Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara inspekciji zatraženo hitno postupanje u vezi sa spomen-obilježjem ozloglašenom četničkom komandantu

UZKD: Eparhija je nelegalno podigla spomenik Đurišiću u sred kulturnog dobra

 (Foto: Stevo Vasiljević/Pobjeda)
(Foto: Stevo Vasiljević/Pobjeda)

To što je spomenik Pavlu Đurišišu iz sela Gornje Zaostro sklonjen sa postamenta u obližnju crkvu, a potom premješten „na čuvanje“ u Manastir Đurđevi stupovi, za Upravu za zaštitu kulturnih dobara znači da je Eparhija budimljansko-nikšićka nezakonito podigla spomenik ozloglašenom četničkom komandantu u sred kulturnog dobra u opštini Berane. 

To proizilazi iz njihove inicijative za postupanje inspekcije za kulturna dobra i kulturnu baštinu, koju su prije desetak dana uputili inspektorki Dušici Šljivančanin.

POTREBNA SAGLASNOST

U inicijativi se navodi da je Uprava „posredstvom dnevnih novina Pobjeda u saznanju da je spomenik Pavlu Đurišiću premješten u Manastir Đurđevi stupovi, koji je kulturno dobro zaštićeno 1956. godine.“

- Shodno Zakonu o spomen-obilježjima, ako se spomen-obilježje postavlja na objektu koji je kulturno dobro ili ako se gradi na prostoru koji je zaštićena okolina kulturnog dobra, za podizanje spomen-obilježja potrebna je i saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Podsjećamo da Uprava nije dala saglasnost za postavljanje predmetnog spomenika – navodi se u inicijativi Uprave, uz priložen link teksta iz Pobjede i molbu za hitno postupanje.

Međutim, inspektorka Dušica Šljivančanin, kako nezvanično saznaje Pobjeda, još nije postupala po ovoj inicijativi Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Inspekcija za kulturna dobra, koja je sada pod krovom Ministarstva kulture i medija, prema tvrdnjama izvora Pobjede, ima dilemu po kojem zakonskom osnovu mogu da postupaju, a ujedno se preispituju i u vezi sa odredbama Temeljnog ugovora, rješavajući pitanje – ima li Ugovor snagu zakona?! Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara im je nedvosmisleno stavljeno do znanja da nema razlike između podizanja spomenika u Gornjem Zaostru i njegovog premještanja u Manastir, budući da spomenik nije sklonjen ni u kakvu ostavu, mračan podrum ili magacin, sa namjerom da se uništi ili preda policiji i tužilačkim organima, već je postavljen/podignut na ulazu u manastirski konak.

S druge strane, Osnovno državno tužilaštvo u Beranama, podsjetimo, formiralo je predmet zbog premještanja spomenika Pavlu Đurišiću u Manastir Đurđevi stupovi. U toku je, kako ranije rekoše, postupak izviđaja. Javio se tada preko video-snimka i iguman Manastira Đurđevi stupovi Danilo Trpčevski, potvrdivši da mu je policija uručila poziv za razgovor zbog toga što je bronzani kip Pavla Đurišića smješten u prostorijama ovog objekta. Paradoksalno, u sred kulturnog dobra države Crne Gore, Trpčeski je poručio kako crkva ne može da se odrekne vojvode Pavla i ostalih „koji su bili junaci, koji su bili kršteni, miropomazani, pravoslavni“.

TIŠINA IZ MKM

O spomenku Đurišiću u Manastiru Đurđevi stupovi, začudo, nije se oglasila ni ministraka kulture i medija Tamara Vujović, iako je prije samo dvadesetak dana poručila da „postavljanje nelegalnog spomen-obilježja Pavlu Đurišiću u selu Gornje Zaostro, predstavlja direktno kršenje zakona i grubo narušavanje temelja savremene, građanske i antifašističke Crne Gore.“ Kada na dnevni red dođe pitanje crkava i manastira, nelegalne gradnje Mitropolije i Eparhije budimljansko-nikšićke, pa sada i postavljanje spomenika u sred Manastira u Beranama, ministarka nema komentar. Podsjetimo da je u posljednje dvije godine otćutala brojna pitanja Pobjede na tu temu, a posljedni put prije samo mjesec povodom nelegalne gradnje konaka u Manastiru Kosijerevo.

- Država ima mehanizme i volju da odlučno reaguje na svaki pokušaj narušavanja pravnog poretka. Ministarstvo kulture i medija, u saradnji s drugim institucijama, nastaviće da štiti kulturno nasljeđe, istorijsku istinu i vrijednosti na kojima počiva Crna Gora kao država slobodnih građana, ravnopravnosti i evropske budućnosti – poručila je ministarka 8. avgusta ove godine.

Dok njena inspekcija za kulturna dobra tihuje i tumači ugovore i zakone, preispitujući da li ima osnova da drugi put „juriša“ na Đurišića, u međuvremenu je „pao“ hercegnovski dimnjačar Njunjo. Tu je ministarka, svoja na svome, zaoštrila volju i ministarsko pero, podvukla sve članove Zakona o spomen-obilježjima i preko svoje inspekcije skinula glavu (čitaj: spomen-obilježje) jednom gradskom oriđinalu. Između ta dva postupanja, na kratko je zadovoljila apetite i svog biračkog tijela, pa je uklonila spomenik Jusufu Čeliću u Gusinju. Međutim, čekaju je još desetine nelegalnih spomenika po Kučima, Cetinju, Podgorici, Nikšiću... ali i po dvorištima gradskih hramova i seoskih manastira, na šta je njen resor Pobjeda podsjetila preko članka pod naslovom „Memorijalna anarhija i institucionalna pasivnost“, koji je objavljen 12. maja u rubrici Kultura.

Ministarka zaboravila da je „svaki prostor“ i prostor kulturnog dobra

Bezuspješno tragajući za ulicom Mule Osmana (H)Rastodera u Petnjici, ministarka kulture i medija Tamara Vujović, nakon što se pohvalila uklanjanjem spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru i donošenjem rješenja o uklanjanju spomenika Jusufu Čeliću, 8. avgusta je poručila da „Ministarstvo kulture i medija neće dozvoliti da bilo koji prostor u našoj državi bude mjesto gdje će se veličati pojedinci ili događaji koji vrijeđaju žrtve, ponižavaju istoriju ili ugrožavaju dostojanstvo građana.“

- Država je dužna i odlučna da štiti svoju kulturnu baštinu i pravni poredak. Zbog toga, sva spomen-obilježja postavljena suprotno zakonu biće evidentirana, bez izuzetka i bez odlaganja, uz izrečene odgovarajuće mjere. U tome neće biti kompromisa – zakon će važiti jednako za sve, u svakoj opštini i u svakom dijelu Crne Gore – rekla je ministarka.

Danas, kada je prostor jednog kulturnog dobra, konkretno Manastira Đurđevi stupovi, okupiran istim spomenikom Pavlu Đurišiću, ministarka je, izgleda, zaboravila na svoja „vatrena obećanja“?! Jusufa Čelića i dimnjačara Njunja je bilo relativno lako ukloniti, ali ministarka sada treba sebe da privoli na neprijatan zadatak: da drugi put preko svojih inspekcijskih službi, čuvajući naša kulturna dobra, „u bilo kom prostoru“ (čitaj: manastirskom) „obezglavi“ Đurišića koji svako malo, što u priči, što u pjesmi, što glavom i bronzanom bradom, uskrsne uz pomoć volje raznih igumana, mitropolita i vjernog naroda. Ili, „svaki prostor“ za ministarku nije i prostor Srpske pravoslavne crkve, pa bio on kao kulturno dobro i pod zaštitom zakona i države?! Tu se već, bez božije pomoći i blagoslova, kao da nam svojim (ne)činjenjem i ćutanjem poručuje ministarka, zakoni države Crne Gore ne sprovode?!