Predstava „Šćeri moja“, po tekstu Maje Todorović, u adaptaciji i režiji Ane Vukotić, biće izvedena sjutra (subota, 22. novembar) u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, uz obezbijeđen engleski titl.
Drama „Šćeri moja“ u središte postavlja položaj žene u savremenom društvu i odnos prema ženskom djetetu, kroz istorijski okvir koji otvara prostor za univerzalna pitanja rodne ravnopravnosti. Priča prati odrastanje knjeginje Zorke Petrović – od djevojčice koja se igra loptom, do odrasle žene udate za Petra I Karađorđevića. Kroz njen razvoj, predstava oslikava društvo u kojem, uprkos istorijskom odmaku, žene i dalje nijesu ravnopravno tretirane.
Uloge tumače: Vanja Jovićević, Mirko Vlahović, Varja Đukić, Slavko Kalezić, Dušan Kovačević, Goran Vujović, Jovan Dabović, Slobodan Marunović, Danilo Čelebić, Zoran Vujović i Mišo Obradović.
Autorski tim čine: scenograf Aleksandar Vukotić, kostimograf Leo Kulaš, asistentkinja kostimografa Lina Leković, kompozitor Aleksandar Radunović Popaj, koreografkinja Sonja Vukićević, saradnik na dramaturgiji Balša Poček, a izvršna producentkinja je Nela Otašević.
Drama „Šćeri moja“ nagrađena je kao najbolji savremeni domaći dramski tekst na konkursu Crnogorskog narodnog pozorišta, a premijerno je izvedena 17. maja 2016. godine.
Ulaznice su dostupne na sajtu www.cnp.me
&nbsp;i na biletarnici pozorišta. Publika sve informacije o aktuelnim programima može pratiti i putem zvaničnih Facebook, Instagram i Viber kanala CNP-a.
Repertoari Crnogorskog narodnog pozorišta dostupni su i na svim letovima nacionalne avio-kompanije Air Montenegro.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CNP: „Šćeri moja“ sjutra na Velikoj sceni

Predstava „Predmet Medeja“, nastala u koprodukciji Crnogorskog narodnog pozorišta i Kulturnog centra Bar, biće izvedena večeras u 20 sati u Nikšićkom pozorištu, u okviru takmičarske selekcije 21. Međunarodnog festivala glumca.
Odlukom selektora Miloša Latinovića, u ovogodišnjem takmičarskom programu nalazi se pet predstava. Pored CNP-a, publici su se predstavila i Srpsko narodno pozorište iz Novog Sada, Hrvatsko narodno kazalište iz Varaždina, Narodno pozorište Sarajevo i Scena MESS, kao i Zvezdara teatar iz Beograda.
Festival, koji se održava pod sloganom „Svako je sjena sebe samoga“, počeo je 16. novembra, a završava se sjutra veče dodjelom nagrada i kabareom „Dobra stara vremena“ u čast nagrađenih.
„Predmet Medeja“ donosi savremen, gotovo forenzički pogled na Euripidovu junakinju, otvarajući pitanja krivice, nasilja i granica ćutanja unutar intimnih odnosa i društvenih očekivanja.
Uloge tumače: Nada Vukčević, prvakinja drame CNP-a, Jovan Dabović, Luka Stanković, Ivona Raković i Jelena V. Đukić.
Režiju potpisuje Diego de Brea, koji je zadužen i za idejno rješenje i dizajn svjetla (uz Dejana Kalezića i Sretena Miloševića). Dramaturškinja je Kata Đarmati, kostimografkinja Lina Leković, dok su asistenti Sergej Pavlović i Maša Mirković. Obradu zvuka potpisuje Filip Radević, video i foto materijal Duško Miljanić i Vukša Vujošević, za scenski govor zadužena je Dubravka Drakić, a izvršni producent je Danilo Milatović.

CNP: „Predmet Medeja“ večeras na Međunarodnom festivalu glumca u Nikšiću

Povodom 13. novembra – Njegoševog dana, crnogorskog praznika kulture, na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP) biće izvedena predstava „Princeza Ksenija od Crne Gore“ u utorak, 11. novembra, i srijedu, 12. novembra, sa početkom u 20 sati.
Jedna od najizvođenijih predstava u istoriji crnogorskog pozorišta, „Princeza Ksenija od Crne Gore“, donosi emotivnu priču o sudbini crnogorske princeze. Komad je premijerno izveden u Zetskom domu na Cetinju 1994. godine, a u obnovljenom Crnogorskom narodnom pozorištu u Podgorici 1997. godine.
Nova inscenacija ove antologijske predstave donosi nastupe izuzetne glumačke ekipe: Varje Đukić, Ane Vučković, Dejana Ivanića, Izudina Bajrovića, Gorane Marković, Aleksandra Radulovića, Jelene Laban, Slobodana Marunovića, Dušana Kovačevića, Ane Vujošević i Lazara Đurđevića.
Predstava je urađena u saradnji sa Kraljevskim pozorištem „Zetski dom“, a dramaturg je Božo Koprivica. Kostimograf je Boris Čakširan, scenografkinja Marija Kalabić, kompozitor Žarko Mirković, dok je asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović.
Izvršni producenti su Danilo Milatović i Vukosava Tomović, urednik kataloga je Janko Ljumović, a saradnica Darja Šuković.
Predstava „Princeza Ksenija od Crne Gore“ još jednom će, u čast Njegoševog dana, podsjetiti publiku na slavno kulturno i istorijsko nasljeđe Crne Gore, kroz priču o jednoj od njenih najznačajnijih i najintrigantnijih ličnosti.

CNP: Predstava „Princeza Ksenija od Crne Gore“ povodom Njegoševog dana

Predstava „Ja sam ona koja nisam“, rađena po tekstu Mata Matišića, u režiji Vita Taufera, biće izvedena večeras (ponedjeljak, 10. novembar) u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP).
Riječ je o komadu koji se sastoji od tri jednočinke, od kojih svaka na svoj način promišlja žensko pitanje – od mladosti i porodičnog nasljeđa, preko zrelosti i životnih odluka, do kasnijih godina i suočavanja sa sopstvenim izborima i prolaznošću. Tri žene, tri različita pogleda na život i borbu u muškom svijetu, čine okosnicu ove intrigantne dramske cjeline.
Uloge tumače:
I čin – Anđela Marunović, Nikola Vasiljević, Gorana Dragašević, Srđan Grahovac, Žaklina Oštir, Jelena Nenezić, Dejan Đonović, Lazar Dragojević, Predrag Pavićević, Marko Kažić, kao i studentkinje glume FDU Cetinje: Mina Mićović, Andrea Drašković, Radmila Škuletić i Kristina Mrkić.
II čin – Ana Vučković, Zoran Vujović, Lazar Dragojević i Davor Dragojević.
III čin – Varja Đukić, Izudin Bajrović, Lazar Đurđević, Ana Vučković, Anđela Marunović i Srđan Grahovac.
Autorski tim čine: Stefan Bošković (dramaturg), Lazar Bodroža (scenograf), Lina Leković (kostimografkinja), Mate Matišić (muzika), Julija Milačić-Petrović Njegoš (koreografkinja) i Nela Otašević (izvršna producentkinja).
Ulaznice su dostupne na biletarnici CNP-a i putem sajta www.cnp.me
.Publika sve informacije o repertoaru i aktivnostima Crnogorskog narodnog pozorišta može pratiti i na Facebooku, Instagramu i Viber kanalu.

CNP: Predstava „Ja sam ona koja nisam“ večeras na Velikoj sceni

Na velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta sinoć je izvedena predstava Princeza Ksenija od Crne Gore, prema tekstu i u režiji Radmile Vojvodić, prilagođena slijepim i slabovidim osobama.
Time je nacionalni teatar još jednom potvrdio svoju posvećenost stvaranju inkluzivnog kulturnog prostora. Ova izvedba realizovana je u okviru regionalnog projekta Pozorište za sve, koji CNP sprovodi u saradnji s Narodnim pozorištem Beograd i Narodnim pozorištem Republike Srpske, uz podršku Fonda za Zapadni Balkan, saopšteno je iz CNP-a.
Govoreći o značaju ovog projekta, direktor Crnogorskog narodnog pozorišta Ilija Subotić istakao je da je ovaj korak tek početak dugoročnog puta ka većoj dostupnosti umjetnosti za sve građane.
„Stvaranje uslova za povećanje dostupnosti programa i projekata slijepim i slabovidim licima jedan je od najvećih prioriteta nacionalnog teatra. Radujemo se što smo večeras imali priliku da realizujemo predstavu s audio-deskripcijom, dok je publika u Crnogorskom narodnom pozorištu prvi put ikada imala na raspolaganju katalog predstave na Brajevom pismu. Nacionalni teatar će stvarati uslove da u kontinuitetu imamo repertoarsku ponudu koja podrazumijeva i izvođenje predstava s audio-deskripcijom“, rekao je Subotić.
Predstavnica Narodnog pozorišta Republike Srpske Slobodanka Purišić, istakla je da je inicijativa „Pozorište za sve“ mnogo više od kulturnog programa – to je zajednički poduhvat u izgradnji društva jednakih mogućnosti.
„Naš cilj nije samo da sada realizujemo nekoliko prilagođenih predstava, već da i u budućnosti nastavimo sa prilagođavanjem programa i omogućimo da osobe s invaliditetom mogu redovno posjećivati naša pozorišta, kao i pozorišta naših partnera“, rekla je ona.
O važnosti umjetnosti koja ruši barijere i povezuje ljude govorila je i Žana Gardašević-Bulatović, glumica Crnogorskog narodnog pozorišta, koja je u predstavi Princeza Ksenija od Crne Gore bila zadužena za audio-deskripciju.
„Vjerujem da je izuzetno značajno što se Crnogorsko narodno pozorište otvorilo za ovakvu vrstu inkluzivnosti i pristupa ranjivim kategorijama društva, u ovom slučaju osobama koje su slabovide ili slijepe. Takva otvorenost nas svrstava rame uz rame sa pozorištima izvan regiona. Publika koja je koristila slušalice reagovala je divno i bili su zadovoljni. Vjerujem da sam uspjela da im prenesem pravu sliku onoga što se dešava na sceni.“, kazala je Gardašević-Bulatović.
„Ovo iskustvo za mene je bilo izuzetno posebno. Prvi put sam imala priliku da u potpunosti doživim predstavu i da razumijem sve što se događa na sceni. Jako mi se dopala predstava“, kazala je Janković.
Izvedbom predstave Princeza Ksenija od Crne Gore prilagođene osobama s oštećenim vidom, Crnogorsko narodno pozorište još jednom je potvrdilo da inkluzivnost nije samo dio njegove umjetničke misije, već trajno opredjeljenje ka stvaranju pozorišta otvorenog za sve.
Katalog na Brajevom pismu pripremljen je uz podršku Biblioteke za slijepe Crne Gore.
Ponosni prijatelj CNP-a u 2025. godini – Crnogorska komercijalna banka.

CNP širi inkluzivnu pozorišnu misiju: Princeza Ksenija izvedena s audio-deskripcijom

Povodom Dana Crnogorskog narodnog pozorišta, danas su u toj kući uručene godišnje nagrade ipriznanja članovima kolektiva, saradnicima i partnerskim institucijama.
Velika nagrada za najznačajniji umjetnički rezultat u godini od važnosti za visok umjetnički renome i podizanje ugleda CNP-a ravnopravno je dodijeljena Aleksandru Raduloviću, glumcu – za glavnu ulogu u predstavi „Naličje“ i Borisu Liješeviću za režiju istoimene predstave.&nbsp;
Godišnje nagrade CNP-a za izuzetne umjetničke rezultate dodijeljene su glumcima Ani Vujošević, Nadi Vukčević, Milivoju Mišu Obradoviću, Kristini Obradović i Ani Vučković.
Za izuzetne rezultate i zasluge u svim oblastima poslovanja nagrađeni su Predrag Radulović, vozač-kurir, Predrag Pavićević, rekviziter, Dragan Rašović, scenski dekorater, Mira Đurđević, higijeničarka, Miloš Vukić, zaštitar lica i imovine, Ana Markuš, materijalni knjigovođa, Stefan Radivojević, šanker-konobar, Dragoljub Janković, poslovni sekretar, Danilo Milatović, izvršni producent i Milica Caušević, biletarka.
Status počasnog člana CNP-a, koji, između ostalog, mogu steći istaknuti stvaraoci i saradnici pozorišta za značajan rad i rezultate rada postignute u oblasti kulture, dodijeljen je glumcima Svetozaru Cvetkoviću iz Beograda i Izudinu Bajroviću iz Sarajeva.
Stipendiju „Velibor - Bucko Radonjić“ koja se dodjeljuje za izuzetne rezultate iz oblasti pozorišne scenografije, kostimografije i likovne umjetnosti ove godine dobila je Maša Mirković, kostimografkinja iz Podgorice.
Zahvalnica za doprinos afirmaciji CNP-a dodijeljena je Redakciji za kulturu Televizije Crne Gore i Crnogorskoj komercijalnoj banci.
Takođe, na svečanosti je uručena i nagrada književnici Barbari Delać, čiji je dramski tekst „Zidovi – recimo izložba“ pobijedio na ovogodišnjem konkursu nacionalnog teatra za najbolji savremeni domaći dramski tekst.

CNP: Veliku nagradu ravnopravno podijelili Radulović i Liješević, Cvetkoviću i Bajroviću status počasnih članova

Višestruko nagrađivana predstava „Naličje“, autorski projekat reditelja Borisa Liješevića, biće izvedena sjutra (srijeda, 29. oktobar) na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta sa početkom u 19 časova.
„‘Naličje’ je priča o vremenu čiji je bog postao novac, a molitva — sticanje. O vremenu koje ne bira sredstva; o iscrpljivanju dužnika do posljednjeg centa. O čovjeku koji više ne vidi čovjeka i zaboravlja na postojanje. Priča o vremenu koje je izgubilo lice i ne razlikuje lice od naličja“, kazao je reditelj Boris Liješević.
U predstavi igraju:
Aleksandar Radulović, Lazar Đurđević, Kristina Obradović, Žana Gardašević-Bulatović, Nada Vukčević, Jadranka Mamić, Danilo Čelebić, Zoran Vujović, Ana Vujošević, Mirjana Spaić, Tihana Ćulafić, Jelena Minić, Jelena Nenezić, Sanja Vujisić, Julija Milačić Petrović Njegoš, Jovan Dabović, Jovana Brnović i Anđela Marunović.
„Naličje“ je tokom prethodnih mjeseci ovjenčano brojnim priznanjima širom regiona. Na 70. Sterijinom pozorju Aleksandar Radulović dobio je Sterijinu nagradu za glumačko ostvarenje za ulogu Vuka, dok je Sterijina nagrada za režiju pripala Borisu Liješeviću. Na 65. MESS-u u Sarajevu nagradu „Rejhan Demirdžić“ za najbolje mlade glumce ponijeli su Lazar Đurđević i Anđela Marunović. Na 27. Teatar festu „Petar Kočić“ u Banjoj Luci predstava je nagrađena Specijalnom nagradom za vizuelni identitet (scenografija i kostim), a žiri RTV RS dodijelio joj je nagradu „Korak u hrabrost“ za predstavu u cjelini.
Autorski tim čine: dramaturzi Stela Mišković i Stefan Bošković, kostimografkinja Lejla Hodžić, scenografkinja Andreja Rondović, kompozitorka Nina Perović, koreografkinja Tamara Vujošević Mandić, asistentkinje režije Nataša Milićević i Mirjana Spajić, asistentkinja scenografije Jelena Ivančević, asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović, a izvršni producent je Danilo Milatović.

„Naličje“ sjutra na Velikoj sceni CNP-a u 19 sati

Predstava „Gidionov čvor“, koju je po tekstu Džone Adams režirao Ivan Vanja Alač, premijerno će biti izvedena sjutra na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta u 20 sati. Predstava je na repertoaru i u četvrtak, 23. oktobra u istom terminu, a sve ulaznice su rasprodate, saopšteno je iz ove ustanove.
Duodrama u kojoj uloge tumače Dubravka Drakić i Kristina Obradović bavi se aktuelnim pitanjima i problemima koji se odnose na školski sistem, slobodu izražavanja, vršnjačko nasilje kao i ulogu pojedinca u sistemu. Glas iz off-a Petar Jovović.
Prevod i adaptaciju potpisuju Mila Jakšić Šajtinac i Uglješa Šajtinac, dramaturg je Stefan Bošković, scenografkinja Ivanka Vana Prelević, a kostimografkinja Gordana Bulatović. Za izbor muzike zadužen je reditelj Alač, za dizajn tona Mladen Nikčević, a izvršna producentkinja je Nela Otašević.
Umjetnička direktorica Marija Sarap na današnjoj konferenciji za medije je kazala da ovoj predstavi predviđa dug život.
- Imati ovakav tim u Crnogorskom narodnom pozorištu je privilegija. Ne postoje male i velike predstave, male i velike scene. Gidonov čvor pripada trenutku kojeg živimo dugo, u posljednje vrijeme se osvrćemo prema toj boli i svemu onome što se zove realnost odrastanja. Ovo je snažan tekst koji je na poseban način adaptirao Stefan Bošković, koji su Dubravka Drakić i Kristina Obradović oživjele jedan na jedan u toj tačnoj scenografskoj kutiji. Publika će ovu predstavu doživjeti, preživjeti i živjeti sa njom- kazala je Sarap.
Reditelj Ivan Vanja Alač je rekao da smatra da je ovo dobra i bitna predstava, ali da je još važnije da je vidi što više roditelja i nastavnika.
- Meni je zaista bilo zadovljstvo da radim sa ovom ekipom. Radili smo na tome da svedemo sredstva: kako glumačka, tako rediteljka i dramaturška. I da to bude minuciozan rad u kome je svaka replika, svaki uzdah na pravom mjestu. Jer, na tako maloj sceni nema prostora ni za šta što nije istina, a ja smatram da smo došli do te istine- rekao je Alač.
Dramaturg Stefan Bošković je kazao da je rad na ovom tekstu za njega bilo važno iskustvo.
- Pitanje ovog teksta i ove teme je da svi mi nekako mislimo da znamo kako da brinemo o djeci dok se ne desi neka velika tragedija, a najužasnije u svemu tome je što se uzrocima bavimo tek kada posljedice budu tu- rekao je Bošković.
Glumica Dubravka Drakić je rekla da je rad na ovoj predstavi za nju bio izlazak iz zone komfora.
- Prvi put igram na maloj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Ovaj rad je bio veliki izazov za mene, ne samo u smislu teme koju obrađuje koliko u jednoj svakodnevici u kojoj mi, okruženi tragedijama, ipak ne želimo da se bavimo time. Ja sam osjetila da je za mene važno da budem dio ovog tima i da vidim sama sa sobom jesam li sposobna da u ovom trenutku odgovorim tom zadatku, imam li koncentarciju da se povežem sa Kristinom u ovom u veoma zgusnutom i zahtjevnom tekstu koji od nas traži posebnu vrstu koncentracije- kazala je Drakić.
Glumica Kristina Obradović je rekla da je ovo jedan od najtežih zadataka koje je imala na profesionalnom planu.
- Ovo je nešto sasvim drugačije. Rad na ovakavom komadu je tražio od nas dvije da se prvo lišimo ličnih, privatnih sentimenata iz pozicije majki i koliko-toliko osviještenih članova ovog društva da bismo mogle prići ovim ulogama i zadacima čisto i temeljno. Uložile smo junački trud da u poprilično rekordnom broju dana za rad stignemo do istine- zaključila je Obradović.

CNP: „Gidionov čvor“ sjutra premijerno na Sceni Studio

Na VI Festivalu drame i pozorišta balkanskog kulturnog prostora "Teatar na raskršću", Crnogorsko narodno pozorište ostvarilo je značajan uspjeh s predstavom "Gospoda Glembajevi", koju je prema tekstu Miroslava Krleže režirao Danilo Marunović, a na kojem je nagrada za najbolju žensku ulogu dodijeljena je Kristini Obradović za ulogu Barunice Kasteli Glembaj.
Kako se navodi u obrazloženju odluke žirija, "upečatljivim glumačkim sredstvima – i čedna i bludna i jaka i ranjiva – uspjela je da obuhvati sve elemente kompleksne i tragične Barunice Kasteli".
Nagrada za najboljeg mladog glumca pripala je Stevanu Vukoviću za ulogu Alojzija Silberbrandta.
- Zrelim glumačkim sredstvima, snagom, intenzitetom i ritmom, iako mlad glumac, stvorio je ulogu koja ga bravurozno izdvaja u odličnoj igri cijelog ansambla- naveo je žiri u odluci.
Nagrada novinarskog žirija dodijeljena je predstavi "Gospoda Glembajevi" zbog izuzetno promišljene i inovativne rediteljske interpretacije klasičnog teksta.
- Marunović je uspio da Krležinu dramu, bez narušavanja njenog temeljnog značenja, prevede u savremeni scenski jezik i da je rediteljski vodi inteligentno, slojevito i hrabro. Posebno se ističe završna scena, koja na upečatljiv i simboličan način povezuje Krležin svijet s današnjim društvenim trenutkom. Upravo zbog takvog spoja tradicije i modernog scenskog izraza, predstava je ponijela nagradu žirija novinara- navodi se u obrazloženju.
Uloge u predstavi još tumače: Svetozar Cvetković, Mišo Obradović, Una Lučić, Danilo Čelebić, Pavle Prelević, Jovan Dabović, Kristina Mrkić i Predrag Pavićević.
Adaptaciju potpisuju Bojana Mijović i Danilo Marunović, koji je bio zadužen i za izbor muzike, kostimografkinja je Vanja Ciraj Džudža, scenograf Valentin Svetozarev, scenski pokret Tamara Vujošević-Mandić, scenski govor Dubravka Drakić, a izvršna producentkinja je Nela Otašević.
VI Festival drame i pozorišta balkanskog kulturnog prostora "Teatar na raskršću" završava se večeras dodjelom nagrada i izvođenjem predstave Hajnriha fon Klajsta "Mihael Kolhas", u režiji Borisa Liješevića, Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda, u čast nagrađenih.
Publika se o aktivnostima Crnogorskog narodnog pozorišta može informisati putem veb-sajta www.cnp.me, na biletarnici, društvenim mrežama Facebook i Instagram, kao i Viber kanalu.

Tri nagrade za "Glembajeve" u Nišu

Na sinoć završenom 65. Internacionalnom teatarskom festivalu MESS u Sarajevu, nagradu “Rejhan Demirdžić” za najbolje mlade glumce dobili su Lazar Đurđević i Anđela Marunović za uloge u predstavi “Naličje” Borisa Liješevića. Predstava je u petak veče izvedena u Narodnom pozorištu Sarajevo, uz višeminutni aplauz i ovacije, saopštava Crnogorsko narodno pozorište.
Ovogodišnje izdanje Festivala održano je od 4. do 11. oktobra, dok su u glavnom takmičarskom programu izvedene predstave iz Belgije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Litvanije, Rumunije, Slovenije i Španije. Žiri takmičarskog programa ove godine radio je u sastavu Lee Delong, Emina Muftić i Thomas Steyaert.
CNP podsjeća da je na ovogodišnjem 70. Sterijinom pozorju u Novom Sadu Sterijinu nagradu za glumačko ostvarenje u predstavi “Naličje” osvojio je Aleksandar Radulović za ulogu Vuka, dok je Sterijina nagrada za režiju pripala Borisu Liješeviću.
Takođe, na 27. Teatar festu “Petar Kočić“ u Banjoj Luci dodijeljena je Specijalna nagrada za vizuelni identitet predstave, za scenografiju i kostim, kao i nagrada “Korak u hrabrost“ za predstavu u cjelini.
Navedene nagrade još jednom potvrđuju visok umjetnički domet Crnogorskog narodnog pozorišta i uspješan niz priznanja na regionalnoj teatarskoj sceni.
U predstavi “Naličje” uloge tumače: Aleksandar Radulović, Lazar Đurđević, Kristina Obradović, Žana Gardašević-Bulatović, Nada Vukčević, Jadranka Mamić, Danilo Čelebić, Zoran Vujović, Ana Vujošević, Mirjana Spaić, Tihana Ćulafić, Jelena Minić, Jelena Nenezić, Sanja Vujisić, Julija Milačić Petrović Njegoš, Jovan Dabović, Jovana Brnović i Anđela Marunović.
Dramaturzi predstave su Stela Mišković i Stefan Bošković, kostimografkinja je Lejla Hodžić, scenografkinja Andreja Rondović, kompozitorka Nina Perović, koreografkinja Tamara Vujošević Mandić, asistentkinje režije Nataša Milićević i Mirjana Spaić, asistentkinja scenografije Jelena Ivančević, asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović, a izvršni producent Danilo Milatović.

Uspjeh CNP-a i na MESS-u: Dvije nagrade za najbolje mlade glumce

Ako Ukrajina odbaci američki plan, ruska vojska okupiraće još više njenih teritorija - poručio je večeras ruski predsjednik Vladimir Putin.
On je kazao da "Ukrajina i njeni evropski saveznici i dalje imaju iluzije o ruskom strateškom porazu".
- Informisali smo do detalja sve naše prijatelje i partnere, uključujući Kinu, Indiju, Sjevernu Koreju, Južnu Afriku, Brazil i mnoge druge države o ovim pitanjima - naveo je on.
Naglasio je da svaka od tih država podržava potencijalni sporazum o primirju.

Putin: Osvojićemo još više njihovih teritorija ako Ukrajina odbaci američki plan

Centralna izborna komisija (CIK) Kosova je danas utvrdila rokove za radnje koje će preduzeti u okviru priprema vanrednih parlamentarnih izbora, zakazanih za 28. decembar. Predizborna kampanja počinje 17. decembra i traje do 28. decembra u 6.59, odlučeno je na sjednici CIK-a, prenosi Beta.
Do 24. novembra će donijeti odluku o određivanju limita za troškove izborne kampanje, dok rok za izjavu političkih stranaka o izborima, kroz koalicije, počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Rok za podnošenje prijave političkih subjekata za sertifikaciju za učešće na izborima počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Po CIK-u rok za dostavljanje liste kandidata sertifikovanih političkih subjekata je od 24. novembra i završava se 7. decembra.
Za 8. decembar je zakazano izvlačenje redosljeda političkih subjekata na glasačkom listiću, dok će se opštinske izborne komisije imenovati 26. novembra.
CIK objavljuje, kako je navedeno, listu biračkih centara 25. novembra a istog dana objavljuje i listu opštinskih centara za brojanje.
Period za promjenu biračkog centra počinje 26. novembra i završava se 6. decembra dok se period za žalbe na nepravilnosti u biračkom spisku i za potvrdu počinje 26. novembra i završava se 6. decembra.
Period za prijavu registrovanih birača van Kosova počinje 26. novembra i završava se 6. decembra a 10. decembra se sertifikuje birački spisak unutar i van Kosova.
Period glasanja poštom počinje 12. decembra i završava se 27. decembra.
Period za registraciju birača sa posebnim potrebama počinje 11. decembra i završava se 21. decembra.
Imenovanje savjeta biračkih mjesta na Kosovu biće najkasnije do 16. decembra a imenovanje istih savjeta u diplomatskim predstavništvima biće najkasnije do 16. decembra,
Rok za prijavu akreditacije posmatrača počinje 5. decembra i završava se 20. decembra.

CIK Kosova utvrdio rokove za organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora

Članovi benda Neonoen postali su novi ambasadori Fondacije „Budi human”, čime su svoju umjetnost i javni uticaj stavili u službu humanosti. Oni su naši gosti tim povodom kao I osnivač Fondacije Goran Jovanović. 
Nakon 27 rasprodatih koncerata širom regiona i Evrope, legendarni bend “Bijelo dugme” stiže i u Podgoricu, u jedinstvenom spoju rokenrola i velikog filharmonijskog orkestra. A naš gost biće čovjek koji je dio tog zvuka, Ognjan Radivojević, muzičar i umjetnik čija je karijera obilježila jedno vrijeme, ali traje i danas jednako snažno.
Ove subote panelistkinje su tri crnogorske fotografkinje Maja Grzunov, Marija Stanković i Marija Brajović koje će govoriti o izboru profesije, o viziji, prepoznatljivosti, ličnom pečatu, emociji, izazovima, ulaganjima, odnos sa muškim kolegama, estetici, zahtjevima tržišta…
Emisiju Jutro sa Majom gledajte na Televiziji E vikendom u devet sati.

Jutro sa Majom: Gosti Ognjan Radivojević, članovi benda Neonoen...

K.V. (76) stradao je u udesu koji se večeras desio iznad Petrovca - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).
Oni su nam ranije kazali da je u saobraćajnoj nezgodi, u kojoj su učestvovala tri vozila, povrijeđeno više osoba. Nijesu imali više informacija o stepenu njihovih povreda.
Udes se desio oko 19.45 sati
Saobraćaj je u prekidu zbog vršenja uviđaja.

Jedna osoba stradala u udesu iznad Petrovca

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Finansijsko stanje Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) posljednjih mjeseci izaziva ozbiljnu zabrinutost u javnosti. Nagli rast duga i sumnje u urušavanje kompanije otvaraju pitanje da li je državni energetski gigant doveden u kriznu situaciju iz političkih i interesnih razloga. Na te okolnosti upozorava poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Na kraju septembra, EPCG je bila u minusu 80 miliona. Prognoze kažu da bi do kraja godine taj dug mogao narasti i na 100 miliona. &nbsp;Postavlja se pitanje: je li EPCG ugrožena, da li neko i zbog čega ovog državnog giganta dovodi u veoma ozbiljnu kriznu situaciju?
Poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević u razgovoru za Portal ETV upozorava da bi ovo moglo da upućuje na plan da se kompanija obezvrijedi i možda čak i proda, a Crna Gora od stabilne energetske, dovede u situaciju energetski zavisne države.
„Jasno je, u prethodnom periodu, četiri do pet godina se sa namjerom uništava jedno od najboljih i najprofitabilnijih preduzeća u Crnoj Gori“, rekao je Zirojević.
<h2>PARTIJSKI KADROVI, UGLAVNOM NESPOSOBNI&nbsp;</h2>
EPCG je, kako dodaje, decenijama bila jedno od najuspješnijih i najbogatijih preduzeća u državi, pa je nevjerovatno kako neko uspijeva da jedno monopolističko preduzeće dovede do toga da kraj godine završava sa 100 miliona minusa, a sjetimo se da im je Vlada odobrila zaduženje od 50 miliona.
„Ali kada znamo sve što se dešava u EPCG, kada znamo koliko je prenatrpana partijskim kadrovima, uglavnom nesposobnim, kada znamo da EPCG izdržava još dvije ćerke firme koje su takođe neprofitabilne i totalni promašaji, a koje takođe zapošljavaju ogroman broj partijskih vojnika — ne iznenađuje ova situacija“, navodi.
Zirojević podvlači da se ovo radi svjesno — sa jedne strane zapošljavanjem partijski podobnih kadrova kako bi se ostvarivali glasovi na izborima, a, kako kaže, postoje i određeni dokazi za to.
„Sa druge strane, ovo preduzeće se do te mjere obezvređuje da bi se eventualno prodalo, kako bi se od Crne Gore, koja je u tom smislu veoma stabilna, napravila jedna energetski zavisna država“, upozorio je Zirojević u izjavi za Portal ETV.
Predsjednik Odbora direktora EPCG je Milutin Đukanović iz NSD-a. Očekuje se da uskoro bude izabran i izvršni direktor ovog preduzeća.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je do kraja septembra ove godine poslovala sa minusom od čak 80 miliona eura. To je nedavno u razgovoru za Televiziju Vijesti saopštio vršilac dužnosti direktora EPCG Bojan Đordan, koji očekuje da se poslovanje stabilizuje u narednih godinu do dvije.

Tag: cnp