Lider vladajuće koalicije u Republici Srpskoj Milorad Dodik izjavio je danas da su za njegovu stranku predsjednički izbori gotovi i da neće biti ponovljeni u Doboju, Zvorniku i Laktašima, što zahtjeva opozicija koja tvrdi da je u tim gradovima bilo izborne krađe.
- Odbacujemo tvrdnje opozicije za mjesta u kojima smo dobili značajan broj glasova. Ne sporimo da smo u Banjaluci izgubili sa 14.000 razlike i ne tražimo da se ponove izbori u Banjaluci. Ali neće se desiti ponavljanje izbora u Doboju, za nas su izbori završeni i tačka - rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.
Dan poslije vanrednih izbora, na kojima kandidat vladajuće koalicije Siniša Karan vodi protiv kandidata opozicije Branka Blanuše, Dodik je kazao da opozicija ne bi pobijedila ni kad bi izbori u Doboju bili ponovljeni.
Dodik je naveo da je Blanuša, koga je predložila Srpska demokratska stranka (SDS), blizu Karana, jer je za njega glasalo 20.000 Bošnjaka iz Republike Srpske.
On je optužio opozicione stranke da su uz pomoć Bošnjaka i visokog predstavnika Kristijana Šmita imale namjeru da dobiju mjesto predsjednika Republike Srpske, ali je dodao da im to "nije uspjelo".
- Znali smo prije izbora da opozicija može da dovuče od 18.000 do 20.000 glasova Bošnjaka, koji su glasali za njihovog kandidata Blanušu i time učinili ove izbore neizvjesnijim. Bošnjaci su imali mogućnost da glasaju i da napakoste Republici Srpskoj i to su i uradili - dodao je Dodik.
Kazao je i da za pobjedu Karana, koga je predložila ta stranka, "može da zahvali i tome što je Donald Tramp postao predsjednik SAD".
On je rekao da u SNSD "nijesu naročito raspoloženi zbog izborne pobjede" i najavio da će ubuduće drugačije pristupiti izborima, navodeći da treba utvrditi zašto veliki broj građana nije želio da glasa. Izlaznost je bila oko 37 odsto.
- Vidjećemo gdje je bio problem. Nama ljudi sa terena govore da ljudi nisu željeli da izađu, jer su smatrali da nije fer da izađu zbog onog što se desilo predsjedniku (meni), da su izbori nametnuti od Šmita ili da su rezignirani. Vidjećemo da li je to tako - rekao je Dodik.
Prema preliminarnim nepotpunim rezultatima vanrednih izbora za predsjednika Republike Srpske, koje je saopštilla Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH), Karan je osvojio oko 8.500 glasova više od Blanuše.
Opoziciona SDS je saopštila da ne priznaje pobjedu Karana, jer ima "eksplicitne dokaze" da je u Doboju, Zvorniku i Laktašima bilo izborne krađe, i da će od CIK BiH tražiti da izbori budu ponovljeni u ta tri grada.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dodik: Za nas su izbori završeni, neće biti ponovljeni u Doboju, Zvorniku i Laktašima

Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini oštro je osudila sve oblike govora mržnje i podjela, uključujući i nedavne islamofobne izjave Milorada Dodika na predizbornom skupu u Istočnom Sarajevu.
Kako su u Misiji naveli u odgovoru za Radio Slobodna Evropa, takve poruke "produbljuju nepovjerenje, podstiču netrpeljivost i ugrožavaju suštinu suživota koje Bosna i Hercegovina predano gradi".
- Govor mržnje i podsticanje na mržnju ne smiju ostati bez odgovora. Pozivamo nadležne pravosudne i regulatorne institucije, uključujući tužilaštva i Centralnu izbornu komisiju, da djeluju brzo i odlučno, u skladu sa svojim mandatima- ističu u OSCE-u na upit RSE.
Misija naglašava da javne ličnosti imaju posebnu odgovornost da unapređuju dijalog i povjerenje, a ne da podstiču neprijateljstvo, posebno u jeku kampanje za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske, zakazane za 23. novembar.
Na predizbornom skupu Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Istočnom Sarajevu 10. novembra Dodik je poručio da taj grad "ne smije dozvoliti dodatnu islamizaciju", da "nismo ista vjera" i da "niko ne laže gore i više od Turčina".
Dodao je i da se "moramo suprotstaviti velikom muslimanskom nacionalizmu, koji predstavlja reinkarnaciju političkog islama".
Zbog tih izjava, više prijava je upućeno Tužilaštvu BiH, koje je predmet proslijedilo Okružnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu.
Centralna izborna komisija BiH pokrenula je postupak 11. novembra, ali odluka još nije donesena.
Iz Misije OSCE-a za RSE su ocijenili da je govor mržnje u BiH rasprostranjen i da reakcije institucija ostaju neujednačene, uz "izražen stepen nekažnjivosti, naročito u slučajevima koji uključuju visokorangirane javne ličnosti".
Takva selektivna primjena pravde, upozoravaju, "stvara percepciju da se govor mržnje toleriše, podriva povjerenje javnosti u institucije i jača osjećaj da su neki iznad zakona".
Dodik se nije izvinio zbog izjava koje su izazvale brojne osude, a iz SNSD-a nisu željeli komentarisati situaciju.

OSCE osudio Dodikov govor mržnje, traži brzu reakciju institucija

Bivši sam predsjednik i budući predsjednik čim bude prilike da se ponovo kandidujem, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.
“Ne povlačim se, jer bi to značilo priznanje međunarodnog intervencionizma i gubitak uticaja naše stranke. Moja partija dobija izbore, dobiće i ove, dobiće sljedeće”, rekao je Dodik.
Podsjećamo, Centralna izborna komisija BiH donijela je odluku o prestanku mandata Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske.
Ova odluka CIK-a uslijedila je nakon što je Apelaciono odjeljenje Suda BiH potvrdilo prvostepenu presudu protiv Dodika kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija.
Dodik je komentarisao pitanje sankcija i međunarodnog pritiska, te rekao da skidanje sankcija je dokaz da su prethodne bile politički motivisane.
“Podržali smo ekipu predsjednika Trampa i gradili prijateljstva sa ljudima koji su prethodno bili u opoziciji, i to nam je omogućilo da bolje razumijemo vrijeme i događaje koji dolaze”, rekao je Dodik i dodao:
“Bio sam u Moskvi kada su SAD skinule sankcije, proslavili smo u restoranu uz srpsku muziku”.
Dodik je istakao da se ne povlači sa političke scene, uprkos pritiscima i pokušajima da mu se ograniči djelovanje.
“Ne, naravno, nigdje se ne povlačim. Ako bih se povukao, morao bih da priznam da je pobijedio Šmit, međunarodni intervenizam koji je tamo veoma prisutan, i da su muslimani u Bosni i Hercegovini pobijedili. To su veliki izazovi”, rekao je Dodik, prenosi Euronews.
Dodao je da Šmit donese odluku, a muslimani u Sarajevu to uzmu kao zakon, izaberu tužioca i sudija iz svog ambijenta koji me tuže i koji me presuđuju.
“I sad ja treba da se s njime pomirim. Neću i nisam se pomirio”, zaključio je Dodik.

Dodik: Bivši sam predsjednik, ali i budući čim bude prilike da se kandidujem

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine odlučila je da po službenoj dužnosti pokrene postupak protiv Milorada Dodika zbog govora mržnje tokom jučerašnjeg govora u Istočnom Sarajevu, potvrđeno je danas za BHRT.
Podsjeća se da je Dodik je u govoru vrijeđao Bošnjake nazivajući ih „amebama“ i pozivao Srbe da ne dozvoljavaju, kako je rekao, islamizaciju Istočnog Sarajeva kao „srpskog grada“, jer „nisu isti narod“.
Kolegijum Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (BiH) osudio je javni istup Dodika u kojem je vrijeđanjem Bošnjaka raspirivao međunacionalnu netrpeljivost.
- Ovakav govor predstavlja klasičan primjer govora mržnje, direktno podriva ustavni poredak i osnovne vrijednosti na kojima počiva Bosna i Hercegovina: mir, suživot i međusobno poštovanje svih naroda i građana - poručio je Kolegijum Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH.
Kolegijum je podsetio da javni funkcioneri, a naročito oni koji obavljaju ili su obavljali najviše državne i entitetske funkcije, imaju posebnu odgovornost da svojim izjavama i djelovanjem doprinose smirivanju tenzija, izgradnji povjerenja i jačanju demokratskog društva.
Kako su naveli, Kolegijum očekuje od nadležnih pravosudnih institucija da hitno ispitaju okolnosti i sadržaj Dodikovog istupa i da, u skladu sa zakonom, pokrenu odgovarajuće postupke zbog širenja govora mržnje i podsticanja netrpeljivosti.

CIK BiH pokrenuo postupak protiv Dodika zbog govora mržnje

Ustavni sud Bosne i Hercegovine nije usvojio 4. novembra apelaciju Milorada Dodika protiv presude Suda BiH, kojom je 1. avgusta pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
Dodikov advokat Goran Bubić tada je najavio da će biti podnesena apelacija Ustavnom sudu BiH, navodeći da su ti koraci neophodni za eventualno obraćanje Evropskom sudu za ljudska prava.
Dodik je proglašen krivim jer je potpisao ukaze o proglašenju zakona koje je visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt), ranije poništio.
Tim zakonima, zakonodavni organi Republike Srpske pokušali su spriječiti sprovođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji ovog entiteta.
Drugooptuženi u postupku, Miloš Lukić, vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS, koji je objavio sporne zakone, oslobođen je krivice u prvostepenom postupku, što je potvrdilo i apelaciono vijeće.
Šta se navodi u odluci Ustavnog suda BiH?
Ustavni sud je zaključio da nije došlo do povrede prava na pravično suđenje, niti drugih prava garantovanih Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Sud je odbacio i apelaciju protiv odluka Centralne izborne komisije (CIK) i Suda BiH o prestanku Dodikovog mandata, ocijenivši da se te odluke ne odnose na građanska prava i obaveze, niti na krivičnu optužbu u smislu člana 6. Evropske konvencije.
CIK je Dodiku oduzeo mandat sredinom avgusta, nakon što je presuda protiv njega postala pravosnažna.
Ustavni sud je naveo da je CIK postupao po službenoj dužnosti, u skladu sa Izbornim zakonom BiH, te da osporenim odlukama nije odlučivano o ustavnosti rada Suda BiH, zbog čega se ne može govoriti o povredi prava na pravično suđenje.
U vezi sa navodima o kršenju Evropske konvencije o ljudskim pravima, Sud je istakao da je krivično djelo za koje je Dodik osuđen jasno definisano zakonom, te da je zakon koji je donio visoki predstavnik pravno valjan i dio domaćeg pravnog sistema.
Sud je podsjetio da ovlašćenja visokog predstavnika proizlaze iz Aneksa X Dejtonskog sporazuma, rezolucija Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija i Bonske deklaracije, te da nijesu podložna kontroli Ustavnog suda.
Ustavni sud je odbacio i navode o pristrasnosti sudije u predmetu, navodeći da je javnost suđenja bila obezbijeđena, te da je apelant imao pravičan postupak.

Ustavni sud BiH odbio apelaciju Milorada Dodika

Milorad Dodik i Željka Cvijanović ostaju pod sankcijama Velike Britanije. Ovo se navodi u odgovoru Ministarstva vanjskih poslova Velike Britanije za Radio Slobodna Evropa na upit da li će ova zemlja ukinuti sankcije predsjedniku Saveza nezavisnih socijaldemokrata i članici Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Njihov odgovor dolazi dan nakon što je Kancelarija za kontrolu stranih sredstava Ministarstva finansija Sjedinjenih Država (OFAC) uklonila sa liste sankcija Dodika, Cvijanović, te još 48 članova Dodikove porodice, njihove firme i bliske saradnike.
U odgovoru britanskog ministarstva se navodi da režim sankcija Ujedinjenog Kraljevstva omogućava uvođenje sankcija onima koji podrivaju ili ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, međunarodni subjektivitet ili ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
- Milorad Dodik i Željka Cvijanović i dalje su pod sankcijama zbog takvih postupaka. Sankcije imaju svoju svrhu. Nadamo se da će Milorad Dodik i Željka Cvijanović promijeniti svoj dosadašnji kurs i pokazati suštinsku posvećenost poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i državnih institucija Bosne i Hercegovine- navodi se u odgovoru za RSE.
Velika Britanija je 11. aprila 2022. godine objavila da je sankcionisala Milorada Dodika i Željku Cvijanović zbog, kako je rečeno, pokušaja da naruše legitimitet i funkcionalnost države BiH.
Sankcije, koje uključuju zabranu putovanja i zamrzavanje imovine, prve su u okviru režima britanskih sankcija za BiH, navedeno je tada iz britanske vlade, uz naglašavanje da to "nisu sankcije protiv Republike Srpske, niti njenih građana".
Britanske sankcije znače da Dodik i Cvijanović ne mogu putovati u Ujedinjeno Kraljevstvo niti koristiti ili pristupiti bilo kojoj imovini koju eventualno posjeduju u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Kako je navedeno u odluci britanskih vlasti, "ohrabreni ruskim podrivanjima međunarodnog sistema", Dodik i Cvijanović su iskoristili svoje pozicije vlasti kako bi forsirale de facto secesiju Republike Srpske – jednog od dva entiteta Bosne i Hercegovine – što je direktno u suprotnosti sa ustavom države.
- Milorad Dodik je pokrenuo akciju za povlačenje Republike Srpske iz ključnih državnih institucija, koristeći razdornu, opasnu, nacionalističku retoriku, narušavajući domaći i regionalni mir i podstičući etničku mržnju i poricanje genocida. U međuvremenu, u oktobru 2021. godine, Željka Cvijanović je iskoristila svoju kancelariju kako bi podnijela nacrte zakona u Republici Srpskoj kojima se nastojalo prenijeti državne nadležnosti na entitetski nivo. Cvijanović je javno veličala ratne zločince i negirala genocid u Srebrenici- navodi se u dokumentu britanske vlade.
U vrijeme uvođenja sankcija, Dodik je bio član Predsjedništva BiH, a Cvijanović predsjednica RS.

Velika Britanija neće ukinuti sankcije Miloradu Dodiku i Željki Cvijanović

Sve se češće i sve glasnije govori o tome da je na liniji Vučić - Dodik puklo. Iako sada već bivši predsjednik Republike Srpske sve demantuje i tvrdi da je riječ o izmišljotini, te da je Vučić njegov brat, predsjednik Srbije juče je prilično oštro i nimalo bratski reagovao na izjavu Dodika da njemu ni Amerika, ni Brisel, ni Moskva, ali ni Beograd ne određuju politiku. I u Banjaluci, sve se više govori o tome da je Dodik okrenuo leđa Vučiću.
- Može jedno rukovanje, molim vas- kaže jedan fotoreporter Dodiku i Vučiću tokom jednog od njihovih susreta.
Ne jedno, nego može i ima tih rukovanja koliko hoćete, i zagrljaja i poljubaca, svečanih i iznad svega srdačnih dočeka. Nije bilo važnijeg događaja, a da uz predsjednika Srbije Aleksandra Vučića nije stajao i lider Srba iz Republike Srpske Milorad Dodik. Zajedno su otvarali auto-puteve, stadione i sajmove, zajedno mitingovali i slavili izborne pobjede SNS-a, a koliko su tek kamena temeljaca položili zajedno.
Zvanično, posljednji put videli su su se u Beogradu 8. septembra u susretu koji je Vučić na Instagramu opisao kao "bratski". Ali otad od brata iz RS ni pisma ni razglednice. Ni da čestita Mile 17. rođendan SNS-u, ni da im čestita slavu, kako je prethodnih godina radio. I zato se opravdano postavlja pitanje je li pukla ljubav između Vučića i Dodik?
Jer kao grom iz vedra neba odjeknula je jučerašnja vijest da je Amerika ukinula sankcije Miloradu Dodiku, članovima njegove porodice, njegovim firmama i bliskim saradnicima. Ukidanje sankcija dolazi kao plod dogovora SAD-a i Dodika da se, nakon pravosnažne presude, povuče s funkcije predsjednika RS, i da skupština poništi sporne zakone koje je donijela upravo na Dodikovu inicijativu i na osnovu kojih je Dodik i osuđen. Za ovaj Dodikov "salto mortale" Vučić, navodno, nije znao.
- Milorad Dodik je ovo uradio i bez znanja i bez odobrenja Vučića i to je nešto što je izazvalo bijes i negodovanje Aleksandra Vučića, turbulencije i tenzije- kaže opozicioni poslanik u skupštini Republike Srpske Nebojša Vukanović.
Sagovornik N1 tvrdi da je tenzično bilo i prije nekoliko dana u Banskom Dvoru, kada je poslije Svečane akademije došlo do verbalnog obračuna i razmjene psovki, navodno pošto je predsjednik SNS-a Miloš Vučević Dodiku rekao da je "lako kapitulirao".
- Kako god ko hoće nek tumači, ja nemam razlog da se pravdam, ja sam ponosan jer sam izabrani predsjednik RS, a to šta ko misli ovdje u Beogradu, to je neka druga priča. Moju političku karijeru određujem ja i narod koji za mene glasa. Neće je određivati ni američka administracija, bilo koja, niti briselska, niti će je određivati Moskva, niti Beograd"-rekao je Milorad Dodik.
Ja nemam ništa protiv kada odlučuje naš narod iz RS-a, ne vidim u tome nikakav problem i u tome se vjerovatno razlikujemo. Beograd nema tu vrstu kompleksa i frustracija, nama je drago kada ljudi iz Banjaluke, Bijeljine, Trebinja ili bilo kog drugog mjesta imaju nešto da nam poruče i kažu. Žao mi je ako se oni osjećaju ugroženo od Beograda pošto smo dali sve od sebe da samo ćutimo, slušamo i pomažemo, ali šta da radite, reagovao je Vučić.
Za N1 opozicioni poslanik iz Banjaluke kaže "Dodik se prestrojava, jer vidi da Vučiću ističe rok trajanja".
- On je to i ranije radio. Bio je vjeran i Miloševiću jedno vrijeme, pa Đinđiću, pa Koštunici, pa Tadiću, vrijeđao je Vučića i Nikolića i nazivao ih pobačajima, dok je podržavao Tadića i čim je ovaj pao s vlasti - odmah se prestrojio. Tako da možda je sada na mig Amerikanaca ili nekih drugih Dodik malo ranije počeo da se prestrojava, misleći da je Vučiću vrijeme isteklo. I vidjećemo kakav će biti odgovor Beograda- kaže Nebojša Vukanović.
Sve priče koje kruže o navodnoj svađi između mene i Aleksandra čista su izmišljotina, odgovara Dodik. Vučić je, kaže, njegov brat, a bratstvo se ne mjeri politikom, već povjerenjem, a njihovo je, konstatuje Dodik, neupitno.

Da li je "puklo" na liniji Beograd-Banjaluka: "Dodik se prestrojava, jer vidi da Vučiću ističe rok trajanja''

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik oglasio se danas nakon što su mu ukinute američke sankcije.
Dodik je kazao da je zahvalan američkom predsjedniku Donaldu Trampu i njegovim saradnicima što su, kako tvrdi, „ispravili veliku nepravdu nanesenu Republici Srpskoj, njenim predstavnicima i njihovim porodicama“, a koju su, kako navodi, „napravile Obamina i Bajdenova administracija“.
- Odluka o ukidanju sankcija nije samo pravna, već i moralna rehabilitacija istine o Republici Srpskoj i svima koji joj časno služe. Još jednom se pokazalo da je sve ono što je izgovoreno protiv nas bila laž i propaganda, na kojima je izgrađen veliki nered koji je stvorio Kristijan Šmit – nered koji se sada mora počistiti - naveo je Dodik.
Dodao je da „onima koji su ovih godina likovali i vjerovali u tuđe laži može oprostiti sve, osim godina koje su izgubili zato što su vjerovali da će Republika Srpska pasti“.
- Danas je jasno da nikada neće pasti - istakao je Dodik.
Podsjećamo, Ministarstvo finansija i trezora Sjedinjenih Američkih Država (OFAC) donijelo je odluku o ukidanju sankcija za više osoba iz Republike Srpske, među kojima su i najbliži saradnici Milorada Dodika, kao i kompanije povezane s njim.

Dodik nakon ukidanja sankcija: Zahvalan sam Trampu, ispravljena je velika nepravda

Bivši predsjednik bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik ne može biti ni predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
To je saopšteno sarajevskom portalu Raport iz Suda Bosne i Hercegovinje (BiH). 
 
Pošto je Dodik pravosnažnom presudom Suda BiH, objavljenom 1. avgusta, osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske, Sud je objasnio da se „prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja, kao pravna posljedica osude, odnose na prestanak službene dužnosti i rada ili zaposlenja u pravnom subjektu, nezavisno od načina finansiranja“.
To znači da ako se SNSD i ne finansira iz budžeta, Dodik ne može biti predsjednik te političke partije.
Sud BiH je objasnio i da po Članu 7. Zakona o političkim organizacijama, političke organizacije imaju svojstvo pravnog lica.
Sud je naveo da se, po Krivičnom zakonu BiH, službenim licem, osim ostalih, smatra i lice „koje uz naknadu ili bez naknade obavlja određenu službenu dužnost na osnovu ovlašćenja iz zakona ili drugog propisa donijetog na osnovu zakona“.
Iz odgovora Suda BiH proizlazi da je Centralna izborna komisija BiH (CIK), kao organ koji nadzire rad političkih stranaka, morala da vodi računa o pravnim posljedicama presude koju joj je Sud BiH dostavio 1. avgusta.
CIK BiH je, uz protivljenje samo jednog člana, Suada Arnautovića, ovjerio učešće SNSD-a na prijevremenim izborima za predsjednika RS, a prijavu za to je potpisao lider te stranke Milorad Dodik.
CIK BiH je to pravdao time što joj je Osnovni sud u Banjaluci, kao registracioni sud kod kojeg je upisan SNSD, dostavio dokument u kojem stoji da je Milorad Dodik predsjednik te stranke.

Sud BiH: Dodik ne može biti ni predsjednik SNSD-a

Crnogorska medijska scena je, po meni, bukvalno borba za državu. Oni koji joj rade o glavi negirali bi i ono „C“ u šifri „BHSC“ jezik - ocijenio je dugogodišnji novinar i direktor sarajevskog Media centra Boro Kontić u intervjuu za Portal ETV.
Osvrnuvši se na činjenicu da su četiri privatne televizije sa nacionalnom frekvencijom u Crnoj Gori u apsolutnom ili većinskom vlasništvu srpskog kapitala i na širenje srpske nacionalističke propagande, Kontić je ukazao da su mediji odavno prestali da budu „sredstvo informisanja“ - te da su sve više dio etničkog naoružanja.
- To je počelo uoči ratova devedesetih. Propagandno novinarstvo je imalo ključni cilj: opravdati zločine. Kad se lažno izvijesti da u „Sarajevu srpsku djecu bacaju lavovima“ onda to implicira da je sve dozvoljeno kao reakcija. Da su ti ljudi tamo zasluženo u opsadi, zasluženo pod granatama, zasluženo ubijani, izgladnjivani, svakojako terorisani - naglasio je Kontić ističući da su u svijetu problem „fake news“, a kod nas „fake reality“, odnosno iskrivljena stvarnost koju kreiraju takvi mediji.
PORTAL ETV: Zdravko Grebo, čijem ste liku i djelu posvetili knjigu, upozoravao je da ljudi mogu imati različite identitete - ali da ne smiju dovoditi u pitanje državu u kojoj žive. Aktuelna politička zbilja, kako u Bosni i Hercegovini kojoj Milorad Dodik otvoreno prijeti razbijanjem, tako i u Crnoj Gori - koja se kao riba na suvom batrga u „srpskom svetu“ i dominaciji Srpske pravoslavne crkve nad državom, nije ništa novo - već kontiunitet iste destruktivne politike. 
 
No, nije li napokon došao momenat, i što bi još trebalo da se desi da ova poruka postane ultimatum - a ne samo još jedna u moru rabljenih fraza - pa da se konačno izborimo sa okupatorsko-fašističkim obrascima sa početka devedesetih? Je li za to dovoljno da padne vlast - prije svega Vučić u Srbiji, onda u Crnoj Gori, a i da se Dodik konačno uhapsi?
KONTIĆ: Profesor Grebo je studente učio o Ustavu u materijalnom smislu - kao konsenzus ljudi koji znaju da zajednica u kojoj žive jeste zajednica koju vole. Drugim riječima, kao građani su lojalni najvišem pravnom aktu u zemlji. A sve ostalo, govorio je - politički aranžmani, dvodomne ili jednodomne skupštine, pitanje nacionalnog identiteta... Stvar je dogovora.
U pravu ste, profesor je smatrao da postojanje različitih identiteta ne smije dovoditi u pitanje državu u kojoj žive. To je teorijski okvir. U našoj praksi upravo se ta različitost koristi kao krunski argument za podjele.&nbsp;
Budimo iskreni, u našim slučajevima, to je paravan za primjenu starog imperijalnog plana koji mijenja ime (nekad Velika Srbija - danas srpski svet), ali ne i suštinu.
Kad spominjete Dodika samo da podsjetim: on je prvi put prije dvadeset godina, u jesen 2005. doveo u pitanje državu u kojoj živi. Izjavio je da će biti: „ili tri federalne jedinice ili će se Bosna i Hercegovina raspasti“. Godinu kasnije, juna 2006. otišao je korak dalje. Najavio je referendum za izdvajanje entiteta Republika Srpska iz Bosne i Hercegovine. Jedini koji je, u oba slučaja, reagovao na ove izjave bio je upravo profesor Grebo.
On je pozive Dodika u pravnom smislu ocijenio „kao veleizdaju za koju se u normalnoj državi hapsi“. Dodajući da je Dodiku „mjesto u nekom, ako želi da bira, multietničkom zatvoru“.
Trebale su dvije decenije i Dodikovo uporno ponavljanje protivustavnih stavova da se ovo, barem dijelom, ostvari. I to tek uz pomoć i pritisak međunarodne zajednice.
Što se tiče Vučića, ali i Dodika, manje je bitna personalna promjena jer bi, i padom njihove vlasti, vjerovatno, sve ostalo isto. Plan na kojem počiva ta politika mora da se promijeni, a ta se svijest ne mijenja brzo. Ako ima pouka ona je jednostavna: Primjenimo pozitivno pravo.
PORTAL ETV: Ratnom zločincu, koljaču i četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, pod pokroviteljstvom Srpske pravoslavne crkve, podignut je spomenik u avgustu u Gorenjem Zaostru kod Berana. Tom skupu su prisustvovale pristalice SPC, i očigledno, četničkog pokreta, revizionisti i fašisti. Da su upravo takvi pokazali su fizičkim, ničim izazvanim, napadom na dvojicu fotoreportera „Pobjede“ i „Vijesti“ – ujedno jedinih predstavnika medija na tom događaju.
Ovaj fašistički skup nije, kako bi se očekivalo, obezbjeđivala specijalna jedinica policije. Na terenu su bila dva policajca u civilu - koja nijesu spriječila napad mase na fotoreportere.
Što nam ovo govori o kapacitetima, volji i spremnosti aktuelne vlasti da zaustavi moralni i istorijski sunovrat, otvoreni fašizam SPC i agresiju njihovih pristalica?
KONTIĆ: Tim povodom vam mogu postaviti jedno naizgled nemoguće pitanje: Što bi se dogodilo da su ljudi koji su krojili mapu svijeta, ali i političko ustrojstvo država nakon Drugog svjetskog rata, odlučili da u Jugoslaviji priznaju vlast svim stranama koje su vojno učestvovale u ratu? I da su tako 1945. ravnopravno pobijedili i partizani i četnici i ustaše. I shodno tome te tri strane podijelile vlast u Jugoslaviji 1945.
Jasno je da je ovo pitanje iz kategorije nemogućih, jer su tri ključna lidera, Čerčil, Staljin i Ruzvelt, odlučili drugačije. Priznali su pobjedu i vlast svojih jedinih saveznika - Titovih partizana. S druge strane Titovi partizani nijesu čekali nikakva priznanja nego su sami, svojom borbom, izborili pobjedu nad fašizmom.
Ovo uzimam kao polaznu tezu kada želim odgovoriti na prosto pitanje: U kakvom prostoru mi danas živimo? Na kojim principima je sklopljena igračka zvana Dejtonska Bosna i Hercegovina? Ili podizanje spomenika četničkom komandantu u Crnoj Gori.
Izgleda nevjerovatno ali, po meni tačno, da živimo u vremenu u kojem su svi ovdašnji učesnici Drugog svjetskog rata - pobijedili. I ustaše i četnici i partizani. Pedeset godina kasnije. Dok se partizani ne probude?&nbsp;
PORTAL ETV: Spomenik Đurišiću je premješten u crkvu u Gorenjem Zaostru, a onda i u manastir Đurđevi stupovi - i to uz pozivanje na Temeljni ugovor koji je potpisao bivši premijer Dritan Abazović, a koji - iako svi crnogorski zakoni imaju primat nad njim, nalaže da policija u crkvu ne može ući bez njihove dozvole.
Iako beransko tužilaštvo spomenik tretira kao sredstvo izvršenja krivičnog djela, sud je do skoro kočio sprovođenje naloga da se on izuzme. Pošto je sutkinja već dva puta odbila zahtjev ODT-a, krivično vijeće suda je treći put odlučivalo o tome i donijelo konačnu odluku da se spomenik oduzme. No, taman kad se u taj posao krenulo - saznali smo da je spomenik ponovo premješten - i još niko ne zna gdje je. Doduše, spomenik nije pronađen u konaku, ali je mitrpolit Metodije rekao da samo on ima ključ od nekih prostorija i da ako policija hoće da uđe u njih - da nalog mora da bude na njegovo, a ne ime igumana manastira.
Je li sve ovo inspirativan materijal za „Top listu nadrealista“ ili je i za to previše sumorno? Što mislite da stoji iza ovako transparentnog podređivanja crnogorskih institucija, zakona i vlasti Crkvi Srbije?
KONTIĆ: Volio bih vidjeti tu „nadrealnu priču“ jer je satira jedan od mogućih odgovora na ovaj dramolet u kojem postoji spomenik koji je u međuvremenu nestao, a istinu o tome zna samo svešteno lice.
Što bi se reklo, humoristički početak s potencijalom. Još ako je sveštenik nijem, imamo hit.&nbsp;
Ali, taj se film neće dogoditi jer su političari gotovo svugdje u svijetu zabranili ili zabranjuju smijeh i satiru. To se danas događa čak i u Americi.
U Britaniji je otkaz dobio karikaturista „Gardijana“ Stiv Bel zbog čijih karikatura su cijepali tu stranicu iz novine kad su ih donosili engleskom premijeru Toniju Bleru.&nbsp;
Nije mogao da ih gleda. Kako kaže novinar Ed Vulliamy: „Što god pronađete o političarima i njihovim poltronima od korupcije do ubilačkih ratova oni će to nadživjeti. Nastaviće zarađivati, postaće profesori, doktori, direktori kompanija. Jedino čega se boje je smijeh, humor. Da će biti predstavljeni kao dvorske lude“.
U ozbiljnom svijetu sve ovo potvrđuje onu, naizgled, paradoksalnu rečenicu, koju je izgovorio stranac dobro upućen u ovdašnja zbivanja: „Na Balkanu je najmanje predvidljiva - prošlost“.
Svugdje se u svijetu nastoje predvidjeti budući tokovi, a kod nas se sva energija društva troši na redizajniranje prošlosti. I ta ambicija isisava kompletnu energiju društva.
Pojedinci mogu da reagiraju emotivno, ali država ima poluge vlasti. Čuveni princip koji se stalno obećava na evropskom putu glasi: „Rule of Law“ ili „vladavina prava“. Prema tome, primjenimo ga i biće nam lakše.&nbsp;
Što stoji iza svega ovoga? Bojim se da će u konačnici biti novo usporavanje Crne Gore na putu prema Evropskoj uniji. Ako to i nije pravi cilj. Jer ako ne pristupi EU u narednih nekoliko godina - svako duže čekanje škodiće novim generacijama Crnogoraca.
Jasno je da svi ovdašnji problem neće odmah nestati, ali članstvo u EU poziciju Crne Gore čini mnogo stabilnijom u odnosu na svaku vrstu pritiska spolja.
PORTAL ETV: Četiri privatne televizije sa nacionalnom frekvencijom u Crnoj Gori su u apsolutnom ili većinskom vlasništvu srpskog kapitala, a posebno dvije - TV Adria i Prva - ističu se po širenju srpske nacionalističke propagande. Koliko i zašto je opasna takva koncentracija vlasništva? Što stoji iza toga?&nbsp;
KONTIĆ: Mediji su odavno prestali da budu „sredstvo informisanja“ - a sve su više dio etničkog naoružanja. To je počelo uoči ratova devedesetih. Propagandno novinarstvo je imalo ključni cilj: opravdati zločine.
Kad se lažno izvijesti da u „Sarajevu srpsku djecu bacaju lavovima“ onda to implicira da je sve dozvoljeno kao reakcija. Da su ti ljudi tamo zasluženo u opsadi, zasluženo pod granatama, zasluženo ubijani, izgladnjivani, svakojako terorisani. Ako ste primjetili nedavno, i ljudi u Gazi su prvo proglašeni životinjama, pa je onda uslijedilo ravnanje teritorije i otvoreni genocid.&nbsp;
U glavama „srpskog sveta“ rat i raspad Jugoslavije u suštini nijesu okončani. Ciljevi nijesu do kraja postignuti. U međuvremenu regrutiran je i dostojan podmladak novinarskim perjanicama iz devedesetih.
Otvorena rana regiona jeste tabloidno novinarstvo. Notorna je činjenica da dominira srbijanskom medijskom scenom i da je jedan od najprofitabilnijih izvoznih artikala.
Crnogorska medijska scena je, po meni, bukvalno borba za državu. Oni koji joj rade o glavi negirali bi i ono C u šifri BHSC jezik.
Javni servisi, koji svi mi plaćamo, su nažalost politička alatka. U rukama su političkih stranaka koje ih plaćaju kako bi prenosili manje-više jedan politički glas.
U svijetu su problem „fake news“, dok je kod nas „problem fake reality“, odnosno iskrivljena stvarnost koju takvi mediji plasiraju.
Opasna je ova koncentracija vlasništva jer medijske poruke - to je već opšte mjesto - dramatično utiču na javnost u jednoj zemlji.

Anja Ivanović

U glavama „srpskog sveta“ rat i raspad Jugoslavije u suštini nijesu okončani, ni ciljevi do kraja postignuti

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će ova godina u političkom smislu biti teška, te da će vanredni parlamentarni izbori biti organizovani u oktobru, novembru ili decembru.
On je za TV Informer rekao da datum održavanja izbora zavisi od dogovora političkih aktera, ukoliko, kako je naveo, oni žele da se dogovaraju.
Studenti u blokadi traže, već duže vrijeme, raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, dok dio opozicije smatra da ih Vučić ne raspisuje jer se plaši gubitka vlasti.
Na ranije pozive predsjednika Srbije na razgovor o raznim temama studenti u blokadi i opozicija negativno su reagovali.
Vučić je večeras ponovio da će ova godina, u ekonomskom smislu, biti najuspješnija.
Prema njegovim riječima, za ljude u Srbiji je važno da mir i stabilnost budu sačuvani i da se „ujedinimo“.
- Kada kažem ujedinimo, ne mislim na političke stranke, jer to nikada neće biti moguće, već na ljude da počnu da razmišljaju o svojoj zemlji, da se borimo, da odbranimo naše vrijednosti, a to su demokratske vrijednosti jednog državotvornog naroda - rekao je Vučić.

Vučić: Izbori u oktobru, novembru ili decembru

B.P. (55) iz Podgorice uhapšen je zbog sumnje da je od jedne osobe, kojoj je dao novac na kamatu, uzeo 170.000 eura.
- B.P. je, kako se sumnja, koristeći lošu ekonomsku situaciju i nuždu oštećenog, dao na zajam novac u iznosu od 50.000 eura, ugovarajući pritom nesrazmjernu imovinsku korist, pri čemu je oštećeni, po osnovu kamate, osumnjičenom B.P. isplatio novčani iznos od ukupno 170.000 eura, čime je osumnjičeni stekao protivpravnu imovinsku korist - saopšteno je iz Uprave policije.
B.P. se na teret stavlja zelenaštvo. Protiv njega je, po nalogu tužioca u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) podnijeta krivična prijava.

Podgoričanin uhapšen jer je dao 50.000 eura na kamatu, pa nazad uzeo 170.000

Unapređenje infrastrukture, jačanje lokalne privrede i stvaranje povoljnog ambijenta za mlade ostaju važni preduslovi za stabilan i dugoročan razvoj Mojkovca, saopštio je potpredsjednik Skupštine, Nikola Camaj.
On je povodom 7. januara - Dana opštine Mojkovac, kazao da Dan opštine predstavlja priliku da se sagledaju dosadašnji rezultati i dodatno afirmiše opredijeljenost Mojkovca ka savremenom i održivom razvoju.&nbsp;
Ta opština, kako je ocijenio, raspolaže značajnim prirodnim i ljudskim potencijalima koji, uz odgovorno upravljanje i planski pristup, mogu doprinijeti daljem unapređenju kvaliteta života građana.&nbsp;
- Uvjeren sam da će zajednički napori lokalne samouprave i građana dati vidljive rezultate u narednom periodu - poručio je Camaj.
On je još jednom uputio iskrene čestitke povodom Dana opštine Mojkovac.

Camaj: Unapređenje infrastrukture i jačanje lokalne privrede preduslovi za dugoročan razvoj Mojkovca

Crnogorska dijaspora decenijama predstavlja snažan oslonac – ekonomski, kulturno i identitetski. Danas, u uslovima ubrzanih globalnih promjena i evropskih integracija, uloga dijaspore dobija dodatnu stratešku važnost. O planovima države da taj potencijal sistemski uključi u razvoj Crne Gore, o očuvanju jezika i identiteta među mladima u iseljeništvu, regionalnom razvoju, investicijama i konkretnim projektima, za Portal ETV govori ministar dijaspore Mirsad Azemović. <h2>Očuvanje jezika, kulture i identiteta među mladima u dijaspori</h2> Portal ETV: Koje korake planirate da sprovedete u cilju očuvanja crnogorske kulture, jezika i identiteta među mlađim generacijama u dijaspori? AZEMOVIĆ: Brojne su aktivnosti na tom polju. Posebno bismo naglasili da je Ministarstvo, po prvi put, pokrenulo Online kurs jezika. Riječ je o projektu koji sprovodimo uz tehničku podršku Zavoda za školstvo. Namijenjen je pripadnicima dijaspore sa prebivalištem u SAD, Kanadi i zemljama Evrope, a koji su stariji od sedam godina. Nastava je nedavno počela i trajaće tri mjeseca. Interesovanje mladih za ovaj program je veliko. Prijavio se preko 170 polaznika. Najviše prijava je bilo iz SAD-a. Nastavu izvode sertifikovani nastavnici CSBH jezika. Takođe ističemo da je Ministarstvo, u saradnji sa udruženjima dijaspore, samo u toku protekle godine realizovalo preko 100 projekata koji se bave očuvanjem našeg kulturnog identiteta. Programi su realizovani u zemljama prijema. Za njih je izdvojeno oko 320.000 eura. <h2>Mladi u fokusu: jačanje veza sa Crnom Gorom</h2> Portal ETV: Na koji način angažovati mlade iz dijaspore i podstaknuti njihovu aktivniju vezu sa Crnom Gorom? AZEMOVIĆ: U fokusu našeg djelovanja su mladi. Sa njima intenzivno ostvarujemo saradnju. Posebno izdvajamo Ljetnju školu jezika i kulture Crne Gore, namijenjenu djeci iseljenika iz Crne Gore. Škola pod nazivom „Crna Gora moja postojbina“ traje 10 dana. Održava se u julu, na Ivanovim koritima. Ponosni smo na mlade polaznike ove škole koji su s ljubavlju i entuzijazmom učestvovali u brojnim programskim aktivnostima, učeći o jeziku, kulturi i tradiciji Crne Gore. Novim zakonom o dijaspori – iseljenicima konačno se stvara kvalitetna normativna osnova za saradnju sa studentima u dijaspori. Znanje i iskustvo mladih ljudi u dijaspori izuzetno je važno za razvoj Crne Gore. Riječ je o generaciji koja je stekla obrazovanje, radne navike i profesionalne standarde u razvijenim sredinama, a to znanje može biti snažan pokretač inovacija, modernizacije institucija i jačanja ekonomije. Mi stvaramo konkretne mehanizme koji će mladima iz dijaspore pokazati da su dobrodošli i da njihov doprinos ima stvarnu vrijednost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107120136_480029a411ca47a88fb9de7b7ed4ab0b7ca2da1c86f9a4b6f1b22cd15f22e0e9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107120136_480029a411ca47a88fb9de7b7ed4ab0b7ca2da1c86f9a4b6f1b22cd15f22e0e9" data-rendition-name="original" width="1367" height="2048" loading="lazy" alt="folklor"></figure>  <h2>Razvoj sjevera Crne Gore i uloga dijaspore</h2> Portal ETV: Naveli ste ranije da se opštine na sjeveru moraju brže približiti standardima opština u centru i na jugu. Kako to ostvariti i kakva je vizija tog razvoja? AZEMOVIĆ: Upravo iz tog razloga, prošlog ljeta je fokus manifestacije Dani dijaspore bio na sjevernim opštinama. Organizovali smo biznis forume koji su okupili ugledne privrednike iz dijaspore i lokalnih zajednica. Cilj nam je bio da razmijenimo ideje i evidentiramo barijere koje stoje na putu ulaganjima. Uključili smo i predstavnike lokalnih uprava da sa njihovog aspekta daju doprinos u kreiranju prilika za priliv investicija. U toku panela detaljno su predstavljeni razvojni potencijali sjevera koji će, u kontekstu novih ulaganja u infrastrukturu i realizaciju kapitalnih projekata iza kojih stoji država, zasigurno biti u fokusu investitora koji žele da svoj kapital prošire i na teritoriju svoje zemlje. Novim zakonom predvidjeli smo i otvaranje Kancelarije za povratnike – na taj način pružaćemo različite vidove podrške ljudima koji žele da se vrate u Crnu Goru i da stečeni kapital pretoče u nove vidove biznisa. Cilj nam je da jačamo povjerenje dijaspore u naše institucije. To je presudan korak na putu unapređenja saradnje i građenja sigurnog poslovnog ambijenta koji će ih motivisati da ulažu u našu zajedničku državu. Vizija razvoja sjevera temelji se na valorizaciji prirodnih resursa kroz održivi turizam, posebno planinski, eko i seoski turizam, kao i na razvoju poljoprivrede i prehrambene industrije. Biće potrebno da zajedničkim snagama – Vlade, lokalnih uprava i dijaspore – uporno radimo na njenom ostvarenju. Umjesto da bude teren sa kojeg se odlazi, sjever može postati regija koja, paralelno sa EU integracijama, integriše državu među ekonomski najrazvijenije zajednice. <h2>Registar dijaspore – prvi korak ka preciznim podacima</h2> Portal ETV: Imamo li danas pouzdan podatak o tome kolika je brojčano crnogorska dijaspora? AZEMOVIĆ: Često čujemo konstataciju da izvan Crne Gore imamo još toliko stanovnika. No, do danas nemamo precizan podatak o broju naših ljudi u dijaspori. Ministarstvo je upravo iz tog razloga pokrenulo Registar za dijasporu. To je zvanična, institucionalna baza podataka koja služi za evidentiranje građana porijeklom iz Crne Gore koji žive i rade u inostranstvu. Njegova osnovna svrha je da država ima tačne i ažurne informacije o dijaspori kako bi mogla planirati politike saradnje, očuvanja identiteta i uključivanja dijaspore u razvoj zemlje. U registru se, najčešće na dobrovoljnoj osnovi, prikupljaju podaci kao što su: osnovni lični podaci, država boravka, obrazovanje, zanimanje, profesionalne vještine i interes za saradnju sa institucijama u Crnoj Gori. Poseban fokus je na mladim i visokoobrazovanim ljudima, čije znanje i iskustvo mogu biti od velike koristi. Registar za dijasporu omogućava bolju komunikaciju između države i dijaspore, lakše umrežavanje stručnjaka, organizovanje projekata, kao i kreiranje programa povratka, privremenog angažmana ili investicija. Ukratko, to je alat koji pomaže da se veza između dijaspore i matične države učini sistematičnom, organizovanom i korisnom za obje strane.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107120136_8ab3b94d715cc1fd5ff186ccb5e8f788925f16b33d7c0681a404ecb04b3aef39.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107120136_8ab3b94d715cc1fd5ff186ccb5e8f788925f16b33d7c0681a404ecb04b3aef39" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="folklor"></figure>  <h2>Finansijski doprinos dijaspore crnogorskoj ekonomiji</h2> Portal ETV: Koliko novca dijaspora godišnje pošalje u Crnu Goru? AZEMOVIĆ: Dijaspora donosi našoj državi ogromne finansijske benefite. Zvanični podaci pokazuju da samo preko računa pristigne oko 800 miliona eura. Važno je napomenuti da ovaj iznos ne obuhvata sve novčane tokove — veliki dio novca koji dijaspora šalje porodicama stiže i neformalnim kanalima (npr. donesen u gotovini prilikom posjeta ili posredstvom prijatelja/rodbine), pa se smatra da je ukupan stvarni doprinos dijaspore još veći nego što pokazuju zvanični podaci. Ukratko, svake godine u Crnu Goru iz dijaspore pristigne oko 0,75–0,85 milijardi eura, što predstavlja važan izvor podrške za domaćinstva, ali i značajan priliv u ukupnu ekonomiju zemlje. <h2>Konkretni projekti i nova radna mjesta</h2> Portal ETV: Da li ste sa dijasporom pokrenuli neki projekat koji bi mogao biti od značaja za Crnu Goru, posebno onaj koji otvara nova radna mjesta ili podstiče lokalni razvoj? AZEMOVIĆ: U kontekstu odgovora na ovo pitanje potrebno je istaći zalaganja Vlade na polju unapređenja lokalne infrastrukture, posebno na sjeveru zemlje. Rekonstrukcija i adaptacija putne mreže od presudnog je značaja za realizaciju projekata koji doprinose sveukupnom razvoju zemlje. Izgradnja autoputa već donosi određene benefite. Kao primjer može poslužiti izgradnja fabrike akumulatora u Petnjici, čiji je vlasnik naš ugledni biznismen iz dijaspore. Stvorili su se uslovi da ova fabrika proradi u narednoj godini, što bi rezultiralo zaposlenjem lokalnog stanovništva. To bi ujedno bio i zamajac ekonomskog preporoda te opštine. Portal ETV: Koje konkretne mjere planirate preduzeti kako biste privukli investicije crnogorske dijaspore u Crnu Goru? AZEMOVIĆ: Kao prioritet vidimo stvaranje jasnog, sigurnog i transparentnog ambijenta za ulaganja dijaspore.

Tag: milorad-dodik