Velike ideje ne poznaju male sredine: Šavnik otvorio pitanje kulturne nejednakosti

Da li se kultura u Crnoj Gori namjerno centralizuje i zašto su finansijski budžeti za kulturne institucije na sjeveru i jugu neujednačeni, bila su ključna pitanja panela „Kultura na sjeveru“ koji je u „Kući Pekića“ organizovao JU Centar za kulturu, sport i medije Šavnik.

U fokusu diskusije, koju su vodili reditelj Andro Martinović, novinar Vlatko Simunović i književnik Kemal Musić, našla se institucionalna nebriga, ali i jasna poruka – za velike ideje ne postoje male sredine. Kao uvertira za debatu poslužio je angažovani dokumentarni film Siniše Adamovića „Čija je kultura?“, u kojem mladi ljudi fenomenološki analiziraju probleme u ovoj oblasti.

Kultura se ne smije svesti na odlazak u Podgoricu

Reditelj Andro Martinović upozorio je na opasnu tendenciju pretvaranja sjevera u kulturnu periferiju i upozorio na opasnost od administrativnog i pasivnog pristupa:

- Moguće je da će se kultura na sjeveru svesti na to da ljudi iz tih opština dolaze u Podgoricu po sadržaj. Crnu Goru, koja je mala, moramo doživjeti kao jedinstven prostor. Sve ekonomske i društvene posljedice koje nam se dešavaju zapravo imaju ishodište u nebrizi o kulturi, zbog čega su čitave generacije ostavljene same sebi. Ljudi se iz svojih sredina ne sele samo iz ekonomskih razloga već i zbog nedostatka kulturnog života - istakao je Martinović.

On se osvrnuo na rad resornog ministarstva u kontinuitetu, navodeći da se godinama već, sve završava na parolama bez ozbiljnog i promišljenog programa za sjever. Rješenje vidi u nizu mjera, koje polaze od suspsidijarnosti, šireg uključivanja zajednice u kulturne programe, poreskim stimulansima, projektima namijenjenim različitim starosnim i socijalnim grupama, navodeći primjer Hrvatske koja je ulaskom u EU iskoristila evropske fondove za izazove regionalnog razvoja.

- Moramo ispuniti prostor u skladu sa potrebama mladog čovjeka, u suprotnom će to, kao sada, činiti društvene mreže i crkva. Inicijative, kao što je slučaj sa Šavnikom, treba da dodju iz sredina na koje se te politike odnose, sa konkretnim predlozima za donosioce odluka - zaključio je Martinović.

Regionalno umrežavanje i evropski fondovi – šansa za kulturu na sjeveru 

Da je kulturni prostor sjevera vještački marginalizovan, smatra i pisac i direktor JU „Ratkovićeve večeri poezije“ Kemal Musić. On naglašava da je ovaj region, kroz istoriju i tradiciju, tačka izuzetne kulturne superiornosti.

- Lim je krvotok kulture koji je iznjedrio velike pisce poput Mihaila Lalića, Zuvdije Hodžića, Ćamila Sijarića, Rista Ratkovića, Miodraga Bulatovića, Avda Međedovića, a sa ovog prostora potiče i Miroslavljevo jevanđelje. Sjever je u smislu baštine superioran, ali zbog političkih interesa i dalje govorimo o razvijenom jugu i nerazvijenom sjeveru. Naš najveći problem je što ostajemo bez ljudi - upozorio je Musić.

Musić je rješenje ponudio kroz regionalno umrežavanje gradova i projekte poput Kreativne Evrope, ali je apostrofirao i drastične budžetske razlike unutar same države.

„Kuća Pekića“ u Šavniku trebalo bi da dobije isti budžet kao „Kuća Iva Andrića“ u Herceg Novom. Mi možda sa manje para pravimo kvalitetnije sadržaje, ali ti uslovi moraju da se izjednače“, kazao je Musić, dodajući da Crna Gora u EU unosi autentičnu baštinu, a da od nje treba da dobije pedantnost i ravnomjeran regionalni razvoj.

Šavnik kao primjer kulturološkog otpora

Novinar i publicista Vlatko Simunović otvorio je pitanje ekonomske održivosti i pravednije raspodjele državnog novca, navodeći konkretne i oštre podatke o centralizaciji sredstava.

- Preduslov za kulturu je novac, jer se ona razvija tamo gdje ima bogatstva. Postavlja se pitanje na koji način mi opštinama na sjeveru vraćamo ono što im uzimamo. Država trenutno finansira 12 institucija kulture u samo dva grada. To je politički nekorektno, ali se mora reći: Crna Gora je jedna kulturna adresa i ne treba je dijeliti - kategoričan je Simunović.

Simunović je istakao Šavnik kao primjer koji ruši predrasude o malim sredinama, navodeći da tamošnji Centar za kulturu sa svega sedam zaposlenih stvara konkretne, opipljive i prvorazredne programe. To je direktan kontrast Centrima u velikim gradovima poput Podgorice, čija kulturna ponuda ni blizu ne odgovara glomaznom broju ljudi koje zapošljavaju.

- Mali gradovi vizijom prestaju biti mali i postaju velike stanice. Šavnik se može i mora pozicionirati na kulturnoj mapi. Nepogrešivo se odričemo onog najboljeg što imamo ako ne podržimo ovakve inicijative - poručio je Simunović.

Duhovna infrastruktura prije svega

Uvodnu riječ na panelu imao je predsjednik opštine Šavnik Jugoslav Jakić, koji je naglasio da „Kuća Pekića“ svojom istorijom obavezuje da se o kulturi razmišlja kao o trajnoj potrebi, a ne kao o prolaznom događaju.

- Često se fokusiramo na infrastrukturu i ekonomiju. Međutim, duhovna infrastruktura je ono što jedno mjesto čini živim, a ljude povezanim. Šavnik kroz projekat ’Kultura na sjeveru’ postaje prostor slobodne misli i tačka u kojoj se ukrštaju kreativne energije cijele regije - poručio je Jakić, iskazujući zahvalnost timu Centra za kulturu na entuzijazmu kojim ove vizije pretvaraju u stvarnost.

Učesnici panela su bili jedinstveni u ocjeni da sjever Crne Gore zaslužuje snažan kulturni zamajac, te da su dosadašnji rezultati najbolja preporuka za nove, veće korake. U tom kontekstu, panelisti su podržali zajednički zaključak da Centar za kulturu Šavnik kod Ministarstva kulture i medija kandiduje Kreativni hab „Kuća Pekića“ za zvaničnu regionalnu instituciju kulture na sjeveru. 

Ovaj projekat realizovao je Centar za kulturu Šavnik uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore i Opštine Šavnik.