Predstava “Naličje”, autorski projekat reditelja Borisa Liješevića, iz najnovije produkcije Crnogorskog narodnog pozorišta, selektovana je za učešće u takmičarskom programu ovogodišnjeg, jubilarnog 70. Sterijinog pozorja, koje će se održati od 26. maja do 3. juna u Novom Sadu, saopšteno je iz CNP-a.
- Ovogodišnje izdanje Sterijinog pozorja pod nazivom &nbsp;„Stvaranje istorije/mijenjanje budućnosti“ odražava tematske odrednice selektovanih predstava, ali i društvenih okolnosti u kojima se ogledaju dramatične borbe za istinu i pravdu- navode iz CNP-a.
&nbsp;Kako je istakla selektorka ovogodišnjeg Sterijinog pozorja dr Ana Tasić, teatrološkinja i pozorišna kritičarka, tekst predstave “Naličje” nastao je tokom procesa proba, iz ličnih priča i iskustava autora i glumaca, niklih na tlu potrebe razotkrivanja užarenih društveno-političkih problema u Crnoj Gori, ali zapravo i šire, u cijelom našem regionu.
&nbsp;- Takođe, u cjelini predstave je važno preplitanje tog opiplјivo turobnog realiteta sa crnohumornim scenama, finom komikom koja se izliva iz tragičnih situacija, u skladu sa našim balkanskim mentalitetom, sklonosti ka grotesknom smijehu, saputniku u ratu sa svakodnevnim nevolјama. Boris Liješević delikatno vodi mnogobrojni ansambl, na prepoznatlјivo svedeno dizajniranoj sceni, čija se dinamika povremeno razigrava, sa zahuktavanjem radnje, pomjeranjem dijela dekora koji predstavlјa nekakvo skladište, sa konkretnom i simboličkom funkcijom. Glumci nastupaju sa opiplјivim žarom i energijom, te dokazuju istinsku, unutrašnju potrebu da baš o tim temama govore na sceni, psihološki oživlјavajući ove scenske dvojnike naše mračne stvarnosti- navodi se u obrazloženju selektorke Ane Tasić.
&nbsp;Uloge tumače: Aleksandar Radulović, Jadranka Mamić, Danilo Čelebić, Zoran Vujović, Ana Vujošević, Nada Vukčević, Gorana Dragašević, Tihana Ćulafić, Jelena Minić, Jelena Nenezić, Žana Gardašević Bulatović, Kristina Obradović, Branka Otašević, Julija Milačić Petrović Njegoš, Radmila Božović, Jovan Dabović, Lazar Đurđević, Jovana Brnović i Anđela Marunović.&nbsp;
&nbsp;Dramaturzi predstave su Stela Mišković i Stefan Bošković, kostimografkinja je Lejla Hodžić, scenografkinja Andreja Rondović, kompozitorka Nina Perović, koreografkinja Tamara Vujošević Mandić, asistentkinje režije Nataša Milićević i Mirjana Spajić, asistentkinja scenografije Jelena Ivančević, asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović, a izvršni producent Danilo Milatović.&nbsp;
&nbsp;- Pored “Naličja” u takmičarskoj selekciji 70. Sterijinog pozorja su i predstave: “Jezik kopačke” Filipa Grujića i Ivana Ergića iz Zagrebačkog kazališta mladih, “Beogradski trio” Gorana Markovića iz pozorišta u Novom Mestu, „Narodni poslanik” Branislava Nušića Makedonskog nacionalnog teatra u Skoplјu, kao i pet predstava iz Srbije ‒ praizvedbe iz Sombora (“Izuzeti”, prema tekstu Đorđa Petrovića u režiji Mie Knežević), Lazarevca (“Srpskoj omladini”, Dimitrije Tucović, autora i reditelјa Zlatka Pakovića), Novog Sada (“Iskuplјenje”, prema romanu Branimira Šćepanovića, u režiji Velјka Mićunovića) i Beograda (“Niko nije zaboravlјen” i ničega se ne sećamo, prema romanu Mirjane Drlјević, u režiji Bojane Lazić, Atelјe 212), kao i jedno novo tumačenje savremenog klasika Dušana Kovačevića, “Sveti Georgije ubiva aždahu”, u režiji Milana Neškovića i izvođenju ansambla Jugoslovenskog dramskog pozorišta- istakli su iz nacionalnog teatra.
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CNP: Predstava “Naličje” selektovana za Sterijino pozorje

Predstava „Smrt i njeni hirovi“, prema Žozeu Saramagu, u dramatizaciji i režiji Lidije Dedović, biće izvedena u petak 21. marta na Sceni Studio u 20 sati, a sve ulaznice su rasprodate, saopšteno je iz CNP-a.
&nbsp;- Ovaj sjajni, slojeviti i britki pisac za osnovu svoje priče uzima nevjerovatnu okolnost - besmrtnost naroda, ali ta okolnost obavezuje na autentično suočavanje sa opakom stvarnošću, tj. ukazuje nam na jasno razrezane anomalije društva, svijeta, pojedinca. Da li je moguće da se svijet ponaša kao da je besmrtan i svemoćan i da nas niti savjest, niti strah, niti moral više ne opominju? Saramago je pisao ovaj roman 2005. godine, a danas srce njegove autentične priče, događanja i stavova, ubrzano i nažalost tačno kuca aktuelnu istinu o današnjem svijetu i vremenu- obrazložila je rediteljka Lidija Dedović.
Adaptaciju potpisuje Kata Đarmati, dramaturškinja je Stela Mišković, kompozitorka Irena Popović-Dragović, scenografiju i dizajn svjetla radio je Branko Hojnik sa asistentkinjom Andrejom Rondović. Kostimografkinja je Lina Leković, pokret je radio Gregor Luštek, instruktora stepa Vera Tsarikovskaia, asistentkinja režije Anđelka Nenezić. Izrada maski povjerena je Ivanki Vani Prelević, lektorka je Jelena Šušanj, a izvršna producentkinja Nela Otašević.
Uloge tumače: Nada Vukčević, Dejan Ivanić, Ana Vučković, Julija Milačić Petrović Njegoš, Jadranka Mamić, Nikola Perišić, Omar Bajramspahić, Lazar Dragojević; Predrag Pavićević. Muzičari su Marija Mitrović i Mladen Nikčević.

CNP: ''Smrt i njeni hirovi'' večeras na Sceni Studio

U cilju daljeg jačanja regionalne saradnje, Crnogorsko narodno pozorište večeras će gostovati u Dubrovniku s predstavom „Gospoda Glembajevi“, koju je po tekstu Miroslava Krleže režirao Danilo Marunović. Predstava će biti izvedena u Kazalištu Marina Držića s početkom u 20 sati, saopšteno je iz CNP-a.
- Gostovanje u Dubrovniku realizuje se na osnovu Sporazuma o saradnji između Crnogorskog narodnog pozorišta i Kazališta Marina Držića, koje je u januaru u Podgorici gostovalo s predstavom “Vidi kako Lokrum pere zube”, Ivane Lovrić-Jović u režiji Paola Tišljarića. Prethodno je upriličeno međusobno gostovanje predstava „Ja sam ona koja nisam“, Mata Matišića u režiji Vita Taufera (CNP) i „Kraljice“, prema Šekspirovim dramama u režiji Livije Pandur (KMD)- navodi se u saopštenju.
Predstavu „Gospoda Glembajevi“ vidjeće i publika u Skoplju već u ponedjeljak, 17. marta u Makedonskom narodnom teatru (MNT).
&nbsp;- Krležina drama, kako je opšte poznato, nastala je kao omaž Dubrovačkoj triologiji Iva Vojnovića i dramama Ibzena i Strindberga. Gospoda Glembajevi prevazilaze svoje pretke i uzore u angažmanu, u dijalozima, u briljantno napisanim karakterima i stilskim nijansama jedinstvenim u evropskoj dramskoj književnosti- zapisao je, između ostalog, dramaturg Božo Koprivica.
&nbsp;Uloge tumače: Svetozar Cvetković, Kristina Obradović, Mišo Obradović, Una Lučić, Danilo Čelebić, Pavle Prelević, Stevan Vuković, Emir Ćatović, Kristina Mrkić i Predrag Pavićević.
&nbsp;Adaptaciju potpisuju Bojana Mijović i Danilo Marunović, koji je bio zadužen i za izbor muzike, kostimografkinja je Vanja Ciraj Džudža, scenograf Valentin Svetozarev, scenski pokret Tamara Vujošević-Mandić, scenski govor Dubravka Drakić, a izvršna producentkinja je Nela Otašević.&nbsp;

CNP: “Gospoda Glembajevi” večeras u Dubrovniku, u ponedjeljak u Skoplju

Predstava “Smrt i djevojka” Ariela Dorfmana u režiji Gorana Bulajića, biće izvedena u četvrtak 6. marta na Sceni Studio u 20h, saopštili su iz Crnogorskog narodnog pozorišta.&nbsp;
- Ovaj politički triler napisan je nakon dugog perioda diktature, u vrijeme uspostavljanja demokratije u Čileu. Govori o etičkim dilemama, nasilju i zločinima. &nbsp;Centralna figura je žena Paulina Salas koju su u pređašnjem režimu mučili kao političku zatvorenicu u jednoj južnoameričkoj zemlji. Njen kompleksan lik intimno se ne miri sa birokratskim rješenjima, a sudbina joj nameće priliku da se osveti čovjeku za kog vjeruje da je deset godina ranije bio njen mučitelj- navodi se u saopštenju. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Scenografkinja predstave je Anka Gardašević, kostimografkinja Jelena Đukanović, a izvršna producentkinja Janja Ražnatović.
U predstavi igraju: Julija Milačić Petrović Njegoš, Miloš Pejović i Aleksandar Radulović.
Ulaznice se mogu rezervisati i kupiti putem veb-sajta <a href="http://www.cnp.me">www.cnp.me</a>, dok se publika o aktivnostima Crnogorskog narodnog pozorišta može informisati putem društvenih mreža <a href="https://www.facebook.com/cnpozoriste/">Facebook</a> i <a href="https://www.instagram.com/crnogorskonarodnopozoriste/">Instagram</a>, kao i <a href="https://invite.viber.com/?g2=AQAfeNNA4uCCT1J%2FuHJUWFtvRXmDEDrSzRzger6PpDJ8xOB%2B25TDyXmAZeMwndZq">Viber kanala.</a>
&nbsp;

CNP: “Smrt i djevojka” na Sceni Studio

Predstava “Posjeta” nastala prema tekstu “Posjeta stare dame”, Fridriha Direnmata u režiji Aleksandra Morfova, biće izvedena u petak 21. februara na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP) u 20 sati, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
- Starica, jedna od najbogatijih žena na svijetu, vraća se u rodni grad i nudi siromašnim građanima milijardu da ispune jedan zahtjev koji se odnosi na sudbinu njenog bivšeg ljubavnika. Njihovo siromaštvo je previše gorko, a iskušenje preveliko. Zahtjev dovodi u pitanje moć novca, njegovu kvarljivu vrijednost, lakoću posjedovanja i užas nestanka. Ljudska pohlepa i priroda se često izjednačavaju i obilježavaju pojedinca koji mora da trpi posljedice svojih postupaka iz daleke prošlosti. Koliko prošlost ima funkciju u sadašnjosti, samo je jedno od velikih pitanja u koje se upuštaju likovi ove briljantne predstave - zapisao je dramaturg Stefan Bošković.
Uloge tumače: Varja Đukić, Mirko Vlahović, Slobodan Marunović, Aleksandar Radulović, Slavko Kalezić, Stefan Vuković, Jadranka Mamić, Nikola Perišić, Danilo Čelebić, Jelena Nenezić, Julija Milačić Petrović Njegoš, Jovan Dabović, Sanja Vujisić, Jelena Šestović, Radmila Božović, Matija Memedović, Anđela Marunović, Jovana Brnović, Itana Dragojević, Mina Mićović, Miloš Kašćelan i Milo Perović.
Osim Boškovića, autorski tim predstave čine: Nikola Toromonov, scenograf i kostimograf, Nina Perović, instruktorka pjevanja, Ivanka Vana Prelević, asistentkinja scenografa, Lina Leković i Gordana Bulatović, asistentkinje kostimografa, Jelena Šušanj, lektorka, Dušanka Belada, asistentkinja reditelja i saradnica na adaptaciji, Nada Vukčević i Slavko Kalezić, asistenti na scenskom pokretu i Nela Otašević, izvršna producentkinja.

CNP: "Posjeta" u petak na Velikoj sceni

Predstava „Šćeri moja“, Maje Todorović u režiji i adaptaciji Ane Vukotić biće izvedena večeras u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, a sve ulaznice su rasprodate, saopšteno je iz nacionalnog teatra.
Iz CNP-a podsjećaju da je predstava “Šćeri moja” &nbsp;nagrađena je kao najbolja na konkursu Crnogorskog narodnog pozorišta za savremeni domaći dramski tekst, a premijerno je izvedena 17. maja 2016. godine na Velikoj sceni.
Scenograf je Aleksandar Vukotić, kostimograf Leo Kulaš, asistentkinja kostimografa Lina Leković, Aleksandar Radunović Popaj je uradio muziku, Sonja Vukićević je koreograf predstave, Balša Poček je saradnik na dramaturgiji a izvršna producentkinja predstave je Nela Otašević.&nbsp;
Glumačku ekipu predstave čine: Vanja Jovićević, Mirko Vlahović, Varja Đukić, Slavko Kalezić, Goran Vujović, Jovan Dabović, Slobodan Marunović, Danilo Čelebić, Zoran Vujović, Mišo Obradović i Dejan Ivanić.
- U fokusu drame ,, Šćeri moja“ nalazi se položaj žene u savremenom svijetu i odnos prema ženskom djetetu. Sa ciljem da podstakne na razmišljanje i muškarce i žene, autorka je problematiku komada postavila u istorijski okvir. Priča prati transformaciju knjeginje Zorke Petrović od djevojčice koja se igra loptom do odrasle žene udate za Petra I Karađorđevića. Na tom putu vidimo društvo u kome i danas živimo – svijet u kojem se žene još uvijek ne tretiraju isto kao muškarci- istakli su iz CNP-a.

CNP: ''Šćeri moja'' večeras na Velikoj sceni

Pamtićemo Igora Bojovića kao izuzetnog pisca, upravnika, posvećenika teatarskoj umjetnosti i našeg prijatelja - poručili su u Crnogorskom narodnom pozorištu (CNP) upućujući izraze najdubljeg saučešća porodici dramskog pisca i scenariste i nekadašnjeg direktora drame tog pozorišta koji je u februaru preminuo u 56. godini.
Bojović je rođen 27. maja 1969. godine u Nikšiću. Kao student generacije 1995. godine završio je dramaturgiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu.
Pohađao je Internacionalnu školu dramaturgije pri Kraljevskom dvorskom pozorištu u Londonu. Autor je većeg broja dramskih tekstova za djecu i odrasle od kojih su, kako su naglasili su CNP, najznačajniji „Izvanjac“, „Happy End“, „Ženidba kralja Vukašina“, „Bajka o caru i slavuju“, „Baš Čelik“, „Petar Pan“, „Mačor u čizmama“ i dugih koji su izvođeni na scenama brojnih pozorišta.
Autor je i koautor scenarija za igrane filmove „Nož“, „Lavirint“, „Rat uživo“, i TV serija „Snovi od šper ploče“, „Dobro veče, deco“ i drugih.
Bio je direktor Drame Crnogorskog narodnog pozorišta (1996-1997), upravnik Pozorišta lutaka „Pinokio“ u Zemunu i Pozorišta Boško Buha u Beogradu. U CNP-u su postavljeni njegovi komadi „Izvanjac“ (rd. J. Pavić, 1995) i „Happy end“ (rd. I. Vujić, 1996).
Dobitnik je Sterijine nagrade za dramske tekstove „Mačor u čizmama“ (Pozorište „Boško Buha“,1995) i „Izvanjac“ (Crnogorsko narodno pozorište, 1996), kao i Zmajeve nagrade za ukupan doprinos dramskom stvaralaštvu za djecu. Dugogodišnji je predsjednik srpskog ogranka UNIMA, najznačajnije svjetske lutkarske organizacije.

CNP: Igora Bojovića ćemo pamtiti kao izuzetnog pisca, upravnika i našeg prijatelja

Predstava “Naličje”, autorski projekat reditelja Borisa Liješevića, biće izvedena u srijedu 22. januara na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP) u 20 sati, saopšteno je iz CNP-a.&nbsp;
Dramaturzi predstave su Stela Mišković i Stefan Bošković, kostimografkinja je Lejla Hodžić, scenografkinja Andreja Rondović, kompozitorka Nina Perović, koreografkinja Tamara Vujošević Mandić, asistentkinje režije Nataša Milićević i Mirjana Spajić, asistentkinja scenografije Jelena Ivančević, asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović, a izvršni producent Danilo Milatović.
- Predstava je premijerno izvedena u novembru, čime je nacionalni teatar otvorio ovu pozorišnu sezonu - saopšteno je iz CNP-a.&nbsp;
Dramaturzi predstave su Stela Mišković i Stefan Bošković, kostimografkinja je Lejla Hodžić, scenografkinja Andreja Rondović, kompozitorka Nina Perović, koreografkinja Tamara Vujošević Mandić, asistentkinje režije Nataša &nbsp;Milićević i Mirjana Spajić, asistentkinja scenografije Jelena Ivančević, asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović, a izvršni producent Danilo Milatović.
U predstavi igraju: Jadranka Mamić, Danilo Čelebić, Zoran Vujović, Ana Vujošević, Nada Vukčević, Gorana Dragašević, Tihana Ćulafić, Jelena Minić, Jelena Nenezić, Žana Gardašević Bulatović, Kristina Obradović, Branka Otašević, Aleksandar Radulović, Julija Milačić Petrović Njegoš, Radmila Božović, Jovan Dabović, Lazar Đurđević, Jovana Brnović i Anđela Marunović.
- Naličje je priča o vremenu čiji je Bog postao novac, a molitva - sticanje. O vremenu koje ne bira sredstva. O iscrpljivanju dužnika do posljednjeg centa. O čovjeku koji više ne vidi čovjeka. O čovjeku koji zaboravlja na postojanje. Priča o vremenu koje je izgubilo lice i koje više ne razlikuje lice od naličja -istakao je reditelj Boris Liješević.

CNP: “Naličje” sjutra na Velikoj sceni

Predstava „Gospoda Glembajevi“ koju je po tekstu Miroslava Krleže režirao Danilo Marunović, biće izvedena večeras na Velikoj sceni nacionalnog teatra u 20h, saopšteno je iz Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP).&nbsp;
Oni su saopštili i da su sve ulaznice su rasprodate.
Dramaturg je Božo Koprivica, adaptaciju potpisuju Bojana Mijović i Danilo Marunović, koji je zadužen i za izbor muzike, kostimografkinja je Vanja Ciraj Džudža, scenograf Valentin Svetozarev, scenski pokret Tamara Vujošević-Mandić, scenski govor Dubravka Drakić, a izvršna producentkinja Nela Otašević.
Uloge tumače: Svetozar Cvetković, Kristina Obradović, Mišo Obradović, Una Lučić, Danilo Čelebić, Lazar Dragojević, Stevan Vuković, Emir Ćatović, Kristina Mrkić i Predrag Pavićević.
- Krležina drama, kako je opšte poznato, nastala je kao omaž „Dubrovačkoj triologiji“ Iva Vojnovića i dramama Ibzena i Strindberga. „Gospoda Glembajevi“ prevazilaze svoje pretke i uzore u angažmanu, u dijalozima, u briljatno napisanim karakterima i stilskim nijansama jedinstvenim u evropskoj dramskoj književnosti. Porodični ciklus pretvara se u krvavi cirkus, sa tragičnim, dokumentarnim, grotesknim i duhovitim partijama - navode u saopštenju.&nbsp;
U drami „Gospoda Glembajevi“ se uspon i propast jedne zagrebačke, trgovačke porodice mogu čitati kao kriza i rasulo jedne države ogrezle u kriminalu, laži, zločinu, licemjerstvu, primitivizmu...
- „Gospoda Glembajevi“ na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta su razbijeno ogledalo savremenih porodičnih, socijalnih, političkih i kulturnih prilika u Crnoj Gori - zapisao je daramturg Božo Koprivica.

“Gospoda Glembajevi” večeras na Velikoj sceni, sve ulaznice rasprodate

Predstava „Proces“, prema tekstu Franca Kafke, u adaptaciji i režiji Dušanke Belade, biće izvedena večeras na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP) u 20 sati, saopšteno je iz CNP-a.
Dramatizaciju teksta potpisuju Jovan Bošković i Dušanka Belada, scenograf je Jovan Bošković, kostimografkinja Gordana Bulatović, kompozitorka Marija Mitrović, a izvršna producentkinja Janja Ražnatović.
Uloge tumače: Vukan Pejović, Jelena Minić, Jovan Dabović, Pavle Bogojević i Stefan Vuković.
Osnovnu ideju, kako kaže rediteljka Belada, predstavlja nečovječnost sistema koji je stvorio čovjek.
- Život pojedinca u sistemu nije po mjeri čovjeka. Mračna je dubina u kojoj se na kraju podjednako utapaju svi slojevi društva jer, ma koliko izgledalo nemoguće, svaki pojedinac, pa i tvorac sistema, u sukobu sa aparatom na kraju plati danak. Jeziva je činjenica da se čovjekov aparat otrgao kontroli, višestruko nadmašio njegovu moć i bez pravila se usmjerava na pojedince. Ovakav sistem, između ostalog, igra i na kartu krhkosti čovjeka i njegove urođene sklonosti ka osjećanju krivice -zapisala je Belada.

Predstava „Proces“ večeras u CNP-u

Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu kazao je da je uvjeren da je neko želio da investitora Mohameda Alabara uvede na mala vrata u Crnu Goru.&nbsp;
Nimanbegu je rekao da je planove za Veliku plažu saznao na sastanku kod premijera Milojka Spajića.&nbsp;
- Mi kao lokalna samouprava smo saznali o Alabaru zbog zakupa plaže. Brzina kojom teče sva aktivnost ostavlja dojam da se ovo planira dugo i da ovo nije priča od prije 20 dana - rekao je Nimanbegu u emisiji "Načisto" na TV Vijesti.
Nimanbegu je rekao da im je tada Spajić saopštio da on ne zna Alabara, te da investitor iz UAE želi da ima sastanak sa njima.
- Spajić je upriličio sastanak u petak, nisam znao da će Alabar biti tu. Bio sam nepripremljen za taj sastanak i želio sam da saznam što želi. &nbsp;Tako sam i pitao Alabara što vi želite. On je odgovorio kako vi i premijer budete delegirali ili dali savjete - rekao je Nimanbegu.
On je kazao da želi da vjeruje da Spajić zna koja mu je uloga.

Nimanbegu: Neko Alabara želio da uvede na mala vrata, bzina kojom se sve odvija ostavlja dojam da se ova priča planira dugo

U Crnoj Gori sjutra će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno kiša, ponegdje i pljusak sa grmljavinom.
U planinskim predjelima na sjeveru ujutru će kiša prelaziti u susnježicu i snijeg.
Krajem dana i tokom noći u većini predjela očekuje se kratkotrajan prestanak padavina.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od dva do 12, a najviša dnevna od pet do 16 stepeni.

Sjutra oblačno, povremeno kiša

Ruski predsjednik Vladimir Putin ocijenio je kao ozbiljne planove njegovog američkog kolege Donalda Trampa da preuzme kontrolu nad Grenlandom, autonomnom pokrajinom u Danskoj.
- To su ozbiljni planovi SAD u vezi sa Grenlandom, projekti koji imaju duge istorijske korene - rekao je Putin na konferenciji o Arktiku u Murmansku.
Putin je izrazio „ozbiljnu zabrinutost“ da se oblast Arktika ne pretvori u „područje za eventualne konflikte“.
Tramp je u nekoliko navrata rekao da želi da pripoji Grenland, čemu se protive Danci i stanovnici tog ostrva na Arktiku.
Putin je na konferenciji najavio niz mera koje imaju za cilj ekonomski razvoj ruskog krajnjeg sjevera, strateški važnog regiona za Moskvu, koja je posljednjih godina već modernizovala nekoliko tamošnjih vojnih baza koje su bile napuštene još za vrijeme Sovjetskog saveza.
Ruski predsjednik je naložio renoviranje gradova u regionu, kako bi se osiguralo da se saobraćajni kapacitet velikog grada Murmanska utrostruči i da se razviju druge arktičke luke.
Putin je pozvao na bolje željezničke veze između Sibira, Urala i krajnjeg sjevera i na razvoj eksploatacije sirovina i brodogradnje.
- Povećaćemo kapacitet i promet naših sjevernih luka bržim tempom. To ćemo raditi na osnovu savremenih ekoloških rešenja, uključujući automatizovane i bespilotne tehnologije za rukovanje teretom - rekao je Putin.
Ruski predsjednik je dodao da je otvoren za rusku saradnju sa „prijateljskim zemljama“ na Arktiku, kao i sa zapadnim zemljama „ako pokažu interesovanje“.
Rusija se nada da će razviti Sjeverni morski put na Arktiku, trgovački put koji je omogućen topljenjem leda i koji bi mogao da se takmiči sa Sueckim kanalom koristeći prednosti klimatskih promjena.

Putin smatra ozbiljnim Trampove planove o preuzimanju Grenlanda

Osnovno državno tužilastvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata M.V. zbog sumnje da je kao saizvršilac počinio krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda.
- Osumnjičeni je 24. marta, zajedno sa još jednom osobom, napao turskog državljanina H.B, dostavljača firme "G." nakon sto je tražio da mu plate hranu koju je dostavio - saopšteno je iz ODT-a Podgorica.
H.B. je, kako je navedeno, udaren šakom i nogom u glavu dok je ležao na asfaltu, uslijed čega je zadobio teške tjelesne povrede.

Podgoričanin osumnjičen da je sa još jednom osobom pretukao dostavljača hrane

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

,,Katnića i Čađa neka zapale. Vidjećemo što će Lazović uraditi dok je još u mandat, koji ce nam k.... poslije?“

&nbsp;Informacija Televizije E i Portala ETV od prije dva dana - o planovima ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da iz policije, kroz brojne isforsirane i nezakonite disciplinske postupke, otjeraju politički nepodobne službenike - izazvala je burnu reakciju unutar MUP-a. &nbsp; KRIVIČNE PRIJAVE &nbsp; Devetorica dugogodišnjih starješina iz regionalnog centra ,,Sjever”, koji su nedavno dobili poziv za pokretanje disciplinskog postupka 17. marta, podnijeće kolektivnu krivičnu prijavu protiv više ovlašćenih policijskih službenika, saznaje Portal ETV. &nbsp; Targetirane starješine, protiv kojih pokrenuti su disciplinski postupci, ocjenjuju da je sve urađeno protivno Zakonu o unutrašnjim poslovima, Pravilniku o utvrđivanju diciplinske odgovornosti i Zakonu o upravnom postupku. Istovremeno tvrde i da je sve urađeno bez prethodnog upoznavanja službenika i bez uzimanja izjave na zapisnik kao obavezujuće dokazne radnje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova"> <figcaption>BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Izvori naše redakcije ističu da će krivičnu prijavu podnijeti ove doskorašnje starješine: Marjan Račić, Predrag Kukalj, Radun Stojanović (sva trojica su svojevremeno bili na čelu Centra bezbjednosti Berane), Džemal Šabović, bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Plav, Radosav Tomčić, bivši načelnik CB Bijelo Polje, Almir Ćatović, bivši komandir stanice policije CB Bijelo Polje, Sead Husović, bivši komandir stanice policije OB Rožaje, Danko Gogić, bivši pomoćnik načelnika CB Bijelo Polje i Dejan Petrović, bivši komandir stanice policije Odjeljenja bezbjednosti Plav. MILOVAN PAVIĆEVIĆ PRVA META Televizija E i Portale ETV su već izvijestili da je bivši načelnik Centra bezbjednosti Milovan Pavićević, sada neraspoređeni službenik Ministarstva unutrašnjih poslova, dobio poziv za disiplinski postupak za danas, 6. marta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević"> <figcaption>NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pozivu uopšte nije naznačeno zbog čega mu se disciplinski sudi, da li se i kako ogriješio o pravila ponašanja i policijski kodeks. Kako smo izvijestili prije dva dana, Pavićević je samo jedan od policijskih službenika koji se našao na spisku nepodobnih koji su sredinom prošle godine počeli da prave ministar unutrašnjih poslova Šaranović i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Šćepanović. &nbsp; Nakon konačnog odlaska Zorana Brđanina sa čelnog mjesta u Upravi policije, Šaranović i Šćepanović su krenuli u akciju čišćenja policije od, kako su to nezvanično nazvali, ,,ljudi bivšeg režima”. &nbsp; Za izvođenje akcije svojim ljudima od povjerenja u Upravi policije i ANB-a naznačili su da, koristeći zaštićeni kanal info streem, unose kompromitujuće informacije o politički nepodobnim službenicima, čak i ako te ocjene nemaju utemeljenja u činjenicama. &nbsp;&nbsp; Prema saznanjima Portala ETV, načelnik Odjeljenja za koordinaciju, podršku i razvoj rada policije Đorđe Peković neposredni je rukovodilac koji predlaže pokretanje, kako ističu naši izvori iz policije, nezakonitog disciplinskog postupka protiv većine policijskih službenika. Peković je, ističu izvori naše televizije, u prijateljskim, kumovskim odnosima sa vršiocem dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. &nbsp; A poziv za već pokrenuti disciplinski postupak - javnu raspravu - policijskim službenicima upućuje Ljubica Damjanović koja je prethodno prihvatila nepotpune spise predmeta od strane disciplinskog tužioca. Time je akcija politički motivisanih disciplinskih postupaka ušla u direktno kršenje obaveznih zakonskih i podzakonskih obavezujućih procedura. &nbsp; Upravo zato je, prema informacijama Televizije E, bivši načelnik CB Podgorica Milovan Pavićević već angažovao advokata koji priprema krivične prijave protiv svih koji su postupali mimo zakona. &nbsp; Ta najava je, prema saznanjima naše redakcije bila poticaj i ostalim nekadašnjim policijskim starješinama da se od politički najavljenih čistki brane kontranapadom – podnošenjem kolektivnih i individualnih krivičnih prijava. &nbsp; PRIJAVE PROTIV ĐURĐEVIĆA &nbsp; Kako ističu izvori naše redakcije, krivična prijava će biti podnijeta protiv Harisa Đurđevića, aktulenog načelnika Regionalnog centra ,,Sjever” koji je, tvrde targetirane starješine, neovlašćeno preuzeo obavezu neposrednog rukovodioca i protivno zakonskim i podzakonskim propisima, predložio disciplinskom tužiocu pokretanje disciplinskog postupka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt='DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"'> <figcaption>DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prijavom će biti, kao i u slučaju starjšeina Milovana Pavićevića, obuhvaćena i predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, kao i svi članovi disciplinske komisije. &nbsp; VOLKOV: POSTUPCI BEZ OBRAZLOŽENJA &nbsp; Advokat Mihailo Volkov za Portal ETV i Televiziju E ističe da je upoznat sa dešavanjima u MUP-u i Upravi policije i sve doživljava, citiramo, ,,kao neki trik-pokušaj Ministarstva unutrašnjih poslova da skrene pažnju sa onoga što zaista treba biti tema u ovom momentu”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov"> <figcaption>KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  – Određeni broj policijskih službenika angažovao me je kao punomoćnika u dvije pravne stvari: u disciplinskim postupcima koji se vode protiv njih, a određeni broj policijskih službenika je zavrijedio da dobije i rješenje o privremenom udaljenju sa rada tzv suspenzija. I jedan i drugi segment u ovoj pravnoj stvari je besmislen i potpuno nezakonit – ističe poznatii advokat. Zakon o unutrašnjim poslovima izričito propisuje da se u slučaju pokrenutog disciplinskog postupka, policijski službenik može udaljiti s rada, ali da je neophodno obrazložiti takvu odluku. - Svako rješenje koje sam pročitao o suspenziji, apsolutno mu nedostaje taj segment – davanja stručnih razloga, a podjsetiću one koji bi to trebalo da znaju da Zakon o upravnom postupku, član 22. stav 7, jasno kaže da obrazloženje rješenja mora da ima i svoj razloge za tu odluku - napominje Volkov. (ZLO)UPOTREBA ANB-A Informacije kojima raspolaže naša redakcija otkrivaju kako su Šaranović i Šćepanović unaprijed pripremili progon i odredili lica za čistku u policiji. Kao instrument je korišćena Agencija za nacionalnu bezbjednost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f" data-rendition-name="original" width="1035" height="778" loading="lazy" alt="DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Sve je dogovoreno sa tadašnjim vrhom ANB-a, na čijem je čelu bio Boris Milić. Najveći dio bezbjednosnih provjera je završen u prvoj polovini 2024 godine i na osnovu tih provjera pokrenuti su disciplinski postupci. Međutim, najveći dio postupaka obustavio je prethodni disciplinski tužilac, ocjenjujući da su pravno neosnovani. &nbsp; To, međutim, nije značilo odustajanje od progona. Više od pola godine od kako su završene bezbjednosne provjere, pojedini službenici su raspoređeni u sistem tokom decembra 2024. i januara 2025. godine. I to nakon što su im urađene naručene - negativne provjere. Tako se fiktivno stvorio osnov, pa su, oslanjajući se na provjere od prošle godine, preko Ljubice Damjanović, predsjednice disciplinske komisije ponovo pokrenuti &nbsp;disciplinski postupci. &nbsp; -Kroz spise sam mogao da se upoznam, da disciplinski postupci su pokrenuti na bazi navodne loše bezbjednosne procjene koja je urađena u prvom kvartalu prošle godine. Vjerovali ili ne, poslije godinu od dana kada su navodno utvrđene bezbjednosne smetnje za policijske službenike, moji klijenti ni dan danas ne znaju šta im se stavlja na teret - zaključuje Mihailo Volkov. GLASOVI POBUNE Nakon što je čitava akcija progona postala dostupna javnosti, kada su targetirani policajci počeli da najavljuju krivične prijave, čuli su se neki drugačiji glasovi u Ministarstvu unutrašnjih poslova. &nbsp; I, prema iskazima policijskih starješina sa terena - kojima je već proradila kolegijalna savjest - izgleda da su disciplinske postupke u određenim situacijama predlagala neovlašćena lica. &nbsp; Premda ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović insistira na nastavku čišćenja policije od nepodobnih, neki se disciplinski postupci odgađaju. To djeluje kao znak da bi akcija političkih čistki u MUP-u mogla da bude kontraprodutivna po čelnike policije - Šaranovića i Šćepanovića. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: cnp