<article>Presuda lideru bh. entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku neće uništiti vaskoliko srpstvo na Balkanu, a narativi da je to udar na srpski narod je još jedna prljava igra regionalnih nacionalista, ocjenjuje potpredsjednik Liberalne partije Ammar Borančić.- On sada prijeti praznom puškom, najavljuje neke ratove…Ne znam samo ko će to krenuti da ratuje samo zato što je izgubio koji milion na računu - smatra Borančić.Potpredsjednik LP takođe smatra da Dodik nije ugrožen.- On ima rančeve, vilu na Dedinju, uredno prijavljeno prebivalište u Srbiji, glasa tamo, tako da ne vidim da je njemu loše. Svaki dan isplivaju neke afere vezano za njega. Mutio je, umiješan je u razne prljave rabote. Najmanje je brinuo o svom narodu, a najviše o golom interesu - kazao je Borančić u emisiji “Klub A plus”Prema njegovim riječima, “ne može se nikako reći da je osuda Dodika osuda srpskog naroda”.- Osudili su prije neku godinu i Bakira Izetbegovića, pa niko nije rekao da je to udar na islam u regionu. To su gluposti koje se plasiraju. Nisu srpski političari sami Aleksandar Vučić, Dodik i Andrija Mandić. U opozicionim klupama u RS je i Draško Stanivuković. Je li on manji Srbin od njih - upitao je Borančić.Borančić smatra da su svi srpski političari koji su se pokrivali barjakom najviše tim naštetili upravo svom narodu.- Slično se i u Srbiji ponaša Aleksandar Vučić. Ko nije sa njim, on je protiv Srbije - zaključuje potpredsjednik LP.</article>

Presuda lideru bh. entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku neće uništiti vaskoliko srpstvo na Balkanu, a narativi da je to udar na srpski narod je još jedna prljava igra regionalnih nacionalista, ocjenjuje potpredsjednik Liberalne partije Ammar Borančić.
- On sada prijeti praznom puškom, najavljuje neke ratove…Ne znam samo ko će to krenuti da ratuje samo zato što je izgubio koji milion na računu - smatra Borančić.
Potpredsjednik LP takođe smatra da Dodik nije ugrožen.
- On ima rančeve, vilu na Dedinju, uredno prijavljeno prebivalište u Srbiji, glasa tamo, tako da ne vidim da je njemu loše. Svaki dan isplivaju neke afere vezano za njega. Mutio je, umiješan je u razne prljave rabote. Najmanje je brinuo o svom narodu, a najviše o golom interesu - kazao je Borančić u emisiji “Klub A plus”
Prema njegovim riječima, “ne može se nikako reći da je osuda Dodika osuda srpskog naroda”.
- Osudili su prije neku godinu i Bakira Izetbegovića, pa niko nije rekao da je to udar na islam u regionu. To su gluposti koje se plasiraju. Nisu srpski političari sami Aleksandar Vučić, Dodik i Andrija Mandić. U opozicionim klupama u RS je i Draško Stanivuković. Je li on manji Srbin od njih - upitao je Borančić.
Borančić smatra da su svi srpski političari koji su se pokrivali barjakom najviše tim naštetili upravo svom narodu.
- Slično se i u Srbiji ponaša Aleksandar Vučić. Ko nije sa njim, on je protiv Srbije - zaključuje potpredsjednik LP.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ammar Borančić

Milorad Dodik

presuda

Politika

Borančić: Dodik umiješan u prljave afere, najmanje brinuo o svom narodu

Iako je imenovanje sudija Ustavnog suda u 2023. godini predstavljalo važan korak naprijed, nedavna dešavanja oko prestanka funkcije sutkinji Dragani Đuranović izazvala su ozbiljne kritike i zabrinutost, ocijenio je danas član Evropskog parlamenta i bivši izvjestilac za Crnu Goru Tonino Picula.&nbsp;
- Najnoviji izvještaj Evropske komisije prepoznao je napredak Crne Gore, ali je takođe istakao i određene nedostatke, naročito u oblasti vladavine prava. Komentarišući nedavne kontroverze oko Ustavnog suda, priznajemo da je imenovanje sudija u 2023. godini bio značajan korak naprijed. Ipak, izražavamo zabrinutost zbog najnovijih dešavanja u vezi s penzionisanjem sudije Ustavnog suda, što je izazvalo mnogo kritika. Podržavamo uključivanje Venecijanske komisije kao savjetodavnog tijela u rješavanje ovog pitanja – kazaoje Picula.
On je istakao da poštovanje ustavnih principa i funkcionalnost Ustavnog suda moraju biti prioriteti za Crnu Goru, ako želi da nastavi putem evropskih integracija.
- Insistiramo da evropski put Crne Gore zahtijeva dosljedno poštovanje ustavnih principa i konstruktivan dijalog. Ispitivanja javnog mnjenja dosljedno pokazuju snažnu podršku građana članstvu Crne Gore u EU, dok sve političke partije zagovaraju evropske integracije, iako političko jedinstvo u praksi ostaje izazov - naglasio je Picula.
On je pozvao sve političke aktere da zajednički rade na jačanju institucionalne stabilnosti, izrazio nadu da se uslovi opozicije za razgovore o povratku u parlament mogu riješiti kroz zajednički dijalog, kao i kroz moratorijum na ključna pitanja koja odlažu evropske integracije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.3442%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fsarec-crna-gora-lider-u-procesu-prosirenja-ali-pred-nama-mnogo-posla-picula-zalimo-zbog-podrske-dodiku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Picula: Zabrinuti smo zbog dešavanja u Ustavnom sudu

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija obezbijedilo je 835.670 eura za martovske stipendije i studentske kredite, a isplata počinje danas, saopšteno je iz ovog resora.
Za isplatu studentskih kredita za mart obezbijeđeno je 681.170 eura.
- Rata studentskog kredita kreće se od 150 eura do 215 eura u zavisnosti od godine studija i uspjeha iz prethodne godine studija - navodi se u saopštenju.
Studentski krediti se, kako su kazali, isplaćuju prema početnom slovu prezimena i to u filijalama Adiko banke (A, B, C, Č, Ć, D, Đ, Dž, E, F, G, H, I, J, K, L, Lj), NLB banke (M, N, Nj, O, P) i Erste banke (R, S, Š, T, U, V, Z, Ž).
- Sredstva su obezbijeđena i za stipendije za talentovane učenike i najbolje studente za mart u iznosu od 154.500 eura. Iznos rate stipendije za talentovane učenike je 150 eura, a za najbolje studente 300 eura. Stipendije talentovanim učenicima i najboljim studentima se isplaćuju u filijalama Crnogorske komercijalne banke - precizirano je u saopštenju.

Za stipendije i studentske kredite u martu 835.670 eura, isplata počinje danas

Isplata prve tranše novčane podrške iz Plana rasta za Zapadni Balkan koja iznosi nešto manje od 27 miliona eura, očekujemo da bude u narednim nedjeljama, saopštila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Gostujući u emisiji "Link" na Radiju Crne Gore, Gorčević je istakla da je instrument za plan rasta ozbiljan instrument kojim je Vlada Crne Gore usvojila reformsku agendu, nakon intenzivne komunikacije koju smo imali sa Evropskom komisijom. Taj dokument je, podsjeća Gorčević, usvojen krajem prošle godine i sada kaže već imamo određene reforme i obaveze ka Evropskoj komisiji.
- Prva tranša koja će biti u iznosu od 7 odsto cjelokupnog iznosa, to je nekih 27 miliona eura, očekujemo da bude u narednim nedjeljama. Usvajanje sporazuma u Skupštini, vezano za potpisivanje sporazuma za Plan rasta između Evropske komisije i Vlade Crne Gore je prvi preduslov nakon kojeg dolazi i potpisivanje ugovora o zajmu koje potpisuje Centralna banka Crne Gore zajedno sa Evropskom komisijom. Tek nakon isplate tog ugovora, koji očekujemo u narednih 10-ak dana, očekujemo isplatu prve tranše - istakla je Gorčević u Linku.&nbsp;
Ona je kazala da od tih 27 miliona, 14 je planirano izdvojiti za izgradnju infrastrukturnih projekata vezano za Ministarstvo energetike, dok će ostatak novca, kaže, biti uplaćen kroz direktne budžetske podrške kako bi taj novac iskoristili za reforme koje preostaju do kraja 2027. godine. Ulaganje u infrastrukturu i tri projekta iz Ministarstva energetike će biti prvi pokazatelj spremnosti ove vlade da ulaže u infrastrukturu, a sa druge stane i reforme.
Na pitanje od čega će zavisiti isplata preostalih tranši, Gorčević ističe da je 383,5 miliona eura novac koji je obezbijeđen za Crnu Goru i on će, kaže, zavisiti od ispunjavanja reformi kojim smo se obavezali reformskom agendom.
- MEP će koordinirati cjelokupan proces unutar Vlade i obavještavati EK o ispunjenosti reformi i svih koraka kojima smo se obavezali. Moram da kažem da kao država kandidat imamo najambiciozniju reformsku agendu i reforme kojima smo se mi obavezali su one koje će nas približiti krajnjem cilju, a to je članstvo u EU. Sigurna sam da će tranša ići na osnovu rezultata odnosno na osnovu ispunjenosti obaveza koje imamo - kazala je Gorčević.
Poručuje da je stanje izvještaja u toku, te da je rok za njegovo slanje do 15. marta, nakon čega će u saradnji sa EK procijeniti koji su koraci sve ispunjeni a koji ne.
- Ukoliko neka reforma nije ispunjena u potpunosti ili djelimično, ne znači da novac namijenjen za određenu reformu nećemo dobiti. To znači da će taj novac biti uplaćen na račun Vlade Crne Gore i račun našeg trezora onog trenutka kada mi tu obavezu ispunimo. Naša obaveza će biti da dva puta godišnje šaljemo izvještaj o ispunjavanju svih reformi koje nedostaju - &nbsp;navela je Gorčević.
Istakla je da će prva naredna tranša biti nakon izvještaja koji Vlada dostavi u julu, sa presjekom na 30. jun, nakon čega slijedi izvještaj dva puta godišnje.
Crna Gora će morati da do kraja mjeseca ukloni dvije zemlje sa liste država sa bezviznim režimom kako bi dobila sredstva iz Plana rasta ove godine, naglasili su ranije iz Evropske komisije (EK). Gorčević je kazala da su imali niz razgovora sa EK kako bi objasnili zašto tu obavezu nijesu ispunili sada, nego to odlaže.
- Vodili smo se ekonomskim kriterijumima i obavezama koje imamo prema našim građanima, pred početak turističke sezone. Ta mjera neće biti ispunjena tokom prvog izvještajnog perioda, što ne znači da se neće otvoriti u narednom periodu i to će biti jedna od onih obaveza čiji iznos nećemo dobiti u julu već onog trenutka kada ispunimo taj kriterijum. Vjerujem da ovaj politički momenat pregovaranja dolazi upravo od strane turizma, i ovo je bila šansa da otvorimo granice za naše potencijalne turiste i da objasnimo zašto je turizam važan za Crnu Goru. Sigurna sam da ćemo naići na razumijevanje evropskih partnera, iz razloga jer su to stvari koje će biti jedan od uslova završnih mjerila za poglavalje 24, koje planiramo da završimo do 2027. godine- zaključila je ona.

Gorčević: Isplata prve tranše iz Plana rasta za Zapadni Balkan u narednim nedjeljama

Kada neko govori o Ekonomskom fakultetu, govori o generacijama profesora, saradnika i studenata koji su tokom 65 godina gradili društvo, ekonomiju i državu u kojoj danas živimo. To je institucija čiji su temelji postavljeni na izvrsnosti u naučnim istraživanjima i objektivnom pristupu interpretaciji teorije i empirije, poručila je profesorica Ekonomskog fakulteta dr Maja Baćović.
Ona je u objavi na poslovnoj mreži LinkedIn podsjetila da je ova akademska ustanova osnovana 1960. i da je dala značajan doprinos razvoju Crne Gore.
- Profesor ovog fakulteta bio je prvi rektor Univerziteta Veljko Vlahović, današnjeg UCG, i prvi predsjednik CANU - istakla je Baćović.
Ona ukazuje na činjenicu da su profesori i istraživači sa Ekonomskog fakulteta kroz IDEI pisali studije i razvojne politike koje su bile ključne za donosioca odluka u Crnoj Gori. Takođe, prije nego što je Monstat počeo da objavljuje podatke o bruto domaćem proizvodu (BDP), procjene koje su radili profesori i saradnici ovog fakulteta bile su korišćene kao zvanični podaci.
- Profesori i saradnici ovog fakulteta uradili su analizu na bazi koje je uveden, i kasnije odbranjen Euro u Crnoj Gori uoči potpisivanja Beogradskog sporazuma 2003. godine - &nbsp;naglasila je Baćović.
Ona dodaje da su eksperti Ekonomskog fakulteta svoje znanje utkali u ključne procese pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
- A da bismo postali dio evropske porodice, bilo je neophodno da prije toga vratimo državnost - precizirala je Baćović.

Baćović: Kada neko govori o Ekonomskom fakultetu, govori o generacijama koje su gradile društvo, ekonomiju i državu

Glavno ročište na suđenju po tužbi novinarke Tanje Pavićević protiv autorke propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalaknInsight Dušice Tomović, danas je u Osnovnom sudu završeno.
Jovanović i Tomović se do sada nijesu pojavile ni na jednom ročištu, a i današnju raspravu su namjeravale da odlože - nepojavljujući se, a prilažući preko svoje advokatice predstavku u kojoj su nanovo pokazale da je kritika vlasti i crkve za njih – ekstremizam.
Pavićević je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je, oslonivši se na „znanje lokalnih saradnica“, sačinio dva skandolozna izvještaja "Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu". Objavljeni su 16. i 30. novembra 2022. godine i u njima su Pavićević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski i nacionalni ekstremisti.&nbsp;
Advokatica tuženih kazala je da njene branjenice Jovanović i Tomović "nijesu mogle zbog obaveza da pristupe“, ističući da ne može decidno da se izjasni da li imaju namjeru da pred sudom daju iskaz u svojstvu parnične stranke „s tim što pretpostavlja da ukoliko to nijesu učinile do sada, da takve namjeru nemaju“.
Umjesto iskaza tuženih Jovanović i Tomović, koji su na prošlom ročištu tražili i advokat tužilje i sutkinja, tužene su neposredno prije početka današnjeg ročišta, preko svoje advokatice, dostavile podnesak u kojem optužuju Pavićević da je ekstremistkinja jer je bila na protestu Bogougodnica ispred Hrama u Podgorici, jer je potpisnica peticije protiv ustoličenja mitropolita SPC Joanikija, te zato što je bila na protestu ispred Vile Gorica uoči potpisivanja Temeljnog ugovora, ali i jer je bila na protestu podrške Bobanu Batrićeviću, iako se taj protest desio gotovo pola godine nakon što je objavljena skandalozna BIRN-ova mapa, a optužnica protiv univerzitetskog profesora „pala“.
Na skandalozne i nedokazane navode iz Birn mape su reagovale domaće i regionalne organizacije, kao i eksperti iz oblasti ekstremizma.
Jovanović i Tomović su u podnesku pomenule i dokument SOCTA, navodeći kako se u tom dokumentu navodi da je „procjena ozbiljnih i organizovanih prijetnji po bezbjednost u Crnoj Gori identifikovala prisustvo nekoliko radikalnih grupa u zemlji“, te da je Vlada Crne Gore 2022. godine izrazila zabrinutost zbog porasta vjerskog ekstremizma, ali da su „vlasti tada procijenile da je nivo prijetnje od terorizma u Crnoj Gori nizak“.
Sutkinja Radović je ponudila odlaganje završetka ročišta kako bi se tužilja upoznala sa navodima, ali je Pavićević to odbila i na licu mjesta dematovala navode uz jasnu konstataciju da tužene nijesu dostavile niti jedan dokaz o njenom bilo religioznom bilo nacionalnom ekstremizmu, te da sa svim što su činile i dalje čine pokušavaju da ograniče i ugroze njeno pravo na slobodu govora, kretanja, okupljajna, te da pominjanje SOCTA-e uz njeno ime daje osnov za novu tužbu.
- Kao što su javnost prije dvije godine zapljusnule dezinformacijama koje su demantovane, sada opet čine isto sa sudom, dostavljaju dezinformacije – kako bi odložile kraj suđenja - kazala je Pavićević.
Takođe, u podnesku su Jovanović i Tomović, reagujući na iskaz Pavićević dat na prošlom ročištu da ne bi uopšte reagovala da su njih dvije napisale kolumnu koja dozvoljava vrijednosne sudove, ustvrdile da „kolumna predstavlja jedan od novinarskih žanrova, isto kao i vijest, analiza, intervju, istraživanje“.&nbsp;
- Student prve godine novinarstva zna da postoje faktografski i analitički žanrovi. One su javnosti predstavile navodno faktografski žanr da bi se sada pozivale na vrijednosne sudove - pojasnila je Pavićević.
Nakon izjašnjenja Pavićević i čitanja dokaza dostavljenih uz tužbu, sutkinja je zaključila glavnu raspravu i prisutnima saopštila da će odluka biti donešena u zakonskom roku.&nbsp;
Prema Zakonu o parničnm postupku, sud će donijeti presudu najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave.
Pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se pet postupaka protiv autorki skandalozne BIRN-ove mape ekstremista za Crnu Goru, a u Sarajevu je protiv BIRN-a i direktora Denisa Džidića podnešeno osam pojedinačnih tužbi, od čega su 4 za sada dobile epilog u vidu sudske presude da su crnogorski građani oklevetani.

Tužene pokušale da odlože suđenje; bez pojavljivanja kroz podnesak iznijele nove skandalozne tvrdnje

NATO bi mogao biti u svojim posljednjim danima, upozorio je bivši komandant savezničkih snaga, dok Amerika pokazuje kolebljivost u svojoj posvećenosti transatlantskom savezu.
Admiral Džejms Stavridis, Amerikanac koji je služio kao NATO komandant za Evropu od 2009. do 2013. godine, rekao je da bismo mogli svjedočiti „posljednjim danima“ saveza i početku nove „Evropske ugovorne organizacije“.
Insistiranje Donalda Trampa da evropski lideri povećaju svoje budžete za odbranu, u kombinaciji s njegovim sukobom s Volodimirom Zelenskim u Ovalnom kabinetu, izazvalo je zabrinutost među članicama saveza.
- Mogli bismo gledati posljednje dane NATO-a. Ovo je suštinsko pitanje: koga ćete podržati? Demokratiju koja je pod napadom ili diktatora u Moskvi? Ovo će zabiti klin duboko u srce saveza i preliti se dalje od Ukrajine - na pitanje da li se Sjedinjenim Državama može vjerovati kao partneru. Mogli bismo vidjeti kraj NATO-a i početak nečega što bi se moglo nazvati Evropskom ugovornom organizacijom (ETO) - rekao je admiral Stavridis za CNN.
Njegovi komentari dolaze uoči samita u Londonu danas popodne, gdje se okupljaju generalni sekretar NATO-a, Volodimir Zelenski i drugi evropski lideri.
Razgovori, koje je planirao britnaksi premijer Kir Starmer kako bi informisao svoje kolege o razgovorima sa Trampom, zasjenjeni su eksplozivnim sastankom američkog predsjednika i Zelenskog u Bijeloj kući u petak.
Zelenski je stigao u Vašington kako bi potpisao sporazum o mineralima s predsjednikom, ali su razgovori propali nakon što je ukrajinski lider problematizovao pokušajie nove američke administracije da se upusti u diplomatiju s Rusijom.
Admiral Stavridis je rekao da će Moskva „otvoriti najbolje flaše votke“ u slavlju nakon ovog sukoba, koji će, kako je naglasio, biti crveni alarm za evropske članice NATO-a.
- Donald Tramp je jasno dao do znanja da ne želi imati nikakvu ulogu u pomaganju Ukrajini u budućnosti. To je geopolitička greška epskih razmjera. Sada će se u Evropi upaliti alarmi – moraće da preuzmu odgovornost. Da sam Evropljanin, sada bih govorio: moram povećati izdvajanja za odbranu, moram osnažiti svoje evropske odbrambene kompanije, moram izgraditi evropske oružane snage, moram uspostaviti komandnu strukturu izvan NATO-a - rekao je admiral.
U proteklim nedjeljama spekulisalo se o tome da li Tramp planira povući SAD iz NATO-a, čiji je Amerika osnivač.
Predsjednik Tramp je više puta pozivao članice da povećaju vojnu potrošnju na dva odsto BDP-a, upozoravajući tokom izborne kampanje da bi ohrabrio Rusiju da „radi šta god hoće“ zemljama NATO-a koje ne ispune svoju finansijsku obavezu.
U posljednjem mjesecu, Tramp je dodatno pojačao svoje zahtjeve, podstičući članice NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu čak na pet odsto BDP-a.
Očekuje se da će samitom u Londonu dominirati rasprave o potrebi za većom evropskom odbrambenom saradnjom, usljed straha da savez više ne može računati na podršku SAD.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je spreman „otvoriti raspravu“ o mogućem budućem evropskom nuklearnom odvraćanju, nakon zahtjeva Fridriha Merca, budućeg njemačkog kancelara.
U međuvremenu, Merc je naglasio potrebu da kontinent brzo djeluje kako bi „postigao nezavisnost“ od Sjedinjenih Država po pitanju odbrane.

Moguće je da svjedočimo posljednjim danima ovog vojnog saveza i rađanju ETO-a

Ponašanje Trampa i Vensa prema Zelenskom u Bijeloj kući i podrška Zaharove njima dvojici, može se uporediti sa tretmanom češkog predsjednika (Emila) Hahe, od strane Ribentropa, Geringa i Himlera 1939, kada su ga nacisti maltretirali čitavu noć - udarali, šamarali, pljuvali, boli injekcijama sa drogom, da bi ujutro, potpuno slomljen, potpisao ugovor o protektoratu i okupaciji Češke od Trećeg rajha. To je i u Nirnbergu kvalifikovano kao zločin protiv mira – ocijenio je bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava prof. dr Nebojša Vučinić za Portal ETV.&nbsp;
U Bijeloj kući u Vašingtonu 28. februara sastali su se američki i ukrajinski predsjednici Donald Tramp i Volodimir Zelenski, međutim, mediji koji su prisustvovali sastanku, prenijeli su mučne scene drskih, arogantnih pokušaja Trampa i njegovog potpredsjednika Džeja Di Vensa da ponize i zastraše Zelenskog.
Sve je počelo kada je Zelenski kazao Trampu da se s „ubicom“ ne smije ići na kompromise i da su potrebne garancije za dugotrajan mir između Ukrajine i Rusije, na što je Tram odgovorio da ne želi da govori ružne stvari o Vladimiru Putinu (predsjednik Rusije), jer će to otežati pregovore.&nbsp;
Zelenski je u Americi boravio kako bi sa Trampom potpisao sporazum o rijetkim mineralima, koje bi eksploatisala Amerika, a Ukrajina zazvrat dobila njenu zaštitu u pregovorima sa Putinom za prekid agresije na ovu zemlju.&nbsp;
Potpredsjednik SAD-a Vens optužio je Zelenskog da ne pokazuje poštovanje, da se prepire i agituje pred američkim medijima, te konstatovao da su mu komentari nepristojni.&nbsp;
- Jeste li ijednom rekli hvala – kazao je Vens.
Tramp je ponavljao Zelenskom da mu je zemlja u velikoj nevolji. Nije mu dozvolio da mu odgovori uz konstataciju: „Ne, ne, mnogo ste pričali“.
- Ne dobijate ovo. Imate prokleto dobre šanse da izađete dobro zbog nas - rekao mu je Tramp, uz konstataciju da su Ukrajini, „preko ovog glupog predsjednika /Džo Bajdena/“ dali „350 milijardi dolara“...
Tramp je insistirao da Zelenski mora da se dogovori s Rusijom – „ili smo van toga“, optužujući ga da nije dovoljno zahvalan na vojnoj i političkoj podršci SAD, te da se „kocka s Trećim svjetskim ratom“.
Sastanak je prekinut, sporazum nije potpisan i Zelenski je napuštio Ameriku.&nbsp;
Ubrzo se oglasila portparolka ruske diplomatije Marija Zaharova ističući kako su Tramp i Vens pokazali „uzdržanost“ u verbalnom obračunu sa Zelenskim, kojeg je nazvala „ološem"“.
Evropske zemlje, poslije ovog skandaloznog sastanka, stale su uz Ukrajinu i Zelenskog.
U Londonu je juče održan evropski mirovnom samit, a razgovaralo se o bezbjednosnim garancijama koje evropski kontinent može da ponudi Kijevu u slučaju prekida vatre sa Rusijom.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute, sinoć je, nakon samita, novinarima rekao da saveznici žele „osigurati da Putin nikada, nikada više ne pokuša napasti Ukrajinu“.
- To znači da će u Ukrajini biti prisutni evropski vojnici kako bi bili sigurni da se taj mir održava i da je održiv, da je postojan, trajan - naveo je Rute.
U nekoliko gradova u SAD juče su održani proukrajinski protesti.

Vučinić: Nacisti maltretirali Hahu, kao Tramp i Vens Zelenskog

Ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio. &nbsp; Istinu o ratu Ukrajini predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je oteo i hladnokrvno strijeljao, pred televizijskim kamerama, u direktnom prenosu. A Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, zemlje-heroja koja teško krvari pod ruskom agresijom pune tri godine, bezočno je pokušao da predstavi kao diktatora koji bahato provocira treći svjetski rat. &nbsp; NEOSJETLJIVOST NA UŽAS Trampa, baš kao i potpredsjednika Vensa, nije dodirniula mučna ukrajinska priča. Nijesu željeli da znaju išta o masovnom masakru u Buči, toj monstruozno planiranoj likvidaciji staraca, žena, đece; o masovnim grobnicama o Izjumu, o mučionici i stratištima u Hersonu... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc" data-rendition-name="original" width="1024" height="684" loading="lazy" alt="UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči "> <figcaption>UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči(Photo: UGC)Copyright 2022 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Nije njih dvojicu bilo briga - ni za dugotrajnu opsadu i stravično ubijanje Marijupolja; za raketni napad na dječju bolnicu u Kijevu, za granatiranje Željezničke stanice u Kramatorsku; za Bahmut, Andrijevku, Pokrovsk, za još desetine i desetine gradova i sela, sprženih u ruskoj agresiji... Na kraju, nije ih bilo briga za sudbinu hiljada ukrajinske đece koje su ruski vojnici oteli i odveli ih, tamo neđe u nedođiju ogromne ruske stepe... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj"> <figcaption>SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Taj 1. mart, taj razgovor u Vašingtonu, u Ovalnom kabinetu, tužan je dan za Sjedinjene Američke Države, ali i za demokratski svijet. Zgaženi su principi na kojima se decenijama i decenijama formirala velika američka nacija, još od vremena Deklaracije o nezavisnosti. &nbsp; Razbucana je u paramparčad ona, dugo formirana, slika američkog predsjednika kao lidera slobodnog svijeta. I još gore: ugušena je nada da će oni kojima funkcija daje veliku moć, znati da je koriste u cilju humanosti a ne golog interesa, ličnog ili grupnog ili državnog... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24" data-rendition-name="original" width="495" height="369" loading="lazy" alt="NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp"> <figcaption>NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da, ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio: predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp otvoreno je pokazao da, osim za svoj interes, predano radi i za interes ruskog predsjednika Vladimira Putina. &nbsp; Neki su to besramno žrtvovanje ukrajinskog naroda i ukrajinske države poredili sa onim evropskim ćutanjem pred Drugi svjetski rat. Kada su 1938. godine, prestrašene Velika Britanija i Francuska nacističkoj Njemačkoj predale veliki dio Čehoslovačke, čiji je predsjednik Emil Hala tada doživio srčani udar tokom razgovora sa Adolfom Hitlerom. &nbsp; Ipak, Trampovo i Vensovo postupanje nije bilo farsično ponavljanje istorije nego brutalna trgovina tuđim ljudima i tuđom državom. I sve to kao nekakav bestijalni politički rijaliti: htjeli su pred kamerama da ponize i ucijene Zelenskog i tako ga slome prije stvarnih razgovora ili pregovora. &nbsp; I, možda će se, nakon onog udesa u Ovalnom kabinetu, tek sada neki Amerikanci prisjetiti riječi predsjedničke kandidatkinje Kamale Haris koja je prije četiri mjeseca tvrdila da će Tramp pokušati da primora Ukrajinu da se preda u borbi protiv ruskog agresora. &nbsp; ,,Vidjećete, Putin će sjedjeti u Kijevu, ako Tramp pobijedi“, poručila je Haris prošlog oktobra. &nbsp; UKRAJINSKA VJEČNA ,,ČERVENA KALINA" Ne, neće se to desiti. Ukrajina nikada neće dopustiti da postane država-rob. Prije će nestati u plamenu borbe za svoju slobodu. Posred Vašingtona, Volodimir Zelenski je pokazao da je istinski predstavnik jednog istinski hrabrog, herojskog naroda. &nbsp; I sigurno je: ona pod okupacijom povijena červena kalina - cvijet koji tako jasno simbolizuje nezavisnost Ukrajine i samobitnost ukrajinskog naroda – uzdignuće se opet. I to s proljeća, baš kao u slavnoj pjesmi, i baš na nepreglednim ukrajinskim poljima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae" data-rendition-name="original" width="166" height="304" loading="lazy" alt='UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina" '> <figcaption>UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ukrajinska pjesma o červenoj kalini bila je zabranjena od 1919. do 1991. godine. Pa je preživjela I dočekala nove generacije spremne da se bore za svoju slobodu i slobodu domovine. I tako je Zelenski ostavio putokaz za nove generacije Ukrajinki i Ukrajinaca. &nbsp; Ili, što bi naš veliki pjesnik rekao: na groblju će iznići cvijeće za daleko neko pokoljenje. &nbsp; Ta budućnost osvojene slobode, izvojevane uz ogromne žrtve, ne smije da zamagli vidik sadašnjosti novog vremena koje rađaju Tramp i trampisti. Teškog vremena. Dešavanja u Vašingtonu pokazuju tektonski poremećaj koji desničarsko nastrojeni, sebi i svom biznisu okrenuti, pohlepni tim Donalda Trampa izaziva na svjestkoj političkoj sceni. TEŠKO PITANJE ZA CRNOGORSKO DRUŠTVO A za Balkan, pa naravno i za Crnu Goru, otvara se pitanje: ako jedna velika zemlja od 44 miliona građana može biti bizaran ulog u nemoralnoj trgovini Trampa i Putina, kako će se ta nova uloga Sjedinjenih Američkih Država odraziti na pozicije malih država na zapadnom Balkanu, poput Crne Gore ili Bosne i Hercegovine ili Makedonije? Država koje su već bile meta imperijalnih politika. &nbsp; Nije to naučna fantastika. Sjećate se, nedavno, one velike, prljave igre oko projekta ,,Otvoreni Balkan”, tobožnje zamisli o tobožnjem jedinstva balkanskih država? U stvari: novom pokušaju realizacije starih planova o stvaranju Velike Srbije i Albanije na Zapadnom Balkanu. Samo, ovog puta ne ratom, nego kroz varke međunarodne politike. &nbsp; I baš kako su u Crnoj Gori mnogi ćutali juče, ćute i danas. Na skaradnu predstavu iz Bijele kuće, osim hitre i precizne reakcije bivšeg predsjednika Mila Đukanovića i jedva čujne polurečenice aktuelnog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića – većinska crnogorska vlast je većinski šutala. &nbsp; Ćutnja predsjednika Skupštine Andrije Mandića je sasvim razumljiva: četničkom vojvodi, koji se upinje da Crna Gora bude dio srpskog sveta, sasvim odgovara da Ukrajina što prije postane dio ruskog sveta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt=',,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"'> <figcaption>,,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  A zašto danima ćuti govorljivi premijer i lider PES-a Milojko Spajić? Moguće da ga baš briga za Zelenskog, jer u sebi još pjeva onu ,,Gad bless America” posvećenu inauguraciji Trampa. Ili ga, što je najbliže istini, ne interesuje ona Crna Gora koja ne služi njegovim ličnim interesima ili interesima velikosrpske politike kojoj on vjerno služi kao premijer? &nbsp; Principi ga, svakako, odavno ne sputavaju, ako su ikad. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84" data-rendition-name="original" width="864" height="486" loading="lazy" alt="UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke "> <figcaption>UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Baš kao i Ervina Ibrahimovića, potpredsjednika Vlade i lidera Bošnjaka. I on uporno ćuti. Mada, tu je šutnju najlakše objasniti jednim stihom Blaševićeve pjesme: ,,...vlast je vlast, a čast je čast”.&nbsp; Predsjednik Bošnjačke stranke izgleda ne prihvata da su ta dva pojma u istoj liniji prioriteta. &nbsp; Žalosna je istina o stvarnoj politici aktuelne većine u parlamentarnoj većini: ćutanje na nepravdu koja se čini Zelenskom i Ukrajini je znak odobravanja Trampove politike. &nbsp; Zato je sada na potezu građanska Crna Gora koja ne smije da ćuti. Samo da vidimo: kolika je ta i koliko je glasna ta građanska Crna Gora? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Borančić: Dodik umiješan u prljave afere, najmanje brinuo o svom narodu

Tagovi

Picula: Zabrinuti smo zbog dešavanja u Ustavnom sudu

Za stipendije i studentske kredite u martu 835.670 eura, isplata počinje danas

Gorčević: Isplata prve tranše iz Plana rasta za Zapadni Balkan u narednim nedjeljama

Baćović: Kada neko govori o Ekonomskom fakultetu, govori o generacijama koje su gradile društvo, ekonomiju i državu

PRATITE TVe UŽIVO