<article>Žiri je objavio najuži izbor za NIN-ovu nagradu koji čini šest romana, među kojima se nalazi i knjiga „Razgovori s Vješticom“, u izdanju kuće Sumatra, autora Vladimira Vujovića iz Bara.Osim njegovog romana, u najužem izboru su i: „Karota“ Darka Tuševljakovića (Laguna), „Balada o ubici i ubici i ubici“ Dalibora Pejića (Geopoetika), „Frau Beta“ Laure Barne (HERAedu), „Besmrtne ludosti gospođe Kubat“ Milana Tripkovića (Akademska knjiga) i „Opatija Svetog Vartolomeja“ Miloša Perišića (No rules publishing).To je odlučio žiri u sastavu: predsjednik Aleksandar Jerkov i članovi Adrijana Marčetić, Jelena Mladenović, Vladimir Gvozden i Mladen Vesković.Podsjetimo, od ukupno 195 naslova koji su bili u konkurenciji žiri je prethodno, krajem decembra, u širem izboru izdvojio 39 romana, potom je početkom januara izdvojeno 13 romana, a u najužem izboru sada ih je šest.Razgovori s autorima iz najužeg izbora biće objavljeni u štampanom izdanju nedeljnika NIN koje izlazi 15. januara.</article>

Žiri je objavio najuži izbor za NIN-ovu nagradu koji čini šest romana, među kojima se nalazi i knjiga „Razgovori s Vješticom“, u izdanju kuće Sumatra, autora Vladimira Vujovića iz Bara.
Osim njegovog romana, u najužem izboru su i: „Karota“ Darka Tuševljakovića (Laguna), „Balada o ubici i ubici i ubici“ Dalibora Pejića (Geopoetika), „Frau Beta“ Laure Barne (HERAedu), „Besmrtne ludosti gospođe Kubat“ Milana Tripkovića (Akademska knjiga) i „Opatija Svetog Vartolomeja“ Miloša Perišića (No rules publishing).
To je odlučio žiri u sastavu: predsjednik Aleksandar Jerkov i članovi Adrijana Marčetić, Jelena Mladenović, Vladimir Gvozden i Mladen Vesković.
Podsjetimo, od ukupno 195 naslova koji su bili u konkurenciji žiri je prethodno, krajem decembra, u širem izboru izdvojio 39 romana, potom je početkom januara izdvojeno 13 romana, a u najužem izboru sada ih je šest.
Razgovori s autorima iz najužeg izbora biće objavljeni u štampanom izdanju nedeljnika NIN koje izlazi 15. januara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Vladimir Vujović

Nagrada

Kultura

Žiri objavio šest potencijalnih dobitnika NIN-ove nagrade: Vladimir Vujović u najužem izboru

Vjekoslav Lambulić kategorično je u Višem sudu negirao navode optužnice koja ga tereti da je učestvovao u švercu 2,5 tone kokaina i ustvrdio da su skaj poruke na kojima se temelji optužbe protiv njega objavljenje na TikToku davdeset dana prije nego su iz Francuske dostavljenje SDT-u i njegovim advokatima.
- Navodni pin koji sam ja koristio poslat je Francuskoj 27. aprila 2023. godine, odgovor je stigao SDT-u 19. decembra a ja sam uhapšen 8. oktobra 2023. godine. Te moje navodne poruke su već 27. novembra bile na TikToku. Objavio ih je Edmond Mustafa. Postavljam pitanje, kako su te poruke došle do Edmonda Mustafe prije nego do SDT-a. Izgleda da je Francuska više vjerovala Mustafi nego SDT-u - rekao je Lambulić u odbrani.
Istakao je da se optužnica protiv njega temelji jedino na navodnom dokazu - skaj komunikacijama.
Specijalno državno tužilaštvo u ovom predmetu koji je u javnosti poznat kao General označilo je Vasa Ulića ali i Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi slove za vođe kavačkog kriminalnog klana da su organizovali grupu čiji članovi su postali još 17 optuženih te i da su švercovali skoro 2,5 tone kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju.
Na optužnici osim njih i Lambulića su i Ulićev sin, Nikola, Vukan Čoković Matić, Viktor Drešaj, Radomir Dobriša, Petar Miranović, Marinko Prelević, Veselin-Paro Pavličić i Mileta Božović, zatim, Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić, Leon Drešaj i Dragan Pavličević. Na optuženičkoj klupi su i bivši predsjednik Opštine Budva Milo Božović, zatim, Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović.
Lambulić je bio decidan da nikada nije koristio skaj, niti je pronađen kod njega.
U nastavku odbrane bivši predsjednik opštine Budva Milo Božović ponovio je da su poruke ranije objavljene u medijima, prije nego što su kao dokaz dostavljene njegovim braniocima.
Božović je naglasio da poruke dokazuju da ih on nije pisao, jer su napisane na ekavici.
-Ne koristim ekavicu, već ijekavicu. Jasno je da ove poruke nijesam pisao - kazao je Božović.
Govoreći o trećem čatu, koji se, prema optužnici, odnosi na njegovo navodno vlasništvo nad pet kilograma droge, Božović je istakao da se radi o komunikaciji sa Petrom Miranovićem, koja ima 73 poruke.
- Navodno je 71 poruku napisao Petar Miranović, a dvije ja. Te dvije poruke glase: „OK, OK“ i „Samo važi, brate“. One ne mogu biti dokaz da sam vlasnik pet kilograma droge, niti da sam ih ja napisao - rekao je Božović.
On je dodao da u toj komunikaciji nema poruka o njegovom vrbovanju, nema dogovora o predaji droge, nema cijene, nema pominjanja trećih lica niti bilo kakvog pominjanja droge.
- Ne postoji nijedna poruka koja bi dokazala da sam bio član organizovane kriminalne grupe ili vlasnik bilo koje količine droge - naglasio je Božović.
On je naveo i da nikada nije koristio SKY ili bilo koju drugu kriptovanu aplikaciju.
I Petar Miranović je kazao da ne priznaje krivicu i da nikada nije bio član kriminalne organizacije, niti je prenosio ili prodavao drogu.
Radovan Pantović je takođe negirao krivicu i ukazao sudu da su protiv njega na osnovu istog navodnog Sky materijala podignute tri optužnice. Takođe, Marinko Prelević osporio je i činjenični opis i pravnu kvalifikaciju optužnice.

Lambulić: Skaj poruke objavljene na TikToku, pa onda dostavljene Tužilaštvu

Ultimatum Milana Kneževića Vladi Crne Gore i prijetnja izlaska iz parlamentarne većine, povodom bunta zbog gradnje kolektora u Botunu, sadržao je i neke političko-ekonomske zahtjeve, saznaje ETV od dva izvora iz Vlade Crne Gore. &nbsp; Međutim, lider DNP-a, iako je insistirao, nije uspio da se prije i poslije novogodišnjih i božićnih praznika susretne sa premijerom Milojkom Spajićem. Njihov posljednji susret, kojem je osim Kneževića i Spajića prisustvovao i Andrija Mandić, bio je jula prošle godine. Od tada, sve se odigravalo preko posrednika. &nbsp;&nbsp; Prema informacijama Televizije E, upravo preko posrednika je Milan Knežević – osim zahtjeva &nbsp;da se odgodi gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda - postavio uslove za smirivanje tenzija oko Botuna. &nbsp; Ti se uslovi, samo dijelom, odnose na neke infrastrukturne prijekte u Zeti, ali i na pitanje izbora kompanije koje će da radi drugu dionicu auto-puta od Mateševa do Andrijevice, što ukazuje da je Knežević ramiljao i o interesima političkog saveznika iz Srbije. &nbsp; KLJUČNI ZAHTJEVI DNP-A Izvor iz Vlade ističe da je traženo, osim promjene lokacije za kolektor, još i da &nbsp;Vlada Crne Gore u kapitalni državni budžet doda 1.200.000 eura za radove na glavnoj ulici u Zeti, iako taj projekat još nijesu urađeni validni papiri. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Bio je još jedan, zanimljiviji, zahtjev. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260113190128_af75ba8d95444935de78e95b44d2893b0eb5ef31a9878b424dabf1bbe689f6de.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260113190128_af75ba8d95444935de78e95b44d2893b0eb5ef31a9878b424dabf1bbe689f6de" data-rendition-name="original" width="1024" height="696" loading="lazy" alt="ZANIMLJIVO ZA SRBIJU: Druga dionica auto-puta, od Mateševa do Andrijevice"> <figcaption>ZANIMLJIVO ZA SRBIJU: Druga dionica auto-puta, od Mateševa do Andrijevice(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Traženo je da kompanije iz Srbije, koje su partneri sa kineskom kompanijom koja već uveliko radi u Srbiji, budu podizvođači na drugoj dionici auto-puta Mateševo-Andrijevica. Tu se prije svega misli na ,,Šandong grupaciju” koja je poznata po vezama sa firmom Inkop iz Ćuprije i njenim vlasnicima Zvonkom i Žarkom Veselinovićem, ali Milanom Radoičićem kojeg Kosovo traži zbog pokušaja pobune u Banjskoj 2024. godine – kaže sagovornik ETV-a iz Vlade Crne Gore. KADOROVSKI ZAHTJEVI &nbsp; Osim ova dva uslova, tražene su i neke kadrovske promjene, uklanjanje ljudi &nbsp;koji brinu o crnogorskoj saobraćajnoj infrastrukturi. &nbsp; Zahtijevana je, ističu izvori iz Vlade, smjena Milana Ljiljanića, izvršnog direktora državne kompanije Monteput, ali i direktora Uprave za saobraćaj Radomira Vuksanovića, te na njihova mejsat imenovanje drugih ljudi, prevashodno onih koje predloži Demokratska narodna partija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260113190128_215a2378b51a387cc486081bc319c7a37e3e0c14423996f80306e491b94c6ec5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260113190128_215a2378b51a387cc486081bc319c7a37e3e0c14423996f80306e491b94c6ec5" data-rendition-name="original" width="940" height="529" loading="lazy" alt="VUČIĆEVI POVJERLJIVI LJUDI: Veselinović i Radoičić"> <figcaption>VUČIĆEVI POVJERLJIVI LJUDI: Veselinović i Radoičić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Traženo je da država ne ide u koncesiju aerodroma, odnosno da se iz mogućeg koncesionog ugovora izostavi podgorički aerodrom, ali i da se sadašnjoj čelnici Borda Aerodroma Podgorica, Jeleni Maraš, garantuje još jedan mandat na toj poziciji. &nbsp; Već iz nabrajanja uslova za smirivanje tenzija, uočava se želja DNP-a da ovlada sektorom putne infrastrukture i saobraćaja, u kojem već imaju svog čovjeka, ministarku saobraćaja Maju Vukićević. &nbsp; VUČIĆ, VESELINOVIĆ, RADOIČIĆ... Ali i da je Kneževićev DNP politički u potpunosti naslonjen na Aleksandra Vučića i njegov SNS, ali i spreman da promoviće biznismene bliske srpskom političkom vrhu – Zvonka Veselinovića i Milana Radoičića. &nbsp; O dvojici kontroverznih srpskih biznismena porijeklom sa Kosova, intenzivno su pisali srpski i međunarodni mediji, a Veselinović i Radoičić su pod američkim sankcijama. U isto vrijeme oni godinama su povlašćeni biznismeni u Srbiji. &nbsp; Redakcija Slobodne Evrope iz Srbije precizno je objasnila da su kompanije povezane sa Zvonkom Veselinovićem i Milanom Radoičićem bile su podizvođači na najmanje tri putne deonice u Srbiji. &nbsp; -Zajedničko za te tri saobraćajnice je da su glavni izvođači kineske kompanije - Šandong i CCCC. Prema dostupnim podacima kompanija Inkop iz Ćuprije prifitirala je u te dvije godine 24, 5 miliona eura, a druga Veselinovićeva i Radoičićeva kompanija, Novi Pazar-put oko 16 miliona eura – objavila je SE u jednom prilogu sredinom prošle godine. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260113190128_fecd6dbdd047a3283c4f05b5e1056b49af819d4428680f0635b9d2c572edeef9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260113190128_fecd6dbdd047a3283c4f05b5e1056b49af819d4428680f0635b9d2c572edeef9" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="IDU LI DALJE ISTIM PUTEM: Mandić i Knežević"> <figcaption>IDU LI DALJE ISTIM PUTEM: Mandić i Knežević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Iz ovih podataka se vidi jaka politička vezanost Kneževićeve Demokratske narodne partije, ne samo za politiku Aleksandra Vučića, nego i za interese kontroverznih tajkuna bliskih srpskom političkom vrhu. &nbsp;&nbsp; KAD PREMIJER IGNORIŠE &nbsp; Pregovora iza kulisa ipak nije bilo. Premijer Spajić je dobio garancije iz Evropske unije da će podržati gradnju postrojenja u Botunu bez ikakvih izmjena lokacije. Zato i nijesu uopšte razmatrani prijedlozi, odnosno ultimatumi, Demokratske narodne partije Milana Kneževića. &nbsp; A sudeći po stavu Andrije Mandića, predsjednika parlamenta - koji je juče naglasio da za forsiranje identitetska pitanja, odnosno zahtjeve za uvođenjem srpskoj jezika i trobojke, još nije vrijeme – izgleda da je Milan Knežević i njegova Demokratska narodna partija ostala bez direktne podrške srpskih partija u parlamentarnoj većini. &nbsp; Zato Kneževiću sada prijeti politička marginalizacija, a pitanje je i koliko će imati podršku građana Zete, kada je izvjesno da neće biti izmiještanja postrojenja iz Botuna. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Zašto Milojko Spajić ne želi da čuje ili vidi Milana Kneževića?

Demokratska narodna partija (DNP) bliža je izlasku iz Vlade nego ostanku. To je rekla potpredsjednica DNP-a i ministarska saobraćaja Maja Vukićević, naglašavajući da to potvrđuju pokrenute partijske inicijative koje će ona i partijski joj kolega u izvršnoj vlasti Milun Zogović, predložiti Vladi na prvoj sljedećoj sjednici, najvjerovatnije u četvrtak naredne sedmice.
- Za ove teme je potreban dijalog i niko nije krenuo da nasilno mijenja Ustav ili državne simbole. Ono što očekujemo je da se dio našeg izbornog programa realizuje, da vidimo da li je to moguće kroz učešće u ovoj Vladi - rekla je Vukićević gostujući u emisiji Reflektor na Televiziji Vijesti.
DNP neće u nedogled čekati odgovor Vlade o prihvatanju njihovih inicijativa o identiteskim pitanjima, srpskom jeziku kao službenom, trobojci, kao narodnoj zastavi i dvojnom državljanstvu.
- Vidjećemo kakav će biti odgovore premijera (Milojka) Spajića, ali svakako inicijative ćemo izložiti i očekujemo da se o njima može diskutovati. Jasno nam je da su ovo pitanja koja traže širi društveni konsenzus. Ne očekujemo da se o njima diskutuje naredne dvije godine ili do početka mandata neke nove Vlade, već da se ona riješe u određenom roku. Koji će to rok biti, vidjet ćemo u narednom periodu, vidjet ćemo kakav će biti odgovor Vlade - kazala je Vukićević.
Za ministarku Vlada nije krvava, kako je to rekao njen šef partije tokom prekida protesta u Botunu.
- Imam mandat od gospodina Kneževića da kažem da on i dalje stoji pri tome da su određeni elementi Vlade, kako on kaže, krvavi. - Šta to znači? - Pa to se odnosi na Upravu policije - navela je ona.
Vukićević odbacije mogućnost da su identitetska pitanja važnija od evropskog puta, ali i od Botunjana, u ovom trenutku. Njihovo uključivanje uz priču o Botunu, ne vidi kao manevar DNP-a da što duže ostane u vlasti.
Ministarka međutim prećutkuje detalje razgovora o Botunu koje su vodili predsjednik Skupštine Andija Mandić, premijer Milojko Spajić i predsjednik DNP-a Milan Knežević, zbog kojih je prekinut protest 31. decembra u Zeti.
- Tu mandat imaju građani Zete i predstavnici Botuna. Oni treba da odrede šta je to što je mjera prihvatljivog za njih - navela je.

Vukićević: DNP bliža izlasku iz Vlade nego ostanku

U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar uglavnom slab, promjenljiv.
Jutarnja temperatura vazduha od minus pet do osam, najviša dnevna od dva do 14 stepeni.

Žiri objavio šest potencijalnih dobitnika NIN-ove nagrade: Vladimir Vujović u najužem izboru

Tagovi

Lambulić: Skaj poruke objavljene na TikToku, pa onda dostavljene Tužilaštvu

Zašto Milojko Spajić ne želi da čuje ili vidi Milana Kneževića?

Vukićević: DNP bliža izlasku iz Vlade nego ostanku

Sjutra promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima

PRATITE TVe UŽIVO