Prijestonica Cetinje dobila je saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara na konzervatorski projekat uređenja Parka "13. jul", čime su stvoreni uslovi za raspisivanje tendera za izbor izvođača i nadzor radova, saopšteno je iz gradske uprave. - Nakon sprovedenih tenderskih procedura, očekujemo da će radovi na obnovi jednog od najznačajnijih zelenih prostora u gradu početi u prvoj polovini naredne godine – stoji u saopštenju. Kako navode, rekonstrukcija će biti sprovedena u skladu sa stručnim smjernicama konzervatorske struke, sa ciljem očuvanja autentičnosti prostora i njegovog unapređenja za buduće generacije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903130952_19b7bbf5c441ca0fbfc3438c824c59107f6b509ce94f2d06617b43d19b859d50.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903130952_19b7bbf5c441ca0fbfc3438c824c59107f6b509ce94f2d06617b43d19b859d50" data-rendition-name="original" width="1536" height="1152" loading="lazy" alt='Park "13. jul"'> <figcaption>Park "13. jul"(Photo: Prijestonica Cetinje)</figcaption> </figure>  Iz gradske uprave napominju da je osnovni cilj zaštite Spomenika prirode očuvanje dendroflore i drugih komponenti biodiverziteta, prvenstveno sprječavanjem procesa degradacije i unapređivanjem njegovog statusa kroz stručni pristup koji uključuje proučavanje i praćenje stanja tokom vremena. - Jedan od ciljeva je i obogaćivanje prostora novim sadržajima, u mjeri i na način koji neće narušiti njegove temeljne vrijednosti – naglasili su iz Prijestonice Cetinje. Parkovi 13. jul i Njegošev park upisani su 1965. godine u registar zaštićenih spomenika prirode, što dodatno potvrđuje njihov kulturni i prirodni značaj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Cetinje: Saglasnost za konzervatorski projekat uređenja Parka "13. jul"

Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijela je Rješenje o uspostavljanju prethodne zaštite dobra Ulcinjska maslinada i uvala Valdanos.
Granica dobra, kako su naveli u saopštenju, prostire se na četiri katastarske opštine, KO Ulcinj, KO Bratica, KO Krute ulcinjske i KO Kruče u Opštini Ulcinj, a obuhvata i dio mora.
- Uprava je konstatovala da navedenom dobru prijeti ubrzana degradacija nasljeđenih i prepoznatih kulturno istorijskih vrijednosti. Ograđivanjem zasada maslina, gradnjom stambenih objekata, parkinga, prolaza, puteva u betonu, i drugih objekata koji nijesu imanentni prostoru Valdanosa, ruše se i uklanjaju autentične nasljeđene strukture i mijenja karakterističan pejzaž i ambijent - kazali su iz Uprave.
Oni su upozorili da u tom procesu prostor poprima izgled i svojstva prostora namijenjenog dominantno turizmu.
- Imajući u vidu da je riječ o kulturnom pejzažu, sa izraženim svojstvima integriteta, autentičnosti, jedinstvenosti i rijetkosti u okviru svoje vrste, kao i ambijentalnim, etnografskim, arhitektonskim, arheološkim, sociološkim, ekonomskim i drugim osobenostima, a koje ugrožava urbanizacija, mijenjajući namjenu, karakter, a prije svega vrijednosti kulturnog pejzaža, Uprava je donijela Rješenje o uspostavljanju prethodne zaštite - zaključuje se u saopštenju.

Uspostavljena prethodna zaštita Ulcinjske maslinade i uvale Valdanos

To što je spomenik Pavlu Đurišišu iz sela Gornje Zaostro sklonjen sa postamenta u obližnju crkvu, a potom premješten „na čuvanje“ u Manastir Đurđevi stupovi, za Upravu za zaštitu kulturnih dobara znači da je Eparhija budimljansko-nikšićka nezakonito podigla spomenik ozloglašenom četničkom komandantu u sred kulturnog dobra u opštini Berane.&nbsp;
To proizilazi iz njihove inicijative za postupanje inspekcije za kulturna dobra i kulturnu baštinu, koju su prije desetak dana uputili inspektorki Dušici Šljivančanin.
<h2>POTREBNA SAGLASNOST</h2>
U inicijativi se navodi da je Uprava „posredstvom dnevnih novina Pobjeda u saznanju da je spomenik Pavlu Đurišiću premješten u Manastir Đurđevi stupovi, koji je kulturno dobro zaštićeno 1956. godine.“
- Shodno Zakonu o spomen-obilježjima, ako se spomen-obilježje postavlja na objektu koji je kulturno dobro ili ako se gradi na prostoru koji je zaštićena okolina kulturnog dobra, za podizanje spomen-obilježja potrebna je i saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Podsjećamo da Uprava nije dala saglasnost za postavljanje predmetnog spomenika – navodi se u inicijativi Uprave, uz priložen link teksta iz Pobjede i molbu za hitno postupanje.
Međutim, inspektorka Dušica Šljivančanin, kako nezvanično saznaje Pobjeda, još nije postupala po ovoj inicijativi Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Inspekcija za kulturna dobra, koja je sada pod krovom Ministarstva kulture i medija, prema tvrdnjama izvora Pobjede, ima dilemu po kojem zakonskom osnovu mogu da postupaju, a ujedno se preispituju i u vezi sa odredbama Temeljnog ugovora, rješavajući pitanje – ima li Ugovor snagu zakona?! Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara im je nedvosmisleno stavljeno do znanja da nema razlike između podizanja spomenika u Gornjem Zaostru i njegovog premještanja u Manastir, budući da spomenik nije sklonjen ni u kakvu ostavu, mračan podrum ili magacin, sa namjerom da se uništi ili preda policiji i tužilačkim organima, već je postavljen/podignut na ulazu u manastirski konak.
S druge strane, Osnovno državno tužilaštvo u Beranama, podsjetimo, formiralo je predmet zbog premještanja spomenika Pavlu Đurišiću u Manastir Đurđevi stupovi. U toku je, kako ranije rekoše, postupak izviđaja. Javio se tada preko video-snimka i iguman Manastira Đurđevi stupovi Danilo Trpčevski, potvrdivši da mu je policija uručila poziv za razgovor zbog toga što je bronzani kip Pavla Đurišića smješten u prostorijama ovog objekta. Paradoksalno, u sred kulturnog dobra države Crne Gore, Trpčeski je poručio kako crkva ne može da se odrekne vojvode Pavla i ostalih „koji su bili junaci, koji su bili kršteni, miropomazani, pravoslavni“.
<h2>TIŠINA IZ MKM</h2>
O spomenku Đurišiću u Manastiru Đurđevi stupovi, začudo, nije se oglasila ni ministraka kulture i medija Tamara Vujović, iako je prije samo dvadesetak dana poručila da „postavljanje nelegalnog spomen-obilježja Pavlu Đurišiću u selu Gornje Zaostro, predstavlja direktno kršenje zakona i grubo narušavanje temelja savremene, građanske i antifašističke Crne Gore.“ Kada na dnevni red dođe pitanje crkava i manastira, nelegalne gradnje Mitropolije i Eparhije budimljansko-nikšićke, pa sada i postavljanje spomenika u sred Manastira u Beranama, ministarka nema komentar. Podsjetimo da je u posljednje dvije godine otćutala brojna pitanja Pobjede na tu temu, a posljedni put prije samo mjesec povodom nelegalne gradnje konaka u Manastiru Kosijerevo.
- Država ima mehanizme i volju da odlučno reaguje na svaki pokušaj narušavanja pravnog poretka. Ministarstvo kulture i medija, u saradnji s drugim institucijama, nastaviće da štiti kulturno nasljeđe, istorijsku istinu i vrijednosti na kojima počiva Crna Gora kao država slobodnih građana, ravnopravnosti i evropske budućnosti – poručila je ministarka 8. avgusta ove godine.
Dok njena inspekcija za kulturna dobra tihuje i tumači ugovore i zakone, preispitujući da li ima osnova da drugi put „juriša“ na Đurišića, u međuvremenu je „pao“ hercegnovski dimnjačar Njunjo. Tu je ministarka, svoja na svome, zaoštrila volju i ministarsko pero, podvukla sve članove Zakona o spomen-obilježjima i preko svoje inspekcije skinula glavu (čitaj: spomen-obilježje) jednom gradskom oriđinalu. Između ta dva postupanja, na kratko je zadovoljila apetite i svog biračkog tijela, pa je uklonila spomenik Jusufu Čeliću u Gusinju. Međutim, čekaju je još desetine nelegalnih spomenika po Kučima, Cetinju, Podgorici, Nikšiću... ali i po dvorištima gradskih hramova i seoskih manastira, na šta je njen resor Pobjeda podsjetila preko članka pod naslovom „Memorijalna anarhija i institucionalna pasivnost“, koji je objavljen 12. maja u rubrici Kultura.
<h2>Ministarka zaboravila da je „svaki prostor“ i prostor kulturnog dobra</h2>
Bezuspješno tragajući za ulicom Mule Osmana (H)Rastodera u Petnjici, ministarka kulture i medija Tamara Vujović, nakon što se pohvalila uklanjanjem spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru i donošenjem rješenja o uklanjanju spomenika Jusufu Čeliću, 8. avgusta je poručila da „Ministarstvo kulture i medija neće dozvoliti da bilo koji prostor u našoj državi bude mjesto gdje će se veličati pojedinci ili događaji koji vrijeđaju žrtve, ponižavaju istoriju ili ugrožavaju dostojanstvo građana.“
- Država je dužna i odlučna da štiti svoju kulturnu baštinu i pravni poredak. Zbog toga, sva spomen-obilježja postavljena suprotno zakonu biće evidentirana, bez izuzetka i bez odlaganja, uz izrečene odgovarajuće mjere. U tome neće biti kompromisa – zakon će važiti jednako za sve, u svakoj opštini i u svakom dijelu Crne Gore – rekla je ministarka.
Danas, kada je prostor jednog kulturnog dobra, konkretno Manastira Đurđevi stupovi, okupiran istim spomenikom Pavlu Đurišiću, ministarka je, izgleda, zaboravila na svoja „vatrena obećanja“?! Jusufa Čelića i dimnjačara Njunja je bilo relativno lako ukloniti, ali ministarka sada treba sebe da privoli na neprijatan zadatak: da drugi put preko svojih inspekcijskih službi, čuvajući naša kulturna dobra, „u bilo kom prostoru“ (čitaj: manastirskom) „obezglavi“ Đurišića koji svako malo, što u priči, što u pjesmi, što glavom i bronzanom bradom, uskrsne uz pomoć volje raznih igumana, mitropolita i vjernog naroda. Ili, „svaki prostor“ za ministarku nije i prostor Srpske pravoslavne crkve, pa bio on kao kulturno dobro i pod zaštitom zakona i države?! Tu se već, bez božije pomoći i blagoslova, kao da nam svojim (ne)činjenjem i ćutanjem poručuje ministarka, zakoni države Crne Gore ne sprovode?!

1250x600

UZKD: Eparhija je nelegalno podigla spomenik Đurišiću u sred kulturnog dobra

Konzervatorski radovi na sanaciji zvonika Cetinjskog manastira izvode se uz saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
To je Cetinjskom listu potvrđeno iz te institucije.
- Radovi se izvode u odnosu na projekat na koji je Uprava dala saglasnost, a Mitropolija je poslala uredno obavještenje o početku izvođenja radova u okviru kojeg je dostavljena informacija o izvođaču i nadzoru nad radovima – Montal d.o.o. i Arhitektonski fakultet u Podgorici. Oba pravna lica imaju konzervatorsku licencu – kazala je za Cetinjski list direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Petra Zdravković.

Sanacija zvonika Cetinjskog manastira uz saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara

Prijestonica Cetinje upoznata je sa oštećenjem kamenih stubova na Orlovom kršu i u saradnji sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara radi na pripremi njihove sanacije – kaže se u odgovoru na pitanja koje je RTV Cetinje uputila gradskoj upravi prošlog petka. Pitanja se tiču oštećenja na par kamenih stubova ograde koji su se oštetili usljed uticaja atmosferskih prilika i postavljene električne instalacije po metalnoj ogradi oko mauzoleja vladici Danilu Petroviću. Prethodno, na postavljena pitanja odgovoreno je iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore, da ta institucija „nije bila upoznata sa devastacijom ograde na Orlovom kršu i da su navedeni radovi sprovedeni bez saglasnosti ove Uprave, odnosno bez konzervatorskog projekta na koji je Uprava dala saglasnost.“ Uprava je o navedenom obavijestila inspekciju za zaštitu kulturnih dobara Ministarstva kulture i medija koja bi trebalo da sagleda stanje i postupi u skladu sa svojim nadležnostima. Na pitanja RTV Cetinje upućena kabinetu ministarke još nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041515048_d057caa7d2b60751ce651567d2a1c872a44f5cb4844146de6b2d5f5dbafdd7a2.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041515048_d057caa7d2b60751ce651567d2a1c872a44f5cb4844146de6b2d5f5dbafdd7a2" data-rendition-name="original" width="1536" height="691" loading="lazy" alt="Orlov krš"> </figure>  Nakon interesovanja RTV Cetinje za problem koji postoji, u poneđeljak 15.aprila, organizovan je sastanak predstavnika Lokalne uprave i predstavnika Uprave za zaštitu kulturnih dobara nakon čega je odgovoreno na naša pitanja. Radovi koji su do sada izvedeni predstavljaju hitne sanacione intervencije, koje su bile neophodne radi sprječavanja dalje devastacije, kao i zaštite lica i imovine. Naglašavamo da se radi o privremenim radovima, koji imaju karakter zaštitnih mjera dok se ne stvore uslovi za trajno rješenje. Prijestonica je u stalnoj komunikaciji sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara, a sve aktivnosti biće dalje realizovane isključivo u saradnji sa nadležnim institucijama i uz prethodno pribavljene saglasnosti. Nakon dobijanja svih neophodnih odobrenja, prostor će biti trajno uređen na način koji će očuvati njegov kulturno-istorijski značaj. - Gradska uprava ostaje posvećena očuvanju kulturne baštine i kontinuiranom unapređenju javnog prostora u saradnji sa nadležnim institucijama i građanima - kaže se u odgovoru. Izostalo je pojašnjenje na pitanje koje se tiče elektroinstalacija i da li predviđene mjere podrazumijevaju i njihovo uklanjanje sa ograde.

Saniraće oštećene kamene stubove na Orlovom kršu

Od početka 2020. godine dogodilo se 15 saobraćajnih nezgoda u kojima su učestvovala vozila Vlade i Skupštine Crne Gore. To su informacije koje je Portal ETV dobio iz Generalnog sekretarijata Vlade i državnog parlamenta.
Sve češće su saobraćajke u kojima su jedni od aktera vozači državnih automobila. Posljednja takva nezgoda dogodila se 24. marta na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici kada je oštećen službeni automobil iz pratnje premijera Milojka Spajića.
Sumnja se da je udes izazvalo vozilo koji je prošao kroz crveno svjetlo i tom prilikom napravio veliku materijalnu štetu na „Mercedesu S klase” iz Spajićeve pratnje. U nezgodi nije bilo povrijeđenih.
U Upravi nemaju podatke o broju nezgoda u kojima učestvuju službena vozila Vlade i Skupštine. Kako su rekli za Portal ETV, u policiji prikupljaju i vode statističke podatke o saobraćajnim nezgodama shodno CADaS protokolu, koji je međunarodni standard prihvaćen od svih država Evropske unije i koji ne predviđa vođenje evidencija na osnovu pojedinačnog vlasništva vozila koje je učestvovalo u saobraćajnoj nezgodi.
- Pa iz tog razloga i nijesmo u mogućnosti da dostavimo tražene podatke – navedeno je u odgovoru Uprave policije našem portalu.
<h2>Šteta od više hiljada</h2>
Sa druge strane, iz Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore su nam rekli da su se od početka 2020. godine dogodile tri saobraćajne nezgode u kojima su učestvovala vozila kojim raspolažu.
Prema dostavljenim podacima, ukupan iznos pričinjene materijalne štete isplaćen iz tog resora je 3.635,93 eura.
Iz Generalnog sekretarijata Vlade su naveli da je 2. maja 2021. godine u nezgodi učestvovalo vozilo marke „Mercedes E200“, te da je pričinjena materijalna šteta i iznos sredstava koja su, za te namjene, isplaćena iz njihovog budžeta 1,203,95 eura.
Druga nezgoda u kojoj je učestvovalo vozilo marke „Mercedes E280“ dogodila se 8. juna 2022. godine. Na vozilu je pričinjena materijalna šteta od 1.282,60 eura.
- Treće vozilo „Mercedes E280“ je u nezgodi učestvovalo 1. januara početkom ove godine, gdje je pričinjena materijalna šteta i iznos sredstava koja su, za te namjene, takođe isplaćena iz budžeta Generalnog sekretarijata Vlade 1.149,38 eura – navedeno je u odgovoru našem portalu.
<h2>Krivci bez sankcija</h2>
Iz Skupštine su nam kazali da se u posljednjih nešto više od pet godina dogodilo 12 saobraćajki u kojima su učestovala službena vozila državnog parlamenta. Kako su rekli, u najvećem broju udes je izazvala druga strana, ali nisu istakli u koliko slučajeva.
- Lica koja su upravljala službenim vozilom Skupštine i svojom krivicom izazvali nezgodu, nijesu sankcionisana – saopštili su iz Skupštine Crne Gore za Portal ETV.&nbsp;
Iz najvišeg zakonodavnog doma su kazali da su popravke oštećenih vozila vršene od sredstava planiranih planom javnih nabavki za predmetnu godinu. Međutim, nijesmo dobili odgovor koliki je taj iznos bio za navedeni broj nezgoda.
- Za vozila koja su kasko osigurana, popravke su izvršene na teret ugovora za kasko osiguranje potpisanih sa osiguravajućom kućom – ističu za Portal ETV.&nbsp;
Podsjetili su na protokol koji nalaže da vozač službenog vozila koji učestvuje u nezgodi obavještava Upravu policije o tome sa lica mjesta.
- Policija na licu mjesta procjenjuje da li je potrebna izrada Zapisnika ili pristupa izradi "Evropskog izvještaja". Nakon utvrđenog činjeničnog stanja, ukoliko je krivica nezgode pričinjena od druge strane pristupa se naplati iz osiguravajuće kuće krivca za nastalu štetu. Ukoliko je krivica na teret službenog vozila Skupštine, u tom slučaju Skupština obavlja popravku vozila od sopstvenih sredstava predviđenim planom javnih nabavki – kazali su.&nbsp;
<h2>Slučaj Lekić</h2>
Shodno informacijama koje smo dobili iz policije, izostao je i odgovor koliko je službenih vozila državnih preduzeća učestovalo u saobraćajnim nezgodama, a poznato je da je bilo više takvih slučajeva.
Najsvježiji je onaj od 11. oktobra prošle godine kada je bivši predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja Milan Lekić izazvao saobraćajku u kojoj je slupao luksuzni službeni automobil „infiniti“ - premium brend „Nisana“. Alkotestiranjem je utvrđeno da je upravljao vozilom pod dejstvom više od jednog promila alkohola u krvi.&nbsp;
Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima pola godine nije završilo izviđaj u ovom slučaju.
Lekiću ovo nije prvi put da pravi prekršaj u saobraćaju. On je privođen i u maju prošle godine takođe zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola.

Vjera Ljuljđuraj

Vladu popravke vozila iz udesa stajale 3,6 hiljada eura, u Skupštini bez informacija o visini štete

Dozvola za rekonstrukciju i sanaciju Hajdar pašine džamije u selu Radulići kod Bijelog Polja ukinuta je zbog prijetnji mještana da neće dozvoliti „gradnju džamije“, jer je ona sagrađena, kako tvrde, na ostacima „drevne hrišćanske svetinje“, bez obzira na to što je arheološko istraživanje Polimskog muzeja pokazalo da to nije tačno. To proizilazi iz reagovanja Uprave za zaštitu kulturnih dobara, koje je Portalu ETV dostavljeno umjesto odgovora na pitanja koja smo im poslali, a u kojem ističu kako su im se prošle godine u „više navrata obraćali mještani sela“ koji tvrde da se ispod ostataka ove džamije „nalaze ostaci starijeg objekta – crkve, te da se na prostoru oko džamije ranije sahranjivalo pravoslavno stanovništvo“. Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bijelo Polje Enis Burdžović i predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Bijelo Polje Alija Kujović saopštili su juče da su uvrijeđeni i zatečeni odlukom Uprave za zaštitu kulturnih dobara da poništi rješenje kojim je data saglasnost na konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar pašine džamije, sa statusom nepokretnog kulturnog dobra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241224131212_6777021006feee6795457a0ff3043877433acac649f49e88e770eb1244b3f304.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241224131212_6777021006feee6795457a0ff3043877433acac649f49e88e770eb1244b3f304" data-rendition-name="original" width="809" height="540" loading="lazy" alt="Rifat ef. Fejzić"> <figcaption>Rifat ef. Fejzić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Ova odluka je pravno i moralno potpuno neprihvatljiva, te ista direktno ugrožava očuvanje kulturnog i duhovnog identiteta naše zajednice, ali i države. Otvoreno sumnjamo da je odluka državnog organa posljedica pritiska određenih struktura, a ne profesionalnog pristupa, i to iz više razloga – istakli su oni. Iz Uprave u reagovanju ocjenjuju da „nema prostora za konstatacije da se postupanjem Uprave za zaštitu kulturnih dobara ugrožava očuvanje kulturnog i duhovnog identiteta naše zajednice, ali i države, već je upravo ono usmjereno ka uvažavanju svih istorijskih, arhitektonskih, arheoloških i kulturnih slojeva ovog nepokretnog kulturnog dobra, a u cilju njegove adekvatne valorizacije“.&nbsp; Ističu kako se tvrdnje mještana Radulića, da je džamija sagrađena na ostacima crkve, „mogu potvrditi/osporiti samo na osnovu sprovedenih sveobuhvatnih sistematskih arheoloških istraživanja, kako bi se sa sigurnošću identifikovale sve hronološke/građevinske faze“.&nbsp; - Do danas, na ovom prostoru su 2008. godine sprovedena samo sondažna istraživanja, kada je u okviru samog objekta džamije otvorena jedna sonda, dok preostali dio unutrašnjosti, kao i spoljnog dijela uz zidove objekta, nije sistematski istražen, uz izuzetak ostataka turbeta sjeverno od džamije – piše u reagovanju Uprave.&nbsp; Zbog svega toga, kako su istakli, Uprava je „kroz sprovođenje obavještenja o rezultatima ispitnog postupka Mešihatu islamske zajednice i revidentu ukazala da je neophodno sprovesti navedena arheološka istraživanja i na osnovu njih dostavljenu projektnu dokumentaciju dopuniti, i potom dostaviti na saglasnost ovoj Upravi“. - Uprava za zaštitu kulturnih dobara je postupajući po zahtjevu Islamske zajednice u Crnoj Gori – Mešihat islamske zajednice donijela Rješenje o davanju saglasnosti na Konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar pašine džamije u Radulićima u Opštini Bijelo Polje 09. 11. 2022. godine, za sprovođenje konzervatorskih mjera za koje nije potrebna prijava građenja odnosno građevinska dozvola, i za koje nije potrebna izrada glavnog projekta shodno propisima kojima se uređuje planiranje prostora i izgradnja objekata – napisali su u reagovanju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241224131212_db5121ebf3922cf0f92a8e9023ae7c7b1ac4e6c56043987caa2f23112befe5c5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241224131212_db5121ebf3922cf0f92a8e9023ae7c7b1ac4e6c56043987caa2f23112befe5c5" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Uprava za zaštitu kulturnih dobara"> <figcaption>Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara tvrde da arheolozi moraju istražiti tvrdnje mještana(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ističu i da Mešihat Islamske zajednice „budući da je za planirane intervencije - sanacija, restauracija i rekonstrukcija Hajdar pašine džamije u Radulićima bila potrebna izrada glavnog projekta, shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata nije bio u mogućnosti da radove na ostacima džamije sprovede u odnosu na Konzervatorski projekat na koji je Uprava dala saglasnost 2022. godine“.&nbsp; - Zbog pomenutog, Mešihat islamske zajednice je sproveo proceduru izrade Glavnog projekta rekonstrukcije Hajdar pašine džamije, na kat. parceli 269/1 KO Radulići, Opštini Bijelo Polje, koji je Upravi za zaštitu kulturnih dobara dostavljen 05. 11. 2024. godine putem privrednog društva koje vrši reviziju – objašnjavaju oni. Onda je, kako proizilazi iz reagovanja, Uprava donijela dva nova akta - rješenje o poništenju rješenja kojim je data saglasnost na konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar pašine džamije, jer. Kako konstatuju, „njegovo izvršenje nije pravno i stvarno moguće, odnosno po istom se nisu mogli izvoditi radovi“ i obavještenje o rezultatima ispitnog postupka shodno Zakonu o upravnom postupku, a u odnosu na dostavljeni glavni projekat rekonstrukcije Hajdar pašine džamije, na kat. parceli 269/1 KO Radulići, Opštini Bijelo Polje. Poručuju da se „može se zaključiti da nema prostora za proizvoljne interpretacije u smislu hronologije donošenja navedenih akata, već su isti proistekli u odnosu na zahtjeve upravo Mešihata islamke zajednice, odnosno revidenta“.&nbsp; - U kontekstu izjave da Mešihatu islamske zajednice nije data mogućnost izjašnjenja, napominjemo da je upravo putem sprovođenja obavještenja o rezultatima ispitnog postupka, stranka upućena na mogućnost izjašnjenja u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik kod ovog javnopravnog organa – Uprave za zaštitu kulturnih dobara – naglasili su u reagovanju. Nijesu iz Uprave objasnili zašto su čekali da im bude dostavljen glavni projekat, pa da tek onda, dvije godine nakon što su izdali dozvolu za rekonstrukciju, ponište tu odluku. Nijesu objasnili, zašto Mešihat Islamske zajednice nijesu obavijestli odmah pošto su se pojavile, kako tvrde, „pravno i stvarno“ prepreke za realizaciju ovog projekta, odnosno da se mještani bune, jer tvrde da je džamija sagrađena na ostacima crkve. - Nezakonita i diskriminatorska odluka predstavlja udar na multikulturalno i multivjersko stremljenje društva, podrivajući ga sa adresa koje su neposredno pozvane da štite kulturno civilizacijske vrijednosti. Samu odluku, vrijeme i način na koji je donešena od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara doživljamo kao ozbiljan korak ka zatiranju islamskog nasleđa u Crnoj Gori. S tim u vezi, zahtijevamo da Ministarstvo kulture i Vlada Crne Gore preduzmu hitne mjere kako bi se poništila sramna odluka Uprave za zaštitu kulturnih dobara i prethodno rješenje vratilo na pravnu snagu – poručili su juče Fejzić, Burdžović i Kujović. Oni traže da država obezbijedi pretpostavke i garancije za zaštitu i rekonstrukciju Hajdar pašine džamije u skladu sa relevantnim kulturno-istorijskim standardima i pravom. Portal ETV uputio je pitanja i Ministarstvu kulture i medija, ali odgovore još nijesmo dobili. Mještani Radulića od prošle godine poručuju da neće dozvoliti, kako oni kažu, „nikakvo skrnavljenje ostataka svetinje“, odnosno kategorični su da je na mjestu gdje je sagrađena Hjdar pašina džamija nekada bila crkva, ali i groblje. Tada su iz Crkve Srbije poručili da će inicirati sastanak sa članovima Islamske zajednice kako bi došli do rješenja. Hajdar pašina džamija zapaljena je i srušena tokom Drugog svjetskog rata u pohodu četnika predvođenih Pavlem Đurišićem. A Hajdar pašina džamija, kako je objavio neđeljnik Monitor 2017. godine, još od 1977. u katastru se vodila i kao crkva?! Ispostavilo se da je neko, bez pisanog traga i obrazloženja, te godine, uz naziv džamija dopisao - crkva. Međutim, 1996. godine iz katastra je nestao i naziv džamija i ostalo je da piše da se u Radulićima na toj parceli nalazi crkva. &nbsp;

Kaćuša Krsmanović

Arheolozi ponovo moraju da traže crkvu na mjestu Hajdar pašine džamije

Petra Zdravković imenovana je danas za direktoricu Uprave za zaštitu kulturnih dobara, a Balša Perović razriješen sa te pozicije u v.d. mandatu.
Ta odluka donijeta je danas na sjednici Vlade Crne Gore.
Pored toga, Jelena Pejović imenovana je za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za državnu upravu u Ministarstvu javne uprave (MJU).

Petra Zdravković direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara, razriješen Balša Perović

Autori spota „Srce Srbije“ nijesu dobili odobrenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara za snimanje na teritoriji Crne Gore, te samim tim smatramo da se na taj način na nezakonit i na krajnje neprimjeren način zloupotrebljavaju kulturna dobra Crne Gore – saopšteno je Portalu ETV iz te institucije.
Oni su, kako su nam kazali, uputili urgenciju Upravi za inspekcijske poslove, Odsjeku za inspekciju za zaštitu kulturnih dobara za hitno postupanje i preduzimanje radnji i mjera iz svoje nadležnosti. To su učinili, kako su precizirali, uzevši u obzir da nije ispoštovana procedura propisana članom 58. Zakona o zaštiti kulturnih dobara.
Iz Ministarstva kulture i medija našem Portalu juče je saopšteno da ni njima nije upućen zahtjev za dozvolu snimanja spota iza kojeg stoji nadriljekar i teoretičar zavjera Miroljub Petrović.
U odgovorima na naša pitanja, u Ministarstvu kulture i medija su naglasili da nijesu bili u saznanju za produkciju spota „Srce Srbije“ jer im nije upućen zvanični zahtjev za dozvolu snimanja inostranog producenta na teritoriji Crne Gore za navedeno kinematografsko djelo. Istakli su da ni Upravi za zaštitu kulturnih dobara nije upućen zahtjev za korišćenje kulturnog dobra u posebne svrhe.
Time je inostrani producent, kako su podvukli, prekršio više zakona u oblasti kulture, kojima se uređuje postupanje u konkretnom slučaju.
- Zbog toga će Ministarstvo kulture i medija uputiti Upravi za inspekcijske poslove inicijativu za vršenje inspekcijskog nadzora u odnosu na sprovdene radnje za koje nije dobijeno prethodno odobrenje nadležnih organa – naveli su u MKM.
Iz Ministarstva kulture i medija su pojasnili da su za navedeno snimanje nosioci aktivnosti bili su u zakonskoj obavezi da se obrate Upravi za zaštitu kulturnih dobara, budući da je članom 58 Zakona o zaštiti kulturnih dobara jasno definisano da se kulturno dobro ili njegov prepoznatljivi dio može upotrijebiti za reklamu, kao element firme, za izradu suvenira, filmskog ili fotografskog materijala ili u druge komercijalne svrhe, na način koji ne ugrožava njegov integritet, na osnovu odobrenja Uprave.
- U komunikaciji sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara dobili smo informaciju da se ni tom organu niko nije obraćao po predmetnom pitanju – saopštili su Portalu ETV iz resora kulture i medija.
Inostrani producent bio je, kako su ukazali, dužan da podnese zahtjev Ministarstvu kulture i medija za snimanje kinematografskog djela na teritoriji Crne Gore, shodno Zakonu o kinematografiji, a prema članu 21 i 22 inostrani producent može da snima kinematografsko djelo na teritoriji Crne Gore samostalno ili u saradnji sa domaćim ili inostranim koproducentom, uz prethodno pribavljeno odobrenje koje izdaje Ministarstvo.
- S obzirom da do zvaničnog podnošenja zahtjeva nije došlo, podsjećamo da je inostrani producent bio dužan da podnese zahtjev Ministarstvu kulture i medija za snimanje kinematografskog djela na teritoriji Crne Gore – kazali su u MKM.
Iz tog resora su pojasnili da zahtjev za izdavanje odobrenja treba da sadrži predmet, naziv inostranog producenta, naziv kinematografskog djela i podatke o autorskoj ekipi, lokacije i vrijeme snimanje, kao i podatke o angažovanju domaćeg ili stručnog kadra i opreme.
- Takođe, inostrani producent je u obavezi da uz zahtjev dostavi i cjelovit scenario kinematografskog djela, odnosno označene djelove teksta scenarija prema kojima će se snimati u Crnoj Gori, ugovor o saradnji sa domaćim koproducentom, izjavu inostranog producenta ili domaćeg koproducenta kojom se obavezuje da će Kinoteci dostaviti obaveznu kopiju filma u skladu sa članom 18 Zakona o kinematografiji koji definiše obavezu inostranog producenta u domenu dostavljanja jedne kopije kinematografskog djela snimljenog na teritoriji Crne Gore u roku od 12 mjeseci nakon završenog snimanja, odnosno šest mjeseci nakon završene postprodukcije - naveli su u Ministarstvu kulture i medija.
Portalu ETV su sagovornici iz oblasti produkcije nezvanično kazali da bi autori, na osnovu lokacija na kojim je spot snimljen, trebalo da budu kažnjeni iznosom od 30 do 50 hiljada eura.
I gradonačelnik Cetinja, Nikola Đurašković, najavio je juče da će Prijestonica iskoristiti sva raspoloživa pravna sredstva i incirati postupke pred nadležnim domaćim organima i međunarodnim tijelima protiv svih lica odgovornih za nastanak i objavu spota za numeru „Srce Srbije“, u izvođenju Jovane Petrović.
- Spot na YouTube plaformi najgrublje vrijeđa dostojanstvo Prijestonice i njenih građana, te predstavlja besramnu zloupotrebu ne samo kulturnih dobara, već i najprepoznatljivijih simbola i nasljeđa Cetinja. Činjenicu da je spot objavljen i da je šteta već nastala, nažalost, ne možemo anulirati, ali možemo preduzeti sve pravne radnje da se, ubuduće, niko ne usudi zloupotrijebiti naše kulturno nasljeđe - poručio je Đurašković.

Anja Ivanović

UZKD: Snimanjem spota „Srce Srbije“ nezakonito i krajnje neprimjereno zloupotrijebljena kulturna dobra Crne Gore

Ministarstvu kulture i medija (MKM) nije upućen zahtjev za dozvolu snimanja spota „Srce Srbije“, čime je inostrani producent prekršio više zakona iz oblasti kulture koji uređuju postupanje u konkretnom slučaju – saopšteno je Portalu ETV iz tog resora.
Zbog toga će MKM, kako su nam kazali, uputiti Upravi za inspekcijske poslove inicijativu za vršenje inspekcijskog nadzora.
U odgovorima na naša pitanja, u Ministarstvu kulture i medija su naglasili da nijesu bili u saznanju za produkciju spota „Srce Srbije“ jer im nije upućen zvanični zahtjev za dozvolu snimanja inostranog producenta na teritoriji Crne Gore za navedeno kinematografsko djelo. Istakli su da ni Upravi za zaštitu kulturnih dobara nije upućen zahtjev za korišćenje kulturnog dobra u posebne svrhe.
Time je inostrani producent, kako su podvukli, prekršio više zakona u oblasti kulture, kojima se uređuje postupanje u konkretnom slučaju.
- Zbog toga će Ministarstvo kulture i medija uputiti Upravi za inspekcijske poslove inicijativu za vršenje inspekcijskog nadzora u odnosu na sprovdene radnje za koje nije dobijeno prethodno odobrenje nadležnih organa – naveli su u MKM.
Iz Ministarstva kulture i medija su pojasnili da su za navedeno snimanje nosioci aktivnosti bili su u zakonskoj obavezi da se obrate Upravi za zaštitu kulturnih dobara, budući da je članom 58 Zakona o zaštiti kulturnih dobara jasno definisano da se kulturno dobro ili njegov prepoznatljivi dio može upotrijebiti za reklamu, kao element firme, za izradu suvenira, filmskog ili fotografskog materijala ili u druge komercijalne svrhe, na način koji ne ugrožava njegov integritet, na osnovu odobrenja Uprave.
- U komunikaciji sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara dobili smo informaciju da se ni tom organu niko nije obraćao po predmetnom pitanju – saopštili su Portalu ETV iz resora kulture i medija.
Inostrani producent bio je, kako su ukazali, dužan da podnese zahtjev Ministarstvu kulture i medija za snimanje kinematografskog djela na teritoriji Crne Gore, shodno Zakonu o kinematografiji, a prema članu 21 i 22 inostrani producent može da snima kinematografsko djelo na teritoriji Crne Gore samostalno ili u saradnji sa domaćim ili inostranim koproducentom, uz prethodno pribavljeno odobrenje koje izdaje Ministarstvo.
- S obzirom da do zvaničnog podnošenja zahtjeva nije došlo, podsjećamo da je inostrani producent bio dužan da podnese zahtjev Ministarstvu kulture i medija za snimanje kinematografskog djela na teritoriji Crne Gore – kazali su u MKM.
Iz tog resora su pojasnili da zahtjev za izdavanje odobrenja treba da sadrži predmet, naziv inostranog producenta, naziv kinematografskog djela i podatke o autorskoj ekipi, lokacije i vrijeme snimanje, kao i podatke o angažovanju domaćeg ili stručnog kadra i opreme.
- Takođe, inostrani producent je u obavezi da uz zahtjev dostavi i cjelovit scenario kinematografskog djela, odnosno označene djelove teksta scenarija prema kojima će se snimati u Crnoj Gori, ugovor o saradnji sa domaćim koproducentom, izjavu inostranog producenta ili domaćeg koproducenta kojom se obavezuje da će Kinoteci dostaviti obaveznu kopiju filma u skladu sa članom 18 Zakona o kinematografiji koji definiše obavezu inostranog producenta u domenu dostavljanja jedne kopije kinematografskog djela snimljenog na teritoriji Crne Gore u roku od 12 mjeseci nakon završenog snimanja, odnosno šest mjeseci nakon završene postprodukcije - naveli su u Ministarstvu kulture i medija.
Portalu ETV su sagovornici iz oblasti produkcije nezvanično kazali da bi autori, na osnovu lokacija na kojim je spot snimljen, trebalo da budu kažnjeni iznosom od 30 do 50 hiljada eura.
I gradonačelnik Cetinja, Nikola Đurašković, najavio je da će Prijestonica iskoristiti sva raspoloživa pravna sredstva i incirati postupke pred nadležnim domaćim organima i međunarodnim tijelima protiv svih lica odgovornih za nastanak i objavu spota za numeru „Srce Srbije“, u izvođenju Jovane Petrović.
- Spot na YouTube plaformi najgrublje vrijeđa dostojanstvo Prijestonice i njenih građana, te predstavlja besramnu zloupotrebu ne samo kulturnih dobara, već i najprepoznatljivijih simbola i nasljeđa Cetinja. Činjenicu da je spot objavljen i da je šteta već nastala, nažalost, ne možemo anulirati, ali možemo preduzeti sve pravne radnje da se, ubuduće, niko ne usudi zloupotrijebiti naše kulturno nasljeđe - poručio je Đurašković.

MKM i Upravi za zaštitu kulturnih dobara nije upućen zahtjev za dozvolu snimanja spota „Srce Srbije“

Evropska banka za obnovu i razvoj u nedavno objavljenom izvještaju za crnogorsku ekonomiju prognozirala je rast od 2,6 odsto, a za narednu godinu 2,7 odsto. Analiza ove finansijske institucije pokazala je da region više nije primamljiv stranim investitorima, o čemu je bilo riječi i na nedavno održanom Consumer Rules samitu u Tivtu.
Na koji način je moguće negativne trendove promijeniti, u intervjuu za Televiziju E govorio je šef kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj u Crnoj Gori Remon Zakaria. Sa njim je razgovarala novinarka Marina Ilić.
ETV: Kako Evropska banka za obnovu i razvoj vidi trenutne i buduće ekonomske izglede Crne Gore?
Remon Zakaria: Naši ekonomski analitičari su nedavno objavili neke ekonomske izglede za Crnu Goru i ono što vidimo je pad ekonomskih aktivnosti u poređenju sa prethodnim godinama, procjenjeno je za prvi i drugi kvartal na 2,5 odsto.
To je uglavnom posljedica zatvaranja Termoelektrane Pljevlja, što je značilo smanjenje energetskog izvoza. Kako se turistička sezona tek završava, očekujemo da ćemo imati više informacija i podataka na osnovu kojih ćemo imati sveobuhvatniju procjenu za cijelu godinu.
ETV: Koje prednosti Crna Gora već ima i šta je ono što bi trebalo unaprijediti?
Remon Zakaria: Crna Gora je zemlja koja je bogata obnovljivim izvorima energije. Vjerujemo da je to prilika za Crnu Goru za ekonomsku diverzifikaciju. Zapravo, već radimo sa Vladom da bismo uspostavili regulatorni okvir. Mi smo podržali donošenje zakona o obnovljivim izvorima energije prošle godine, što je u skladu sa Evropskom unijom. Takođe smo podržali pokretanje aukcija za energiju iz obnovljivih izvora za projekte solarnih elektrana ove godine, u julu.
To obuhvata kvotu od 250 megavata za solarne elektrane, što će omogućiti da Crna Gora privuče investitore za ovaj sektor. To potencijalno može doprinijeti rastu BDP-a zemlje. Vjerujemo da je energija ključni faktor za ekonomski rast Crne Gore.&nbsp;
Takođe smatramo da je koncesija Aerodroma ekstremno važna za Crnu Goru za poboljšanje povezivanosti u regionu. U EBRD-u finansiramo i nastavak izgradnje autoputa Bar-Boljare. U julu smo sa Vladom i EU potpisali dodjeljivanje granta od 150 miliona eura i EBRD zajma od 200 miliona eura, kako bi se pomogao ovaj veoma važan infrastrukturni razvojni projekat.
ETV: Šta bi po Vašem miljenju trebalo da bude unaprijeđeno kako bi Crna Gora bila privlačnija za investitore i kako EBRD može pomoći?
Remon Zakaria: Strani investori traže veoma jednostavne uslove. Prvi je transparentna i efikasna administracija. Vjerujemo da se to može postići digitalizacijom. Ima mnogo igrača koji su već razvojni partneri. Međunarodne finansijske institucije takođe pomažu Crnoj Gori da to unaprijedi.
Zaista se nadamo da će Crna Gora uspjeti u pojednostavljivanju javne administracije i procedura kako bi se uspostavile jasne regulative i pravila igre za investitore, ali i obezbijedila efikasnost u pogledu vremenskog okvira, jer je to nešto što je zaista važno za da bi se investitori osjećali komforno i izgradili povjerenje u procese.
ETV: U vrijeme globalne i regionalne nesigurnosti, gdje mogu kompanije potražiti prilike za rast?
Remon Zakaria: Mislim da je budućnost Crne Gore da proširi turističku sezonu mimo ljeta. Ako ste u mogućnosti da stvorite povezanost kako bi se omogućilo turistima da istraže lijepu zemlju i sve ono što Crna Gora ima, planine, jezera, možete privući potencijalni turizam tokom cijele godine. To može stvoriti ekonomske prilike za Crnu Goru. Kao što sam rekao, za to vam je potrebna saobraćajna infrastruktura.
Morate investirati u puteve i aerodrome. Imaćete takođe mogućnost da izvozite obnovljivu energiju u Evropu, zahvaljujući drugom podvodnom kablu sa Italijom. Pročitao sam u medijima da postoji potencijalni plan za izgradnju drugog podvodnog kabla kako bi se obezbijedilo više kapaciteta za izvoz obnovljive energije. To može biti prilika za rast ekonomije ove zemlje.
ETV: Jedna od tema Consumer Rules samita u Tivtu bila je vještačka inteligencija. Kakvo je Vaše mišljenje, da li ona može biti prilika kompanija za rast ili može biti prijetnja?
Remon Zakaria: Lično, vještačku inteligenciju vidim kao priliku, ako se mudro koristi. To je prilika da se podigne efikasnost - vještačka inteligencija pomaže u obavljanju dnevnih aktivnosti, ali nije nužno da može zamijeniti ljude u ispunjavanju zadataka. Tako da, ako se koristi mudro, može biti velika prilika za ekonomski razvoj.
ETV: Preostala Vam je još godina na mjestu šefa kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj u Crnoj Gori. Kakvu ćete poruku prenijeti Vašem nasljedniku?
Remon Zakaria: Prvo ću spomenuti da sam u posljedne četiri godine od kako sam ovdje, vidio rast naših investicija u Crnoj Gori. Zemlja očito pokušava da ubrza investicije u infrastrukturu, reforme u skladu sa EU standardima, tako da vidim pozitivan trend i zaista želim da Crna Gora uspije u svojim naporima da se učlani u Evropsku uniju i ostvari napredak. Stoga ću svom nasljedniku reći da učini najbolje što može kako bi pomogao ili pomogla Crnoj Gori da to ostvari, da postane nova članica Evropske unije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUHphboG7Swo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Zakaria: Nadamo da će Crna Gora uspjeti u pojednostavljivanju javne administracije i procedura radi jasne regulative i pravila igre za investitore

Najmanje 15 putnika autobusa poginulo je u nesreći koja se u petak veče dogodila u sjeveroistočnoj brazilskoj saveznoj državi Pernambuco, nakon što je vozač izgubio kontrolu nad vozilom.
Nesreća se dogodila nešto prije 20 sati, kada je vozač izgubio kontrolu nad autobusom, prešao u suprotnu traku, udario u stijene pored puta, a zatim se sudario sa pješčanim nasipom i prevrnuo se, prenosi Rojters. &nbsp;
- Uzroci nesreće su predmet istrage - saopštila je policija.
Prema spisku putnika do kojeg je policija došla, u autobusu se nalazilo 30 putnika.&nbsp;
Među žrtvama je 11 žena i četiri muškarca.&nbsp;
Ukupan broj povrijeđenih još nije saopšten.&nbsp;
Vozač je lakše povrijeđen i negativan je na alko test.&nbsp;
Policija je saopštila da postoje indicije da neki putnici u trenutku nesreće možda nijesu bili vezani sigurnosnim pojasevima.

Brazil: Najmanje 15 stradalih u autobuskoj nesreći

Nekoliko dana uoči parlamentarnih izbora 2023, kada je bilo sasvim izvjesno da će dotadašnji premijer Dritan Abazović ostati bez fotelje, koju će, kako je sve ukazivalo, morati ustupiti Milojku Spajiću, odjeknula je afera Do Kvon. Pet dana uoči izbora, Abazovićeva Vlada proslijedila je tužilaštvu pismo u kojem je Do Kvon, navodno, objašnjavao veze sa Spajićem, te tvrdio da mu je Spajić tražio da učestvuje u finansiranju predizborne kampanje. I ne samo to, prema saznanjima nedjeljnika Monitor, Abazović je na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost tražio Spajićevo hapšenje.
Crnogorska javnost je na tu aferu zaboravila, sve do četvrtka, kada je predsjednik Odbora menadžera Vijesti Željko Ivanović, obrazlažući zašto je uoči izbora trebalo da bude formirana koalicija PES-a, Ure i Demokrata, kazao da se afera Do Kvon ne bi ni dogodila da je ta lista napravljena. 
 
- Ali PES je već bio toliko uzletio, odnosno Spajić i društvo oko njega. Oni su već, kontrovetzni Kotrel je pravio već istraživanja javnog mnjenja đe sam PES ima 43, 46 odsto, da nemamo potrebe da mi šlepamo sad neku Uru i neke Demokrate na leđa, mi ćemo sami da uzmemo, a oni sami neka se izbore za cenzus, a onda ćemo mi opet zajedno imati 50 odsto. Mislim, prvo da je napravljena ta lista, ne bi bilo Do Kvona. Kažem, afere, ne ulazim sad u suštinu - kazao je Ivanović. 
 
Rečenicu u kojoj Ivanović kaže da se afera Do Kvon ne bi dogodila da je napravljena lista PES-a, Demokrata i Ure, a koju je navodno podržavao i predsjednik Jakov Milatović, citirao je poslanik PES-a na X mreži Miodrag Laković, uz komentar da je ovim Željko Ivanović dovoljno rekao.
Izjavu, u kojoj predsjednik Odbora menadžera Vijesti tvrdi da je jedna od najveći predizbornih afera izbila zbog Spajićevog nepristajanja da ide u koaliciju sa GP URA i Demokratama, komentarisao je i izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju, Ranko Vujović, u svijetlu činjenice da su upravo Vijesti ovih dana najglasnije kad je riječ o kampanji u kojoj se pokušava targetirati dio medija. 
 
- Mi smo mogli da ispratimo puno tih mediijskih kampanja proteklih godina u Crnoj Gori. Evo, sinoć (u četvrtak, 16. oktobar) smo čuli da je jedna kampanja organizovana zbog afere Do Kvon, navodno zbog toga što URA nije mogla da uđe u koaliciju sa PES-om. Pa sad, kada priznaju tako nešto, onda možete misliti kako se ova kampanja diskreditacije medija organuzuje i ko je taj organizator ili ko je taj autor ovako jedne prljave kampanje. Žalosno je što mediji prednjače i učlestvuju u toj kampanji – kazao je Vujović gostujući u 24 sata Televizije E. 
 
Slučajno ili ne, medij koji je najviše izvještavao o aferi Do Kvon, koja se, kako je javnost čula od Ivanovića – ne bi desila da je Spajić prije izbora otišao sa Demokratama i GP URA, jesu upravo Vijesti.
To pokazuje Izvještaj o medijskom predstavljanju tokom kampanje za izbore za poslanike u Skupštine Crne Gore koji je objavila Agencija za elektronske medije. A ko je od političara bio najglasniji? Prema toj analizi, osim izjava i reakcija PES-a, gotovo trećina izvještaja o aferi "Do Kvon" odnosila na medijske nastupe i izjave političkih predstavnika liste "Hrabro se broji", odnosno koalicije URE i Demokrata.
Dok se intenzivno produkuju nove kampanje, Specijalno državno tužilaštvo se starima ne bavi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DG2MLUblQBic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jedan medij, jedna partija i jedna afera

Istaknuti analitičar, dugogodišnji novinar i odličan poznavalac prilika na Balkanu, Januš Bugajski, preminuo je u 71. godini.
Informaciju o njegovoj smrti potvrdio je albansko-američki novinar Elez Biberaj.
„Bio sam šokiran i duboko ožalošćen viješću o smrti svog bliskog prijatelja i kolege Januša Bugajskog. Januš je bio briljantan analitičar evroazijskih poslova, plodan autor čije su publikacije duboko oblikovale naše razumijevanje regiona, te nepokolebljiv zagovornik demokratije, dobrog upravljanja i slobode medija. Bio je čest i cijenjen gost u emisijama Glasa Amerike, a njegovi uvidi su bili dosljedno jasni, principijelni i duboko informisani. Tokom godina radili smo zajedno na mnogim projektima, posebno na balkanskim pitanjima. Počeo sam da se divim ne samo njegovom intelektu, već i njegovom integritetu, duhovitosti i nepokolebljivoj posvećenosti vrijednostima koje je cijenio. Njegovo odsustvo će duboko osjetiti svi mi koji smo imali privilegiju da ga poznajemo i sarađujemo s njim“, naveo je Biberaj.
Bugajski je bio i viši saradnik u Centru za analizu evropske politike (CEPA) i direktor programa Nove evropske demokratije u Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS) u Vašingtonu, DC.
Radio je kao konsultant za Ministarstvo odbrane SAD-a i Američku agenciju za međunarodni razvoj (USAID), te je bio predsjedavajući kursa za studije centralne i južne centralne Evrope na Institutu za vanjske poslove pri američkom Stejt departmentu.
Svjedočio je pred nekoliko kongresnih odbora, uključujući: Helsinšku komisiju, Odbor za vanjske odnose Senata, Odbor za oružane snage Senata, Odbor za vanjske poslove Predstavničkog doma i Odbor za odbrambena sredstva Predstavničkog doma. Takođe je bio kolumnista i saradnik brojnih medijskih kuća u Sjedinjenim Američkim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Hrvatskoj, Gruziji, Kosovu i Ukrajini.
U svojim analizama, Bugajski se često osvrtao i na stanje u Crnoj Gori.

Preminuo Januš Bugajski

Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore obezbijedilo je da se nastavi otkup mlijeka i mliječnih prerađevina kroz izvoz u zemlje regiona i prodaju preko domaćih trgovina, čime je zaustavljeno uništavanje viška proizvoda, na koji su crnogorski farmeri bili prinuđeni jer su mljekare obustavile otkup.
- Cjelokupnu količinu otkupljenog mlijeka prerađivači će imati priliku da izvezu u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, sa čijim institucijama i kompanijama smo postigli dogovor, a tržišne viškove finalnog proizvoda kroz trgovačke lance u Crnoj Gori - objavilo je Ministarstvo.
Problem je nastao kada je dio prerađivača saopštio stočarima, da obustavljaju otkup mlijeka zbog tržišnog viška izazvanog neograničenim uvozom.
Tako je farmerska porodica Dumnić iz Nikšića bila primorana 12. oktobra da prospe tri i po tone sirovog mlijeka jer nije imala gdje da ga skladišti.
- Mljekara nije mogla plasira naš domaći proizvod na tržište zbog ogromnog uvoza gotovih proizvoda. I obavijestili su nas da ne mogu da otkupe mlijeko. Tako smo morali da prospemo mlijeko - kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Marko Dumnić.
On je jedan od najvećih proizvođača mlijeka u Crnoj Gori.
<h2>Otkup mlijeka "čuva" farmere</h2>
Da i drugi farmeri imaju veliki problem sa otkupom mlijeka potvrđuje Goran Mugoša iz Podgorice koji dnevno proizvodi 350 litara mlijeka.
Kako navodi za RSE, potrošači više kupuju uvozno mlijeko od domaćeg, jer je bolje plasirano u trgovinama. On sumnja da je posrijedi i interes uvozničkog lobija.
- Njih interesuje da više uvoze jer imaju višu zaradu nego kad prodaju naše domaće mlijeko. A od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo - kaže Mugoša.
Ukoliko ne bude otkupa mlijeka, Mugoša je najavio da će svoj proizvod dijeliti zainteresovanim građanima i njime hraniti druge domaće životinje:
- To mlijeko će popiti telad, a daćemo i poklonićemo narodu - dodaje Mugoša.
A prema riječima Marka Dumnića, nemaju samo problem proizvođači već i mljekare koje ga otkupljuju i prerađuju:
- Meni su iz mljekare rekli da će je ugasiti ako država nešto ne preduzme. Oni traže od države da oslobodi tržište od uvoza, odnosno da se dâ prostora domaćem proizvodu. Takođe traže i dozvolu za izvoz sirovog mlijeka - rekao je Dumnić.
<h2>Privremeno ili trajno rješenje?</h2>
Dogovorom Ministarstva sa domaćim trgovcima i inostranim kompanijama o otkupu, problem je trenutno riješen, ali država treba da traži sistemsko rješenje, ocjenjuje za RSE Milutin Đuranović, predsjednik Odbora poljoprivrede Privredne komore.
- Treba nam dugoročno rješenje za situaciju kada uvoz mlijeka raste, a otkup u Crnoj Gori pada. Moramo tražiti veća budžetska sredstva jer je u ovom trenutku ta podrška ispod jedan posto - kaže Đuranović.
Dodaje da je za prvih osam mjeseci uvoz mlijeka porastao za 8,2 posto.
Istovremeno u prvih pola godine, otkup je pao za 3,8 posto.
On navodi da je doprinos poljoprivrede u bruto društvenom proizvodu države između osam i deset posto, a da država u poljoprivredu vraća mnogo manje.
"EU daje i preko 40 posto zajedničkog budžeta za poljoprivredu", kaže Đuranović.
<h2>Opozicija kritikuje Vladu</h2>
Opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS)je kritikovala odnos Ministarstva prema proizvođačima mlijeka.
- Uvoz hrane raste svakodnevno, dok domaći prerađivači ne mogu da prodaju sopstvene zalihe. Postavlja se pitanje šta radi Ministarstvo - saopštili su iz DPS.
A opozicioni Pokret URA je pozvao Vladu da zaštiti domaće proizvođače uvođenjem dodatnih taksi na uvoznu robu:
- Crna Gora mora da ima strategiju kako da zaštiti domaću proizvodnju, koja tone usljed trgovinskog disbalansa. Na sve to imamo letargičan odnose Vlade Crne Gore prema farmerima i domaćoj proizvodnji - naveli su iz GP URA.
<h2>Svake godine novi problem farmera</h2>
U aprilu ove godine formirana je Radna grupa za sistemsko rješavanje problema u sektoru mljekarstva.
Tada je definisano da će se raditi na problemu sa ograničenim pristupom tržištu domaćih proizvođača i sa damping (ispod tržišnih) cijenama proizvoda iz uvoza.
Problem sa otkupom je samo jedan u nizu s kojim su se suočili proizvođači mlijeka. Tokom prošle godine sektor stočarstva je bio na udaru Kju groznice koji je pogodio farme na području Nikšića i Danilovgrada.
Ranije su proizvođači protestovali zbog niske otkupne cijene, kada su ispred Ministarstva poljoprivrede ostavili bidone sa mlijekom.
U pregovaračkom procesu za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, Poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj - koje je otvoreno 2016 još uvijek nije zatvoreno.
Vlada se nada da će ga privremeno zatvoriti do kraja 2025. godine.
Crna Gora je usvojila Plan implementacije za uspostavljanje Agencije za plaćanja i Integrisani administrativni i kontrolni sistem jula ove godine , što je jedno od ključnih mjerila za Poglavlje 11.
Istovremeno parlament je usvojio zakon koji uređuje mjere podrške poljoprivredne politike, ruralnog razvoja i politike ribarstva.

Mugoša: Od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić podnio je 7. oktobra krivičnu prijavu protiv specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. &nbsp; Prema navodima prijave u koju su Televizija E i Portla ETV imali uvid, Katnić tvrdi da je tužilac Šoškić manipulisao navodnim dokazima iz žute koverte koja je bila u kancelariji specijalnog državnog tužioca Saše Čađenovića. &nbsp; ,,SLUČAJ ASAD” I POKUŠAJ TERORIZMA 2016. GODINE Iz koverte na kojoj je pisalo ,,Asad škart”, prema prijavi Katnića, tužilac Šoškić je nezakonito dostavio 30, marta 2023. godine Tužilačkom savjetu određene, svjesno selektovane, papire vezane za potencijalno svjedočenje bivšeg operativca CIA Džozefa Asada. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718104_90aab08e9610fff02aeeb28513c5a55bf9805e958594cfa2250af4dc51dabbc7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101718104_90aab08e9610fff02aeeb28513c5a55bf9805e958594cfa2250af4dc51dabbc7" data-rendition-name="original" width="670" height="450" loading="lazy" alt="ĆUTANJE JE ZLATO: Džozef Asad, bivši operativac CIA "> <figcaption>ĆUTANJE JE ZLATO: Džozef Asad, bivši operativac CIA(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nekadašnji agent CIA je bio involviran u slučaj pokušaja terorizma 16. oktobra 2016. godine, a njegova grupa je – kako se navodilo u Naredbi za istragu SDT iz vremena Milivoja Katnića - tog jutra ušla u Crnu Goru preko graničnog prelaza Božaj. Nakon prvih hapšenja srpskih državljana, petočlana ekipa u kojoj je bio Asad napustila je crnogorsku teritoriju. &nbsp; U sklopu istrage o pokušaju terorizma Katnić i Čađenović su pokušali da Asada nagovore na svjedočenje, ali do saslušanja na kraju nije došlo jer se američki državljanin pozvao na Peti amandman Ustava SAD. U američkom zakonodavstvu postoji odredba prema kojoj se osoba pozvana da odgovara pred zakonom može opredjeliliti na ćutanje, ukoliko ona sama, ili njena odbrana misli da je to u njenom najboljem interesu. &nbsp;&nbsp; Korišćenje papira iz takozvane ,,žute koverte” Katnić smatra nezakonito pribavljenim dokazima koji su poslužili Specijalnom državnom tužilaštvu za otvaranje još jedne istrage. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718104_5b73e2fffbdc5bfb902bf095b60ab20b7b89491aec12d77a350e90b02be1b5a8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025101718104_5b73e2fffbdc5bfb902bf095b60ab20b7b89491aec12d77a350e90b02be1b5a8" data-rendition-name="original" width="3569" height="2016" loading="lazy" alt="KATNIĆEVE OPTUŽBE: Naslovnica krivične prijave protiv Miloša Šoškića"> <figcaption>KATNIĆEVE OPTUŽBE: Naslovnica krivične prijave protiv Miloša Šoškića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  NEZAKONITO KORIŠĆENJE SPISA &nbsp; -Tužilac Miloš Šoškić je naredio je da mu se ovi službeni spisi ostave, te da se računar koji je koristio Saša Čađenović koji je bio na zaduženje kod tužiteljke Jelene Protić, oduzme i dostavi službeniku tužilaštva Balši Saviću da izvrši pretres ovog računara iako je znao da je sve ovo protivzakonito – piše, između ostalog, u krivičnoj prijavi Milivoja Katnića. &nbsp;&nbsp; Bivši glavni specijalni tužilac navodi da je tužilac Miloš Šoškić 9. decembra 2022. godine sudiji za istrage Višeg suda u Podgorici podnio zahtjev za donošenje naredbe za pretres stana i kancelarije tužioca Saše Čađenovića. &nbsp; Istog dana sudija za istrage usvojio je zahtjev tužioca ali pretres kancelarije, prema mišljenju Katnića, nije urađen u skladu sa zakonom. -Pet paketa službene dokumentacije ostalo je nepopisano, niti je privremeno oduzeto. Nije oduzet ni računar koji je koristio Saša Čađenović. Tužilac Šoškić prekoračio je granice službenog ovlašćenja koje ima u ovom predmetu kao postupajući tužilac i da bi pomogao nepoznatim osobama okupljenim oko Andrije Mandića i Milana Knežević, stvarao je privid da je na zakonit način došao do dokaza protiv Čađenovića i mene u krivičnom predmetu koji se protiv nas sada vodi pred Specijalnim tužilaštvom od 21. januara 2025. godine, a taj je predmet zadužio specijalni tužilac Vukas Radonjić – ističe Katnić u prijavi. DOSTAVA DOKUMENATA ADVOKATIMA &nbsp; U obrazloženju Katnić dalje naglašava da tužilac Šoškić sa jasnom namjerom nije, prilikom pretresa službenih prostorija koje je koristio Čađenović decembra 2022. godine naredio policajcima da oduzmu sve službene spise i računuar. &nbsp; To nije učinio ni kasnije. Šoškić je, prema stavu Katnića, neovlašćeno pregledao službenu dokumentaciju i spise predmeta koje je sačinjavao Čađenović, da bi u spisima navodno pronašao žutu kovertuu kojoj su bila tri lista papira sa pitanjima Džozefu Asadu na našem i engleskom jeziku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718108_1f862caf0770f873b91255a079c4b7565e630a16e653b25d24085f136a2d540d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025101718108_1f862caf0770f873b91255a079c4b7565e630a16e653b25d24085f136a2d540d" data-rendition-name="original" width="4000" height="2418" loading="lazy" alt="HOĆE LI BITI REAKCIJE SDT-A: Posljednja stranaka Katnićeve krivične prijave "> <figcaption>HOĆE LI BITI REAKCIJE SDT-A: Posljednja stranaka Katnićeve krivične prijave(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  -Nakon ovoga tužilac Šoškić vrši nezapamćenu zloupotrebu, pa u očiglednom dogovoru sa advokatom Mirojem Jovanovićem i Dušanom Radosavljevićem ove dokaze neovlašćeno dostavlja nenadležnom Tužilačkom savjetu. Da je ovo uradio neovlašćeno i protivzakonito, proizilazi iz izjašnjenja glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića – tvrdi Katnić. &nbsp;&nbsp; Prema navodima iz prijave, Katnić smatra da je Šoškić u dogovoru sa advokatima Jovanovićem i Radosavljevićem te dokaze nezakonito dostavio Tužilačkom savjetu. Tu tvrdnju temelji na činjenici da su advokati 21. januara 2022. godine Apelacionom sudu dokaze iste sadržine dostavili kao pritužbu na njegov i rad Čađenovića. ŠOŠKIĆ FALSIFIKOVAO SKAJ PREPISKE?! U prijavi od 7. oktobra Milivoje Katnić optužuje specijalnog tužioca Miloša Šoškića i da je prekoračio granice svog službenog ovlašćenja kada je Skaj komunikacije koje su se obavljale između Radoja Zvicera, Ljuba Milovića, Petra Lazovića i drugih dostavio portalu ,,Libertas” iako je te prepiske morao čuvati kao službenu tajnu. &nbsp; -Komunikacije je uredništvo portala ,,Libertas“ objavljivalo na svojoj elektronskoj stranici u više nastavaka i to danima 03. 05, 16. 05, 28. 07, 05. 09. 2022. godine koje nijesu objavljivane u svom originalnom obliku već u izmijenjenom, kako ih je očigledno izmijenjenog oblika i dostavio tužilac Šoškić – navodi Katnić u prijavi. Nije ovo prva zvanična pritužba Katnića na nezakonito postupanje specijalnog tužioca Šoškića koji bivšeg glavnog tužioca tereti za udruživanje u kriminalnu organizaciju, zajedno sa Zoranom Lazovićem i Sašom Čađenovićem. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718108_a9f6d8c79a89fbf41b5cfd1a12ca2dadb74ea3a9d88a2b00eec6a4077af01de7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025101718108_a9f6d8c79a89fbf41b5cfd1a12ca2dadb74ea3a9d88a2b00eec6a4077af01de7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="PRIJAVE KOJE SDT ZA SADA NE ISPUTIJE: Tabla Specijalnog državnog tužilaštva"> <figcaption>PRIJAVE KOJE SDT ZA SADA NE ISPUTIJE: Tabla Specijalnog državnog tužilaštva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  BROJNE PRIJAVE - BEZ REAKCIJE SDT-A Istini za volu, Čađenović je tek nakon šest mjeseci dodat u grupu koja do tada nije brojila tri člana, što je uslov za postupanje SDT-a po Krivičnom zakoniku. &nbsp; Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji se nalazi u pritvoru, podnio je maja 2024. godine krivičnu prijavu protv specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog toga što je, kako piše u krivičnoj prijavi, zloupotrijebio službeni položaj, jer nije po službenoj dužnosti gonio sadašnjeg ministra odbrane Dragana Krapovića zbog pranja novca u vrijednosti od više od dva miliona eura. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Do sada se Specijalno državno tužilaštvo nije izjašnjavalo o prijavi protiv Krapovića, ali nema reakcije i na prijavu koja je ranije podnijeta protiv Olivere Injac, prethodne ministarke odbrane Crne Gore, kao i protiv Filipa Adžića, jedno vrijeme koordinatora rada Ministarstva odbrane. &nbsp;Odlukama sadašnjeg i dva bivša ministra odbrane Crne Gore, zaposlenima u Ministarstvu nezakonito je podijeljeno više od 3,2 miliona eura, utvrdila je svojevremno budžetska inspekcija Ministarstva finansija. &nbsp; Uprkos tom nalazu državne institucije, nije zabilježena reakcija SDT-a na čijem je čelu Vladmir Novović. &nbsp;&nbsp; No, protiv Jelene Perović, bivše direktorice ASK-a, Specijalno državno tužilaštvo je samoinicijativno reagovalo i podnijelo krivičnu prijavu zbog navodno nezakonite isplate varijabila od – 60 hiljada eura. &nbsp;&nbsp; Možda i ovi detalji ukazuju kakva će biti sudbina nove krivične prijave protiv specijalnog tužioca Miloša Šoškića. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Katnić: Šoškić je zloupotrijebio položaj i manipulisao ,,žutom kovertom”

Administrator naloga Radosav Vrbica saopštio je na društvenim mrežama da je ponovo dobio poziv da se javi u podgorički Centar bezbjednost, ovog puta zbog prijave poslanice Pokreta Evropa sad (PES) Jelene Nedović povodom njegove objave na Instagramu.
Minulih dana njemu su oduzeti telefon i lap top, a nekoliko dana kasnije, satima je bio u Specijalnom državnom tužilaštvu kako bi prisustvovao pregledanju tih uređaja.
- Opet su me tražila dva policajca, da se javim u Centar bezbjednosti - saopštio je on danas na Fejsbuku.
No, poziv je, kako je naknadno saopštio, uslijedio nešto drugačijim povodom..&nbsp;
- Ovo nijeste očekivali - u pitanju je prijava Jelene Nedović zbog objave na Instagramu - istakao je on.
Kako se može vidjeti sa njegovog naloga na toj mreži, on je prije pet dana 'okačio' fragment razgovora poslanice Evrope sad emitovanog na TV programu, pri čemu je dodao poruku "presmiješno". Nedović je u tom dijelu TV gostovanja govorila o anegdoti vezanoj za proslavu porodične slave.

Radosava Vrbicu opet zvali u CB Podgorica: Jelena Nedović ga prijavila zbog objave na Instagramu

Piše: Stevo Vučinić Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, usvojenog 2011. godine, podnešen je sa zadnjim namjerama – pravna etapa puzajuće aneksije koja prijeti Crnoj Gori. Kao jedna od ključnih izmjena, ističe se brisanje termina „nasilna“, koji se odnosi na formulaciju o aneksiji iz 1918. godine. Brisanjem termina „nasilna“ stvaraju se pravne pretpostavke da se imovina dinastije Karađorđevića u Crnoj Gori, koju su već tražili, povrati u njihovo vlasništvo – dvorac Miločer i kuće na Cetinju i Rijeci Crnojevića. I to je jedini smisao predloženih izmjena. U prijedlogu citiranoga Zakona piše, termin „nasilna aneksija“, nosi duplo značenje. Jer, sama riječ aneksija podrazumijeva prisilu ili nasilje, pa ga smatraju „suvišnim“. Naravno, da pojam aneksija ne nosi duplo značenje, već je vrlo jednoznačan – aneksija bez upotrebe oružane sile i posijedanja teritorije okupacionim sredstvima. Primjer je nenasilna aneksija Bosne i Hercegovine 1909. godine. Bila je rezultat političkih kalkulacija, operacionalizovana diplomatskim dogovorom Rusije i Austrougarske. Austrougarska je u Bosni i Hercegovini već imala vojnu i administrativnu kontrolu od 1878. godine. Pa nije bilo potrebe da se akt formalizovanja aneksije sprovodi nasiljem, sem što je izazvala političku krizu u zemlji. Zato je nužno da se u crnogorskom slučaju koristi termin „nasilna“. <h2>IMOVINA STEČENA PLJAČKOM</h2> Jer, on implicira da je izvršena upotrebom oružane sile i podrazumijeva da je Crna Gora prvo oružanim putem nasilo okupirana, a onda anektirana. Iz takvoga reda stvari, po međunarodnom pravu slijedi, da lica koja oličavaju okupacioni poredak i njegovi nasljednici, dakle, Karađorđevići, ne mogu da polažu pravo na nasljeđe na teritoriji Crne Gore koju su svojevremeno okupirali. Inače, ukoliko se ta imovina vrati u vlasništvo Karađorđevićima, a intencija predoženoga Zakona usmerena je u tom pravcu, i u stvarnom i u simboličnom smislu, Crna Gora će biti okupirana teritorija. A onda, po drugi put, slijedi stvarna aneksija. Tih posljedica treba da budu svjesne sve crnogorske opozicione partije, ako se uopšte mogu častiti pridjevom crnogorske. Zato se moraju oduprijeti izmjeni Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš iz 2011. godine U daljem tekstu ćemo izložiti osnov sticanja imovine dinastije Karađorđevića u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i imovinu u Crnoj Gori. Jedan od najvećih jugoslovenskih pravnika, Milan Bartoš, nakon Drugoga svjetskoga rata napisao je knjigu kojom je opisao način sticanja bogatstva dinastije Karađorđević. Zaključio je: „Nasilje, bahatost i razmere korupcije i pljačke kraljevske kuće u Jugoslaviji zaista moraju da zaprepaste svakog racionalnog čoveka. Usuđujem se da tvrdim da ni pre ni kasnije pljačka naroda nije bila tako brutalna i tako širokih razmera, koja mu je pribavila imovinu stečenu u međuratnom periodu, na krajnje sporan i kolosalno nemoralan način“. Svojevremeni zahtjev potomaka dinastije Karađorđevića, da im se vrati imovina koju su pośedovali u Crnoj Gori do 8. marta 1947. godine (vila Miločer s parkom i kuće na Cetinju i Rijeci Crnojevića), koja im je odlukom Narodne skupšine FNRJ oduzeta, je neosnovan. Pripadala je porodici, koja je svoje bogatstvo stekla zloupotrebom moći, korupcijom i pljačkom, za čije je ime vezana propast Crne Gore 1918. godine, s nesagledivim posljedicama i štetama koje još nijesu obračunate. Najteže posljedice bile su: građanski rat s velikim žrtvama i mnogo popaljenih domova, opšte zaostajanje zemlje u obrazovnom, kulturnom i privrednom smislu, bespoštedna pljačka svih crnogorskih resursa, jezička, kulturna i politička denacionalizacija stanovništva i njegovo masovno iseljavanje, s ciljem da se zemlja liši Crnogoraca, a oni posluže kao ratnički elemenat u graničnom pojasu. Što se tiče međuratnih investicija u Crnoj Gori, eksponenti dinastije Karađorđevića investirali su u izgradnju puta od Peći do Andrijevice, puta od Pljevalja do Žabljaka i mosta na Tari, pred Drugi svjetski rat izgradili su prugu za vojne potrebe od Nikšića do Bileće, izgradili su zgrade opštine i „Banske stanove“ u Cetinju, u Podgorici zgrade Finansijske direkcije (današnja Opština) i Direkcija carina (Privredni sud i MONSTAST), banovinski hotel „Jadran“ u Ulcinju, oko 100 žandarmerijskih stanica, podigli su spomenik kralju Aleksandru na Cetinju, porušili Njegoševu kapelu na Lovćenu i u blizini nje sagradili kapelu Karađorđevića. <h2>BOGATSTVO KRALJA ALKESANDRA</h2> Za desetak poslijeratnih godina, nasljednik kralja Petra, koji nije raspolagao imovinom, stasao je u jednoga od najbogatijih evropskih monarha. Korupcijom i zloupotrebom vlasti i moći, naveo je korumpiranu administraciju, zaštićenu njegovim autokratskim autoritetom, da mu izgradi ili pokloni dvorce, lovišta i imanja, neka s vinogradima, poljoprivrednim dobrima i šumama: - Dvorac na Bledu otkupila je država od princa Vindišgerca, opremila i poklonila kralju Aleksandru. Vojska ga je održavala, a država snosila troškove i izdatke. - Dvorac u Han Pijesku mu je poklonila država, koja ga je i održavala na račun budžeta. - Dvorac u Zagrebu, na Tuškancu, kupila je zagrebačka opština i poklonila ga kralju. Održavan je iz državnoga budžeta. - Dvorac nadvojvode Fridriha u Belju mu je kupilo i poklonilo Ministarstvo finansija. - Dvorac s 500 hektara vinograda i zemljišta u Demir-kapiji kupljen je iz državnoga budžeta. Održavale su ga mjesne vlasti. - Lovište u Moroviću, od Petrovaradinske opštine, kupila je država, i njegovo održavanje stavila na državni budžet. - Bijeli dvor je malim dijelom finasiran iz kraljevog dužeta, a većim iz državnoga. - Ljetnjikovac u Miločeru sagrađen je na zemljištu koje je kupila država, manjim dijelom o trošku dinastije, a većim, iz budžeta i upotrebom vojne inžinjerije. Projektant nije uspio da naplati projekat i nadzor radova. Za održavanje svih ovih dvoraca, poljoprivrednih dobara i lovišta na račun države plaćani su upravnici dvorske ekonomije, njihovi pomoćnici, lovočuvari, inspektori, upravnici dvorskih šuma, administracija i posluga. Za vrijeme šestojanuarske diktature, dvojica njegovih prijatelja dobili su pravo istraživanja rudnika zlata u Neresnici, koji je nakon atentata u Marseju, na volšeban način preveden u ostavinsku masu kralja Aleksandra, i uprava kraljevskih dobara je preuzela njegovo vođenje, kao kraljevog dobra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018111044_2f34ccf9b19704246e38df388bb05464d8e7039392bb1f42ba5f427ea9b0eb01.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251018111044_2f34ccf9b19704246e38df388bb05464d8e7039392bb1f42ba5f427ea9b0eb01" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt="Aleksandar Karađorđević"> </figure>  <h2>ŠPEKULACIJAMA DO DOBITI</h2> Kralj po zakonu nije plaćao porez, što je on vješto koristio, otvarajući preduzeća za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda. Ta preduzeća, kao kraljevo dobro, bila su oslobođena poreza, i proizvodi s njih jeftiniji i konkurentniji. Tako je Uprava dvora prodavala velike količine namirnica s deklaracijom za potrebe „dvora njegovog veličanstva“, oslobođene trošarine. Prodaju su vršili vojnici kraljeve garde. Svo dvorsko osoblje, plaćano je s budžeta. Špekulacijama na pariškoj berzi sa akcijama orjentalne željeznice, u iznosu od 300 miliona franaka, koje su plaćane u punom iznosu iako su prodavane za 20 do 25% od nominale, omogućile su, preko Ministarstva finansija, da kralj Aleksandar zaradi oko 240 miliona franaka za pola godine. Pokušaj rješavanja te afere, uzrokovao je raspuštanje narodne Skupštine. Kralj je špekulisao s obveznicama ratne štete, koje su on i neki ministri otkupili od naroda za iznos od 10% od nominalne vrijednosti. A onda su, po dogovoru, banke počele da kupuju te obveznice, čija je vrijednost skočila, i svakodnevno je skakala, dok se sve nijesu našle u rukama banaka i Poštanske štedionice. Za te namjene banke su se kreditno zaduživale kod Narodne banke. Na toj razlici, između cijene po kojima su kupljene i prodate, kralj i neki ministri zaradili su oko 600 miliona dinara. Nakon osnivanja Narodne banke, ministar finansija pozvao je banke koje su je osnovale, da kralju ustupe određenu vrijednost akcija koje su imale u njoj. Tako je kralj postao veliki akcionar Narodne banke i bio jedan od monopolista na njene prihode. Ta banka je imala monopol na emisiju novca i njena politika je kontrolisala tržište kapitala, finasirajući favorizovana preduzeća. Ovim pobrojanim primjerima nije iscrpljena lista špekulacija, kojima se kralj Aleksandar koristio, radi sticanja nezakonite dobiti. Ta imovina stečena je na nezakonit način, i ne može se prevesti u zakonito nasljeđe. A da se istovremeno ne pokrene postupak za utvrđivanje razmjera štete nastale aneksijom Crne Gore Srbiji i račun ispostavi nadležnim adresama u Srbiji, uključujući i potomke dinastije Karađorđevića, kao nasljednika kraljeva Petra i Aleksandra, koji su za nju odgovorni i objektivno i subjektivno. I ovih činjenica treba da budu svjesne crnogorske opozicione partije, ako im je uopšte stalo do Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018111048_12cffce0e6d5b8d9f1cca52ed0b90db78816807a8d32b4f5a3416f23446c9f02.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251018111048_12cffce0e6d5b8d9f1cca52ed0b90db78816807a8d32b4f5a3416f23446c9f02" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Skupština"> <figcaption>IZMJENE ZAKONA INICIRALA DVOJICA POSLANIKA PES-A: Skupština Crne Gore</figcaption> </figure>

Tag: uprava-za-zastitu-kulturnih-dobara