<article>Bošnjačka udruženja i asocijacije iseljenika iz Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama, zemljama Zapadne Evrope, zemljama regiona Zapadnog Balkana, kao i iz Turske pozdravila su formiranje Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP). Tim povodom su  BDP-u pristigle su brojna pisma čestitki, i to: Bošnjački savez Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama sa sjedištem u Njujorku koje potpisuje predsjednik Esad Rastoder; Unija Bošnjaka dijaspore u Njemačkoj sa sjedištem u Hanoveru koje potpisuje predsjednik Miljhat Musić; Savez dijaspore i iseljenika Crne Gore koje potpisuje predsjednik prof. dr Muamer Kalić; udruženje Bošnjaka iz Republike Turske pod nazivom „Asocijacija za solidarnost i kulturu crnogorskih iseljenika“ sa sjedištemu u Burhaniji koje potpisuje predsjednik Adil Ozuzun;  Udruženje građana „Sedef“ iz Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Sarajevu koje potpisuje predsjednik Alija Fejzić; Akademska inicijativa „Forum 10“ koja se bavi zaštitom ljudskih i manjinskih prava sa fokusom na Bošnjake Sandžaka i Srbije sa sjedištem u Novom Pazaru koju potpisuje izvršni direktor Fahrudin Kladničanin; Udruženje Bošnjaka „Zambak“ iz Republike Albanije sa sjedištem u Draču koje potpisuje predsjednik Fikret Klari; Kulturno-informativni centar Crne Gore u Luksemburgu koje potpisuje predsjednica Fetija Kalač; Udruženje Crnogoraca „Cetinje“ iz Sjedinjenih Američkih Država sa sjedištem u Ilinoisu-Čikago koje potpisuje predsjednik Mirsad Jahović;  Centar za promociju ekonomskog razvoja (CEPER) iz Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Sarajevu koje potpisuje predsjednik Muamer Pekmez. - Radi se o respektabilnim udruženjima i asocijacijama koje uglavnom okupljaju stotine i hiljade naših iseljenika iz Crne Gore, ali i o nevladinim organizacijama i inicijativama koje se suštinski bave pravima i svim relevantnim pitanjima od interesa za Bošnjake - navedeno je iz BDP-a.Čestitke su uputili i brojni istaknuti pojedinici, akademski radnici, univerzitetski profesori, privrednici, kao i stvaraoci iz oblasti kulture, nauke i umjetnosti koji žive i rade u dijaspori. - Upravo je glas dijaspore bio značajan u iniciranju nove političke ponude Bošnjacima u Crnoj Gori - saopšteno je iz Bošnjačkog demokratskog pokreta. Iz pokreta zaključuju da je dijaspora važan resurs, te da će snaženje odnosa sa njima biti jedan od ključnih prioriteta tog političkog subjekta.</article>

Bošnjačka udruženja i asocijacije iseljenika iz Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama, zemljama Zapadne Evrope, zemljama regiona Zapadnog Balkana, kao i iz Turske pozdravila su formiranje Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP).&nbsp;
Tim povodom su &nbsp;BDP-u pristigle su brojna pisma čestitki, i to: Bošnjački savez Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama sa sjedištem u Njujorku koje potpisuje predsjednik Esad Rastoder; Unija Bošnjaka dijaspore u Njemačkoj sa sjedištem u Hanoveru koje potpisuje predsjednik Miljhat Musić; Savez dijaspore i iseljenika Crne Gore koje potpisuje predsjednik prof. dr Muamer Kalić; udruženje Bošnjaka iz Republike Turske pod nazivom „Asocijacija za solidarnost i kulturu crnogorskih iseljenika“ sa sjedištemu u Burhaniji koje potpisuje predsjednik Adil Ozuzun; &nbsp;Udruženje građana „Sedef“ iz Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Sarajevu koje potpisuje predsjednik Alija Fejzić; Akademska inicijativa „Forum 10“ koja se bavi zaštitom ljudskih i manjinskih prava sa fokusom na Bošnjake Sandžaka i Srbije sa sjedištem u Novom Pazaru koju potpisuje izvršni direktor Fahrudin Kladničanin; Udruženje Bošnjaka „Zambak“ iz Republike Albanije sa sjedištem u Draču koje potpisuje predsjednik Fikret Klari; Kulturno-informativni centar Crne Gore u Luksemburgu koje potpisuje predsjednica Fetija Kalač; Udruženje Crnogoraca „Cetinje“ iz Sjedinjenih Američkih Država sa sjedištem u Ilinoisu-Čikago koje potpisuje predsjednik Mirsad Jahović; &nbsp;Centar za promociju ekonomskog razvoja (CEPER) iz Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Sarajevu koje potpisuje predsjednik Muamer Pekmez.&nbsp;
- Radi se o respektabilnim udruženjima i asocijacijama koje uglavnom okupljaju stotine i hiljade naših iseljenika iz Crne Gore, ali i o nevladinim organizacijama i inicijativama koje se suštinski bave pravima i svim relevantnim pitanjima od interesa za Bošnjake - navedeno je iz BDP-a.
Čestitke su uputili i brojni istaknuti pojedinici, akademski radnici, univerzitetski profesori, privrednici, kao i stvaraoci iz oblasti kulture, nauke i umjetnosti koji žive i rade u dijaspori.&nbsp;
- Upravo je glas dijaspore bio značajan u iniciranju nove političke ponude Bošnjacima u Crnoj Gori - saopšteno je iz Bošnjačkog demokratskog pokreta.&nbsp;
Iz pokreta zaključuju da je dijaspora važan resurs, te da će snaženje odnosa sa njima biti jedan od ključnih prioriteta tog političkog subjekta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bošnjački demokratski pokret

bošnjačka udruženja

čestitke

Politika

Bošnjačka dijaspora širom svijeta pozdravila formiranje Bošnjačkog demokratskog pokreta

Bošnjačka udruženja i asocijacije iseljenika iz Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama, zemljama Zapadne Evrope, zemljama regiona Zapadnog Balkana, kao i iz Turske pozdravila su formiranje Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP). 
Tim povodom su  BDP-u pristigle su brojna pisma čestitki, i to: Bošnjački savez Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama sa sjedištem u Njujorku koje potpisuje predsjednik Esad Rastoder; Unija Bošnjaka dijaspore u Njemačkoj sa sjedištem u Hanoveru koje potpisuje predsjednik Miljhat Musić; Savez dijaspore i iseljenika Crne Gore koje potpisuje predsjednik prof. dr Muamer Kalić; udruženje Bošnjaka iz Republike Turske pod nazivom „Asocijacija za solidarnost i kulturu crnogorskih iseljenika“ sa sjedištemu u Burhaniji koje potpisuje predsjednik Adil Ozuzun;  Udruženje građana „Sedef“ iz Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Sarajevu koje potpisuje predsjednik Alija Fejzić; Akademska inicijativa „Forum 10“ koja se bavi zaštitom ljudskih i manjinskih prava sa fokusom na Bošnjake Sandžaka i Srbije sa sjedištem u Novom Pazaru koju potpisuje izvršni direktor Fahrudin Kladničanin; Udruženje Bošnjaka „Zambak“ iz Republike Albanije sa sjedištem u Draču koje potpisuje predsjednik Fikret Klari; Kulturno-informativni centar Crne Gore u Luksemburgu koje potpisuje predsjednica Fetija Kalač; Udruženje Crnogoraca „Cetinje“ iz Sjedinjenih Američkih Država sa sjedištem u Ilinoisu-Čikago koje potpisuje predsjednik Mirsad Jahović;  Centar za promociju ekonomskog razvoja (CEPER) iz Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Sarajevu koje potpisuje predsjednik Muamer Pekmez. 
- Radi se o respektabilnim udruženjima i asocijacijama koje uglavnom okupljaju stotine i hiljade naših iseljenika iz Crne Gore, ali i o nevladinim organizacijama i inicijativama koje se suštinski bave pravima i svim relevantnim pitanjima od interesa za Bošnjake - navedeno je iz BDP-a.
Čestitke su uputili i brojni istaknuti pojedinici, akademski radnici, univerzitetski profesori, privrednici, kao i stvaraoci iz oblasti kulture, nauke i umjetnosti koji žive i rade u dijaspori. 
- Upravo je glas dijaspore bio značajan u iniciranju nove političke ponude Bošnjacima u Crnoj Gori - saopšteno je iz Bošnjačkog demokratskog pokreta. 
Iz pokreta zaključuju da je dijaspora važan resurs, te da će snaženje odnosa sa njima biti jedan od ključnih prioriteta tog političkog subjekta.

Selektorka Suzana Lazović objavila je konačan spisak rukometašica koje će predstavljati Crnu Goru na Evropskom prvenstvu, čiji će domaćini od 28. novembra biti Austrija, Mađarska i Švajcarska.
Lazović se odlučila za 18 rukometašica i one će u ponedjeljak početi pripreme za osmo učešće na prvenstvima Evrope.
U odnosu na posljednji takmičarski duel, aprilski okršaj protiv Slovenije u kvalifikacijama za Olimpijske igre u Parizu, nova selektorka Lazović na raspolaganju će imati znatno širu rotaciju.
U sastavu “lavica” ponovo su Marta Batinović, Ivana Godeč, Đurđina Jauković, Milena Raičević, Đurđina Malović, Katarina Džaferović i Jelena Vukčević, dok će debi na najvećoj sceni imati pivot Andrijana Tatar.
Na spisku su: 
Golmanke – Marina Rajčić, Marta Batinović i Armel Atingre;
Krila – Ivona Pavićević, Dijana Mugoša i Nina Bulatović;
Pivoti – Tatjana Brnović, Ivana Godeč i Andrijana Tatar;
Bekovi – Đurđina Jauković, Jelena Radivojević, Milena Raičević, Itana Grbić, Matea Pletikosić, Đurđina Malović, Katarina Džaferović, Tanja Ivanović i Jelena Vukčević.
Crna Gora sa novom selektorkom Lazović do sada je imala samo jednu provjeru i poražena je u gostima od Hrvatske u prijateljskom duelu koji je odigran krajem oktobra.
Uoči premijernog meča na EHF Euro 2024 u Debrecinu protiv Srbije 29. novembra, Milena Raičević i saigračice odmjeriće snage i protiv Slovenije.
Rivali u grupnoj fazi na EHF Euro 2024 su još Rumunija i Češka.
Plasman u glavnu rundu izboriće dvije prvoplasirane selekcije.

Lazović objavila spisak za EP

Izabrani predsjednik SAD Donald Tramp zaprepastio je Pentagon i šire krugove u svijetu odbrane nominovanjem voditelja Foks njuza Pita Hegseta za ministra odbrane, budući da na čelo najveće i najmoćnije vojske na svijetu dolazi neko sa nedovoljnim iskustvom na globalnoj sceni, piše Asošiejted pres. 
 
Odluka republikanca Trampa da Hegset bude ministar odbrane u njegovoj administracija, pošto 20. januara stupi na dužnost šefa države, dočekana je sa nevjericom i zabrinutošću među mnogima u Vašingtonu, jer je Tramp zaobišao brojne istaknute ličnosti u oblasti nacionalne bezbjednosti i izabrao majora Nacionalne garde, dobro poznatog u konzervativnim krugovima kao voditelja emisije na kanalu Foks njuz. 
 
Dok neki poslanici republikanaca nijesu komentarisali Trampov izbor, drugi su ukazali da je ratno iskustvo Hegseta prednost, ili su rekli da je "izuzetno sposoban". 
 
Izbor Hegseta mogao bi da donese korjenite promjene u američkoj vojsci - on je u svojoj emisiji i u intervjuima jasno stavio do znanja da se, poput Trampa, protivi takozvanim "vouk" (woke) programima koji promovišu jednakost i inkluziju, a dovodi u pitanje i ulogu žena u ratu i zalaže se za pomilovanje pripadnika vojske optuženih za ratne zločine. 
 
U junu, na mitingu u Las Vegasu, Tramp je hrabrio pristalice da kupe Hegsetovu knjigu i rekao da će, ako pobijedi na predsjedničkim izborima, "vouk priča nestati u roku od 24 sata". 
 
Hegset, 44-godišnji tvrdi konzervativac koji promoviše Trampovu politiku "Amerika na prvom mestu", zalaže se da se vojska učini smrtonosnijom, a u jednom intervjuu je rekao da dozvoljavanje ženama da idu u rat šteti tom cilju. 
 
- Sve u vezi sa zajedničkim služenjem muškaraca i žena čini situaciju komplikovanijom, a komplikacija u ratu znači veće žrtve - rekao je Hegset. 
 
On je kazao da je raznolikost u vojsci snaga, ali zato što muškarci iz manjinskih zajednica i bijelci mogu da imaju slične rezultate, a da to ne važi za žene. 
 
Otkako je 2016. tadašnji ministar odbrane Eš Karter otvorio sve ratne pozicije za žene, one su uspješno prolazile teške vojne testove za zelene beretke i rendžere, kao i test specijalnog ratovanja mornarice. 
 
Iako Tramp hvali Hegseta kao "čvrstog, pametnog i istinskog vjernika u princip Amerika na prvom mestu", drugi su odmah ukazali na njegov manjak iskustva. Neki su sugerisali da bi on mogao da bude šef Pentagona samo nominalno, a da će ministarstvo odbrane zapravo voditi Trampova Bijela kuća.

Ministar odbrane SAD biće voditelj Foks njuza

Faktori koji utiču na nastanak dijabetesa su genetski, loše navike, te gojaznost koja opterećuje čovječanstvo. Uz preparate i ljekove za liječenje dijabetesa ključnu ulogu imaju dijeta i fizička aktivnost - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, endokrinološkinja Valentina Vujović Kalinić.
Danas se obilježava svjetski Dan borbe protiv dijabetesa. Prema statistici u svijetu je preko 537 miliona odraslih oboljelih od dijabetesa, brojka za koju se vjeruje da će porasti za oko 200 miliona u narednih deset godina. U Crnoj Gori se procjenjuje da je broj djece oboljele od dijabetesa tip 1 izmedju 270 i 300.
U borbi protiv dijabetesa se posljednjih deset godina bilježe značajne promjene, kaže Vujović, lijekovi i tehnike za liječenje dijabetesa su toliko napredovale, dodaje ona, da olakšavaju na dnevnom nivou pacijentov život.
- Prije svega tu se radi o senzorima i inzulinskim pumpama, koji ce onaj famozni broj uboda, na godisnjem nivou oko 1500, smanjiti na neki minimalni broj, sve dok se ne dodje do situacija da pacijent, koji sam sebi daje preparat koji se zove insulin, a bez kojega ne moze da zivi, to odnosi na tip 1 pacijenta sa dijabetesom, ne bude se otkrilo nešto putem inhalacije. Radi se na tome da će nadoknada onoga čega nema ići na najbolji mogući način &nbsp;i najmanje traumatičan po pacijenta. Što se tiče dijabetesa tipa 1, imamo otkriće u načinima mjerenja, a to su senzori, znači nema uboda u jagodicu prsta da bi se izmjerila glikemija, naravno, svako društvo teži tome, pa i naše, jer se iz godine u godinu povećavaju indikacije. Terapija &nbsp;pacijenata dijabetesa tipa 2, kojih ima 95 posto, sve više se nalaze ljekovi koji štite pacijenta od samog dijabetesa i od pridruženih komplikacija, koje se vremenom razvijaju - rekla je Kalinić.
Sem nekih GLP agonista, što se tiče liječenja pacijenta sa dijabetesom, objašnjava Kalinić, u Crnoj Gori ima sve, ima brzodjelujućih i srednje djelujućih insulina, dodaje ona, koji su upotrebljavaju svugdje u svijetu.
- Ljekovi su preko Fonda već godinama dostupni pacijentima i mi smo, u odnosu na zemlje u okruženju, mnogo ranije počeli sa nekim stvarima što se tiče preparata za liječenje dijabetesa. Ono za čim zaostajemo još uvijek, u odnosu na Hrvatsku i Sloveniju, jeste omogućavanje ovih novih alatki za mjerenje nivoa glikemije u krvi i, naravno, &nbsp;o no što moramo da radimo na osvješćivanju i edukaciji i promociji jeste da pacijenti koji su inzulinski zavisni što više imaju pristupe upotrebi inzulinskih pumpi i da proširimo indikacije, i da se naj način približimo svjetskom načinu tretiranja dijabetesa, jer malo svijest, kao i stigmatizacija u ovim sredinama koče. Još uvijek postoji nesto sto obilježava nase drustvo, tako da inzulinski preparati su nam dostupni i vrlo smo zahvalni Fondu i državi na koji način možemo da dobijemo ljekove, tako i preparate za liječenje inzulina - naglasila je Kalinić.
Pacijent nosi dvije trećine odgovornosti u ostvarivanju cilja liječenja dijabetesa, poručuje Kalinić, mora da bude dovoljno edukovan, te da radi samokontrolu, dodaje ona, da se pridržava higijensko dijetetskih, kako kaže, načina ishrane.
- Nijedan preparat, ni oralni preparat, ni inzulinski preparat, ne može da postigne tako dobar cilj ukoliko vi ignorišete dijetu i fizičku aktivnost, a &nbsp;to je najteži način pristupa liječenju dijabetesa, jer sve ostalo, itekako, možete lakše i ugodnije da ostvarite.Ako ne uzimate inzulin u tipu 1 dijabetesa brzo ćete doći u stanje pomoći bolničke, odnosno moraćete brzo pristupiti bolničkom liječenju. Znači tu pacijenti već, oni koji znaju da im nema života i dožive ketoacidozu, znaju da moraju uzimati preparat, medjutim, kako i na koji način, i uz kakve uslove, odnosno koliko sami sebe edukuju za higijensko dijetetski režim, to je pitanje. Nema liječenja bez saradnje s pacijentom i da bi se saradnja sa pacijentom ostvarila on mora da bude motivisan. Jedan od načina je da bude edukovan. To je sve na ličnom nivou i putem događaja poput obilježavanja Dana dijabetesa, kao i raznih radionica,sajtova, edukacija, razgovora sa ljekarom, prihvatanja od porodice - istakla je Kalinić.
Za razvoj dijabetesa je odgovorno je više faktora, podsjeća doktorka, na prvom mjestu je genetska predispozicija, zatim, dodaje ona, higijensko dijetetski režim ishrane, odnosno loše navike, kako kaže, a jedna od njih je gojaznost.
- Kaže se da će u 2030.godini svaka četvrta osoba imati problem sa težinom. Veliki broj djece tokom rasta i razvoja postigne nezadovoljavajuću težinu, odnosno svi faktori rizika koji dovode do toga da mijenjamo svoj body masilni ineks, a tu &nbsp;doprinosi i način života &nbsp;i kompjuterizacija &nbsp;čine da osobe budu predisponirane za gojaznost, a gojazne osobe za dijabetes. Naravno,to se najviše odnosi na dijabetes tip 2. Faktori spoljašnje sredine kao što su neke virusne infekcije, kao neke supstance u hrani, odnosno u vazduhu, koje mijenjaju genetski kod, odnosno mijenjaju predispoziciju za razvoj dijabetesa na tim beta çelijama, dovode do porasta dijabetesa kako tipa 1, tako i tipa 2. Imamo poplavu dijabetesa post covida, znači da je virusna infekcija, sa svim onim što je donijela na čovječanstvo, podigla i stepen obolijevanja, odnosno broj oboljelih od dijabetes. To se odnosi i na druge razne viruse i na druge faktore iz spoljašnje sredine - zaključila je Kalinić.

Vujović-Kalinić: Gojaznost ozbiljna predispozicija za nastanak dijabetesa

Da je Crkva Srbije najmoćnija organizacija u Crnoj Gori - izvan bilo kakve institucionalne kontrole i da su joj crnogorske vlasti bezuslovno podređene -jasno pokazuju dešavanja u mojkovačkom selu Štitarica đe duže od deset dana policija i grupa mještana organizuju cjelodnevne straže kako bi od vandala zaštitile jarbol sa zastavom države Crne Gore koju ova vjerska zajednica i njeni podržavaoci ne žele na imanju mjesne crkve, ispred koje su oni, početkom oktobra, postavili jarbol sa srpskom trobojkom ukrašenom sa četiri S. &nbsp; BEZAKONJE I SAMOVOLJA I ne samo to: stanovnik Podgorice sa Zlatice, izvjesni Darko Vuković, simpatizer nekadašnjeg Dekomratskog fronta, objavio je 25. oktobra na društvenoj mreži fotografije kako je na crkvi u selu Štitarica svojevoljno postavio video-nadzor, uz tekstualnu objavu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241114131136_a85dca957a2c1fbece5ce43fa4aa01c60e2c839194cc15144374096567f25763.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241114131136_a85dca957a2c1fbece5ce43fa4aa01c60e2c839194cc15144374096567f25763" data-rendition-name="original" width="1440" height="1440" loading="lazy" alt="Kačenje video nadzora ispred srpske zastave"> <figcaption>KOGA BRIGA ZA ZAKONE: (Photo: Kačenje video nadzora ispred srpske zastave)</figcaption> </figure>  Onda se i pohvalio: ,,Na crkvi u Štitarici - Mojkovac sam postavio video nadzor. Bezbožnici i Miraševi sektaši, pratim vas”. Iz crnogorske policije nije odgovoreno Portalu ETV pa smo ostali bez saznanja: da li je iko saslušao Vukovića zbog samovoljnog i nezakonitog postavljanja video nadzora na crkvi koja je sakralna baština Crne Gore?&nbsp; UZALUDNE MOLBE I REAKCIJA MJEŠTANA Kada su ostale uzaludne molbe dijela mještana da se srpska trobojka ukloni ispred crkve koju su sagradili preci svih Štitaričana još 1896. u doba Kralja Nikole - oni su se organizovali i 2. novembra odgovorili postavljanjem metalnog jarbola sa crnogorskom državnom zastavom. Iste noći do danas neidentifikovani vandali posjekli su i odnijeli jarbol.&nbsp; No, već sjutradan postavljen je novi jarbol sa crnogorskom zastavom i organizovane straže da čuvaju zastavu.&nbsp; Samo dvije noći kasnije, između 5. i 6. novembra, crnogorska zastava se opet našla na meti vandala, ali je odbranjena, a dvojica od četvorice vandala su uhvaćena, dok su dvojica uspjela da umaknu.&nbsp; ĆUTANJE CRNOGORSKIH VLASTI I POLICIJE Portalu ETV iz Uprave policije odbijaju da odgovore na pitanja da li su privedeni i procesuirani vandali, ali i u kojoj je fazi istraga u slučaju posječenog i ukradenog jarbola sa crnogorskom državnom zastavom. Ostavili su nas bez odgovora i na pitanje kakva je procjena bezbjednosne situacije u ovom selu. A ne odgovaraju ni mještanima koji su delegirali Dušana Bakovića da od institucija zatraži odgovore o toku istrage. &nbsp;&nbsp; Baković, doskorašnji visoki policijski funkcioner koji je sada u penziji, potvrdio je Portalu ETV, da se obratio direktoru Uprave policije Zoranu Brđaninu, ali i Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju. Međutim, umjesto odgovora naišao je na - ćutanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241114131140_f11e9b099f63dbcb4d9f070250ce3f0046f71b2b4fc7b9ea4aa6fad1a499a907.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241114131140_f11e9b099f63dbcb4d9f070250ce3f0046f71b2b4fc7b9ea4aa6fad1a499a907" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Dušan Baković"> <figcaption>BROJNA PITANJA ZA DRŽAVU KOJA - ĆUTI: (Photo: Dušan Baković)</figcaption> </figure>  U obraćanju Brđaninu, istakao je da je zamoljen od mještana sela Štitarica, „odnosno dijela koji poštuje i čuva državnu zastavu“, da mu se obrati i podsjetio da je „skoro 10 dana od kada je posječen jarbol dužine 10 metara i ukraden zajedno sa državnom zastavom“.&nbsp; - Nakon postavljanja druge, ponovo je jedna grupa pokušala da isto ponovi, u čemu je spriječena od strane grupe građana i policije, o čemu ste upoznati. Među tom grupom bio je i pripadnik VCG (Vojske Crne Gore prim. aut.). S obzirom da u selu imamo i sudskog vještaka, isti nam je saopštio da nijesu profesionalno uzeti otisci, odnosno izvršen uviđaj. Molimo vas da zatražite izvještaj šta je do sada urađeno i da li su otkriveni počinioci ovog KD – napisao je on Brđaninu. Istakao je i da je to „veoma važno kako bi se spuštile tenzije među građanima, a počinioci priveli pravdi“, te ga zamolio da ličnim uticajem i autoritetom doprinese da se riješi to krivično djelo. Brđanin mu je odgovorio da će poruku proslijediti svom pomoćniku, te da se neka od pitanja odnose na tužioca. Tako su institucije i vlasti ostavile mještane Štitarice da sami rješavaju problem koji svakog dana prijeti da eskalira.&nbsp; ODOBRAVANJE VANDALIZMA? Svi u selu znaju ko su četvorica muškaraca koji su pokušali da posijeku i drugi jarbol sa crnogorskom zastavom. Kažu da je samo jedan iz Štitarice, dok su trojica iz Mojkovca, tačnije iz - Polja. Da tenzije u selu nijesu zanemarljive potvrđuje činjenica da je čak pedesetak policajaca bilo angažovano u Štitarici kada je postavljen novi jarbol sa crnogorskom zastavom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241114131140_ce371e4408544bc719fa63b287e09be5dc281ac1d52d5228965d5d99e92444ad.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241114131140_ce371e4408544bc719fa63b287e09be5dc281ac1d52d5228965d5d99e92444ad" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Branislav Vuković"> <figcaption>TROBOJKA POSTAVLJENA U SKLADU SA TEMELJNIM UGOVOROM: (Photo: Branislav Vuković)</figcaption> </figure>  A da Crkva Srbije neće popuštiti i prihvatiti ponudu dijela mještana da se uklone obije zastave ispred bogomolje potvrđuje i izjava predsjednika njihovog crkvenog odbora Branislava Vukovića koji je medijima rekao da je trobojka postavljena u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom i da je to crkvena zastava. <blockquote>Portalu ETV iz Uprave policije odbijaju da odgovore na pitanja da li su privedeni i procesuirani vandali, ali i u kojoj je fazi istraga u slučaju posječenog i ukradenog jarbola sa crnogorskom državnom zastavom. Ostavili su nas bez odgovora i na pitanje kakva je procjena bezbjednosne situacije u ovom selu. A ne odgovaraju ni mještanima koji su delegirali Dušana Bakovića da od institucija zatraži odgovore o toku istrage. &nbsp;&nbsp;</blockquote> Da dogovora neće biti prije nekoliko dana rekao je i predsjednik MZ Štitarica Radovan Rakočević koji je za Televiziju E kazao i da je „selo živjelo normalnim životom, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, što je rezultiralo razdorom“. - Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - ispričao je Rakočević. ,,TEMELJNI LEGAT“ DRITANA ABAZOVIĆA  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241114131140_8cea1727779640819a0b108e4e738be09cc01c17122204bbe1f0b3a8290d9f19.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241114131140_8cea1727779640819a0b108e4e738be09cc01c17122204bbe1f0b3a8290d9f19" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt='Potpisivanje takozvanog ,,Temeljnog ugovora"'> <figcaption>SPC I URA PROTIV CRNE GORE: (Photo: Potpisivanje takozvanog ,,Temeljnog ugovora")</figcaption> </figure>  Takozvani temeljni ugovor sa Crkvom Srbije, odnosno njenim patrijarhom Prfirijem Perićem potpisao je 3, avgusta 2022. godine u Podgorici, tadašnji premijer Dritan Abazović i tim aktom predao vjerskoj zajednici tuđe države crnogorsko kulturno sakralno blago. Kako je ranije za Portal ETV kazao Svetozar Baković mjesna crkva u Štitarici sagrađena je 1896. godine. - Na crkvi piše: „OVI SVETI HRAM ARHI STRATIG MIHAILA VOZDVIŽE OPŠTINA ŠTITARIČKA POD VLADOM KNJAZA NIKOLE I NJ. 8. J.1896. G.“. Od tada 128 godina do dana današnjeg niko nije zabo nikakvu zastavu. Prođoše Turci, četnici, Italijani, Njemci - niko nikakvu zastavu ne zabode. Zbode je ova sad grupacija koja već četiri godine zavađa, muti i spaljuje Crnu Goru. U ovom selu nikad nikakvih problema nije bilo, do ovih sad momenata - šta je i kakva im je namjera – ogorčen je Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241114131144_271319ac3a0115a3ad762249d9fcb99dee231435e4e8f851930d44d8f5d5929b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241114131144_271319ac3a0115a3ad762249d9fcb99dee231435e4e8f851930d44d8f5d5929b" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Nova zastava i patriote koje čuvaju državne simbole"> <figcaption>NA CRNOGORSKOJ STRAŽI: (Photo: Nova zastava i patriote koje čuvaju državne simbole)</figcaption> </figure>  Crkva Srbije decenijama predano i nesmetano radi na projektu posrbljavanja Crne Gore. Ova vjerska zajednica bila je ključni akter smjene crnogorske vlasti na izborima u avgustu 2020. godine, kada su vlast preuzele proruske i prosrpske društveno političke snage. Strateški cilj Crkve Srbije je da Crna Gora i formalno uđe u hegemonistički projekat zvaničnog Beograda – „srpski svet“. &nbsp;

Ko i zašto štiti vandale koji nasrću na državne simbole?!

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

U Štitaricama opet vijori crnogorska zastava

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Bošnjačka dijaspora širom svijeta pozdravila formiranje Bošnjačkog demokratskog pokreta

Tagovi

Lazović objavila spisak za EP

Ministar odbrane SAD biće voditelj Foks njuza

Vujović-Kalinić: Gojaznost ozbiljna predispozicija za nastanak dijabetesa

Ko i zašto štiti vandale koji nasrću na državne simbole?!

PRATITE TVe UŽIVO