Ispravno glasanje ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića u Komitetu ministara Savjet Evrooe po pitanju članstva Kosova u ovom tijelu, koje je izazvalo oštru reakciju Andrije Mandića, ključne figure aktuelne parlamentarne većine i 44. Vlade, po ko zna koji put osvjetljuje politike koju Za budućnost Crne Gore i Mandić sprovode, ali i ponovo dokazuje da nas ova Vlada neće uvesti u Evropsku uniju - saopštio je predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan.
Prema njegovim riječima, jedina "vizija" i interes koji ih drže na okupu su fotelje, preko kojih će se vjerovatno riješiti i ovaj "nesporazum".
- Kako može funkcionisati Vlada u kojoj se konstituenti ovako razlikuju po važnim vanjskopolitičkim pitanjima? Neko bi morao napustiti Vladu ako im je zaista stalo do toga što zastupaju - istakao je Belan.
On je kazao da jedva čeka reakciju premijera Milojka Spajića, ako je uopšte i bude.&nbsp;
- Smije li iznijeti jasan stav, izvan svog kripto manipulativnog univerzuma - zaključio je Belan.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvatroslavbelan%2Fstatus%2F1922961118466637973%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Belan: Jedina "vizija" i interes koji vlast drže na okupu su fotelje, preko kojih će se vjerovatno riješiti i ovaj "nesporazum"

Antifašistič̣ka Crna Gora slavi Dan pobjede, a premijera Milojka Spajića i predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića očekujemo u Gornjem Zaostru da se poklone "junaku" Đurišiću Pavlu, kako reče onaj kome ljube ruku - kazao je predsjednik Socijaldemokratske partije i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.
On je poručio i da ponesu i zastavu sa koalicionog slavlja u Nikšiću, onu crnu "antifašističku".
- Srećan Dan pobjede. Fašizam neće proći - poručio je Vujović.

Vujović: Spajića i Mandića očekujemo u Gornjem Zaostru, da se poklone "junaku" Đurišiću Pavlu

Umjesto &nbsp;što ćute na bujanje mržnje i dnevno posipanje fašizma pod njihovom marionetskom vlašću nepotpisani Pokret Evropa sad (PES) je danas optužio Evropski savez “za uvoz kriminalaca”. Kao što se nijesu potpisali ni ispod sramnih montaža koje su priređivali NVO aktivistima, ni danas niko nema obraza da stavi ime ispod ove konstrukcije - ukazao je predsjednik Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Mirko Stanić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpes-dps-i-evropski-savez-da-ne-cute-vec-da-pojasne-svoju-ulogu-za-uvoz-kriminalaca-u-svrhu-ocuvanja-vlasti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Njima, kako je dodao, nije zgodno da im ostaju potpisi ispod svakog saopštenja.
- Duga je godina, kad propadne sadašnja partija, valja mnogima iz PES da opet prelete neđe. Ne bi im bio prvi put, pa nije zgodno da ostaju potpisi ispod svakog saopštenja. &nbsp;Naravno, kad rasprodajete sve do plaža do aerodroma da bi “nahranili” partijske aktiviste, njihove porodice, kumove i prijatelje, najbolje se vratiti u period od prije pet-šest godina i reciklirati teme o Skaj prepiskama - naveo je Stanić.
Konstatovao je da se ni u jednoj o tih poruka ne pominje ni jedan član, funkcioner ili politička partija.
- Ali se pominju mnogi drugi, uključujući i one koji su osnovali, podržali i finansirali PES. Te, javno poznate poruke, će biti predmet rada Tužilaštva, a onda će mnogi od ovih “nepotpisanih” heroja u jedno naselje pored Podgorice na duži odmor. Da ponovimo i više puta iznijet stav - puna podrška nadležnima u borbi protiv kriminala, posebno onih koji se pominju u inkriminišućim Skaj prepiskama - poručio je Stanić.
Evropska i građanska Crna Gora, kako je podvukao, ne mogu naprijed sa marionetskom vlašću kojoj je jedini cilj da otme što više od građana i države i utekne u neku od zemalja koje nemaju izručenje ka Crnoj Gori.&nbsp;
- Samo da znaju, neće taj avion biti prevelik i nećete moći svi stati u njega. Neko će ipak i pod Velje Brdo - zaključio je Stanić.

Stanić odgovorio PES-u: Nijedan naš član se ne pominje u Skaj prepiskama - ali ima onih koji su osnovali, podržali i finansirali vas

Komunikacije sa Skaj i Viber aplikacija, koju je Europol dostavio crnogorskim istražiteljima ukazuju nedvosmisleno da je bezbjednosni sektor bivšeg režima uvozio kriminalne kasape iz regiona u svrhu očuvanja vlasti - poručili su u Pokretu Evropa sad (PES).
Zato, kažu, za početak očekuju od DPS-a i Evropskog saveza da ne ćute.
- Već da pojasne svoju ulogu za uvoz kriminalaca u svrhu očuvanja vlasti - dodali su oni.&nbsp;
Ovo je, navode oni, prilika da se makar jedan dio sadašnje opozicije, a nekadašnje vladajuće strukture, koji se predstavlja kao reformisan, sada i zvanično distancira od dokazanih kriminalnih aktivnosti tadašnjeg bezbjednosnog sektora.
- Koji je očigledno bio instaliran za regrutaciju kriminalaca iz Srbije, kako bi pomogli očuvanju vlasti na čelu sa DPS-om - dodali su oni.
Pogotovo je, ističu, ovaj aspekt važan.
- Jer sadašnja opozicija konstantno ukazuje na rizike štetnog uticaja iz regiona, pa je razlog za prekid glasnog ćutanja dodatno veći. &nbsp;Podsjećamo, opozicija je za procesuiranje osumnjičenih za razne kriminalne aktivnosti imala stav da se radi o političkom revanšizmu, a specijalnog državnog tužioca su maliciozno nazivali "skaj tužiocem" - zaključili su u PES-u.

1250x600

1084x550

PES: DPS i Evropski savez da ne ćute, već da pojasne svoju ulogu za uvoz kriminalaca u svrhu očuvanja vlasti

Predsjednik Socijaldemokrata (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović u intervjuu za Portal Analitika ocjenjuje da je njihov rezultat ostvaren u Nikšiću dokaz da se ideja slobodne, građanske ievropske Crne Gore u gradu pod Trebjesom ne može ugušiti.
Ukazuje i da je bilo politički naivno očekivati drugačiji scenario od onoga koji je, kako naglašava, nosilac liste PES-a demonstrirao spuštajući glavu pred Markom Kovačevićem. Sporazumi sa UAE su, podvlači Šehović, usvojeni iza leđa građana, bez konsultacija sa lokalnim zajednicama i nadležnim institucijama i bilo kakvih garancija da će javni interes biti zaštićen, a kako dodaje, najveća vrijednost sporazuma nije ekonomska, već politička.
Ističe i da su lideri ES u pismu koje su nedavno uputili ambasadoru EU, Johanu Satleru izrazili očekivanje da će on notirati sve zabrinjavajuće činjenice i jasno se odrediti prema pokušaju da se kršenjem Ustava i zakona suspenduje pravni poredak države.
Sagovornik Analitike poručuje i da je inflacija gotovo u potpunosti poništila efekte nominalnog rasta plata i penzija, pa standarg rađana, kako upozorava, objektivno stagnira ili nazaduje.
ANALITIKA: Okončani su izbori u Nikšiću. S obzirom na ograničene resurse, neravnopravnu borbu i brutalnu funkcionersku kampanju, jeste li zadovoljni ostvarenim rezultatima?&nbsp;
ŠEHOVIĆ: Rezultat Evropskog saveza, ostvaren u uslovima brutalne neravnopravnosti, zloupotreba i pritisaka, nije samo na nivou očekivanog – to je i dokaz da se ideja slobodne, građanske i evropske Crne Gore ne može ugušiti u gradu pod Trebjesom.
Svaki od preko 2.100 dobijenih glasova, odnosno nešto preko 5%, predstavlja glas otpora protiv samovolje i nazadnih politika, ali i potvrđuje da i dalje postoji značajan broj građana koji odbijaju da žive pognute glave. Pod vođstvom našeg sjajnog nosioca liste Ivana Radojičića, ponudili smo viziju dostojnu građana – čistu, evropsku, urbanu i odgovornu – i na to smo neizmjerno ponosni. Još smo ponosniji na činjenicu da smo uspjeli okupiti intelektualnu, nestranačku elitu, koja je u nama prepoznala glas razuma, dostojanstva i pristojnosti.
S obzirom na uslove u kojima su se izbori odvijali, rezultat Evropskog saveza jasno pokazuje da je naša nadstranačka platforma duboko ukorijenjena i da predstavlja ozbiljnu alternativu zarobljenoj državi – baš kao što su to početkom devedesetih bili Savez reformskih snaga i Liberalni savez, čiji smo danas najdosljedniji sljedbenici, u novom, ništa manje izazovnom vremenu.
Da nije bilo rasipanja glasova na građanskoj strani, podrška bi bila još snažnija. U Nikšiću smo još jednom pokazali da, uprkos svim pritiscima, montiranim vještačkim većinama i političkoj trgovini, Crna Gora koja suštinski vjeruje u zapadne vrijednosti, slobodu i dostojanstvo nije nestala – i neće nestati. I da naša politika, baš kao i u Podgorici, Budvi, Kotoru i drugim opštinama u kojima smo nedavno imali lokalne izbore, ima snažan oslonac.
Uostalom, aktuelna lokalna vlast u Nikšiću ostala je u manjini, osvojivši tek nešto preko 40% glasova, ali će, sva je prilika, nastaviti novi mandat zahvaljujući svom političkom satelitu – PES-u, koji iznova dokazuje da između njihove politike i politike Andrije Mandića nema suštinske razlike.
ANALITIKA: Čuli smo od gospodina Mrkića da je vlast u Nikšiću faktički dogovorena. Mislite li da su disonantni tonovi bili samo pokušaj da se izdejstvuje bolja pregovaračka pozicija i da li se uopšte moglo očekivati da će PES tokom ovih pregovora pokazati zeru političkog dostojanstva i eventualno promisliti o budućnosti, ako ne Nikšića i Crne Gore, onda makar sopstvene partije koja postepeno politički izumire?&nbsp;
ŠEHOVIĆ: Svako ko je od PES-a i gospodina Mrkića očekivao drugačiji scenario od ovog koji je prije neki dan i sam demonstrirao, spuštajući glavu pred Markom Kovačevićem, bio je politički naivan.
Zahvaljujući takvoj politici služenja retrogradnoj DF-ovoj agendi, PES je za svega dvije godine prepolovio svoje biračko tijelo u Nikšiću. Zato i ne iznenađuje što PES i njima slični, brže nego iko prije njih, gube podršku i postaju sezonske političke pojave, sve manje sposobne da obmanjuju suverenističke birače.
Upravo to je ključ političkih promjena koje su, vjerujemo, pred vratima. Jer 2020. godine Crna Gora nije pala u ruke onih koji suštinski preziru sve što je crnogorsko i građansko u njoj zato što su građani odustali od tih vrijednosti – već zato što je bila izdata crnogorskim glasovima.
Danas, oni koji su tada poslužili kao pontonski most za tu prevaru, spadaju među ispodcenzusne ili marginalne političke pojave, bez kapaciteta da još jednom prevare građansku i evropsku Crnu Goru.
ANALITIKA: Sporazumi sa UAE jedna su od gorućih tema. Kako komentarišete ponašanje i argumentaciju Vlade i smatrate li da je ovaj aranžman zapravo poslužio kao alat za novo proširenje Vlade, bez realnog uporišta?&nbsp;
ŠEHOVIĆ: Sporazumi sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima predstavljaju ozbiljan udar na pravni poredak i demokratske standarde u Crnoj Gori. Umjesto da budu rezultat transparentnog postupka i široke javne rasprave, ovi sporazumi su usvojeni iza leđa građana, bez konsultacija sa lokalnim zajednicama, posebno ulcinjskom, ali i nadležnim institucijama, a samim tim i bez ikakvih garancija da će javni interes biti zaštićen.
Najveća vrijednost ovih sporazuma nije ekonomska, već politička – vlast se kroz njih potpuno ogolila i pokazala da joj je ignorisanje procedura, legalizacija bezakonja, politička trgovina i nastojanje da silom na sramotu potcjenjuje inteligenciju slobodomislećih građana, važnija od javnog interesa i evropskog puta države.
Paradoksalno, upravo zbog toga, Crna Gora je danas politički ujedinjenija oko odbrane Velike plaže od prilično providnih i politički jeftinih spinova, kao i oko zaštite ustavnog poretka, nego ikada u posljednje vrijeme.
Ovi sporazumi, umjesto da budu razvojna šansa, predstavljaju ozbiljno upozorenje koliko je ova vlast spremna da žrtvuje budućnost zemlje zarad očuvanja sopstvenih fotelja po svaku cijenu.
ANALITIKA: Pisali ste ambasadoru Satleru i ukazali i na stav gospodina Šareca da sporazum nije usaglašen sa pravnom tekovinom EU. Očekujete li da će ambasador jasno poručiti da je nedopustiva ratifikacija sporazuma kojima se krši Ustav, suspenduju domaći zakoni, a koji je pritom i suprotan standardima EU?&nbsp;
ŠEHOVIĆ: Nedavno smo pisali ambasadoru Satleru, kako bismo i njemu i široj javnosti još jednom skrenuli pažnju na činjenicu da sporazumi sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima nijesu samo u suprotnosti sa elementarnom logikom i zdravim razumom, već i sa temeljnim evropskim standardima i principima pravne države.
Istovremeno, izrazili smo očekivanje da će ambasador notirati sve zabrinjavajuće činjenice i jasno se odrediti prema pokušaju da se kršenjem Ustava i zakona suspenduje pravni poredak države.
Jer vlast koja usvaja ovakve sporazume po ko zna koji put šalje poruku da je na evropskoj platformi nevoljno i neiskreno – ne iz uvjerenja, nego isključivo iz trenutne političke koristi.
ANALITIKA: Bilo je neuobičajeno vidjeti ujedinjenost različitih partija ulcinjskog Parlamenta, civilnog sektora, te predstavnika lokalne zajednice. Ipak, iako je sporazum, makar onaj dio vezan za Veliku plažu suprotan njihovim interesima, albanske partije ostaju u Vladi. Kako to objašnjavate, dok Skupština ignoriše njihove zakonske prijedloge i amandmane?&nbsp;
ŠEHOVIĆ: Politička stabilnost se u demokratskim društvim, gradi na povjerenju i iskrenoj saradnji između političkih partnera. Nažalost, u Crnoj Gori se stabilnost danas svodi na puko političko preživljavanje – gdje partije ostaju u vlasti i pored otvorenog neslaganja sa ključnim odlukama Vlade, zbog čega institucije gube kredibilitet, a javnost povjerenje u sistem.
Ovakva praksa pokazuje da fotelje, a ne principi, predstavljaju osnovni stub trenutne vlasti. U takvoj stvarnosti, vlast istovremeno hvali i ruši samu sebe, a fotelje postaju najvažniji stubovi političkog uvjerenja. To je politička akrobatika vrijedna upisa u udžbenike apsurda.
I posljednja dešavanja u vezi Velike plaže čine očiglednim činjenicu da partije manje brojnih naroda nijesu uključene u vlast da bi im se omogućio stvarni uticaj, odnosno da bi zaista doprinosile donošenju odluka i zaštiti interesa svojih zajednica, već da bi vladajuća garniture stvorila privid inkluzivnosti. To, dakle, nije politička stabilnost – to je institucionalno urušavanje pod plaštom prividne većine.
ANALITIKA: Predsjednik Milatović obnovio je retoriku zasnovanu na oponiranju Vladi. Mislite li da su njegovi stavovi iskreni, ili pak svjedočimo nastavku nadgornjavanja predsjednika i premijera – jer, iako je predsjednik jedan Zakon vratio Skupštini na ponovno odlučivanje, izvjesno je da će ga većina ponovo usvojiti?&nbsp;
ŠEHOVIĆ: Predsjednik Milatović imao je priliku da, prilikom formiranja vlasti u Podgorici, pokaže političku dosljednost i preuzme odgovornost za promjene kojima je retorički bio privržen. Nažalost, tu šansu je prokockao, čime je izgubio političku relevantnost i pretvorio se u još jednog aktera bez stvarnog uticaja na ključne procese.
Zato danas nije od suštinskog značaja šta predsjednik Milatović misli o Velikoj plaži ili o bilo kojoj drugoj temi od javnog interesa.
ANALITIKA: Kako kao univerzitetski profesor ekonomije i predavač na predmetima iz oblasti javnih finansija komentarišete aktuelnu ekonomsku situaciju i stanje javnih finansija naše države? Da li je postojeći model ekonomije uopšte održiv?
ŠEHOVIĆ: Ne morate biti ekonomski ekspert da biste, na osnovu osnovnih makroekonomskih pokazatelja, shvatili da populističko-potrošački model, zasnovan na ekonomiji, a ne na stvarnoj privrednoj osnovi, nije dugoročno održiv.
Da li je u pitanju neznanje ili loša namjera, manje je važno. Suština je da konkurentnost naše privrede opada, fiskalno opterećenje raste, poslovni ambijent se pogoršava, a održivost javnih finansija se ozbiljno dovodi u pitanje. Crna Gora trenutno bilježi najveći spoljnotrgovinski deficit u posljednjih 15 godina. Istovremeno, rastu neproduktivni izdaci: broj zaposlenih u javnoj upravi od 2020. godine do danas povećan je za nevjerovatnih oko 18 hiljada, što je generisalo dodatan trošak po državni budžet na nivou vrijednosti jednog auto-puta!
Uprkos vještačkom nominalnom povećanju privatne potrošnje kroz niz populističkih mjera, privredni rast u 2024. godini bio je, izuzev pandemijske 2020, najniži u posljednjih osam godina. Dok će u 2025. godini biti čak niži u odnosu na prosjek u zemljama Zapadnog Balkana.
Fiskalni deficit će ove godine, uz izuzetak Makedonije, biti najveći na Zapadnom Balkanu i iznosiće 4%. Neodrživost javnih finansija pokušava se prikriti novim zaduživanjima, ali su podaci neumoljivi – neto javni dug je na kraju 2024. godine bio oko 450 miliona eura veći nego na kraju 2023. godine.
O odsustvu sistemske ekonomske politike, a višku populizma i neznanja, najslikovitije govore podaci o drastičnom povećanju deficita Fonda PIO: sa 35 miliona eura u 2023. godini na čak 380 miliona eura planiranih za 2025, uz projekciju ukupnog manjka od 1,13 milijardi eura u periodu 2025–2027. godine.
Inflacija je gotovo u potpunosti poništila efekte nominalnog rasta plata i penzija, pa standard građana objektivno stagnira ili nazaduje. Sve to jasno pokazuje da Crna Gora pod ovom Vladom ulazi u začarani krug sve većih dugova, sve manjeg privrednog rasta i sve veće fiskalne nestabilnosti.
Riječju, Crna Gora danas funkcioniše kao privreda na štakama – na prvi pogled održiva, ali suštinski nesposobna da sama nosi težinu sopstvenog sistema. Umjesto stvarnog rasta, svjedočimo ubrzanom gomilanju dugova i urušavanju fiskalne stabilnosti. Bez korijenitih reformi, trenutni model vodi zemlju u spiralu stagnacije i finansijske nesigurnosti. Nastavi li se ovakav trend, Crna Gora neće imati ni privid stabilnosti, već će postati upozoravajući primjer kako populizam uništava ekonomsku budućnost.

Šehović: Sporazumi sa UAE udar na pravni poredak, vlast na evropskoj platformi neiskrena dok Crna Gora funkcioniše kao privreda na štakama

Dok se na bilbordima zahvaljuju, građani su opet tu da plate ceh. Vlast u Herceg Novom obećala je brigu o građanima, a onda im zahvalila poskupljenjem komunalnih usluga i zakupnina - kazala je predstavnica Evropskog saveza i potpredsjednica OO SD Herceg Novi Tanja Vujičić komentarišući najave da od 1. maja u prosjeku cijene komunalnih usluga individualne komunalne potrošnje za održavanja pijaca, groblja, kapela i sahranjivanje, kao i usluge efektivnog rada vozila i drugih sredstava za rad hercegnovskog preduzeća Komunalno stambeno u prosjeku biti 30 odsto veće.
Lažna obećanja o smanjenju troškova života su, kako je rekla, zamijenili sa “olakšavanjem” svakodnevnog života još većim računima.&nbsp;
- Poskupljenje komunalnih usluga i zakupnina na pijacama čak i do 30 odsto. Jasno je, to je njihov način da pokažu koliko im je stalo do građana. Građani su opet samo alat u njihovoj političkoj igri, a prava “zahvalnost” stiže kroz još veće troškove - ističe Vujičić.
S obzirom na sve to, kako dodaje, postavlja se pitanje da li vlast uopšte razmišlja o stvarnim potrebama ljudi, ili su samo fokusirani na svoju političku igru.
- Ako je ovo njihov način “brige”, onda je jasno da su građani ponovo ostali samo sredstvo za ostvarenje njihovih interesa - zaključila je Vujičić.

Vujičić: Vlast u Herceg Novom građanima zahvalila poskupljenjem komunalnih usluga i zakupnina

Lideri Evropskog saveza dr Damir Šehović, Ivan Vujović i Vatroslav Belan, pismom su se obratili ambasadoru Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Johanu Satleru, povodom najnovijih zabrinjavajućih zbivanja u Crnoj Gori, ponovo izazvanih od strane Vlade Crne Gore, predvođene premijerom Milojkom Spajićem.
- Vjerujemo da je Delegacija Evropske unije na čelu sa Vama, prethodnih dana pažljivo pratila dešavanja koja su novim antievropskim, netransparentnim i nedemokratskim postupanjem Vlade i parlamentarne većine aktuelnog saziva Skupštine Crne Gore, dovela do ponovnog podizanja društveno-političkih tenzija. Cjelokupan proces i način usvajanja Zakona o potvrđivanju sporazuma o ekonomskoj saradnji i Zakona o potvrđivanju sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja l nekretnina sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, još jednom pokazuje da Vladi Crne Gore na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem i parlamentarnoj većini na čelu sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, nije stalo niti do Ustava Crne Gore, niti do standarda i pravne tekovine EU, kada su u pitanju njihovi partikularni politički interesi i ciljevi - navodi se u pismu.
Oni su dodali da, ovako usvojeni zakoni nikako ne doprinose daljem razvoju vladavine prava, razvoju zdrave i otvorene tržišne ekonomije, transparentnih procesa javnih nabavki, zaštiti konkurentnosti i zaštiti prava svojine građanki i građana.&nbsp;
Država Crna Gora je, kako objašnjavaju, potpisala sporazume sa drugom državom kojima flagrantno derogira Ustav i zakone Crne Gore, toj državi daje pravo da definiše javni interes Crne Gore i određuje investitore koji će realizovati projekte unutar tih interesa.
- Gdje su u svemu tome nestali zakoni koji smo uskladili sa pravnom tekovinom EU i navodna posvećenost Vlade i parlamentarne većine daljim našim obavezama na EU agendi, dozvolite da pretpostavimo da i Vi znate - dodali su.
Oni podsjećaju da gotovo mjesec dana od potpisivanja sporazuma parlamentarne opozicije i premijera Spajića kojim je proevropska i demokratska opozicija, čiji je jedan od ključnih stubova Evropski savez, ponovo dokazala spremnost da bude konstruktivan faktor u procesima normalizacije političke situacije, uspostavljanja funkcionalnosti Skupštine i daje važnu podršku EU reformama, premijer Spajić u saradnji sa predsjednikom Skupštine Mandićem po ko zna koji put vrši atak na crnogorski Ustav, naše zakone i EU standarde.
- Da ne govorimo o ignorisanju zahtjeva i interesa lokalne zajednice, u ovom slučaju građanki i građana Ulcinja, i difamaciji NVO sektora i svih aktera koji se suprotstavljaju ovakvom ponašanju vladajuće većine. To im je modus operandi za koji vjerujemo da je već notiran i u Delegaciji EU u Crnoj Gori, Evropskoj komisiji i Evropskom parlamentu. U korist dalje evropske perspektive Crne Gore potrebno je da se ove uvažene adrese nedvosmisleno odrede prema najnovijem djelovanju 44. Vlade i parlamentarne većine. Konkretnije, a imajući u vidu sumnju izvjestioca EP za Crnu Goru g-dina Marjana Šareca da pojedine tačke spornih sporazuma ne ukazuju na usaglašenost sa pravnim poretkom EU, da li je sadržaj ovih akata koje je usvojila parlamentarna većina u suprotnosti sa zakonodavstvom i regulativima EU - napisali su lideri Saveza u pismu.
Istakli su da Evropski savez čine politički i nestranački subjekti koji se tri i po decenije zalažu za članstvo Crne Gore u EU i baštine temeljne evropske vrijednosti.
- Sa naše strane činićemo i dalje sve što je u našoj moći da Crna Gora kao razvijena i demokratska država do kraja ove decenije postane punopravna članica EU. Ipak, za uspješno okončanje našeg puta do članstva u EU mora se jasno adresirati odgovornost, nedvosmisleno držati fokus na EU reformama i bez povlađivanja minimizirati uticaj svih subjekata koji koče ili u punoj mjeri ugrožavaju naše zajedničke ciljeve, a koji konstantno dokazuju da su na EU platformi nevoljno i neiskreno. Samo kompaktan tim, čiji svi igrači iskreno dijele istu viziju i imaju isti cilj mogu ostvariti uspjeh. Svaka drugačija postavka vodi u novo gubljenje vremena do konačnog poraza - zaključeno je u pismu.

Šehović, Vujović i Belan pisali Satleru: Antievropskim, netransparentnim i nedemokratskim postupanjem Vlada i parlamentarna većina, dovele do ponovnog podizanja tenzija

Inicijativa za uvođenje vjeronauke u javno obrazovanje i škole u Crnoj Gori neprihvatljiva je i udara na same temelje građanskog društva, ustavnog poretka ali u vjekovne tradicije zajedničkog života u različitostima u crnogorskom društvu - poručio je potpredsjednik Liberalne partije i predstavnik Evropskog saveza Amara Borančić.&nbsp;
Javno obrazovanje, kako je ustvrdio, pripada svima i ne smije da prepoznaje lične razlike i uvjerenja - naročito među najmlađima.&nbsp;
- Razumijevajući potrebu vjerskog života dijela građana, država u svakom slučaju obezbjeđuje uredno finansiranje vjerskih škola svih vjerskih zajednica, pa je na taj način zadovoljena potreba vjerske edukacije, a ujedno i očuvan sekularni i laički karakter društva - rekao je Borančić.
U javnim školama potrebno je, ističe on, jačati građansko obrazovanje kroz koje će najmlađi razumijevati na istinski način važnost istinske duhovnosti i suštinu svih religijskih učenja koja treba da zbližavaju, a ne da dijele.
- Uvodeći sveštena lica u škole, takvo što se neće postići već, iskustvo pokazuje, može samo produbiti podjele, tenzije i olakšati put indoktrinaciji novih generacija, a naša je odgovornost da to ne dozvolimo ako želimo modernu, savremenu i prosperitetni državu otvorenu za sve njene ljude - zaključio je Borančić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.9484%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Frovcanin-uvodenje-vjeronauke-u-skole-nije-nespojivo-sa-sekularnom-drzavom-25-marta-smo-dobili-dopis-da-inicijativa-broji-6-000-potpisnika&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Borančić: Vjeronauci nije mjesto u javnom obrazovanju, ko želi - ima vjerske škole

Na lokalnim izborima u Nikšiću i Herceg Novom Evropski savez je dokazao da su temelji naše nadstranačke građanske platforme i vizije koju smo postavili čvrsti i stabilni u svim našim gradovima, saopšteno je iz ove koalicije iz koje poručuju da dalje idu osnaženi za buduće pobjede.
- Hvala puno građanima Nikšića i Herceg Novog koji su nam ukazali povjerenje i prepoznali progresivne vrijednosti i konkretnu programsku ponudu koju smo prezentovali tokom moderne i pozitivne kampanje koju smo vodili- poručili su iz Evropskog saveza.
&nbsp;Iz ES su kazali da će njihovi odbornici u lokalnim parlamentima posvećenim radom i zastupanjem interesa svih građana sa sigurnošću opravdati povjerenje koje su zaslužili i uz dalje, konstantno inoviranje naših programskih odrednica u svim narednim izbornim ciklusima ostvarivaćemo još bolje rezultate.&nbsp;
&nbsp;- Podrška koju smo do sada dobili od brojnih istaknutih nezavisnih intelekualaca i prepoznatih građanskih aktivista nam daje za pravo da tvrdimo da je dugoročan uspjeh Evropskog saveza više nego izvjestan- dodali su.
&nbsp;Pored očekivano dobrog rezultata u Nikšiću, kako ističu iz Evropskog saveza, ovo dodatno potvrđuje i naš rezultat u Herceg Novom, koji je ostvaren uprkos neprimjerenom uticaju svih učesnika izbora na naše članove i simpatizere i terenske spinove i podvale.
&nbsp;- Očigledno je da pred građanskom i progresivnom Crnom Gorom stoje nažalost još uvijek veliki izazovi. Retrogradne ideologije su u ponovnom naletu i prepreka su ključnim iskoracima u emancipaciji i izgradnji našeg modernog društva. Ali posustati niti možemo niti želimo, naprotiv, naša želja i spremnost da Crnu Goru mijenjamo na bolje se samo pojačavaju- naglašavaju iz ES.
Okupljeni oko ove koalcije poručili su da imaju ogromnu odgovornost pred generacijama koje dolaze.&nbsp;
Zato će, kako poručuju iz ES, njihova borba biti još intenzivnija, inovativnija i usmjerena na uključivanje i isticanje svih subjekata i pojedinaca koji Crnu Goru vide kao državu uspješnih, slobodnih, ekonomski nezavisnih i ponosnih građana koji svoju državu i vole i poštuju- poručili su.
&nbsp;- Vjerujemo u našu viziju, snagu vrijednosti koje baštinimo, ciljeve koje smo postavili i kao što je to bio slučaj u prethodnim decenijama nema sumnje da će se Crna Gora u budućnosti graditi upravo na trasama koje mi postavljamo, prije ili kasnije. To je jednostavno neupitno. Nastavljamo raditi najbolje što možemo- zaključili su iz Evropskog saveza.
&nbsp;

Evropski savez: Rezultat koji potvrđuje- ES osnažen za buduće pobjede

Koalicija Za budućnost Crne Gore (ZBCG) - organski rast i korjenita, tektonska promjena u društvenom tkivu, nije samo do zle zavjere nego i do inteligentnog, razrađenog i perfidnog pristupa - prokomentarisao je politikolog iz Zagreba Aleksandar Musić nakon lokalnih izbora koji su danas održani u Nikšiću i Herceg Novom.
On je, u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter) ocijenio da je Pokret Evropa sad (PES) za dvije godine razočarao dvije trećine svojih birača, te da su živi štit koalicije ZBCG.
- Sljedeći ciklus pet odsto - prognozira Musić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Falexlexmusic%2Fstatus%2F1911501812664074679%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Osvrnuo se i na Demokratsku partiju socijalista (DPS).
- Isto radiš, isto fasuješ, pet godina tavorenja i efektivno pušiona za pušionom, sad još jače rokati - naveo je Musić.
Za Demokrate je ocijenio da padaju brže nego očekivano.
- Reputacijom potrošeni, a graničnim biračkim bazenima ZBCG-om pojedeni - istakao je Musić.
Stranka evropskog progresa (SEP), prema njegovim riječima, predstavlja amaterizam.&nbsp;
- I dosada od starta grupacije, sada i službeno presuđeno - dodao je on.
Ocijenio je da je Građanski Pokret URA Dritan Abazović poslao na smetlište.
- URA - Abazović podojio, pedaliran na smetlište - prokomentarisao je Musić.
Osvrnuvši se na Evropski savez (ES), rekao je da im je srce na mjestu, ali da su bez para i znanja osuđeni na male ambicije.

Musić: ZBCG - nije samo do zle zavjere nego i do inteligentnog, razrađenog i perfidnog pristupa, PES im je živi štit

Fudbalski klub Barselona večeras je pobijedila gradskog rivala - Espanjol i tako postala prvak Španije - i to dva kola prije kraja prvenstva.
Barselona je povela fenomenalnim golom Laminom Jamala u 53. minutu i golom Ferana Lopeza u 90+5.
Oni su osvojili duplu krunu, kup Španije i prvenstvo.

Barselona prvak Španije

Turska je otkrila do 20 milijardi barela sirove nafte u Somaliji u sklopu svoje inicijative za istraživanje i pronalazak novih izvora energije na području Afričkog roga, javlja Middle East Monitor.
Prema turskim i somalskim medijima, turske istraživačke misije otkrile su nalazišta za koja se procjenjuje da sadrže do 20 milijardi barela komercijalno iskoristive sirove nafte.
Iako su dva bloka kojima Turska upravlja u toj regiji već donijela značajne rezultate, treći je blok još uvijek u fazi istraživanja i očekuje se da će takođe sadržavati dovoljne količine nafte za komercijalnu eksploataciju.
Otkriće velikih naftnih rezervi dolazi mjesec dana nakon što su Turska i Somalija potpisale sporazum o istraživanju nafte i plina na kopnu u toj istočnoafričkoj zemlji, pod okriljem Turske naftne korporacije (Turkish Petroleum Corporation) i Somalske naftne agencije (Somali Petroleum Authority).
Iako se sporazum predstavlja kao korist za Mogadiš i razvoj energetskog sektora Somalije, mnogi ga kritikuju kao ugovor koji previše pogoduje Ankari, budući da turskim energetskim vlastima daje oko 90% prava na somalsku naftu i plin, kao i izuzeće turskih subjekata od plaćanja početnih troškova poput bonusa i administrativnih dažbina.

Turska u Somaliji otkrila do 20 milijardi barela sirove nafte

Budućnost Crne Gore i Zapadnog Balkana je u Evropskoj uniji (EU) - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1923102186533179744%3Ft%3DYPWOb_5CmzbIEABV5Ni27w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je, uz to, objavio fotografiju sa večere sa predsjednikom Evropskog savjeta Antonijom Koštom, predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Metsolom, visokom predstavnicom EU za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Kajom Kalas i liderima Zapadnog Balkana, uoči početka Samita evropske političke zajednice u Tirani.

Milatović: Budućnost Crne Gore i Zapadnog Balkana je u EU

Srpska pravoslavna crkva je politički element u našoj stvarnosti, oni više ne poštuju vjeru - ocijenio je reditelj i predsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti Blagota Eraković.
On je, gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E, podvukao da su u SPC zanemarili svoje osnovne dužnosti.
- Neko od pametnih ljudi je rekao da ne vjeruje da Amfilohije vjeruje u boga. Prosto su zanemarili svoje osnovne dužnosti, bore se te da se što više crkava napravi, te da se uvede vjeronauka u škole, u multinacionalnu državu, gdje imaju 4 vrlo značajne religije - rekao je on.
Dukljanska akademija nauka i umjetnosti je objavila reagovanje povodom revizije istorije, dvije sedmice poslije skandalozne izjave mitropolita SPC Joanikija. Tada prvenstveno jer nijesu politička partija pa da, kako je rekao, da moraju odmah reagovati, ali i jer su čekali da vide kako će se izjasniti subjekti koji su dužni da reaguju.
- Niko se nije čuo, niko nije reagovao! Mi nemamo namjeru ni sa kim da ratujemo, nikoga da prozivamo, nema potrebe nikakve, prozvali su sami sebe. Onda smo napravili to saopštenje koje se poziva na Zakon o krivičnom postupku, u članu 370 doslovno piše govor mržnje, to je i prepravljanje istorije. To koliko se zalijeću na ovo malo jadne Crne Gore, mislim za mene najljepše zemlje na svijetu, ali moram je nazvati jadnom zato što je napadnuta evo već punih 100 godina iz svih mogućih oružja - rekao je Eraković.
Manje zemlje a da ima bogatu istoriju kao Crna Gora, smatra Eraković, nema nigdje. Sa sličnim se primjerom nije susreo, kako kaže, u 80 godina svog života.&nbsp;
Ukazao je da je ustoličenje mitropolita Joanikija na Cetinju 5. septembra 2021. godine bio potpuno antihrišćanski čin - jer je silom htio da se ustoliči u Cetinjski manastir.
- Isus Hristos u Bibliji kaže doslovno ,,moja crkva je tamo gdje sam ja”. Šta dalje od toga treba? Mogao se proglasiti za mitropolita na livadi, a kamoli u Hram Hristovog vaskrsenja ili Hram sv.Vladimira u Baru. Helikopteri, ćebad koja zadržavaju metke i tako dalje, u predvorju Cetinjskog manastira su bilo naoružani do zuba”- istakao je Eraković.
Za svakoga ko zdravo razmišlja bitnija je istorija, smatra Eraković, od bilo kakvih sporazuma, ali dnevna politika je, cijeni on, zavela sve - pa samim tim i crkvu.
- Ovo što oni izjavljuju, mitropolit, sveštenik Femić i drugi, to je politička rabota. Gospodin Joanikije je bio u Lijevče polju, vjerovatno su sve oko njega bili potomci četnika i da bi dobio kao dobar političar malo više ugleda on je počeo da hvali Pavla Đurišića… Ja sam 1944. godište, ja se sjećam mladih ljudi koji su išli do Austrije, iz Austrije su ih Englezi vratili Sloveniji, tako je nastao Zidani most. Nijesu Englezi htjeli da čuju da ih prime, zato što su znali da su bili fašisti, da su uništavali svoj narod. Crkva, pogotovu Srpska pravoslavna crkva je politički element u našoj stvarnosti, oni više ne poštuju vjeru. Neko od pametnih ljudi je rekao da ne vjeruje da Amfilohije vjeruje u boga. Prosto su zanemarili svoje osnovne dužnosti, bore se te da se što više crkava napravi, te da se uvede vjeronauka u škole, u multinacionalnu državu, gdje imaju četiri vrlo značajne religije - zaključio je Eraković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DV2kkRUZrTfQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Eraković: Crna Gora je napadnuta evo već punih 100 godina iz svih mogućih oružja

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: evropski-savez