMA Srbijanaca u Crnoj Gori”.

Brišu ‘nasilna’ u aneksiji 1918. – PES sa vojvodom falsifikuje istoriju

Odbornica Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada, Žaklina Oštir, reagovala je povodom, kako navodi, uvredljivih objava bot-profila povezanog sa odbornicom Demokratskog fronta. - Bot-profil odbornice DF-a u Skupštini Glavnog grada na najogavniji način vrijeđa političku konkurenciju, a posebno žene. Hoće li se sada Jelena Borovinić Bojović oglasiti i zaštititi ženska prava, ili to čini samo na inostranim konferencijama gdje dobija dnevnice? - poručila je Oštir u objavi na mreži X.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251011101044_ca5a50f0a22586f813078a6e1f697c26dfed3fb7f4c394b81999c2b467cfdc75.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251011101044_ca5a50f0a22586f813078a6e1f697c26dfed3fb7f4c394b81999c2b467cfdc75" data-rendition-name="original" width="1170" height="645" loading="lazy" alt="bot"> </figure>  &nbsp;

Oštir: Bot profil odbornice DF-a na najogavniji način vrijeđa političku konkurenciju i žene, hoće li reagovati Borovinić Bojović?

U slučaju Vladana Ivanovića nema ništa novo, nikakav dokaz niti indicija, da bi on bio priveden i zadržan, a posebno je indikativno što su ga saslušavala tri tužioca, što nije praksa - rekao je za centralnu informativnu emisiju 24 Sata, na Televiziji E, advokat Zoran Piperović koji dodaje da, po njemu, ovo hapšenje ima za svrhu održavanje tenzije oko slučaja Aleksandra Mijajlovića.
Iako je advokat Piperović sinoć oko 22 sata uložio žalbu na rješenje o zadržavanju do 72 sata njegovom branjeniku Vladanu Ivanoviću još nije dobio odgovor od Višeg suda. Prema zakonu sud bi trebalo u roku od 8 sati da odgovor na žalbu.&nbsp;
Vlasnik građevinske kompanije Master inženjering Vladan Ivanović juče je priveden po nalogu SDT-a u okviru novu istrage koju je otvorilo to tužilaštvo zbog sumnje u pranje novca.
Njegov advokat podsjeća da je on priveden i prije dvije godine, te da tužilaštvo to može da uradi kad postoji nešto novo, što u slučaju njegovog branjenika ne stoji.
- Novina je kako je organizovano, prije je tu bilo riječi o Tamari Zvicer i Ivanović Vladu, a sada je uključen njen suprug, da bi se vezala nadležnost Vladova za SDT kroz formu da je već u nekoliko optužnica SDT- a Radoje Zvicer procesuiran kao organizator kriminalne grupe, pa ako je i on sada u ovoj konstrukciji onda i Vlado potpada pod ingerenciju SDT-a- kazao je Piperović.
Ističe da, ne da nema ništa novo, nego je sve što je već jednom SDT kontrolisao &nbsp;isto- ista priča, isti svjedoci, ista fabrika koja radi namještaj, koji su Ivanovićevi poslovni prijatelji.
&nbsp;- Ja sam mislio da će se to završiti tako što će Vlado dati izjavu i otići kući. Međutim, bilo mi je neuobičajeno da su u kancelariji tri tužioca, da postavljaju pitanja sva tri tužioca, &nbsp;Šoškić, Vučinić i &nbsp;Turković i da su sve troje potpisali rješenje o zadržavanju - rekao je Piperović.
Ivanović je, kazao je Piperović, na sva pitanja odgovorio decidno i jasno.
Advokat ističe da je, dok je čitana krivična prijava, upitao tužioca Vučinića zašto nije dobio dokaz za, kako se navodi- fakat, da je Ivanović uzeo pare od Zvicera.
Na to mu je rečeno da taj zaključak proizilazi iz krivične prijave, što po Piperoviću, uopšte nije tačno.
Piperović naglašava da ne postoji dokaz niti zrno sumnje ni indicije da je Vladan Ivanović uzeo pare od Zvicera da ih opere, iako tako stoji u krivičnoj prijavi, koja je, po njegovom mišljenju, proizvoljna konstrukcija tužilaca.
U prijavi se ne kaže kako je trebalo da opere te pare- da li kroz nekretninu, ili ih je pustio u promet- u prijavi nema ništa.
Očito da ova krivična prijava nije rezultat pravne borbe već politički motivisanog procesa, a ako nema pravnih motiva, naglašava advokat, šta je pravi motiv može se samo nagađati.&nbsp;
- Meni ovo kao građaninu liči na bacanje prašine da bi se održala tenzija predmeta Aleksandra Mijajlovića, koja polako blijedi jer je toliko tupava, da će da izblijedi za nekoliko dana. Tu se nešto radi oko ekipe koju oni smatraju maltene jednom ekipom, to je Bemax, Master inženjering, ljudi koji to vode, da je to u fokusu- mišljenje je advokata.
Dodaje da, možemo da nagađamo zbog čega je to tako, pa da odemo do broja ubistava koja se događaju, možemo do mnogo toga da dođemo da bi se priča rasplinula na petu stranu,&nbsp;
- Ovo govorim kao građanin, a ne kao advokat. Kao branilac, kao profesionalac tvrdim da niko ne zna zašto je Vlado ovog trenutka uhapšen u ,,betonjerci” CB Podgorica- istakao je Piperović.
Na uloženu žalbu o zadržavanju, podsjeća advokat, još uvijek nema odgovora, ali želi da vidi razloge zašto se ona ne usvaja.&nbsp;
- Ja sam dobio obavještenje da će Vlado biti saslušan sjutra u 10 sati i naravno određen je sudija Šćepanović. Možda sam ja pomalo nekolegijalan u mom rigidnom odnosu prema tom čovjeku, ali je potpuno evidentno da SPO čeka da Šćepanović bude dežuran i da se njemu ti ljudi privedu…Da su istražne sudije u Višem sudu neko od četvoro krivičara iz Nikšića koji sude prvi stepen, dakle istražne sudije, ne bi se ovo dešavalo, vjerujte. Da je Bašović i dalje na poslu, da je Radomir Ivanović i dalje na poslu ne bi ovo prolazilo - rekao je Piperović.
Podsjećamo, Vrhovni sud je donio odluku o povredi zakona u korist Zvicera, što znači nediranje preobražajno onog što je već utvrđeno- ne vuče pravne posljedice. Oni to vuku i sve i da je tako sve u vezi sa odlukom Vrhovnog suda, to i dalje nema nikakve veze sa Vladanom Ivanovićem i faktom koji se tvrdi da je on uzeo keš da proda četiri stana Radoja Zvicera.
Tri tužioca su nova koncepcija, mišljenja je advokat, jer izgleda jedan tužilac nije dovoljan.
- To je veoma neuobičajeno, sve troje su ga ispitivali, dozvoljeno je to, ali to se nije desilo makar otkad ja radim ovaj posao da troje tužilaca potpisuje rješenje o zadržavanju- kazao je Piperović.
Dodaje da se to možda radi i da bi se dalo na značaju nečemu čega nema- onda je najbolje uvesti baš troje tužilaca, predstavljajući da je to toliko teško, toliko komplikovano da ne može jedan.
- To je dokaz da nešto nije regularno i da se nešto pokriva, šta se pokriva ne znamo, da je neuobičajeno jeste, ili ono u čemu ja nemam pravo da učestvujem u komentarima, ko zna da li neko nekome tu nešto vjeruje, ili ne vjeruje. Ograđujem se, ne tvrdim ništa, ne prejudiciram ništa, nemam nikakva saznanja, ali tri tužioca u slučaju pranja novca koji je već raspravljen, malo neuobičajeno, ali ako misle da će time da utvrde istinu, za šta i ja navijam da se utvrdi istina, onda u redu - zaključio je Piperović.
Podsjetio je da je sudija Šćepanović odredio pritvor i Zoranu Lazoviću, nakon posjete dva muškarca u trenerkama, policajci, u ponoć kada je Lazović doveden u Viši sud, pa se advokat pita kako je moguće da policija naredi sudiji za istragu kome i kako da odredi pritvor, te problematizuje &nbsp;ćutanje izvršne i sudske vlasti na takvo ponašanje koje bi svugdje u svijetu bilo skandalozno i nezamislivo.
- Da li ovo što ja govorim ili što su prenijeli mediji, gledaju ambasadori Kvinte i kažu li: ''Čekajte, vi hoćete da uđete u Evropsku uniju a vama policija ulazi Palatu pravde i diriguje kome će da ude određen pritvor. Zamislite da se tako nešto desi u Njemačkoj. Meni je frapantno da na ovo ćute, ne samo ambasade već i predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti- kazao je Piperović.
Kod optužnice Zorana Lazovića, navodi Piperović, Vijeće je naložilo tužiocu Šoškiću da dostavi u optužnici naredbu da je određenim licima zabranjen ulazak u Crnu Goru kao što je tvrdio, jer toga nema. On je to onda vratio, ali je znao da će da bude potvrđena. Piperović ističe da ovaj primjer pokazuje do kog je nivoa u pojedinim segmentima doveden Viši sud u Podgorici, gdje sve prolazi, što je velika opasnost za društvo kojem se šalje ružna poruka.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1ZKQ-WqXo30&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Piperović: U slučaju Ivanovića nema novih dokaza, ovo je bacanje prašine da se održi tenzija oko slučaja Mijajlovića koji blijedi

Advokat Zoran Piperović sinoć oko 22 sata uručio je žalbu na rješenje o zadržavanju do 72 sata njegovom branjeniku Vladanu Ivanoviću.
Podsjetimo, vlasnik građevinske kompanije „Master inženjering“, Ivanović juče je priveden po nalogu SDT-a, u okviru nove istrage koju je otvorilo to Tužilaštvo zbog sumnje u pranje novca.
Njemu je, nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu, određeno zadržavanje do 72 sata.
Njegov advokat Piperović uložio je žalbu na rješenje o zadržavanju, ali do sada, nakon 16 sati nema odgovora na žalbu od strane podgoričkog Višeg suda.
Prema zakonu, sud bi trebalo da u roku od četiri sata da odgovor na žalbu.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvladanu-ivanovicu-zadrzavanje-do-72-sata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Uspjeh CNP-a i na MESS-u: Dvije nagrade za najbolje mlade glumce

Tagovi

VIDEO: Pogledajte kako su Gripe dočekale trenera Partizana

Vučić: Stigla nam je razočaravajuća vijest iz Rusije

Godina koja je promijenila Crnu Goru

Za 24 sata 11 saobraćajnih nezgoda, poginula jedna osoba

PRATITE TVe UŽIVO