Andrija Mandić i Milan Knežević dobili su danas ljudsku, moralnu i političku satisfakciju, poručio je lider SNSD-a i bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Kako navodi, odluka Apelacionog suda nije potvrda njihove nevinosti, jer se od prvog dana to znalo, ali je potvrda krivice onih koji su ih progonili.
- Probali su sudovima da ih politički eliminišu, ali je narod na izborima eliminisao progonitelje. Mandiću i Kneževiću želim porodičnu sreću i uspjeh u političkom djelovanju- poručio je Dodik na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiloraddodik%2Fstatus%2F2024929467848630695%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dodik: Odluka Apelacionog suda nije potvrda nevinosti Mandića i Kneževića već krivice onih koji su ih progonili

Članovi Odbora za spoljne poslove američkog Senata sastali su se na marginama Minhenske bezbjednosne konferencije sa članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisom Bećirovićem i visokim predstavnikom u BiH Kristijanom Šmitom, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Senatsku delegaciju predvodila je američka senatorka Džin Šahin, koja je u saopštenju navela da je sagovornicima prenijela duboku zabrinutost zbog kontinuirane secesionističke retorike i, kako je istakla, nezakonitih poteza Milorada Dodika koji ugrožavaju Dejtonski mirovni sporazum i regionalnu stabilnost.
- Važno je napomenuti da je visoka članica Senata Šahin naglasila svoju posvećenost vršenju pritiska na administraciju predsjednika Donalda Trampa da ponovo uvede sankcijeDodiku i svima koji potkopavaju Dejtonski mirovni sporazum, što predstavlja obavezno ovlašćenje uključeno u Zakon o nacionalnoj odbrani za fiskalnu 2026. godinu - navodi se u saopštenju.
Sjedinjene Američke Države su, u oktobru prošle godine ukinule sankcije Miloradu Dodiku, kao i članici Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željki Cvijanović i pojedinim članovima Dodikove porodice koji su bili pod američkim sankcijama.
Senatorka Šahin potvrdila je snažnu podršku suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine. Kako se dodaje u saopštenju, istakla je i značaj kontinuiranog angažmana Sjedinjenih Država i međunarodne zajednice, uključujući podršku demokratskim institucijama i vladavini prava, kako bi se obezbijedila mirna i prosperitetna budućnost za sve građane Bosne i Hercegovine.
Šahin je takođe najavila da će sprovoditi nadzor nad primjenom Zakona o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, s ciljem jačeg angažmana Sjedinjenih Država prema Bosni i Hercegovini i regionu.

Američki senatori zabrinuti zbog Dodikovih postupaka

Delegati Kluba bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine podnijeli su Tužilaštvu Bosne i Hercegovine krivičnu prijavu protiv Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata, koja se odnosi na njegove posljednje izjave kojima se, kako navode, vrijeđa i ponižava bošnjački narod.
- Krivična prijava se odnosi na intervju koji je Dodik dao jednoj američkoj televiziji, te na pres konferenciju koju je održao u nedjelju na izborni dan- izjavio je za Radio Slobodna Evropa jedan od delegata Safet Softić.
Dodik je na konferenciji za novinare tokom proglašavanja pobjednika izbora za predsjednika RS-a u nedjelju naveče, 8. februara, izjavio da "mislim da će ove balije u Sarajevu požaliti Milorada Dodika kad vide šta će Siniša Karan uraditi".
Na novinarsko pitanje u vezi toga, Dodik je rekao da "oko onog 'balije', to sam čuo od Dine Konakovića, pa nema nikakve krivične odgovornosti".
- To sam namjerno uradio da vidim kakvi su dupli standardi. Sad sam ja taj koji trebam krivično da odgovaram, a nije Dino Konaković koji je svoj narod nazvao balijama. Ja se izvinjavam svakome ko je uvrijeđen, ja znam dosta dobrih Bošnjaka, muslimana- kazao je Dodik.
Iz Kluba bošnjačkog naroda navode da su prijavu podnijeli zbog krivičnog djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 145.a Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.
Krivični zakon Bosne i Hercegovine, u članu 145a, zabranjuje "javno izazivanje i raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje", predviđajući i zatvorsku kaznu.
U saopštenju za javnost se dodaje da Dodikove izjave nisu jedine, "već predstavljaju kontinuitet izjava unazad nekoliko godina kojima se vrijeđa i ponižava bošnjački narod".
U saopštenju se dodaje da će Klub bošnjačkog naroda pred institucijama Bosne i Hercegovine zaduženim za izvršenje sudskih presuda pokrenuti pitanje "potpunog izvršenja presude Suda Bosne i Hercegovine, kojom je Milorad Dodik nedavno pravosnažno osuđen".
- Ovo se naročito odnosi na poštivanje pravnih posljedica osude, a posebno kada je u pitanju vršenje dužnosti predsjednika političke stranke- navodi se u saopštenju Kluba.
Sud BiH osudio je početkom augusta prošle godine pravosnažno osudio Milorada Dodika, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, nakon čega mu je oduzet predsjednički mandat.
Osuđen je na godinu zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanje javne funkcije.

Podnijeta krivična prijava protiv Dodika zbog vrijeđanja bošnjačkog naroda

Nakon presude Suda BiH iz 2025. i godina američkih sankcija, Milorad Dodik (SNSD) sada korača Vašingtonom kao gost Trampove administracije. Nedavno je posjetio i Izrael, šaljući poruku promjene političkog polja u Bosni i Hercegovini.
Posjeta Sjedinjenim Državama ovih dana – upravo uoči ponovljenih izbora za predsjednika bh entiteta Republike Srpske – nije samo simbolična. Izvjesno je da to označava geopolitički zaokret koji mijenja ravnotežu snaga u BiH, gdje banjalučka vlast postaje ključni igrač u Trampovoj viziji Balkana.
Za provladine analitičare jasno je da se radi o najvećoj diplomatskoj ofanzivi Republike Srpske u zadnjih nekoliko godina – što, istina, ne mogu poreći ni najveći Dodikovi politički protivnici. Pitanje je samo da li se radi o novom početku saradnje ili prodaji principa za kratkoročnu dobrobit.
<h3>Trampov vjetar mijenja pravac</h3>
Dolazak Donalda Trampa u Bijelu kuću donio je pragmatizam, posebno za one koji voljni da ga po svaku cijenu prate. Bogata energentima i rudnim potencijalom, Republika Srpska viđena je kao tampon protiv ruskih i kineskih uticaja. Ukidanje američkih sankcija rukovodstvu RS prošle godine nije bilo slučajno. OFAC je jasno naveo „konstruktivno djelovanje Narodne skupštine RS“ – što implicira moguće ustupke.
- Mislim da se Milorad Dodik poigrava, posebno s pravosudnim institucijama, jer nastavlja secesionističku retoriku i udare na ustavni poredak, bez ikakvih posljedica. Nastavlja da se poigrava sa građanima koje je ne tako davno podsticao da mrze imperijalističku Ameriku, u kojoj se sada baškari na račun tih istih poreskih obveznika. Takođe, zaklinje se u isti vrijednosni sistem kao Tramp, stojeći na braniku hrišćanskih vrijednosti pred najezdom ’radikalnog islama’- kaže politička analitičarka Tanja Topić, podsjećajući na nove Dodikove najave o secesiji nakon povratka iz Izraela. Sada su igre prebačene na američki teren.
<h3>Od prijetnji, do tišine</h3>
Za druge, ovo nije samo Dodikova pobjeda, već reorganizacija politike u BiH. Za razliku od drugog entiteta, RS trenutno dobija zeleno svjetlo za investicije koje se odnose na infrastrukturne projekte, te preuzimanja južne i istočne gasne interkonekcije u paketu.
Godinama vršeći pritisak sankcijama, Evropska unija sada ćuti, jer za Brisel Trampova era znači kraj njihovog monopola na Balkan. Istovremeno, smatraju analitičari, Dodikova rokada od „ruskog saveznika“, do „Trampovog čeda“, mijenja dinamiku u državnim institucijama, gdje SNSD sa Dodikom na čelu ponovo postaje nezaobilazan faktor.
Presuda Suda BiH iz avgusta 2025. bila je Dodikov najmračniji politički čas. Sud je potvrdio da je Dodik kršio zakone visokog predstavnika Kristijana Šmita iz 2023. To je proizvelo politički linč i izolaciju Dodika, kao i kompletnog rukovodstva Republike Srpske.
- Niko nije iznad zakona- rekao je tada ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković.
<h3>Posjeta Izraelu kao karika američkog lanca</h3>
<h3> </h3>
Promjena je, međutim, došla munjevito. Sankcije su skinute nakon miliona uloženih u lobiranje sa porukom iz Stejt Dipartmenta o „partnerstvu na zajedničkim interesima“.
Tri mjeseca kasnije, Dodik se iz Vašingtona oglašava na mreži Iks, gdje je došao na poziv američke administracije da prisustvuje tradicionalnom molitvenom doručku.
- Stigao sam- napisao je Dodik, koji se zadnja dva dana zajedno sa članicom Predsjedništva BiH, sastao sa nekoliko visokih američkih zvaničnika.
Uz Vašington, Dodikova posjeta Izraelu dodaje još jedan sloj promjene. Sastanci s premijerom Benjaminom Netanjahuom i predsjednikom Isakom Hercogom nisu bili protokolarni. Razgovaralo se o ekonomskoj saradnji i geopolitici. Prema riječima Dodika, Izrael vidi RS kao stabilnog partnera, a uz osovinu Tramp-Netanjahu, RS postaje tlo za investicije.
- Mislim da je krajnje vrijeme za afirmaciju prava na samoopredjeljenje. I ono što smo uspjeli u Izraelu jeste da afirmišemo to pravo na samoopredjeljenje- rekao je Dodik nakon posjete Izraelu.
Sve je više onih koji tvrde da je u toj bici prevagnuo pragmatizam, posebno najavom investicione infuzije u uništenoj ekonomiji. To bi moglo da znači novu ravnotežu u BiH, ali je pitanje da li se njen životni vijek poklapa sa vijekom ove američke administracije.
Nebojša Vukanović smatra da je Dodik spreman je na svaku nagodbu kako bi opstao na vlasti.
<h3>Izdaja ili pragmatizam</h3>
- Povoljan geopolitički trenutak koji se povezuje s Trampom i njegovom nepredvidljivošću mogao bi da donese strašne glavobolje u BiH. S jedne strane, Dodik će učiniti sve kako bi se vratio u politički život i ponaša se kao da nije udaljen sa funkcije, dok Dragan Čović nastoji da ’iskoristi priliku’ i domogne se trećeg entiteta. Ta vrsta (ne)stabilnosti nije kompatibilna s planovima. Lobistička lekcija po kojoj je potvrđeno da današnji odnosi počivaju na moći, interesu i novcu, razbila je sve iluzije o vladavini prava i poštovanju ljudskih prava- kaže Topić uz ocjenu da se to teško uklapa u ekonomske interese SAD u BiH.
Opozicija u RS tvrdi da se Dodik nagodio s Amerikancima po svim pitanjima. Osim investicija i pretvaranja tog prostora u rudarsku koloniju, na stolu je opet raspakivanje Dejtonskog sporazuma – o čemu sada saglasnost imaju Dodik i Čović.
- Uzurpator se nagodio s Amerikancima i strancima, spreman je na svaku izdaju kako bi opstao na vlasti. Osim Zagreba, on je i korisni idiot Jevreja iz Izraela, koji ga takođe podstiču – izlobirani našim narodnim novcima – da rastura Bosnu i Hercegovinu- tvrdi Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red.
<h3>Balon pred ponovljene izbore</h3>
<h3> </h3>
Nakon Dodikove akcije na međunarodnom planu gdje traži podršku za nezavisnu RS i Čovićevih najava o sastancima u Vašingtonu i Briselu gdje će tražiti podršku za izmjenu Izbornog zakona BiH i raspakivanje Dejtona, oglasio se i Konaković. Tvrdi da potez Dodika ima za cilj mobilizaciju pred ponovljene izbore za predsjednika RS, nakon što je CIK BiH utvrdio ogromnu krađu na izborima u novembru prošle godine.
- Dvadeset godina političari u BiH, ova probosanska strana – trči za Miloradom Dodikom, prati njegove sulude ideje i reaguje na njega jer ga se plaši. On je njima ogroman i premoćan. Reaguju na svaku njegovu prijetnju secesijom i time ga namjerno bilduju, jer im odgovara kao partner- kaže Konaković i ujedno odbacuje realnu opasnost od tog scenarija.
Na ponovljenim izborima u nedjelju videće se da li je Dodikova ofanziva trajna promjena ili samo privremena rokada na raskršću balkanskih interesa. U tome svemu pitanje je da li će stabilnost RS preživjeti Trampov mandat ili će se vratiti u staru dinamiku bosanskohercegovačke realnosti.

Milorad Dodik: Feniks Trampove ere

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je tokom boravka u Izraelu da se sastao sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, iako ne obavlja nijednu zvaničnu državnu funkciju. Dodik se u Izraelu nalazi u službenoj posjeti zajedno sa vršiteljicom dužnosti predsjednice Republike Srpske Anom Trišić-Babić.
U izjavi za RTRS, Dodik je kazao da je sastanak sa Netanyahuom bio jedan od najznačajnijih u njegovoj političkoj karijeri, što je kasnije potvrdila i Trišić-Babić, uz objavljene fotografije sa izraelskim premijerom.
“Sastanak sa premijerom Izraela Benjaminom Netanjahuom bio je jedan od najboljih sastanaka na kojima sam učestvovao u posljednjim decenijama“, rekao je Dodik, ocjenjujući da je razgovor bio „pun razumijevanja“.
Prema njegovim riječima, sastanak je bio prilika da se razmijene stavovi o, kako je naveo, složenoj političkoj poziciji Republike Srpske, kao i o položaju Izraela i jevrejskog naroda.
Dodik je kazao da je tokom razgovora zatražio pomoć Izraela u, kako je naveo, vraćanju nadležnosti Republike Srpske predviđenih Dejtonskim mirovnim sporazumom.
“Tražili smo pomoć da se vratimo na slovo Dejtona – da nam se vrate vojska, finansije, sudovi, obavještajne službe i sve ono što smo po Dejtonskom sporazumu imali. Ne možemo više da trpimo ono što se dešava u sudovima“, rekao je Dodik.
On je dodao da je izraelski premijer, prema njegovim riječima, pokazao veliko razumijevanje za stavove Republike Srpske, te je povukao paralelu između položaja RS-a i Izraela.
“Rekao je da smo veliki i trajni prijatelji. Nalazimo se u gotovo identičnoj situaciji – naši neprijatelji su i neprijatelji Izraela“, naveo je Dodik, tvrdeći da su Republici Srpskoj, za razliku od Izraela, nadležnosti predviđene Dejtonskim sporazumom vremenom ukinute.

Dodik: Sastao sam se sa Netanjahuom, tražio sam da nam pomognu u vraćanju vojske, sudova i finansija

Lider vladajuće koalicije u Republici Srpskoj Milorad Dodik izjavio je danas da su za njegovu stranku predsjednički izbori gotovi i da neće biti ponovljeni u Doboju, Zvorniku i Laktašima, što zahtjeva opozicija koja tvrdi da je u tim gradovima bilo izborne krađe.
- Odbacujemo tvrdnje opozicije za mjesta u kojima smo dobili značajan broj glasova. Ne sporimo da smo u Banjaluci izgubili sa 14.000 razlike i ne tražimo da se ponove izbori u Banjaluci. Ali neće se desiti ponavljanje izbora u Doboju, za nas su izbori završeni i tačka - rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.
Dan poslije vanrednih izbora, na kojima kandidat vladajuće koalicije Siniša Karan vodi protiv kandidata opozicije Branka Blanuše, Dodik je kazao da opozicija ne bi pobijedila ni kad bi izbori u Doboju bili ponovljeni.
Dodik je naveo da je Blanuša, koga je predložila Srpska demokratska stranka (SDS), blizu Karana, jer je za njega glasalo 20.000 Bošnjaka iz Republike Srpske.
On je optužio opozicione stranke da su uz pomoć Bošnjaka i visokog predstavnika Kristijana Šmita imale namjeru da dobiju mjesto predsjednika Republike Srpske, ali je dodao da im to "nije uspjelo".
- Znali smo prije izbora da opozicija može da dovuče od 18.000 do 20.000 glasova Bošnjaka, koji su glasali za njihovog kandidata Blanušu i time učinili ove izbore neizvjesnijim. Bošnjaci su imali mogućnost da glasaju i da napakoste Republici Srpskoj i to su i uradili - dodao je Dodik.
Kazao je i da za pobjedu Karana, koga je predložila ta stranka, "može da zahvali i tome što je Donald Tramp postao predsjednik SAD".
On je rekao da u SNSD "nijesu naročito raspoloženi zbog izborne pobjede" i najavio da će ubuduće drugačije pristupiti izborima, navodeći da treba utvrditi zašto veliki broj građana nije želio da glasa. Izlaznost je bila oko 37 odsto.
- Vidjećemo gdje je bio problem. Nama ljudi sa terena govore da ljudi nisu željeli da izađu, jer su smatrali da nije fer da izađu zbog onog što se desilo predsjedniku (meni), da su izbori nametnuti od Šmita ili da su rezignirani. Vidjećemo da li je to tako - rekao je Dodik.
Prema preliminarnim nepotpunim rezultatima vanrednih izbora za predsjednika Republike Srpske, koje je saopštilla Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH), Karan je osvojio oko 8.500 glasova više od Blanuše.
Opoziciona SDS je saopštila da ne priznaje pobjedu Karana, jer ima "eksplicitne dokaze" da je u Doboju, Zvorniku i Laktašima bilo izborne krađe, i da će od CIK BiH tražiti da izbori budu ponovljeni u ta tri grada.

Dodik: Za nas su izbori završeni, neće biti ponovljeni u Doboju, Zvorniku i Laktašima

Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini oštro je osudila sve oblike govora mržnje i podjela, uključujući i nedavne islamofobne izjave Milorada Dodika na predizbornom skupu u Istočnom Sarajevu.
Kako su u Misiji naveli u odgovoru za Radio Slobodna Evropa, takve poruke "produbljuju nepovjerenje, podstiču netrpeljivost i ugrožavaju suštinu suživota koje Bosna i Hercegovina predano gradi".
- Govor mržnje i podsticanje na mržnju ne smiju ostati bez odgovora. Pozivamo nadležne pravosudne i regulatorne institucije, uključujući tužilaštva i Centralnu izbornu komisiju, da djeluju brzo i odlučno, u skladu sa svojim mandatima- ističu u OSCE-u na upit RSE.
Misija naglašava da javne ličnosti imaju posebnu odgovornost da unapređuju dijalog i povjerenje, a ne da podstiču neprijateljstvo, posebno u jeku kampanje za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske, zakazane za 23. novembar.
Na predizbornom skupu Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Istočnom Sarajevu 10. novembra Dodik je poručio da taj grad "ne smije dozvoliti dodatnu islamizaciju", da "nismo ista vjera" i da "niko ne laže gore i više od Turčina".
Dodao je i da se "moramo suprotstaviti velikom muslimanskom nacionalizmu, koji predstavlja reinkarnaciju političkog islama".
Zbog tih izjava, više prijava je upućeno Tužilaštvu BiH, koje je predmet proslijedilo Okružnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu.
Centralna izborna komisija BiH pokrenula je postupak 11. novembra, ali odluka još nije donesena.
Iz Misije OSCE-a za RSE su ocijenili da je govor mržnje u BiH rasprostranjen i da reakcije institucija ostaju neujednačene, uz "izražen stepen nekažnjivosti, naročito u slučajevima koji uključuju visokorangirane javne ličnosti".
Takva selektivna primjena pravde, upozoravaju, "stvara percepciju da se govor mržnje toleriše, podriva povjerenje javnosti u institucije i jača osjećaj da su neki iznad zakona".
Dodik se nije izvinio zbog izjava koje su izazvale brojne osude, a iz SNSD-a nisu željeli komentarisati situaciju.

OSCE osudio Dodikov govor mržnje, traži brzu reakciju institucija

Bivši sam predsjednik i budući predsjednik čim bude prilike da se ponovo kandidujem, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.
“Ne povlačim se, jer bi to značilo priznanje međunarodnog intervencionizma i gubitak uticaja naše stranke. Moja partija dobija izbore, dobiće i ove, dobiće sljedeće”, rekao je Dodik.
Podsjećamo, Centralna izborna komisija BiH donijela je odluku o prestanku mandata Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske.
Ova odluka CIK-a uslijedila je nakon što je Apelaciono odjeljenje Suda BiH potvrdilo prvostepenu presudu protiv Dodika kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija.
Dodik je komentarisao pitanje sankcija i međunarodnog pritiska, te rekao da skidanje sankcija je dokaz da su prethodne bile politički motivisane.
“Podržali smo ekipu predsjednika Trampa i gradili prijateljstva sa ljudima koji su prethodno bili u opoziciji, i to nam je omogućilo da bolje razumijemo vrijeme i događaje koji dolaze”, rekao je Dodik i dodao:
“Bio sam u Moskvi kada su SAD skinule sankcije, proslavili smo u restoranu uz srpsku muziku”.
Dodik je istakao da se ne povlači sa političke scene, uprkos pritiscima i pokušajima da mu se ograniči djelovanje.
“Ne, naravno, nigdje se ne povlačim. Ako bih se povukao, morao bih da priznam da je pobijedio Šmit, međunarodni intervenizam koji je tamo veoma prisutan, i da su muslimani u Bosni i Hercegovini pobijedili. To su veliki izazovi”, rekao je Dodik, prenosi Euronews.
Dodao je da Šmit donese odluku, a muslimani u Sarajevu to uzmu kao zakon, izaberu tužioca i sudija iz svog ambijenta koji me tuže i koji me presuđuju.
“I sad ja treba da se s njime pomirim. Neću i nisam se pomirio”, zaključio je Dodik.

Dodik: Bivši sam predsjednik, ali i budući čim bude prilike da se kandidujem

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine odlučila je da po službenoj dužnosti pokrene postupak protiv Milorada Dodika zbog govora mržnje tokom jučerašnjeg govora u Istočnom Sarajevu, potvrđeno je danas za BHRT.
Podsjeća se da je Dodik je u govoru vrijeđao Bošnjake nazivajući ih „amebama“ i pozivao Srbe da ne dozvoljavaju, kako je rekao, islamizaciju Istočnog Sarajeva kao „srpskog grada“, jer „nisu isti narod“.
Kolegijum Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (BiH) osudio je javni istup Dodika u kojem je vrijeđanjem Bošnjaka raspirivao međunacionalnu netrpeljivost.
- Ovakav govor predstavlja klasičan primjer govora mržnje, direktno podriva ustavni poredak i osnovne vrijednosti na kojima počiva Bosna i Hercegovina: mir, suživot i međusobno poštovanje svih naroda i građana - poručio je Kolegijum Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH.
Kolegijum je podsetio da javni funkcioneri, a naročito oni koji obavljaju ili su obavljali najviše državne i entitetske funkcije, imaju posebnu odgovornost da svojim izjavama i djelovanjem doprinose smirivanju tenzija, izgradnji povjerenja i jačanju demokratskog društva.
Kako su naveli, Kolegijum očekuje od nadležnih pravosudnih institucija da hitno ispitaju okolnosti i sadržaj Dodikovog istupa i da, u skladu sa zakonom, pokrenu odgovarajuće postupke zbog širenja govora mržnje i podsticanja netrpeljivosti.

CIK BiH pokrenuo postupak protiv Dodika zbog govora mržnje

Ustavni sud Bosne i Hercegovine nije usvojio 4. novembra apelaciju Milorada Dodika protiv presude Suda BiH, kojom je 1. avgusta pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
Dodikov advokat Goran Bubić tada je najavio da će biti podnesena apelacija Ustavnom sudu BiH, navodeći da su ti koraci neophodni za eventualno obraćanje Evropskom sudu za ljudska prava.
Dodik je proglašen krivim jer je potpisao ukaze o proglašenju zakona koje je visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt), ranije poništio.
Tim zakonima, zakonodavni organi Republike Srpske pokušali su spriječiti sprovođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji ovog entiteta.
Drugooptuženi u postupku, Miloš Lukić, vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS, koji je objavio sporne zakone, oslobođen je krivice u prvostepenom postupku, što je potvrdilo i apelaciono vijeće.
Šta se navodi u odluci Ustavnog suda BiH?
Ustavni sud je zaključio da nije došlo do povrede prava na pravično suđenje, niti drugih prava garantovanih Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Sud je odbacio i apelaciju protiv odluka Centralne izborne komisije (CIK) i Suda BiH o prestanku Dodikovog mandata, ocijenivši da se te odluke ne odnose na građanska prava i obaveze, niti na krivičnu optužbu u smislu člana 6. Evropske konvencije.
CIK je Dodiku oduzeo mandat sredinom avgusta, nakon što je presuda protiv njega postala pravosnažna.
Ustavni sud je naveo da je CIK postupao po službenoj dužnosti, u skladu sa Izbornim zakonom BiH, te da osporenim odlukama nije odlučivano o ustavnosti rada Suda BiH, zbog čega se ne može govoriti o povredi prava na pravično suđenje.
U vezi sa navodima o kršenju Evropske konvencije o ljudskim pravima, Sud je istakao da je krivično djelo za koje je Dodik osuđen jasno definisano zakonom, te da je zakon koji je donio visoki predstavnik pravno valjan i dio domaćeg pravnog sistema.
Sud je podsjetio da ovlašćenja visokog predstavnika proizlaze iz Aneksa X Dejtonskog sporazuma, rezolucija Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija i Bonske deklaracije, te da nijesu podložna kontroli Ustavnog suda.
Ustavni sud je odbacio i navode o pristrasnosti sudije u predmetu, navodeći da je javnost suđenja bila obezbijeđena, te da je apelant imao pravičan postupak.

Ustavni sud BiH odbio apelaciju Milorada Dodika

Muškarac koji je smrtno pogođen hicem u Mar-a-Lagu bio je Ostin T. Martin (21) iz Kamerona, Sjeverna Karolina, objavio je Si-Bi-Es njuz, pozivajući se na više izvora.
Vlasti navode da je Martin sa sobom nosio sačmaricu i kanister s gorivom kada je ušao u Mar-a-Lago, i to u trenutku kada je jedan gost napuštao objekat.
Prema izvještaju Si-Bi-Es-a, Martinova porodica ga je juče prijavila nestalim.
Zvaničnici istražuju da li je kupio oružje tokom puta koji je prešao iz Sjeverne Karoline u Floridu. Vlasti su za Si-Bi-Es navele da je Martin ušao na imanje u Palm Biču upravo dok je gost izlazio. Mar-a-Lago je privatni klub, ali i rezidencija predsjednika Donalda Trampa u Floridi.
Martin je pronađen kod sjevernog ulaza, koji izlazi na javni put uz obalu. Tu su ga suočila dvojica agenata Tajne službe i policijski službenik okruga Palm Bič.
Prema izvještajima, držao je sačmaricu i kanister s gorivom. Kada mu je naređeno da spusti predmete, vlasti tvrde da je podigao oružje. Agenti su pucali i Martin je poginuo.
Direktor FBI-ja Keš Patel objavio je kratku izjavu na društvenim mrežama, navodeći da FBI „posvećuje sve potrebne resurse u istrazi današnjeg incidenta u Mar-a-Lagu predsjednika Trampa“.
Patel je dodao da je „naoružana osoba pogođena i ubijena nakon što je nezakonito ušla u perimetar“.
FBI će sarađivati s Tajnom službom, kao i sa državnim i saveznim partnerima, a dodatna ažuriranja biće dostupna kada to bude moguće.
Portparolka Bijele kuće Karolin Livit pohvalila je Tajnu službu za brzo i odlučno djelovanje u neutralizaciji osumnjičenog, kojeg je opisala kao „ludaka naoružanog pištoljem i kanisterom goriva koji je upao u dom predsjednika Trampa“.
U izjavi na mreži Iks rekla je da savezni policijski službenici rade 24 sata dnevno kako bi državu i sve Amerikance držali bezbjednima.

Otkriven identitet mladića ubijenog kod Trampovog imanja: Porodica u subotu proglasila njegov nestanak

Arheolozi su otkrili vojnu tvrđavu staru 3.500 godina u sjevernoj pustinji Sinaj, nedaleko od mediteranske obale, saopštilo je egipatsko Ministarstvo turizma i antikviteta.
Tvrđava površine oko 8.000 kvadratnih metara sadrži zid u cik-cak obliku, ostatke peći i fosilizovano tijesto, što ukazuje na svakodnevni život vojnika, piše “Live science”.
Arheolozi procjenjuju da je garnizon brojio između 400 i 700 vojnika.
Otkriće se vezuje za vladavinu faraona Tutmesa I, koji je proširio egipatsko carstvo u region današnje Sirije.
Tvrđava je locirana u Tel el-Harubi, blizu drevnog “Horusovog vojnog puta”, koji je povezao deltu Nila sa istočnim Mediteranom.
Tim istražuje moguće postojanje obližnje luke koja je snabdijevala garnizon.
Do sada je pronađeno 11 odbrambenih kula, stambeni objekti za vojnike i vulkansko kamenje sa Egejskih ostrva korišćeno za gradnju.
Na nekim grnčarijama su utisnuta imena Tutmesa I, što potvrđuje period izgradnje.
Egipatski i strani stručnjaci ocjenjuju da će iskopavanja značajno da prošire razumijevanje vojnog prisustva Egipta u severoistočnom Sinaju.
Iskopavanja i analiza artefakata su u toku.

Egipatska vojna tvrđava stara 3.500 godina otkrivena u Sinajskoj pustinji

Brzi razvoj vakcina protiv kovida nosio je i povećan rizik od nuspojava, a jedna od najozbiljnijih bila je imunološka trombocitopenija i tromboza izazvana vakcinom, poznata pod skraćenicom VITT.
Kod ovog stanja antitijela greškom ciljaju protein trombocita poznat kao trombocitni faktor 4 (PF4), što može dovesti do stvaranja opasnih krvnih ugrušaka. Iako se znalo da je poremećaj povezan sa vakcinama koje koriste adenovirusne vektore, tačan okidač i mehanizam nastanka VITT-a do sada nisu bili u potpunosti razjašnjeni, piše N1.
Ključno otkriće australijskih naučnika
Tim naučnika sa Univerziteta Flinders u Australiji došao je u novoj studiji do ključnog saznanja. Utvrdili su da se VITT može javiti kod osoba koje imaju specifičnu varijantu gena za antitijela, poznatu kao IGLV3-2102 ili IGLV3-2103.
Imuni sistem takvih osoba stvara antitela protiv proteina adenovirusa, što objašnjava zašto je samo mali broj ljudi biološki sklon razvoju specifičnog imunološkog odgovora koji može „pogrešno reagovati“ i pokrenuti VITT.
Prema riječima istraživača, upravo to predstavlja okidač za razvoj ovog retkog poremećaja. Ovo otkriće, objavljeno u naučnim časopisima, otvara mogućnost razvoja bezbjednijih vakcina u budućnosti.
- Modifikovanjem ili uklanjanjem ovog specifičnog proteina adenovirusa, buduće vakcine mogle bi da izbjegnu ovu izuzetno rijetku reakciju, a istovremeno da nastave da pružaju snažnu zaštitu od bolesti -izjavila je istraživačica sa Univerziteta Flinders, dr Džing Džing Vang.
Dodala je da je novina u njihovom radu bila primjena naprednog sekvenciranja pomoću masene spektrometrije, koje je omogućilo identifikaciju molekularne mimikrije između proteina adenovirusnog vektora i ciljanog proteina PF4.
- To je bila karika koja je nedostajala i koja objašnjava kako normalan imunološki odgovor, u veoma rijetkim slučajevima, može postati štetan - zaključila je.
„Briljantan primer molekularnog detektivskog rada“
Profesor imunologije Džejms Meklaski sa Univerziteta u Melburnu ocijenio je istraživanje kao „briljantan primer molekularnog detektivskog rada“.
Dodao je da ono predstavlja „vrhunac rada koji razotkriva genetsku i strukturnu osnovu toga kako normalan imunološki odgovor na virusni protein može dovesti do patogene autoimunosti“.
S njim se složio i profesor Tom Gordon, koji je novo istraživanje, objavljeno u časopisu New England Journal of Medicine, opisao kao „fascinantno putovanje sa izuzetnim međunarodnim timom saradnika, koje je dovelo do razjašnjenja misterije ove nove grupe poremećaja zgrušavanja krvi i potencijalno omogućilo razvoj bezbjednijih vakcina“.
Ipak, važno je naglasiti da ovo istraživanje još uvijek ne dokazuje sa apsolutnom sigurnošću da je ovo jedini mehanizam nastanka VITT-a.
Takođe, ono ne može u potpunosti da predvidi kod kojih osoba će se ovaj poremećaj razviti, niti da objasni zašto se javlja samo kod nekih pojedinaca, dok velika većina ljudi nikada ne iskusi ovakvu reakciju.

Naučnici otkrili zašto su neke vakcine protiv kovida - 19 izazvale krvne ugruške

Penzioneri sa sjevera sjutra u 12 časova Vladi Crne Gore dostavljaju pomoći koju su im prikupili u Bijelom Polju i Rožajama.
- Obavještavamo Vas da će sjutra u 12 časova u Podgorici, Pokret penzionera Crne Gore, predsjedniku i članovima Vlade Crne Gore, uručiti pomoć koju su penzioneri sa sjevera prikupili u Bijelom Polju i Rožajama od posljednjeg povećanja njihovih penzija kroz humanitarnu akciju koje su organizovane u Bijelom Polju i Rožjama od strane Pokreta penzionera Crne Gore - navodi u saopštenju Pokret penzionera Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-penzioneri-u-bijelom-polju-organizovali-humanitarnu-akciju-za-spajica-i-clanove-vlade&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodaju da tim &nbsp;povodom &nbsp;pozivaju da se prisustvuje ovo velikom humanitarnom događaju kroz koji će penzioneri sa sjevera uručiti ovu pomoć predsjedniku i članovima Vlade Crne Gore.

Tag: milorad-dodik