Agović: Uprkos gužvama, rožajska privreda na koljenima

Velike ljetnje gužve u Rožajama, pune ulice, ugostiteljski objekti i trgovine mogu ostaviti utisak grada sa intenzivnom privrednom aktivnošću. Međutim, ta slika traje svega nekoliko nedjelja i ne pokazuje stvarno stanje lokalne ekonomije - kazao je odbornik Evropskog saveza u SO Rožaje Rejhan Agović.

Iako, na prvi pogled, grad djeluje gotovo kao slika ekonomskog prosperiteta, Agović smatra da je rožajska privreda na koljenima, jer njihovi privrednici i zanatlije ovu godinu opisuju kao jednu od najtežih kada je u pitanju obim posla.

- Ova trenutna gužva nije mjerodavan pokazatelj privrednog rasta; kolone automobila definitivno više nisu kolone investitora iz dijaspore koji grade kuće i objekte u Rožajama, niti su puni kafići rezultat trošenja novca zarađenog u Rožajama, kao što je bilo nekada dok je radilo Rožaje u srećnim vremenima. Velika potrošnja tokom nekoliko ljetnjih sedmica nije isto što i ekonomija koja svojim građanima obezbjeđuje posao i perspektivu tokom cijele godine. U najvećoj mjeri riječ je o trošenju novca koji nije stvoren u Rožajama - rekao je Agović.

Dodaje da pravo stanje rožajske ekonomije ne treba posmatrati u avgustu, već u novembru, februaru ili aprilu. 

- Tada treba pitati koliko naši privrednici imaju posla i koliko je novih investicija započeto, koliko mladih ljudi svoju budućnost vidi ovdje, i, možda najvažnije, koliko ljudi koji su kapital stekli u inostranstvu danas smatra da ga vrijedi investirati u Rožaje. Na ta pitanja lokalna vlast duguje odgovore, a nema ih - naveo je Agović.

Posebno je primjetan pad privatne gradnje, koja je, kako je istakao, decenijama predstavljala jedan od najvažnijih pokretača lokalne ekonomije. 

- U Rožajama se danas gradi znatno manje novih kuća nego ranije. Izgradnja jedne kuće pokreće čitav lanac lokalne privrede: građevinske firme, trgovinu građevinskim materijalom, transport, tesarske, stolarske i bravarske radove, elektro i vodovodne instalacije, keramiku, fasade, završne radove, namještaj, opremanje i brojne druge djelatnosti. A ljudi koji od tih djelatnosti žive svoj novac ponovo troše u Rožajama, pokrećući trgovinu, ugostiteljstvo i druge usluge. Tako se održava lokalni tok novca i jedno čitavo privredno biće grada - rekao je Agović.

Kada nema novih investicija, manje posla imaju preduzeća i zanatlije, manje prihoduju zaposleni, pada kupovna moć, smanjuje se potrošnja i problem se prenosi na gotovo cjelokupnu lokalnu ekonomiju.

- Kafići, koji su sada puni i koji se pokušavaju predstaviti kao slika prosperiteta, u januaru i februaru ponovo će biti prazni. Oni su, zapravo, tek posljednja karika u lancu potrošnje i među prvima osjete kada novca u lokalnoj ekonomiji nema. Međutim, još važnije od konstatacije da se manje gradi jeste pitanje zašto se manje gradi - naveo je Aović.

Odgovor na to pitanje morao bi, dodaje, ozbiljno da zabrine lokalnu vlast, ali i građane Rožaja.

- Decenijama je naša dijaspora bila jedan od najvećih privatnih investitora u Rožajama. Novac zarađen širom Evrope ulagao se u kuće, zemljište, poslovne objekte i druge vrijednosti u našem gradu. Ta ulaganja su neposredno ili posredno održavala veliki dio lokalne privrede. Danas se taj model mijenja. Sve manje naših ljudi koji žive u inostranstvu vidi ekonomsku perspektivu u stvaranju novih vrijednosti u Rožajama. Kapital se sve češće usmjerava prema mjestima u kojima njihove porodice žive, rade i planiraju svoju budućnost, kao i prema Podgorici i crnogorskom primorju - kazao je Agović.

Rožaje, dakle, više ne gubi samo stanovništvo.

- Počinjemo da gubimo i njihova ulaganja, jer je Rožaje, nakon godina pogrešne ekonomske politike, postalo sve manje privlačno mjesto za investiranje. Čovjek koji je napustio Rožaje, ali je ovdje gradio, kupovao, ulagao i stvarao, nikada nije u potpunosti otišao. Onog trenutka kada prestane da ulaže ovdje i svoja ulaganja trajno usmjeri na drugo mjesto, izgubili smo još jednu vezu s njim. Drugim riječima, Rožaje polako prestaje da bude investiciona destinacija čak i za ljude koji su za njega emotivno najviše vezani. I upravo dolazimo do glavnog krivca - naveo je Agović.

Lokalna vlast, prema njegovim riječima, ne može zaustaviti evropske migracione tokove niti može narediti bilo kome gdje će živjeti i gdje će ulagati svoj novac. 

- No, poslije više od decenije jedne iste vlasti i njenog upravljanja Rožajama imamo puno pravo da pitamo: šta je urađeno da Rožaje bude mjesto u kojem će se isplatiti investirati? Gdje su nove ozbiljne investicije? Gdje su nova održiva radna mjesta? Gdje je poslovni ambijent koji će čovjeku iz Rožaja, bilo da živi ovdje ili u Luksemburgu, Njemačkoj ili Švajcarskoj, dati razlog da svoj kapital uloži upravo ovdje - pitao je Agović.

Razvoja u Rožajama tokom više od decenije vlasti Bošnjačke stranke nema, jer se, kako je istakao, razvoj mjeri investicijama, radnim mjestima u realnom sektoru i željom ljudi da svoj novac i svoju budućnost vežu za ovaj grad. 

- Upravo tu lokalna vlast mora da položi račun građanima. Poslije više od 12 godina upravljanja lokalnom vlašću, mnogo godina participiranja u državnoj vlasti, a danas i političkog uticaja kroz značajan broj ministara i poslanika Bošnjačke stranke,rezultati takve politike moraju biti predmet ozbiljne ocjene. Rezultat je, nažalost, takav da se sve manje gradi, privrednici i zanatlije imaju sve manje posla, mladi odlaze, a sada i dijaspora sve manje ulaže u nove vrijednosti u Rožajama. Zbog toga, bez grijeha, mogu reći da je vlast stasala za smjenu, jer je sve ovo  rezultat odsustva ozbiljne ekonomske politike - rekao je Agović.

Rožajama je, smatra, potrebna politika koja će vratiti povjerenje u ekonomsku budućnost ovog grada.

- To dugujemo našoj dijaspori, koja je Rožajama već dala mnogo i čija su ulaganja i potrošnja  decenijama bili jedan od glavnih oslonaca lokalne ekonomije, ali prije svega ljudima koji ovdje žive tokom cijele godine. Dugujemo im grad u kojem vrijedi ostati, raditi, stvarati i planirati budućnost. Potrebna nam je infrastruktura koja omogućava razvoj, efikasnija administracija, podrška domaćim preduzećima, stvaranje uslova za proizvodnju i ozbiljan odnos prema svim investitorima: kako domaćim, tako i našim ljudima iz dijaspore, ali i međunarodnim investitorima koji sa Rožajama prethodno nisu imali nikakvu vezu - ocijenio je Agović.

Rožaje, kako zaključuje, ne smije svoju ekonomsku budućnost zasnivati na nekoliko ljetnjih nedjelja potrošnje. 

- Naš cilj mora biti grad koji živi od svog rada svih dvanaest mjeseci u godini - poručio je Agović.