Glavne preporuke Državne revizorske institucije nijesu urađene, a to se prije svega misli na finansiranje i na praćenje projekata... A to je i osnovna uloga Fonda - da finansiranje bude u više tranši, a praćenje da bude višefazno, kazao je u emisiji "24 sata" na Televiziji E, funkcioner Bošnjačkog demokratskog pokreta i bivši član upravnog odbora Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore, koji je nedavno podnio ostavku zbog uočenih nezakonitih radnji i brojnih nepravilnosti u radu Fonda, Bejto Šahmanović.
U razgovoru za emisiju Šahmanović je govorio o tome šta je utvrdila Državna revizorska institucija (DRI), zbog čega je donio odluku o ostavci, kao i o pritiscima i zloupotrebama unutar Fonda.
Šahmanović objašnjava i šta je konkretno problem u radu komisije za dodjelu bodova.&nbsp;
- Imamo preporuke za rad komisije, na koji način oni dodjeljuju bodove, da li detaljno obrazlažu dodjelu tih bodova. Kada smanje potražena sredstva od aplikanata, da li i tu detaljno obrazlažu zbog čega smanjuju. I na kraju, kada je određen projekat, da li oni tu isto daju detaljno obrazloženje - kazao je Šahmanović.&nbsp;
Posebno je naglasio važnost uspostavljanja elektronske baze podataka radi veće transparentnosti.
- Na kraju je isto i preporuka da se napravi elektronska baza podataka, to je softver - gdje bi tačno imali ko su aplikanati, ko su koordinatori, ko su asistenti na projektu. Šta se dešava? Imamo projekte gdje, na primjer, se mijenjaju imena koordinatora projekata, a asistenti na projektu ostaju isti. Preko tog softvera to bi bilo lako uočljivo - ističe on.&nbsp;
Šahmanović je izrazio razočarenje nedostatkom interesa poslanika u parlamentu za rad Fonda.
- Žao mi je što na ovom odboru za ljudska i manjinska prava se jedva stvorio kvorum, znači da poslanici u suštini nijesu zainteresovani za rad Fonda. Ti poslanici što su došli, vjerujem da većina nije ni pročitala taj izvještaj - poručio je Šahmanović.&nbsp;
Na pitanje zbog čega je podnio ostavku, Šahmanović odgovara da je u periodu 23. oktobra, naravno, kako je dodao, i uz podršku većine članova upravnog odbora, poništio tadašnji konkurs, iz razloga što je mislio, a i dalje misli da je nepravedno podijeljen toliki iznos novca.
- Samo primjer, i tu su se druge nacionalne zajednice uključile, da je 3,5 hiljada dodijeljeno Hrvatskoj zajednici od 1.400.000. Mislio sam da je to nepravedno, i čak i nužno da kažem svoje zajednice, u podršku većine članova upravnog odbora, poništio konkurs - dodao je Šahmanović.&nbsp;
Nakon toga organizovali su sastanke sa predsjednicima Savjeta i članovima komisije, s ciljem da pronađu pravedniji način raspodjele.
- Pokušavali smo na neki način da nađemo najmanji zajednički sadržalac, da bi to bilo pravednije i bolje za sve zajednice. S toga sam tada imao i sastanak sa predsjednikom Bošnjačke stranke Ervinom Ibrahimovićem, na tom sastanku je prisustvovao i bivši direktor fonda Emir Dacić, kao i bivši član komisije za vrednovanje projekata u fondu Adis Pepić, koji je trenutno sekretar vanjskih poslova. Ja sam im saopštio neke stvari koje sam vidio da nijesu pravedne i ponudio sam na neki način i ostavku - ističe Šahmanović.&nbsp;
Istakao je da nije želio da bude doveden u vezu sa koruptivnim radnjama.&nbsp;
- Ja sam ljekar i nijesam htio niti želio da zbog 250 eura ili bilo koje sume, da me neko stavlja u isti koš sa tim ljudima i tim aktivnostima koje su se dešavale. Oni su meni tada obećali da će se promijeniti, međutim ništa se nije promijenilo - naglasio je Šahmanović.&nbsp;
Naveo je i pritiske koje je trpio tokom svog angažmana.
- U tom periodu sam vidio ko stoji za koga, ko štiti koje aplikanate, čiji su koji projekti, i mogu sada i ovdje ovako javno reći da sam u tom periodu preživio od različitih pritisaka, od prijateljskih savjeta do prijateljskih ponuda. Bilo je i materijalnih ponuda, zatim prijetnji da to nije pametno i nije dobro, bilo je pokušaja lične diskreditacije mene i moje porodice, uz isprobanu taktiku od uha do uha, što su vrlo vješti ljudi u rukovodstvu Bošnjačke stranke, do pokušaja prijetnji i ucjena. Na kraju nijesu ostvarili svoj cilj, ali sam tada vidio šta se dešava i ko stoji za koga - navodi Šahmanović.&nbsp;
Govorio je i o tome da li je prijavio nepravilnosti nadležnim institucijama.&nbsp;
- Nijesam prijavio, ja sam ostao i dalje da budem član Upravnog odbora, ali sam se rijetko pojavljivao na sjednicama, nego sam prikupljao materijale koji će u narednom periodu biti svima dostupni - ističe Šahmanović.&nbsp;
Izjavio je i da se sukobio sa rukovodstvom Bošnjačke stranke.
- Od tada je počeo moj razilazak sa rukovodstvom Bošnjačke stranke. Ja sam to doživio kao bolnu istinu sa tom situacijom – da oni još nijesu nikakvi predstavnici svog naroda, nego su obični lopovi koji zloupotrebljavaju ime nacije - dodao je on.&nbsp;
Komentarišući nove okolnosti u Fondu, rekao je da aktuelni direktor ne može biti odgovoran za greške prethodnika, ali da je i sam bio član komisije za vrednovanje projekata.
- Komisija ima sedam članova. Petoro su bliski Bošnjačkoj stranci. Dvojica su članovi opštinskog odbora Bošnjačke stranke Podgorica. Jedan od njih je trenutno direktor Direktorata Ministarstva dijaspore. Dvojica su članovi glavnog odbora Bošnjačke stranke. Jedan je načelnik zavoda za zapošljavanje u jednoj sjevernoj opštini, dok je drugi, imenovani Nurković, član glavnog odbora Bošnjačke stranke - naveo je Šahmanović.&nbsp;
O načinu rada komisije, rekao je da oni rade tako što pronađu aplikanate, dogovore se s njima i bukvalno im predaju projekte.&nbsp;
Pri predaji projekta, kako dodaje, postoji Word verzija i PDF verzija koju oni uzimaju, samo se mijenjaju imena i prezimena.
Dodao je i da u Fondu radi i načelnik za monitoring i evaluaciju koji je član Bošnjačke stranke, koji dodjeljuje važne projekte osobama koje su takođe članovi Bošnjačke stranke.
- Ja vam dajem projekat, dogovorimo se, raspodijelimo sredstva, ovamo u Fondu, tačno znamo da će se prihvatiti izvještaj i zatvoriti taj začarani krug. To predstavlja organizovanu grupu. Svjestan sam da je trenutna situacija u pravosudnim institucijama takva kakva jeste, ali želio sam dati svoj doprinos i vjerujem da će pravda kad-tad zakucati na vrata - zaključio je Šahmanović.&nbsp;
V.Lj.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Šahmanović: Konkurs u Fondu za manjine sam poništio jer je nepravedno podijeljen novac

Bošnjački demokratski pokret (BDP) osuđuje izjavu poslanice Bošnjačke stranke Kenane Strujić-Harbić u kojoj se svi koji ne dijele stavove rukovodstva njene partije diskvalifikuju i omalovažavaju. Takvim nastupom se, kako navode, odbacuje drugo i drugačije mišljenje, a uvodi obrazac prema kojem se lojalnost mjeri poslušnošću, dok se svako neslaganje proglašava izdajom.
- Njen jučerašnji nastup u kojem se manipulativno koristi strah i sjećanje na ratne devedesete smatramo huškačkim, vrijeđanjem zdravog razuma i gaženjem dostojanstva našeg naroda, kao i izuzetno štetnim po demokratski dijalog i pluralizam mišljenja – dodaju iz BDP-a.&nbsp;
U pokušaju, kako kažu, da zamjenom teza opravda partijski čin izdaje kroz ulazak u vlast sa Andrijom Mandićem u zamjenu za nekoliko ministarskih fotelja u najglomaznijoj vladi na svijetu – Strujić-Harbić odgovornost prebacuje na druge, umjesto da je traži unutar svojih redova.
Iz ovog pokreta su podsjetili da je Kenana Strujić-Harbić tokom višegodišnjeg poslaničkog mandata postala prepoznatljiva prvenstveno po oštrim polemikama upravo sa svojim današnjim koalicionim partnerima.&nbsp;
BDP smatra da ti nastupi možda jesu donosili “lajkove” i “notifikacije”, ali ne i konkretne i mjerljive rezultate za bošnjački narod.
- No, jedna izjava je zasigurno posebna: “Kad sam pitala kako da vam vjerujemo, rekli su nam: ‘Vjerujte nam na riječ.’ A ja odavde napominjem – kad smo devedesetih godina posljednji put vjerovali nekome od vas na riječ, završili smo u grobnicama – naveli su oni.&nbsp;
Dodaju da je ista ta poslanica nedugo nakon ovako “tvrdih riječi i rezolutnih stavova”, upravo tim kolegama iz bivšeg DF-a omogućila ulazak u vlast, izglasala ih za ministre i članove vlade i tako dala legitimitet njihovoj politici.&nbsp;
- Postavlja se pitanje: kojoj Kenani više vjerovati – onoj koja se zaklinje u principe ili onoj koja ih mijenja za mandate? Ostavljamo Bošnjacima, ali i svim drugim građanima da sami procijene – ističu iz BDP-a.&nbsp;
Međutim, kako su naglasili, od kako je u vlasti grobnice više ne pominje, a devedestih se ovog puta sjetila kroz prizmu Stranke demokratske akcije (SDA) Crne Gore čiji čelnici su robijali upravo zbog borbe protiv platforme koju ona danas zdužno podržava.
- Kongresi političkih stranaka trebalo bi da budu prilika za suočavanje sa sopstvenim greškama – naročito kada se ide u političku kolaboraciju sa onima koji veličaju ratne zločince poput Pavla Đurišića, Ratka Mladića i Radovana Karadžića, negiraju genocid u Srebrenici i poigravaju se sa donošenjem Rezolucije o genocidu u Šahovićima - naglasili su iz Bošnjačkog demokratskog pokreta.
Kako kažu, primjećuju i izostanak sistemske analize razgraničenja ličnih i porodičnih interesa od nacionalnih i državnih.&nbsp;
- Populistički nastupi i medijska eksponiranost ovih dana očigledno služe isključivo za ritualno potvrđivanje poslušnosti partijskom šefu i kao sredstvo za bolje pozicioniranje unutar partije pred predstojeći kongres – naveli su iz ovog pokreta,&nbsp;
Poručili su poslanici Strujić-Harbić da će morati da se navikne na političku konkurenciju, jer je , kako ističu, Bošnjački demokratski pokret (BDP) nastao na jasnim programskim principima i vrijednostima i sve više postaje prirodan izbor – a ne nikakva alternativa Bošnjačkoj stranci.
- I na kraju, da Kenana Strujić-Harbić dobro “ZNA PUT” u to smo više nego uvjereni. Od zapošljavanja u opštinskom odboru DPS-a u Pljevljima, preko lokalne administracije u toj opštini i stalnog radnog odnosa u upravi Rudnika uglja po partijskoj preporuci, pa sve do drugog poslaničkog mandata u Skupštini Crne Gore je dobro utabana i provjerena staza. O zapošljavanju rodbine i porodice po tzv. dubini u opštinskim i državnim službama ćemo nekom narednom prilikom. I sve ovo naravno pod plaštom “zaštite interesa bošnjačkog naroda i evropske Crne Gore – zaključuju iz BDP-a.

1250x600

1084x550

Bošnjački demokratski pokret: Kojoj Kenani više vjerovati – onoj koja se zaklinje u principe ili onoj koja ih mijenja za mandate?

Bošnjački demokratski pokret (BDP) oštro osuđuje veličanje lika i djela Pavla Đurišića.&nbsp;
Osnivač te političke organizacije Orhan Mujević je kazao da je apsolutno je neprihvatljivo govoriti o Đurišiću kao o „velikom junaku nepobjedivog karaktera“ koji je odgovoran za brojne zločine nad bošnjačko-muslimanskim stanovništvom u Bosni, Hercegovini i Sandžaku tokom Drugog svjetskog rata.&nbsp;
- Ignorisanje istorijskih činjenica i pokušaj revidiranja onoga što je nedvosmisleno utvrđeno je uvreda za žrtve i njihove porodice, ali i nastojanje da se vrši manipulativno političko djelovanje koje nikako ne bi trebalo da bude kompatibilno sa tekovinama i vrijednostima današnje Crne Gore - naglasio je Mujević.&nbsp;
On je dodato da imamo paradoksalnu situaciju da nesuvislo reaguju neki od funkcionera vladajuće Bošnjačke stranke, koja je upravo u koaliciji sa promoterima ideologije koja veliča Pavla Đurišića i zajedno čine parlamentarnu i vladajuću većinu, a da istovremeno potpredsjednik Vlade Budimir Aleksić kao predstavnik izvršne vlasti Crne Gore podržava i pozdravlja ovakav događaj.&nbsp;
- Isti taj potpredsjednik Vlade zadužen za obrazovanje i odnose sa vjerskim zajednicama, prije samo nekoliko godina, tada u svojstvu poslanika nekadašneg DF-a predložio je i zagovarao da se Pavlu Đurišiću podigne spomenik u Beranama. No, to rukovodstvu Bošnjačke stranke nije smetalo da takvog čovjeka podrže u Skupštini Crne Gore i nagrade svojim glasovima da bude potpredsjednik Vlade u kojoj sjede zajedno, “rame uz rame” očigledno “unaprjeđujući” živote naših građana - naglasio je Mujević.&nbsp;
On je zaključio da je jasno da se radi o kraktoročnom pogledu rukovodstva BS na aktuelna politička zbivanja, bez jasne vizije za dugoročnim interesima bošnjačkog naroda, ali i interesima suverene, demokratske i antifašističke Crne Gore.&nbsp;

Mujević: Neprihvatljivo govoriti o Pavlu Đurišiću kao junaku, nesuvisle reakcije funkcionera BS

Iako je Bošnjačko vijeće zamišljeno kao nadstranačka institucija, ovaj savjet je pretvoren u ispostavu Bošnjačke stranke - kazao je potpredsjednik Bošnjačkog vijeća i funkcioner Bošnjačkog demokratskog pokreta Bejto Šahmanović a nakon, kako je rekao, burne sjednice održane za vikend u Rožajama.
Šahmanović se, kako se navodi u saopštenju, građanima zahvalio na podršci koju je dobio prethodna dva dana, te pojasnio da je bio svjestan namjere koju je imao i sproveo predsjednik Bošnjačkog vijeća Suljo Mustafić, a po partijskoj direktivi svog šefa Ervina Ibrahimovića.&nbsp;
- Prije održavanja sjednice uputio sam imejl kako bih obezbijedio prisustvo medija i uvid javnosti u rad krovne institucije Bošnjaka u Crnoj Gori. S obzirom na to da nisu ništa učinili, niti odgovorili na moj dopis, bio sam prinuđen iskoristiti svoj lični profil za uživo snimanje sjednice kako bi cijela javnost vidjela o čemu se radi - kazao je Šahmanović.&nbsp;
On je naveo da su na početku odbili da se predsjednik Bošnjačkog demokratakog pokreta Sead Šahman uvrsti po funkciji u budući saziv vijeća.&nbsp;
- Zatim su izglasali da sjednica bude tajna. A potom su izglasali svoju jednopartijsku izbornu komisiju, koju čine: predsjednik SO Rožaje Almir Avdić, koji u ime Bošnjačke stranke obnaša tu poziciju, predsjednica Foruma žena BS Sabina Muratović, poslanik BS u Skupštini Crne Gore Admir Adrović, kao i članica BS Arnela Šutković - precizirao je Šahmanović.&nbsp;
On je ocijenio da je ovakvim potezom obesmišljen cijeli izborni proces, pa su stvorene sumnje da je u najavi zloupotreba vijeća u partijske svrhe.&nbsp;
- Prilikom prekida snimanja Mustafić mi se obratio riječima: "Zapamtićeš ti mene za ovo", dok je sjedio pored mene. Ovo doživljavam kao prijetnju, a sve što se može desiti meni ili ljudima koji su mi bliski direktno je izvršeno po direktivi vrhuške Bošnjačke stranke na čelu sa Ervinom Ibrahimovićem. Nakon prekida sjednice doživio sam i verbalni napad od zaposlenog u Vijeću - kazao je Šahmanović.&nbsp;
On je dodao da jednu, ali najvažniju stvar ne shvataju političari Bošnjačke stranke, a to je da imaju ono što oni nemaju - mladost, entuzijazam, hrabrost i malo više petlje nego što oni imaju.&nbsp;
- I najvažnija stvar – nikome ništa ne dugujemo, jer smo slobodni građani koji žive od svog rada, a ne od privilegija - kazao je Šahmanović.
Uputio je apel javnosti, odnosno pozvao sve koji mogu i žele da im pomognu u naumu da proces otvore i da bude transparentan, bez zakulisnih radnji i dopisivanja glasova.&nbsp;
- Zato ćemo se na svakom mjestu i u svakom trenutku pobuniti i reći ono što imamo. Sve će biti transparentno - poručioo je Šahmanović.

Šahmanović: Bošnjačko vijeće pretvoreno u ispostavu Bošnjačke stranke, Mustafić mi se obratio riječima "Zapamtićeš ti mene za ovo"

Svjedočimo tendenciji vlasti da se islamska baština ruši i razgrađuje, Crna Gora može opstati samo kao zemlja svih njenih građana, poručio je predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Sead Šahman. Bošnjački demokratski pokret upriličio je iftar u Podgorici u čast mjeseca Ramazana, a kome su prisustvovali predstavnici političkog i javnog života Crne Gore, predstavnici privrede i biznisa, bankari, predstavnici akademske zajednice, profesori univerziteta, predstavnici civilnog društva, državni službenici, advokati, ljekari, predstavnici medija, predstavnici dijaspore, predstavnici Islamske zajednice u Crnoj Gori, kao i prijatelji novoformiranog političkog pokreta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250329090316_2576e8f690f282d4e0e76c031c92f7b475394e6b487232a670d2ef5b5319396b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250329090316_2576e8f690f282d4e0e76c031c92f7b475394e6b487232a670d2ef5b5319396b" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Sead Šahman"> </figure>  Šahman je tom prilikom kazao da je tradicionalna ramazanska večera- iftar simbolizuje zajedištvo i slogu i da se uz prisustvo brojnih zvanica iz javnog života može reći da je ovo “Crna Gora u malom”.&nbsp; On je rekao da je apsolutno neprihvatljivo, ma sa koje adrese dolazilo, da se pripadnicima islama i uopšte nacionalnim manjinama bilo ko zahvaljuje na tome što, kako je citirao, “našu Crnu Goru doživljavaju kao svoju zemlju”. Šahman je naglasio da je Crna Gora bila i ostala, te da jedino tako može opstati, zemlja svih njenih građana, ma kako se ko vjerski ili nacionalno izjašnjavao.&nbsp; Predsjednik BDP-a se osvrnuo i na nedavnu odluku Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine u vezi sa rušenjem sakralnog objekta, džamije na Koniku, kazavši da danas svjedočimo tendenciji vlasti da se islamska baština ruši i razgrađuje, umjesto da se čuva i unapređuje. On je podsjetio da je Ustavom Knjaževine Crne Gore iz 1905. godine islam, kao konfesija dobio priznanje i slobodu vjeroispovijesti i ukazao da ove 2025. obilježavamo 120 godina donošenja takvog Ustava, gdje je Crna Gora bila prva država na tlu Evrope koja je priznala islam kao vjeru i gdje je postojao makar minimum institucionalne brige o vjerskim objektima. - Danas, 120 godina kasnije, umjesto da se islamska kulturna baština čuva i unapređuje, svjedočimo tendenciji aktuelne vlasti da se ona briše pod izgovorom administrativnih i urbanističkih procedura - ukazao je Šahman.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250329090316_9ee36e6d56d7d58a21ffd55e3f2c9b1643b667dd73f30e6cd2419bf04a04b622.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250329090316_9ee36e6d56d7d58a21ffd55e3f2c9b1643b667dd73f30e6cd2419bf04a04b622" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Sead Šahman"> <figcaption>Sead Šahman(Photo: BDP)</figcaption> </figure>  On je dodao da je Crna Gora zemlja naših djedova i država naše djece, te da je bošnjački narod veoma zainteresovan za ekonomski, kulturoški i svaki drugi prosperitet društvene zajednice.&nbsp; Iftaru je prisustvovao i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković. Šahman se zahvalio Konakoviću na dolasku i kazao da su Crna Gora i Bosna i Hercegovina prijateljske zemlje bez otvorenih pitanja, ali i naglasio da prostora za unapređenje odnosa ima u mnogim segmentima društvenih oblasti.&nbsp; Šahman je naglasio da priča o dobrosusjedskim odnosima ne bi trebala da bude samo politički manevar, već istinski boljitak za građane obje zemlje.&nbsp; Skupu su prisustvovali i predstavnici diplomatskog kora, među kojima i ambasador Ukrajine Oleg Gerasimenko, ambasador Rumunije Viorel Ardeleanu, ambasador Sjeverne Makedonije Zećir Remčilović, kao i ambasador Bosne i Hercegovine Branimir Jukić. Šahman je ukrajinskom narodu poželio skori mir koji je narušen nešto prije više od tri godine usljed ruske agresije na tu zemlju, ali i dodao da ne može a da ne napomene stradanje palestinske djece u Gazi i rušenje njihovih kuća, čak i nakon postizanja primirja na Bliskom istoku.&nbsp;

Šahman: Tendencija vlasti da se islamska baština ruši i razgrađuje

Bošnjaci kao narod predstavljaju most povezivanja i dodatnog jačanja veza između Crne Gore i Bosne i Hercegovine - ocijenio je ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik Naroda i pravde (NIP) Elmedin Konaković na sastanku sa predsjednikom Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Seadom Šahmanon.
Oni su, na sastanku u Podgorici, konstatovali da su odnosi dvije zemlje dobri i prijateljski, bez otvorenih pitanja, ali da postoji dodatni prostor za unapređenje relacija. 
Iz delagacije Bošnjačkog demokratskog pokreta, koju su pored Šahmana činili i osnivači pokreta Bejto Šahmanović i Anis Šabotić, kazali su da je za njih potpuno neprihvatljivo da zvaničnici Crne Gore čestitaju 9. januar - neustavni dan bh. entiteta Republike Srpske, kao i da podrivaju teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine odlascima u Banja Luku i to na dan nezavisnosti BiH.
Konaković je na poziv Šahmana i Bošnjačkog demokratakog pokreta boravio u Podgorici na iftaru koji je organizovan za predstavnike diplomatskog kora, političkih partija, predstavnike privrede, akademske zajednice, predstavnike medija i dijaspore.

Konaković sa Šahmanom: Bošnjaci most povezivanja između dvije prijateljske zemlje

Mujović je prvenstveno gradonačelnik Podgorice i tu je da služi narodu, bez obzira kako se ko izjašnjavao. Bliskost ili udaljavanje jednih od drugih ne treba da se zasniva na vjeri i naciji, nego na nekim drugim kriterijima - ko je pošten čovjek, ko nije, ko je lopov, ko je kriminalac - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E funkcioner Bošnjačkog demokratskog pokreta, Bejto Šahmanović.
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović priredio je iftar za pripadnike islamske vjeroispovijesti i zahvalio im se što Crnu Goru doživljavaju kao svoju zemlju. Funkcioner Bošnjačkog demokratskog pokreta Bejto Šahmanović kaže da bi, kako bi se bolje shvatila težina Mujovićevih riječi, trebalo zamisliti situaciju u kojoj je, na primjer, predsjednik Opštine Plav organizovao večeru na koju je pozvao pravoslavno stanovništvo i zahvalo im što Plav doživljavaju kao svoj.
- Možemo samo zamisliti kako bi se osjećali stanovnici Murine, Brezovica, Velike, kad bi im se tako obratio predsjednik opštine. I Plav, i svaki grad, i cijela država Crna Gora pripada svima nama, nezavisno kako se izjašnjavamo nacionalno ili vjerski. Pripadnici manjinskih naroda su suvlasnici Crne Gore, svoji na svome, nijesu niotkuda došli, niti žele gdje da idu. Ono što je posebno specifično u vezi sa gospodinom Mujovićem je što je on akademski građanin, profesor i njegovi stavovi su ideološki bliži Marku Kovačeviću, nego nekom predsjedniku opštine koji je više građanski orjentisan - rekao je Šahmanović.
Komentarišući to što je gradonačelnik Mujović za pripadnike islamske vjeroispovijesti kazao da su „ukras Podgorice“, Šahmanović smatra da bi i u tom slučaju trebalo napraviti poređenje.
- Zamislimo da predsjednik Opštine Rožaje kaže da je pravoslavno stanovništvo ukras tog grada. Kako bi se onda osjećali stanovnici Bijele Crkve, koji su dominantno pravoslavne vjeroispovijesti? Gradonačelnik Mujović očigledno ne doživljava pripadnike druge vjerske zajednice kao građane, nego kao neku nižu vrstu. Što bi neko nekome bio blizak, ako je jedne ili druge vjere? Mujović je prvenstveno gradonačelnik Podgorice i tu je da služi narodu, bez obzira kako se ko izjašnjavao. Bliskost ili udaljavanje jednih od drugih ne treba da se zasniva na vjeri i naciji, nego na nekim drugim kriterijima - ko je pošten čovjek, ko nije, ko je lopov, ko je kriminalac - istakao je Šahmanović.
Duhovnost je, smatra Šahmanović, hrana čovjeku, a njeno javno isticanje ne znači da je neko bolji ili lošiji vjernik.
- Stvarno mi nije jasno veliko isticanje u javnosti, objavljivanje različitih snimaka na društvenim mrežama u vezi sa bilo kojom religijom. To je intimni trenutak veze čovjeka sa bogom. Isticanjem na društvenim mrežama taj trenutak se gubi. Tako nešto je među našim stanovništvom postalo popularno nakon 2020. godine. Od tada se masovno objavljuju fotografije iz džamija, crkava... na taj način se neko dokazuje da je neki vjernik, a u pozadini imamo neke druge stvari - kaže Šahmanović.
Govoreći o mogućim razlozima zbog kojih je izostala reakcija Islamske zajednice nakon, za mnoge, sporne retorike Mujovića, Šahmanović je rekao da Islamska zajednica ima svoj način funkcionisanja, koji Bošnjački demokratski pokret poštuje.
- Osvrnuo bih se na određene političke partije, koje koriste nacionalni prefiks i predstavljaju se kao autentični zastupnici svog naroda. Gdje su oni da se izjasne o ovom pitanju? Očigledno je da se nastavlja kontinuitet njihove politike da nemaju stav - rekao je Šahmanović.
Komentarišući poruku generalnog sekretara Udruženja novinara Crne Gore Igora Miloševića, koji je na lokalnom javnom servisu rekao da je nepristojno da nacionalne manjine zauzimaju važno političko mjesto, Šahmanović je rekao da je crnogorsko društvo ušlo u proces bosnizacije Crne Gore, odnosno, razgradnje građanske države.
- Cilj svih nacionalista je da se podijele, a onda dobro da se pobiju. Izuzetno cijenim stav gospodina Miloševića i hvala mu na ovim toplim riječima. Očigledno je da on misli da nijednu ozbiljnu funkciju ne može da obnaša pripadnik manjinskog naroda u Crnoj Gori i da je dobro što su živi, zdravi i da ih niko ne bije. Mora se i on navići da je došlo neko novo vrijeme, gdje većina stanovnika ne razmišlja na taj način i da treba da se gleda kompetentnost. Međutim, saglasio bih se sa gospodinom Miloševićem da čovjek koji trenutno vodi Ministarstvo vanjskih poslova ne bi trebao da ga vodi. Ali, ne iz tih razloga koje navodi gospodin Milošević, nego zbog nekompetentnosti. Uz svo uvažavanje košarke kao sporta, ne ide da jedan bivši košarkaški trener vodi ovako ozbiljno ministarstvo - poručio je Šahmanović.

Šahmanović: Crnogorsko društvo u procesu bosnizacije, razgradnje građanske Crne Gore

Bošnjački demokratski pokret (BDP) visoko u političkoj agendi ima saradnju sa dijasporom, a izraženu spremnost Bošnjaka za izgradnju društva različitosti potkrepljuju brojni primjeri, od kojih je najeklatantniji naša dijaspora koje decenijama unazad bivstvuje na prostorima zemalja Zapadne Evrope, Sjedinjenih Američkih Država, Republike Turske, ali i zemljama regiona. To je poručeno sa skupa koji je organizovao predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Sead Šahman u Rožajama na temu „Aktivizam dijaspore kao sredstvo jačanja pozicije Crne Gore“. Šahman i osnivač Bošnjačkog demokratskog pokreta Everin Čekić predstavili su brojne aktivnosti koje su imali u zemlji i inostranstvu od osnivanja BDP u ovoj godini, kao i planove za buduće djelovanje. Oni su naveli da su ljudi koji žive i rade u dijaspori najbolji ambasadori i predstavnici u zemljama u kojima žive i rade, te najavili intenzivniju saradnju sa njihovim predstavnicima i udruženjima i u narednoj godini. - Ovih dana opet i iznova značajan dio dijaspore boravi u našim sredinama, podupirući i našu ekonomsku aktivnost, pomažući rodbini i prijateljima, brinući za svoju domovinu i pitajući se u kom pravcu Crna Gora ide. Uvijek su tu kada treba podržati kvalitetne projekte, učestvuju u mnogim humanitarnim akcijama, mnogi od njih su i investitori, a vrlo često supstituišu ono što bi trebalo da rade državni i lokalni organi. Kroz razgovore sa njima osjećamo zabrinutost i zebnju, pitaju se šta će biti sa njihovim zavičajem - naglasio je predsjednik BDP Šahman. On je naveo da je dijaspora naš važan resurs, te da saradnja sa njima mora biti dvosmjerna i uzajamna. - Snaženje odnosa sa njima će nam biti veoma važno. Upravo je glas dijaspore bio značajan da je Bošnjacima neophodna nova politička platforma u Crnoj Gori - kazao je Šahman.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241229131244_94eea69db4553030db2aa9a0934687b1b4aa48b624c170a5ded87dcfd5af30e1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241229131244_94eea69db4553030db2aa9a0934687b1b4aa48b624c170a5ded87dcfd5af30e1" data-rendition-name="original" width="3216" height="2136" loading="lazy" alt="Sead Šahman (u sredini)"><figcaption>Sead Šahman (u sredini)(Photo: BDP)</figcaption></figure>  Radnom sastanku u Rožajama su prisustvovali Miljhat Mitko Muslić, predsjednik Unije Bošnjaka dijaspore sa sjedištem u Hanoveru, Njemačka, prof. dr Muamer Kalić, predsjednik Saveza dijaspore i iseljenika Crne Gore, Selman Sijarić, privrednik iz Njemačke, Redžep Kolić, privrednik sa Kosova, Azrudin Pećanin, IT stručnjak za sajber bezbijednost iz Austrije (dobitnik prestižne nagrade za nauku i tehnkologiju u Šangaju), kao i Bahrija Sijarić, generalni sekretar Unije Bošnjaka. Skup je za jedan od ciljeva imao i da predstavnicima dijaspore, ali i cjelokupnoj javnosti ukaže na realne probleme sa kojima se suočava naš društveni sistem, čiji su neizostavan dio obrazovni i zdravstveni sistem. Na to je ukazala plejada rožajskih profesorki i ljekara koji se svakodnevno u školama i ambulantama suočavaju sa različitim izazovima, i to: prof. bosanskog jezika Jasmina Halilović, prof. razredne nastave Ermina Kalač, prof. engleskog jezika Edita Šahman i prof. razredne nastave Elzana Seferović, te ljekari primarijus dr Azra Lukač, spec. ginekolog, dr Jakup Ramović, stomatolog i dr Malik Kurtagić. Bošnjački demokratski pokret (BDP) će biti istinski posvećen napretku društva i suočavanju sa svakodnevnim životnim potrebama naših građana u namjeri da društveni poredak učinimo boljim i kvalitetnjim, a sastav i struktura ovih ljudi to obećava. Usljed objektivne nemogućnosti prisustva skupu koji je održan u Rožajama, na adresu Bošnjačkog demokrataskog pokreta su pristigla brojna pisma pune podrške i pozitivnog odnosa prema aktivnostima i inicijativama BDP-a od udruženja koja okupljaju na hiljade iseljenika iz Crne Gore širom svijeta, i to od: Humanitarnog udruženja Euro Gusinje iz Njujorka, Sjedinjene Američke Države koje potpisuje predsjendik Aljo Kobilić, Zavičajni klub “Bihor” iz Luksemburga koje potpisuje predsjednik Remzija Hajdarpašić, Udruženja iseljenika iz Crne Gore u regionu Balikesir, Burhanija- Republika Turska koje je poslao predsjednik Adil Ozuzun- Kriještorac, Udruženje "Zavičajno društvo Plavljana i Gusinjana" iz Sarajeva, BiH koje potpisuje predsjednik Suad Ibrahimagić, udruženje Platforma evropske dijaspore Crne Gore iz Njemačke koje potpisuje predsjednica Emina Čolović, Udruženje “Jedinstvo domovine” čije je sjedište u Sarajevu, Bosna i Hercegovina kojim predsjedava privrednik iz Njemačke Hazbo Hajradinović, zatim Bošnjački savez Crne Gore iz Njujorka, SAD koje potpisuje predsjednik Esad Rastoder, kao i Udruženje "Bosna-Sandžak” iz Istanbula, Republika Turska koje potpisuje potpredsjednik Erdžan Gul.

Šahman: Dijaspora je jedan od najvrijednijih resursa Crne Gore

Predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Sead Šahman je na poziv Udruženja iseljenika porijeklom iz Crne Gore u Burhaniji- Balikesir, Turska prisustvovao tradicionalnoj manifestaciji “Balkansko veče” koja je okupila više stotina iseljenika uglavnom iz opština Burhanija, Ajvalik i Edremit, ali i drugih dijelova te zemlje.&nbsp; Šahman je tokom svog obraćanja naglasio važnu ulogu našeg iseljeništva koje ima u snaženju odnosa dvije zemlje, kazavši da su prostor današnje Turske naseljavali tokom čitavog 20. vijeka u više navrata, uglavnom iz ekonomskih i političkih razloga.&nbsp; - Ljudi iz današnjih opština kao što su Pljevlja, Kolašin, Bijelo Polje, Nikšić, Rožaje su u region današnjeg Balikesira dolazili uglavnom nakon Prvog balkanskog rata, zatim 1924. godine, pa onda šezdesetih i devedesetih godina prošlog vijeka. Prvim generacijama iseljenika nije bilo jednostavno. Ovdje su osnovali svoje porodice, kroz vrijeme napravili usješne biznise, afirmisali se u politici, nauci, kulturi, sportu i sada predstavljaju važan most saradnje između dvije savremene države kakve su Crna Gora i Turske - istakao je Šahman.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241205081244_1d136576a6349604d723e47acbf903de3561ce1c273ad658c25012df922c554c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241205081244_1d136576a6349604d723e47acbf903de3561ce1c273ad658c25012df922c554c" data-rendition-name="original" width="5760" height="3840" loading="lazy" alt="Šahman u Turskoj"> <figcaption>Šahman u Turskoj(Photo: BDP)</figcaption> </figure>  Sredine koje danas naseljavaju iseljenici porijeklom iz Crne Gore imaju mnogo sličnosti sa opštinama na našem primorju. To je region masline i maslinovog ulja, izuzetno razvijenog turizma, a u njemu različite kulture žive zajedno u harmoniji što predstavlja izuzetan potencijal za buduću saradnju i dodatno povezivanje.&nbsp; - Crna Gora i Turska intenzivno sarađuju, obje zemlje su članice NATO saveza, a Crna Gora ima još jedan važan cilj koji se odnosi na članstvo u Evrospkoj uniji - poručio je Šahman.&nbsp; Kako je saopšteno iz BDP-a, sve je više turskih kompanija koje iskazuju interes za svoje poslovanje u Crnoj Gori i kao takve dodatno jačaju ekonomske veze između dvije zemlje. Među zaintersovanima za investiranje u našu državu ima i iseljenika koju su napravili uspješne biznise širom Turske.&nbsp; Udruženje iseljenika porijeklom iz Crne Gore u Burhaniji je dobitnik nagrade za diplomatsku promociju Crne Gore, što je, ističu u BDP-u, državna i veoma važna nagrada.&nbsp; - To dovoljno govori o važnoj ulozi koju imaju i ljubavi koju gaje prema Crnoj Gori - navedeno je u saopštenju. Tokom boravka u regionu Balikesir i opštinama Burhanije, Ajvalik i Edremit, a u organizaciji predsjednika Udruženja Adila Ozuzana, Šahman se sastao sa brojnim iseljenicima koji su uspješni u mnogim društvenim oblastima, kao i sa predsjednicima privrednih komora ove tri opštine koje okupljaju jako veliki broj privrednika koji su iskazali interes za ulaganja u Crnu Goru.&nbsp; Šahman je razgovarao i sa guvernerom okruga Burhanije Ilijasom Memišom, te sa predsjednikom opštine Ajvalik Mesutom Erginom čije je porijeklo iz Pljevalja.&nbsp;

Šahman sa iseljenicima iz Crne Gore u Turskoj: Važnost naše dijaspore u izgrađivanju prijateljskih odnosa dvije zemlje

Dobar dio tih ljudi koji je do sada činio Bošnjačku stranku, polako podržava politiku Bošnjačkog demokratskog pokreta. Imamo situaciju da je raniji predsjednik beranskog odbora, predsjednik mladih i skoro svo rukovodstvo jednostavno reklo da se ne poistovjećuje sa politikom Bošnjačke stranke i daju podršku našoj priči - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta, Sead Šahman.
Komentarišući izjavu Ervina Ibrahimovića, da je Crna Gora 1918. godine spoznala vrijednosti slobode i demokratije, Šahman kaže da stižu desetine poruka od Bošnjaka koji žive u Crnoj Gori, ali i dijaspore, sa pitanjem da li je gospodin Ibrahimović, kako kaže, obolio od vlastomanije i da li radi za nečije tuđe interese.
- Nije prvi put da gospodin Ibrahimović pravi ovakve gafove kada su u pitanju njegovi lični partikularni interesi. Podsjetiću da je nedavno, prilikom ulaska u 44. rekonstruisanu Vladu, Ibrahimović kazao da svako ko ne misli kao on se ne poistovjećuje sa interesima bošnjačkog naroda i neprijatelj je Crne Gore. Ranije, prilikom ulaska u manjinsku Vladu gospodina Dritana Abazovića, kazao je da Srebrenica ne bi trebalo da bude kamen spoticanja, iako je samo nekoliko mjeseci prije toga lično zagovarao i predložio Rezoluciju o genocidu u Srebrenici - podsjetio je Šahman.
Žali, kaže Šahman, zbog takve izjave Ibrahimovića, koja je, kao navodi, krajnje zlonamjerna i za svaku osudu. Dodaje da to objašnjava bliskost Bošnjašnje stranke sa Demokratskim frontom, a pad Bošnjačke stranke od 50 odsto na lokalnim izborima u Podgorici je, kako kaže, rezultat činjenice da su Bošnjaci prozreli o kakvoj je politici riječ.
- Slijede izbori u Beranama, 8. decembra. Uvjeren sam da dobar dio tih ljudi koji je do sada činio Bošnjačku stranku polako podržavaju politiku Bošnjačkog demokratskog pokreta. Imamo situaciju da je raniji predsjednik tog odbora, predsjednik mladih i skoro svo rukovodstvo jednostavno reklo da se ne poistovjećuje sa politikom Bošnjačke stranke i daju podršku ovoj novoj priči u čije ime večeras govorim - istakao je Šahman.
Vladajuća većina je heterogena skupina koja se skupila, kako smatra, slučajno na jednom istom mjestu, jer političke partije iz većine imaju suprotne stavove po mnogim pitanjima.
- Sasvim slučajno imate izjavu jednog od potpredsjednika Vlade da je Kosovo srpska pokrajina. Odgovarajući na to, drugi potpredsjednik, koji se bavi ekonomskim pitanjima, kaže da to nije tako i da drži stranu suverenosti i nezavisnosti Kosova. Ja razumijem da u parlamentu različite političke stranke imaju različita politička mišljenja i da se o tome debatuje i argumentovano raspravlja, ali mi nije jasno da u Vladi, koja bi trebalo da ima neki minimum zajedničke saradnje, prosto postoje tako dijametralni stavovi o važnim pitanjima - naglasio je Šahman.
Resori kojima rukovodi Bošnjačka stranka bili su na nivou odjeljenja, direktorata, uprava, navodi Šahman, a prerasli su, tvrdi, radi ličnih partikularnih interesa u resore bez punoće i sadržaja.
- Pet od trideset dva, koliko ima Bošnjačka stranka, i nije neka brojka, i sve važne odluke na sjednicama Vlade mogu i donose se bez kadrova Bošnjačke stranke. Nema nekog mehanizma koji bi mogao da uspori neku odluku koja nije u interesu ni sa državom Crnom Gorom, ni sa bošnjačkim narodom. Oni služe kao dekor, a vidimo prepucavanja svakog dana i o čemu se radi. Mislim da gospodin Ibrahimović danas blago slavi u odnosu na ovo kakve poruke dolaze gospodinu Đeljošaju od većeg koalicionog partnera, jer je on ovih dana u dobrom saglasju s onim što je njihova politika i otvorena agenda koju sprovode u Crnoj Gori - istakao je Šahman.
Bošnjačka stranka sebi prisvaja rezultate popisa, smatra Šahman, a nema utemeljenja da slavi, jer se na posljednjem popisu, iz 2011. godine 8,6 odsto izjasnilo kao Bošnjaci, a porast od oko jedan i nešto preko, navodi on, nije veliki učinak politike te stranke.
- Dobili su odgovor od uvaženog doktora Šahmanovića, koji je potpredsjednik Bošnjačkog vijeća i koji je u to vrijeme bio važan akter u predpopisnim aktivnostima. Ukoliko bilo ko treba da ponese zasluge vezano za koordinaciju cijelog popisa u ime Bošnjačkog vijeća, jeste marljivi pregalac gospodin Mirsad Rastoder, kojemu se i ovom prilikom zahvaljujem zato što je mudro i znalački vodio sav taj proces, kao koordinator svih aktivnosti u oktobru, novembru prošle godine kada se govorilo o popisu. Taj rezultat ne bi trebalo da se pripiše funkcionerima Bošnjačke stranke, koji se tada nijesu ni pojavljivali na nekim sjednicama. Čini mi se da to njihovo zlonamjerno i maliciozno saopštenje ne pije vodu kod građana, koji znaju da se nacija iskazuje, ne dokazuje - poručio je Šahman.
Bošnjački demokratski pokret se razvija pozitivnom dinamikom, poručuje Šahman. Tvrdi da je od septembra, kada su dobili rješenje o registraciji, krenula uzlazna putanja.
- U prilici sam da svakog dana obilazim teren, razgovaram sa ljudima, u čestoj sam komunikaciji sa predstavnicima naše dijaspore Sjedinjenih Američkih Država, zapadne Evrope, Turske, zemalja regiona, i tako dalje… Oni su vrlo zadovoljni i podržavaju nas…Slijede izbori i krajem ove godine i početkom naredne, pa ćemo vidjeti kako će se to odraziti. Međutim, kao neko ko je personifikacija tog cjelokupnog procesa mogu reći da sam početkom ohrabrujuće zadovoljan kako sve ide - zaključio je Šahman.

Šahman: Bošnjačka stranka je dekor u Vladi

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da odgađanje sjednice Ustavnog odbora na kojoj je trebalo da se utvrdi prijedlog za izbor dvoje sudija Ustavnog suda predstavlja nastavak ustavne krize.
Milatović je kao odgovornu označio Skupštinu koju je pozvao da konačno uradi nešto po tom pitanju.
- Više od godinu se ne bira sudija koji bi trebalo da naslijedi Milorada Gogića. Godinu dana Skupština ništa nije uradila po tom pitanju. Ti ljudi dođu, prime platu... Ne samo da nijesu izabrali sudiju koji treba da zamijeni Gogića, nego su neustavno smijenili još jednog - rekao je Milatović novinarima nakon konferencije „Moć odlučivanja bez rodne ravnoteže“, koju je organizovala Građanska alijansa.
On smatra da je posrijedi jasan atak Skupštine na drugu granu vlasti.
- Imamo mišljenje o tome - stavove Venecijanske komisije i Evropske komisije, ali izgleda da smo i dalje jedna besudna zemlja. Odgovornost je na Skupštini i pozivam je da konačno preuzme svoj dio odgovornosti. Jer ovo što se dešava je toliko neodgovorno da više nemam riječi - poručio je Milatović.
T.K.

Milatović optužio Skupštinu za nastavak ustavne krize: Jasan atak na drugu granu vlasti

Filip Bešović, jedan od optuženih za ranjavanje novinarke Olivere Lakić u maju 2018. godine danas je u Višem sudu kazao da mu je to „krivično djelo namješteno“.
On je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Radovan Vlaović upitao „zašto mu nije namješteno neko muško djelo a ne da prati ženu po Podgorici“.
- Prvo su me optužili da sam ja organizator grupe koja se teretila za ranjavanje Olivere Lakić i ubistvo Miodraga Kruščića. Nakon toga sam optužen da sam vozio, pratio i podstrekavao na ubistvo ove novinarke – rekao je Bešović. Dodao je da ima „samo dvije ruke i da nije teoretski mogao da počini ova djela“.
On je od vijeća zatražio da se u postupak uključe ambasade Sjedinjenih Američkih Država i Evropska Unija jer smatra da neće imati pravično suđenje.
Prema navodima optužnice u novinarku Lakić je ispred ulaza u zgradu u kojoj stanuje pucao Filip Knežević koji je u bjekstvu.
Kneževića je te noći, prema navodima Tužilaštva, vozio Bešović. U praćenju novinarke, koje je, tvrde u tužilaštvu, trajalo najmanje nedjelju dana, osim Kneževića, učestvovali su i Veselin Bubanja, Goran Rakočević i Luka Bulatović.
Optuženi Rakočević i Bešović su optuženi i za ubistvo putem podstrekivanja. Prema navodima iz optužnice oni su naknadno podstrekavali Bajrama Pistu da ubije novinarku Lakić.
Optuženi Bubanja kazao je da je u vrijeme kada je novinarka ranjena bio na liječenju.
- Vještačenjem mog telefona nije pronađeno ništa što bi me dovelo u vezu sa ovim krivičnim djelom - rekao je Bubanja.
Tvrdi da su ga tadašnji čelnici tužilaštva i policije, označili kao bezbjednosno interesantnu osobu iako nije osuđivan.
Optužbe su negirali i Luka Bulatović i Branislav Karadžić, kojem se na teret stavlja da je učestvovao u ubistvu Kruščića, 21. maja 2018. godine.
Optužena za pripadništvo u kriminalnoj grupi kojoj se na teret stavlja ubistvo Kruščića Sanja Božović istakla je da nema veze sa bilo kojim kriminalnim klanom.
- Stan u Podgorici sam iznajmila za sebe zbog posla, a ne za kriminalce - rekla je Božović.
I optuženi Darko Lalović koji se tereti za članstvo u kriminalnoj organizacije kojoj se na teret stavlja ubistvo Kruščića rekao je da je odgovoran samo za municiju koja je pronađena u njegovoj kući.
- To su meci mog pokojnog đeda za koje je on imao oružni list - rekao je Lalović. Negirao je i da je koristio skaj aplikaciju
Suđenje je prekinuto zbog zdravstvenih problema optuženog Bešovića. Proces će biti nastavljen 17. jula.

Bešović tvrdi da mu je sve namješteno i traži da se u postupak uključi Ambasada Sjedinjenih Američkih država

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da društvo ne može napredovati bez osnaživanja uloge žena u svim sferama odlučivanja, ističući da rodna ravnoteža nije pitanje političke korektnosti, već odgovornosti. On je govorio na konferenciji „Moć odlučivanja bez rodne ravnoteže“, koju je organizovala Građanska alijansa.
- Zahvaljujem Građanskoj alijansi na pozivu da otvorim ovu konferenciju, posvećenu jednoj od onih tema koje nikada ne bi smjele biti tretirane kao sporedne – a to je pitanje ravnopravnosti u odlučivanju. Jer kada govorimo o moći bez rodne ravnoteže, govorimo o sistemima koji još nisu dovršeni, o društvima koja još uvijek ne funkcionišu u punom kapacitetu i o institucijama koje još nijesu jednako dostupne svima - kazao je Milatović.
On je istakao da mu je posebno zadovoljstvo što se ovaj događaj nadovezuje na konferenciju koju je institucija Predsjednika nedavno organizovala sa ciljem osvrta na ekonomsko stanje u zemlji, gdje je analiza državnih preduzeća po više osnova bila jedna od centralnih tema.
- Zato bih se danas osvrnuo na ovu posebnu, rodnu, dimenziju rada državnih preduzeća kroz tri jasne poruke kako bismo imali sliku društva u kom živimo i radimo, a koje imamo zajednički zadatak da čuvamo i unapređujemo: Kao prvo, Institucije ne mogu služiti svima ako ne predstavljaju sve. Ova rečenica nije samo politička poruka – to je institucionalna istina. Institucije u državnom vlasništvu upravljaju resursima svih građanki i građana. Ali, ako u svojim rukovodećim strukturama ne prepoznaju pola tog društva, onda ni njihove odluke ne mogu imati puni legitimitet - rekao je Milatović.
Podsjetio je da prema analizi koju je Građanska alijansa pripremlila, u deset najvećih državnih preduzeća imamo 53 člana odbora direktora, ali samo osam žena.
- To je svega 15 odsto. U pet preduzeća – nijedna žena. U tim brojevima nije samo nepravda – već suštinski nedostatak institucionalnog balansa. Jer odlučivanje koje se temelji na isključivanju ne može dugoročno da proizvodi dobre rezultate, ni povjerenje. Kada javna preduzeća ne uključuju sve slojeve društva, ona zapravo prekidaju vezu sa realnošću koju su dužna da zastupaju. Zato je vrijeme da jasno kažemo: nema održivog odlučivanja bez reprezentativnosti. A nema reprezentativnosti bez ravnopravnosti - naveo je Milatović.
Predsjednik države je poručio da rodna ravnoteža nije politička korektnost – već politička odgovornost.
- Mnogo je puta do sada ravnopravnost bila tretirana kao sporedno pitanje – kao stvar bontona, imidža ili privremene kampanje. Ali to nije ono što rodna ravnoteža jeste. To je, prije svega, odgovornost nosilaca vlasti – da obezbijede sistem koji je pravedan, jednak i zasnovan na principima. U mom mandatu kao Ministra ekonomskog razvoja, upravo iz tog uvjerenja, pokrenuli smo izmjene Zakona o privrednim društvima, kako bi se stvorili uslovi za veću zastupljenost žena u upravljačkim strukturama i naše zakonodavstvo uskladilo sa evropskim i svjetskim standardima u toj oblasti - kazao je Milatović.
Takođe, ukazao je da je kao predsjednik aktivno podržao inicijative poput „Women on Boards“, jer vjeruje da profesionalne i obrazovane žene ne smiju stajati ispred zatvorenih vrata odlučivanja.
- Ta vrata se moraju otvarati ne simbolično, nego sistemski – kroz zakone, kriterijume i praksu. Zato sam posebno ponosan na to što većinu mog Kabineta čine žene na vrlo odgovornim pozicijama, što je moj predlog za čelnu poziciju Centralne banke bila žena koja je na tu poziciju i izabrana u Parlamentu - istakao je.
Takođe mu, kako je dodao, posebno zadovoljstvo pričinjava što je kandidat za sudiju Ustavnog suda koga predlaže predsjednik, takođe, žena.
- I to je, po mom mišljenju, upravo ono što danas čini razliku između političkog marketinga i stvarne političke odgovornosti, bilo da se radi o državnim preduzećima, sudstvu, školstvu, zdravstvu, izvršnoj ili zakonodavnoj vlasti - rekao je Milatović.
Kao treću važnu poruku, naglasio je da ravnopravnost u odlučivanju nije zahtjev – već je standard razvijenih demokratija.
- Ova poruka je možda najvažnija za budućnost zemlje koja teži članstvu u Evropskoj uniji i ekonomskoj transformaciji. Jer demokratija se ne gradi samo kroz izbore – već i kroz uključivanje. A ekonomija ne raste ako ignoriše polovinu svog potencijala - &nbsp;jasan je on.
Prema njegovim riječima, podaci pokazuju da zemlje koje su osnažile ulogu žena u odlučivanju imaju i bolje rezultate – u efikasnosti upravljanja, u transparentnosti, u inovacijama.
- To nije pitanje ideologije, već pokazanih ekonomskih rezultata. Evropska unija je to pretočila u Direktivu kojom se traži da do 2026. godine javna preduzeća obezbijede minimum 33 odsto do 40 odsto zastupljenosti manje zastupljenog pola u upravljačkim strukturama. Kao što sam rekao, posebno mi je zadovoljstvo što sam kao ministar pokrenuo izmjene zakonskog okvira kako bi ovaj procenat našao mjesto i u našim preduzećima - ukazuje Milatović.
Crna Gora, poručuje, ne pristupa ovom cilju zato što to neko traži spolja – već zato što to želimo iznutra.
- Jer bez uključivanja manje zastupljenog pola, nijedna odluka ne može biti ni potpuna, ni legitimna, ni održiva - kazao je on.
Predsjednik države je istakao da mnogo puta u političkom životu čujemo izraze kao što su „važna tema“ ili „pitanje prioriteta“, dodajuću da vjeruje da su vrijednosti one koje razlikuju prolazne politike od istinskog puta naprijed.
- Za mene, ovo pitanje – pitanje ravnopravnosti odlučivanju – nije ni kampanja, ni trend. To je dio mog ličnog političkog i ličnog uvjerenja: da društvo u kojem svako ima jednaku šansu da doprinese – može jedino ići naprijed. Zato vas želim uvjeriti u jednu jednostavnu stvar – biću partner svim inicijativama koje ovu zemlju čine ravnopravnijom. Smatram da još nijesmo tamo gdje treba da budemo – ali ako postavimo stvari jasno i gradimo jednako društvo, a ne izgovore – onda ćemo tamo stići - zaključio je Milatović.

Milatović: Nema održivog odlučivanja bez rodne ravnoteže

Crna Gora ima veliki broj izuzetnih &nbsp;pravnika, međutim, da fizičar, prof. dr Dragan Hajduković nije skrenuo &nbsp;pažnju javnosti na ovogodišnje kršenje Zakona o državnim nagradama &nbsp;vjerovatno ne bismo ni ove, sedme godine zaredom, bili informisani o &nbsp;ponovnoj zloupotrebi državnih resursa.
Naime, dr Hajduković je u svom autorskom članku citirao stav 3 člana 17 Zakona o državnim nagradama, u kom &nbsp;nedvosmisleno piše: ,,U jednoj oblasti se može dodijeliti samo jedna &nbsp;godišnja Trinaestojulska nagrada”.
Šta smo imali svih prethodnih godina?
Zakon o državnim nagradama je stupio na &nbsp;snagu marta 2019. godine. U Izvještaju o sprovedenoj analizi procjene &nbsp;uticaja, koji je objavilo Ministarstvo kulture povodom Nacrta Zakona o &nbsp;državnim nagradama (godinu dana prije donošenja pomenutog zakona), &nbsp;navedeno je da se, cit. ,,Trinaestojulska nagrada pretvorila u nagradu &nbsp;iz oblasti kulture i umjetnosti, zanemarujući u &nbsp;potpunosti sve druge &nbsp;oblasti društvenog djelovanja’’. Gore pomenuti stav 3 iz člana 17 je &nbsp;stoga osmišljen kako bi se zakonski definisala diversifikacija ovog &nbsp;značajnog društvenog odlikovanja. Nažalost, otkako je Zakon donešen, &nbsp;nijedne godine u praksi nije sproveden.
&nbsp;Već iste godine, 2019e, &nbsp;Trinaestojulsku nagradu su dobili Dragan B. Perović, književni istoričar &nbsp;i &nbsp;publicista, prof. dr Božidar Šekularac, za knjigu „Crna Gora u doba Crnojevića“ i Pavle Goranoviću, &nbsp;književnik, za knjigu „Poezija“.
&nbsp;Dakle, dvije nagrade su bile, protivno &nbsp;čl. 17, iz iste oblasti. Sljedeće, 2020. godine, nagradu su dobili &nbsp;Institut za javno zdravlje, prof. dr Ranko Lazović, ljekar i prof. dr &nbsp;Živko Andrijašević, istoričar. U ovom slučaju su dodijeljene dvije &nbsp;Trinaestojulske nagrade iz iste oblasti – zdravstva.
&nbsp;Godinu kasnije, &nbsp;2021e, žiri se vratio na staru praksu i nagradu su dobili Tomo Pavićević, slikar, i gitarski duo Srđan Bulatović i Darko Nikčević. Isti običaj, dodjele nagrade isključivo u oblasti kulture i umjetnosti, ponovljen je i 2022. godine kada su mr Jeleni Tomašević, vizuelnoj umjetnici, prof. mr Senadu Gačeviću, kompozitoru i Andreju Nikolaidisu, &nbsp;književniku, dodijeljene nagrade.&nbsp;
Žiri je jednoglasno odlučio da se &nbsp;Trinaestojulska nagrada za 2023. godinu dodijeli Romanu Simoviću, &nbsp;violinisti, za koncertnu turneju tokom 2022. godine, Naodu Zoriću, slikaru, za likovnu izložbu „Slike i crteži“ i Predragu Uljareviću, &nbsp;dipl. pravniku, za ukupnu godišnju aktivnost na razvoju kulture. &nbsp;
Prošlogodišnja dodjela Trinaestojulske nagrade nastavljena je po istom &nbsp;šablonu kršenja Zakona. Književnik Andrija Radulović dobio je nagradu za knjigu poezije „Otkup“, akademski slikar mr Branislav Bane Sekulić, redovni profesor u penziji, za izložbu u Muzeju savremene umjetnosti Crne Gore praćenu monografijom i Nikola Marojević, &nbsp;doktor bogoslovskih nauka za ukupnu godišnju aktivnost na razvoju &nbsp;kulture. Da ironija bude veća, Ministarstvo kulture, objavljuje &nbsp;26.6.2024. Listu kandidata za Trinaestojulsku nagradu u kojoj piše: ,,U &nbsp;jednoj oblasti može se dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska &nbsp;nagrada’’.
I ove, 2025. godine, žiri je ponovo odlučio da sve tri &nbsp;nagrade budu iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva i za laurete &nbsp;su imenovani gitarista Miloš Karadaglić, za svjetsku turneju povodom promocije albuma ,,Barok’’, Bećir Vuković, za knjigu ,,Kuće beskućnika’’ i grafičar Veljo Stanišić, za autorsku izložbu ,,Evolucija’’.
Postavlja se pitanje: po kom kriterijumu se biraju članovi žirija, u čijem su sastavu prof. Nikola Rakočević, Želidrag Nikčević, prof. dr David Kaljaj, doc. dr Radoslav T. Stanišić, dipl. ing. el. Miodrag Živković, reditelj Danilo Marunović i prof. dr Dragan Koprivica, &nbsp;koji nijesu u stanju ni da pročitaju Zakon o dodjeli državnih nagrada? &nbsp;
Administrativni odbor Skupštine donosi odluku o imenovanju predsjednika i &nbsp;članova žirija u skladu sa željama poslanika. U prevodu, odlučujuću &nbsp;ulogu u izboru predsjednika i članova žirija igra podrška koju te osobe &nbsp;daju političkim partijama.
Dodjela ovogodišnje Trinaestojulske &nbsp;nagrade, međutim, biće drugačija od svih prethodnih godina jer je &nbsp;Ministarstvo kulture objavilo da dodjeljuje nagradu za knjigu ,,Kuće &nbsp;beskućnika’’ koja ne postoji u bazi podataka COBISS, ni u Crnoj Gori, ni &nbsp;u Srbiji i BiH. Redakcija Zrcala je pozvala Ministarstvo kulture da se &nbsp;raspita o pomenutoj knjizi, tražeći podatke o katalogizaciji u &nbsp;publikaciji, kako bi pronašli pomenutu knjigu. Sekretarka za dodjelu &nbsp;Trinaestojulske nagrade nam je rekla da se obratimo mejlom sa zahtjevom &nbsp;navodeći da će ona preispitati da li nam uopšte može dati te podatke. &nbsp;Pomenula je i mogućnost da ćemo morati možda i da predamo zahtjev za &nbsp;slobodni pristup informacijama.
Postavlja se pitanje: kako se uopšte može razmatrati knjiga koja se &nbsp;ne nalazi u bazi podataka, kamo li dodijeliti najveća državna nagrada za &nbsp;istu?
Takođe, ko će snositi odgovornost za &nbsp;dugogodišnje kontinuirano kršenje Zakona o dodjeli državnih nagrada? Da &nbsp;li će ministri/ke kulture od 2019e do danas i ostali nadležni biti &nbsp;pozvani na odgovornost? Da li će žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade &nbsp;dati ostavku nakon ove sramote ili će primiti naknadu kao da su uradili &nbsp;posao po zakonu? Da li je prirodno da samo jedna žena u sedam godina &nbsp;bude imenovana za Trinaestojulsku nagradu?
Na kraju i najvažnije: do kada će &nbsp;stanovnici Crne Gore dozvoljavati da političari i njihovi kadrovi vrše &nbsp;nekažnjeno bezakonje i pritom finansirati nagradu za možda nepostojeću &nbsp;knjigu?

Nagrada za nepoznatu knjigu i dugogodišnje kršenje zakona

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Tag: bosnjacki-demokratski-pokret