Povodom 3. januara – Dana opštine Bijelo Polje, čestitke rukovodstvu Opštine i građanima uputili su crnogorski zvaničnici.
<h2>Camaj: Bijelo Polje važan oslonac razvoja sjevera</h2>
Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj uputio je iskrene čestitke rukovodstvu Opštine i svim građankama i građanima Bijelog Polja, naglašavajući da je ovaj grad prepoznatljiv po bogatoj istoriji, multietničkom skladu i snažnom duhu zajedništva.
Kako je naveo, Bijelo Polje predstavlja važan oslonac razvoja sjevera i ima značajnu ulogu u ukupnom društvenom i ekonomskom razvoju Crne Gore. Camaj je izrazio uvjerenje da će se, uz uvažavanje vrijednosti koje grad baštini i zajedničke napore, nastaviti procesi daljeg razvoja i unapređenja kvaliteta života svih građana.
<h2>Suljević: Administrativni i razvojni centar sjevera sa jasnim investicionim potencijalima</h2>
Ministar Ernad Suljević čestitao je Dan opštine rukovodstvu Bijelog Polja i građanima, ističući da je riječ o administrativnom i razvojnom centru sjevera Crne Gore, sa jasnim potencijalima za investicije, ekonomski rast i jačanje lokalnih kapaciteta.
On je naglasio da su ulaganja u infrastrukturu, lokalnu ekonomiju i programe koji stvaraju uslove za zapošljavanje i zadržavanje mladih ključni za dalji razvoj grada.
– Moramo ulagati u mlade, jer su oni budućnost Bijelog Polja. Svaka prilika za obrazovanje, zapošljavanje i aktivno učešće mladih u životu zajednice jača grad i obezbjeđuje prosperitet – poručio je Suljević.
Dodao je da je Dan opštine prilika da se potvrdi opredijeljenost ka stabilnom i održivom razvoju, uz odgovorno upravljanje, dijalog i poštovanje demokratskih procedura. Ministarstvo, kako je naveo, nastaviće da pruža punu podršku lokalnim zajednicama kroz razvojne projekte i programe koji jačaju kapacitete opština.
<h2>Dukaj: Bogata istorija i multikulturalni duh temelj održivog razvoja</h2>
Ministar javne uprave Maraš Dukaj čestitao je Dan opštine predsjedniku Opštine, predsjednici Skupštine opštine, zaposlenima u lokalnoj samoupravi i svim građankama i građanima Bijelog Polja, uz želje za dalji razvoj, stabilnost i prosperitet.
On je istakao da bogata istorija i izražen multikulturalni duh Bijelog Polja predstavljaju čvrst temelj za dalji razvoj i unapređenje lokalne zajednice, naglašavajući ulogu lokalnih samouprava kao neposredne spone između institucija i građana.
Dukaj je poručio da će Ministarstvo javne uprave, u okviru svojih nadležnosti, nastaviti da pruža punu podršku Bijelom Polju i svim opštinama u Crnoj Gori, s ciljem jačanja kapaciteta lokalnih samouprava i rada opštinskih organa u skladu sa evropskim standardima.
– Uz uvjerenje da će Bijelo Polje odgovornim upravljanjem nastaviti putem održivog razvoja i jačanja zajedništva, još jednom upućujem iskrene čestitke povodom Dana opštine – zaključio je Dukaj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Čestitke povodom Dana opštine Bijelo Polje

Najviši crnogorski zvaničnici - premijer Milojko Spajić, predsjednik države Jakov Milatović i čelnik Skupštine Crne Gore i neformalni vođa parlamentarne većine Andrija Mandić danas nijesu uzeli za shodno da zvanično čestitaju 17. godišnjicu nezavisnosti Kosova.
Tako su kosovskim građanima i rukovodstvu povodom Dana nezavisnosti iz Crne Gore čestitku od državnih zvaničnika uputili samo ministar javne uprave Maraš Dukaj, koji im je poželio napredak na svim poljima i potpredsjednici Skupštine Crne Gore Nikola Camaj i Mirsad Nurković.&nbsp;
Camaj je poručio da ovaj značajan datum simbolizuje težnju za slobodom, demokratskim razvojem i jačanjem institucija koje su temelj stabilnosti i napretka Kosova, a Nurković da Crna Gora s ponosom ističe da je bila među prvim državama koje su priznale nezavisnost Kosova - čime smo potvrdili naše čvrsto opredjeljenje za mir, stabilnost i dobrosusjedske odnose u regionu.
Nurković je u čestitki, koja je iz njegovog kabineta medijima dostavljena oko 20 sati i 40 minuta, ocijenio da danas sa zadovoljstvom možemo da kažemo da naše države njeguju bliske i prijateljske odnose, temeljene na međusobnom poštovanju i zajedničkim vrijednostima.
To je poručio iako do večernjih sati u državnom vrhu ovim povodom nijesu imali nikakvu poruku.
Da je izostanak čestitki sa ovih adresa zapravo ispunjavanje želja bivšeg Demokratskog fronta (DF) - koalicije koja ne priznaje nezavisnost Kosova, a čiji je lider upravo Mandić, ocijenio je međunarodni sekretar Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Miloš Đuričković.
- Što se tiče upućivanja čestitki od strane premijera i presjednika države zavise od trenutne političke situacije u Crnoj Gori. Na osnovu koalicionih partnera se opredjeljuju da li će čestitku poslati tajno i organizovano kako oni to vole da rade ili će to biti neka srdačnija čestitka, koja se odnosi možda i na čestitku putem društvenih mreža – istakao je on u izjavi za Antenu M.
Njihov odnos prema Kosovu u skladu je, kaže, sa željama njihovih koalicionih partnera.
- Riječ je o ispunjavanju onoga što su želje njihovih partnera DF-a. Kad je riječ o predsjedniku, govorimo o njihovim partnerima na lokalnom nivou u Podgorici, a kad govorimo o premijeru, govorimo o njihovim partnerima u Skupštini Crne Gore i u Vladi Crne Gore. Takođe, imali smo prilike i u proteklom periodu da vidimo kada Andrija Mandić čestita neustavni dan Republike Srpske na način na koji ga čestita- rekao je Đuričković.
On je ukazao da su susjedne države zbunjene jer Crna Gora nema definisanu vanjsku politiku, što izaziva mnoge probleme.
- Čitavo ponašanje vladajuće većine tj. da vi imate jednu politiku koju navodno sprovodi premijer, drugu koju sprovodi presjednik Skupštine. Riječ je o tome da Crna Gora već petu godinu nema definisanu vanjsku politiku, naši susjedi i zemlje u regionu su poprilično zbunjeni sa onim što je vanjska politika Crna Gora, a vjerujte slično je stanje i sa odnosima ka Briselu i ka Vašingtonu – poručio je Đuričković.
&nbsp;

1084x550

Spajić, Mandić i Milatović nijesu čestitali 17. godišnjicu nezavisnosti Kosova

Niz svjetskih lidera čestitao je novom predsjedniku SAD Donaldu Trampu stupanje na dužnost. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
- Najbolje želje predsjedniku Donaldu Trampu, za mandat 47. predsjednika Sjedinjenih Država. EU se raduje bliskoj saradnji s vama u rješavanju globalnih izazova. Zajedno, naša društva mogu postići veći prosperitet i ojačati svoju zajedničku sigurnost. Ovo je trajna snaga transatlantskog partnerstva - navedeno je objavi na mreži X Ursule fon der Lajen.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute rekao je da će se sa predsjednikom Trampom ponovo na vlasti, povećati potrošnja i proizvodnja u sektoru odbrane. 
- Moje tople čestitke Donaldu Trampu na njegovoj inauguraciji kao 47. predsjednika SAD-a i Džej Di Vajsu kao potpredsjedniku. Zajedno možemo postići mir kroz snagu - kroz NATO - rekao je Rute.
Čestitku je uputio i britanski premijer Kir Starmer.
- Vjekovima je odnos između naše dvije nacije bio odnos saradnje i trajnog partnerstva... Zajedno smo branili svijet od tiranije i radili na našoj međusobnoj sigurnosti i prosperitetu. Uz dugogodišnju naklonost predsjednika Trampa i istorijske veze sa Ujedinjenim Kraljevstvom, znam da će se dubina prijateljstva nastaviti - rekao je britanski premijer-
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da je da je Tramp uvijek odlučan i da politika mira kroz snagu koju je najavio pruža priliku za jačanje američkog liderstva i postizanje dugoročnog i pravednog mira, što je, kako je rekao, glavni prioritet.
Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan takođe se oglasio sa čestitkom.
- Pošto je gospodin Tramp više puta rekao da će okončati rat Rusije i Ukrajine, mi kao Turska ćemo učiniti sve što je potrebno u tom pogledu. Moramo riješiti ovo pitanje što je prije moguće. Ovo pitanje će biti na našem dnevnom redu u našim razgovorima s gospodinom Trampom i mi bismo u skladu s tim preduzeli korake. Želim da drugi mandat gospodina Trampa donese dobro za cijelo čovječanstvo - navedeno je u čestitki Erdogana.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin je čestitao Trampu nekoliko sati pred njegovu inauguraciju i rekao da je "otvoren za dijalog" o Ukrajini kako bi se došlo do "trajnog mira", tri godine od početka ruske invazije na tu zemlju.

Trampu čestitali Zelenski, Rute, Erdogan, Putin, Starmer Fon der Lajen...

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić čestitao je Badnji dan i predstojeći Božić prije svih sprskom patrijarhu Porfiriju, pa mitropolitu crnogorsko-primorskom gospodinu Joanikiju, mitropolitu mileševskom Atanasiju, mitropolitu zahumsko-hercegovačkom i primorskom Dimitriju,episkopu budimljansko-nikšićkom Metodiju i svim pravoslavnim vjernicima uz želju da im Božić donese blagoslov i mir.
Mandić je istakao da Božić ove godine dočekujemo uz osjećanje duboke žalosti zbog tragičnog događaja koji je pogodio Cetinje, našu prijestonicu.
Dodao je da se ovih dana molimo za duše stradalih, ozdravljenje ranjenih, kao i da njihove porodice u ovom teškom trenutku pronađu mir, nadu i utjehu.
- Božić treba uvijek da nas podsjeća na važnost zajedništva i ljubavi prema bližnjima. Proslavljanje rođenja našeg Spasitelja daje nam podsticaj za ujedinjenjem i pomirenjem među ljudima. Upravo ove vrijednosti, kao i molitva za mir i razum su nam najpotrebniji u ovom trenutku - naveo je u čestitki predsjednik Skupštine.
On je zaključio da su bratska ljubav i zajednički život ključni u našoj današnjici.
- Jer samo njima možemo prebroditi velika iskušenja koja su se dogodila i izgraditi zajednicu koja će biti otporna na sve izazove koje budućnost sa sobom neminovno nosi - poručio je Mandić.

1250x600

Mandićeva čestitka Porfiriju, pa svima ostalima

Bošnjačka udruženja i asocijacije iseljenika iz Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama, zemljama Zapadne Evrope, zemljama regiona Zapadnog Balkana, kao i iz Turske pozdravila su formiranje Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP).&nbsp;
Tim povodom su &nbsp;BDP-u pristigle su brojna pisma čestitki, i to: Bošnjački savez Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama sa sjedištem u Njujorku koje potpisuje predsjednik Esad Rastoder; Unija Bošnjaka dijaspore u Njemačkoj sa sjedištem u Hanoveru koje potpisuje predsjednik Miljhat Musić; Savez dijaspore i iseljenika Crne Gore koje potpisuje predsjednik prof. dr Muamer Kalić; udruženje Bošnjaka iz Republike Turske pod nazivom „Asocijacija za solidarnost i kulturu crnogorskih iseljenika“ sa sjedištemu u Burhaniji koje potpisuje predsjednik Adil Ozuzun; &nbsp;Udruženje građana „Sedef“ iz Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Sarajevu koje potpisuje predsjednik Alija Fejzić; Akademska inicijativa „Forum 10“ koja se bavi zaštitom ljudskih i manjinskih prava sa fokusom na Bošnjake Sandžaka i Srbije sa sjedištem u Novom Pazaru koju potpisuje izvršni direktor Fahrudin Kladničanin; Udruženje Bošnjaka „Zambak“ iz Republike Albanije sa sjedištem u Draču koje potpisuje predsjednik Fikret Klari; Kulturno-informativni centar Crne Gore u Luksemburgu koje potpisuje predsjednica Fetija Kalač; Udruženje Crnogoraca „Cetinje“ iz Sjedinjenih Američkih Država sa sjedištem u Ilinoisu-Čikago koje potpisuje predsjednik Mirsad Jahović; &nbsp;Centar za promociju ekonomskog razvoja (CEPER) iz Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Sarajevu koje potpisuje predsjednik Muamer Pekmez.&nbsp;
- Radi se o respektabilnim udruženjima i asocijacijama koje uglavnom okupljaju stotine i hiljade naših iseljenika iz Crne Gore, ali i o nevladinim organizacijama i inicijativama koje se suštinski bave pravima i svim relevantnim pitanjima od interesa za Bošnjake - navedeno je iz BDP-a.
Čestitke su uputili i brojni istaknuti pojedinici, akademski radnici, univerzitetski profesori, privrednici, kao i stvaraoci iz oblasti kulture, nauke i umjetnosti koji žive i rade u dijaspori.&nbsp;
- Upravo je glas dijaspore bio značajan u iniciranju nove političke ponude Bošnjacima u Crnoj Gori - saopšteno je iz Bošnjačkog demokratskog pokreta.&nbsp;
Iz pokreta zaključuju da je dijaspora važan resurs, te da će snaženje odnosa sa njima biti jedan od ključnih prioriteta tog političkog subjekta.

Bošnjačka dijaspora širom svijeta pozdravila formiranje Bošnjačkog demokratskog pokreta

Polufinalne utakmice završnog turnira Kupa Crne Gore za košarkaše biće odigrane danas u Bijelom Polju.
U 15 sati i 30 minuta sastaće se Budućnost Voli i SC Derbi, dok će dva i po sata kasnije rivali biti Mornar Barsko zlato i Kotor.
Za večeras zakazano je i finale u konkurenciji košarkašica, u kojem će se za trofej boriti Budućnost Bemaks i Sea Stars iz Tivta.

Danas polufinalne utakmice Kupa Crne Gore

Pola godine nakon što su pacijenti sa programa hemodijalize izmješteni iz Budve, javnost i dalje nema jasan, zvaničan i dokumentovan odgovor – da li je riječ o privremenom tehničkom problemu, planiranom renoviranju ili sistemskom propustu. Dok direktor Doma zdravlja Budva Blažo Radoman za Portal ETV tvrdi da se sve radi “u najboljem interesu pacijenata“ i u skladu sa zakonom, pacijenti ukazuju na niz nelogičnosti, kontradiktornih informacija i izostanak pisanih akata koji bi opravdali višemjesečni prekid rada odjeljenja hemodijalize u Budvi. <h2>Hemodijaliza od „nekoliko dana“ do pola godine</h2> Kada su krajem septembra pacijenti izmješteni u Kotor, javnosti je saopšteno da je riječ o „tehničkom problemu“ koji će biti brzo saniran. – Procijenili smo da je, zbog njihove bezbjednosti, privremeno sigurnije da terapiju primaju u Domu zdravlja Kotor. Nadam se da će problem biti otklonjen već sjutra – kazao je tada Radoman. Danas, nekoliko mjeseci kasnije, terapija se i dalje prima van Budve – najprije u Kotoru, a potom na Cetinju. U međuvremenu, narativ se promijenio: od tehničkog problema do odluke o „kompletnom renoviranju odjeljenja“, planirane u budžetskoj 2026. godini. – Odlučili smo se za potpuno renoviranje odjeljenja. Vjerujemo da ćemo u toku ove godine osposobiti novo odjeljenje po evropskim standardima – naveo je Radoman. Pacijenti, međutim, ukazuju da nijesu dobili nijedan zvaničan dokument koji bi objasnio zašto je 24. septembra donesena odluka o izmještanju. – Nijedan relevantan dokument koji bi potvrdio navode o zdravstvenoj ili tehničkoj ugroženosti liječenja nikada nije predočen – navodi se u njihovom obraćanju. Dodatno, ističu da su im tokom vremena saopštavani različiti razlozi – od navodne bakterije, preko renoviranja, do problema sa sistemom osmoze.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260218220244_f4124590825e97552d68f05e44b7b021a981293198c827b098bd1a8b2d4dbe83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260218220244_f4124590825e97552d68f05e44b7b021a981293198c827b098bd1a8b2d4dbe83" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="dom zdravlja Budva"> </figure>  <h2>Sekundarni ili primarni nivo – i ko je odgovoran?</h2> Direktor se u više navrata pozvao na činjenicu da hemodijaliza predstavlja sekundarni, odnosno tercijarni nivo zdravstvene zaštite. – Hemodijaliza, u skladu sa zakonom, ne predstavlja uslugu primarnog nivoa zdravstvene zaštite i kao takva se ne pruža u domovima zdravlja – naveo je Radoman u pisanom odgovoru. Međutim, usluga hronične hemodijalize u Budvi funkcioniše godinama. Upravo zato pacijenti postavljaju pitanje: ako je riječ o usluzi koja formalno ne pripada primarnom nivou, po kom pravnom osnovu je godinama organizovana u okviru Doma zdravlja – i ko snosi odgovornost za njen prekid? Posebno osporavaju izjavu da je pacijentima „obezbijeđen nefrolog“. – Nefrološki nadzor nije stvar dobre volje ili organizacione odluke, već zakonska obaveza zdravstvenog sistema – navode pacijenti. <h2>Medicinsko rukovođenje bez medicinskog direktora</h2> Jedno od ključnih pitanja odnosi se na činjenicu da direktor Doma zdravlja nije ljekar. Radoman navodi da ispunjava sve uslove propisane pravilnikom i da troje od posljednjih pet direktora takođe nijesu bili doktori medicine. - Tačno je da nijesam doktor medicine po obrazovanju, ali sam ispunjavao uslove za mjesto direktora u skladu sa važećim Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u JZU Dom zdravlja Budva. Koristim priliku da istaknem da u posljednjih pet direktora ustanove, njih troje nijesu bili doktori medicine po obrazovanju, računajući period od 1999. godine. Takođe, ukoliko se stanje u ustanovi sagleda objektivno, jasno je da je u protekle tri godine urađeno više na obnovi ustanove – što podrazumijeva adaptaciju, rekonstrukciju i nabavku nove opreme, uz poseban akcenat na kadrovsku politiku - nego u prethodnih 25 godina - poručuje Radoman Potvrđuje i da u Domu zdravlja ne postoji funkcija medicinskog direktora. - U ustanovi ne postoji radno mjesto medicinskog direktora, niti je ono predviđeno Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, a nije postojalo ni ranije. Zaposleni su upoznati sa tom činjenicom. Prilikom donošenja svake odluke koja se tiče organizacije rada, unapređenja kvaliteta, adaptacije ili nabavke nove opreme, konsultujem se sa rukovodiocima službi i odjeljenja, što će biti praksa i u narednom period – navodi direktor. Time se otvara pitanje – ko preuzima punu stručnu odgovornost u situacijama koje podrazumijevaju medicinsku procjenu rizika, poput zatvaranja ili izmještanja odjeljenja hemodijalize?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260218220244_a88260a19ff52d92457981da89d61db6ffd22731ee94d0591438f26935447968.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260218220244_a88260a19ff52d92457981da89d61db6ffd22731ee94d0591438f26935447968" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="dom zdravlja Budva"> </figure>  <h2>Turistički grad bez jasnih brojki - &nbsp;koliko košta model konsultanta?</h2> Pacijenti su uputili i pitanja o kadrovskoj strukturi, posebno u kontekstu turističke sezone. Direktor tvrdi da Dom zdravlja ima stalno zaposlenog specijalistu pedijatrije i da je u toku dodatna specijalizacija. Takođe navodi da su dermatovenerolog, internista i oftalmolog stalno zaposleni, te da se angažovanje konsultanata praktikuje već dvije decenije.&nbsp; - JZU Dom zdravlja Budva ima stalno zaposlene specijaliste dermatovenerologije, interne medicine i oftalmologije. U toku je rekonstrukcija prvog sprata ustanove, a završetak radova očekuje se do početka turističke sezone, nakon čega će navedeni specijalisti dobiti nove, savremeno opremljene ordinacije- kazao je Radoman. Međutim, ostaje bez odgovora pitanje kolika su godišnja izdvajanja za konsultante i da li je takav model dugoročno održiv u gradu koji tokom ljeta višestruko uvećava broj stanovnika. Radoman demantuje da u smjenama rade samo dva ljekara opšte prakse, osim vikendom. No, pacijenti ukazuju da upravo vikendi i ljetnji period predstavljaju kritične momente opterećenja sistema. <h2>Dopler i osmoza – postoje li dokumenta?</h2> Direktor tvrdi i da usluga doplera krvnih sudova nije ukinuta. Pacijenti, međutim, insistiraju da je ta usluga godinama bila dostupna i da je faktički prestala da funkcioniše, te traže precizan odgovor – postoji li ili ne postoji formalna odluka i na osnovu čega je donijeta. Posebno sporno ostaje pitanje sistema osmoze i novog aparata za hemodijalizu koji, prema navodima pacijenata, nije u funkciji. U dostavljenim odgovorima direktor ne iznosi detalje o dobavljaču, finansijskim uslovima niti ugovornim obavezama u vezi sa tom nabavkom. <h2>Institucionalna tišina</h2> U cijelom procesu, pacijenti posebno ističu izostanak javne reakcije Ministarstva zdravlja. Navode da nijesu dobili odgovore na dopise i pozive, uprkos činjenici da je riječ o hroničnim bolesnicima koji terapiju primaju svakog drugog dana. – Ne tražimo privilegije, već poštovanje zakona, transparentnost i odgovornost – poručuju. <h2>Ključno pitanje: dokument ili obećanje?</h2> Na kraju, sukob tvrdnji svodi se na jedno pitanje: postoji li zvaničan, stručni, pisani akt koji je bio osnov za izmještanje pacijenata 24. septembra? Ako postoji – zašto nije javno objavljen? Ako ne postoji – na osnovu čega je donesena odluka koja je pola godine promijenila život hroničnih bolesnika? Dok direktor najavljuje renoviranje i evropske standarde, pacijenti insistiraju na zakonitosti i transparentnosti sadašnjosti. Između ta dva narativa ostaje otvoreno pitanje odgovornosti – i ono koje je za zdravstveni sistem najosjetljivije: da li se javne odluke donose na osnovu dokumentovanih stručnih procjena ili administrativnih interpretacija. Portal ETV će nastaviti da prati ovu temu, uključujući eventualne odgovore Ministarstva zdravlja i dalji tok sudskog postupka koji je pokrenut protiv Doma zdravlja Budva. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.3333%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fradoman-radimo-u-najboljem-interesu-pacijenata-pacijenti-trazimo-zakon-i-odgovornost-ne-obecanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Budva: Pacijenti iscrpljeni putovanjima, direktor koji nije ljekar tvrdi da je sve u njihovom interesu

Dok su demonstranti prošle sedmice bacali molotovljeve koktele na zgradu vlade Albanije u centru Tirane, a policija odgovarala suzavcem i vodenim topovima, jedan povik se posebno izdvajao: „Rama, idi kući! Ova korumpirana vlada treba da podnese ostavku!“
Napetosti su rasle otkako je specijalno tužilaštvo, poznato kao SPAK, u decembru podiglo optužnicu protiv zamjenice premijera Edija Rame, Belinde Baljuku, zbog sumnje da je uticala na dodjelu dvaju građevinskih ugovora 2021. godine, vrijednih više od 200 miliona eura.
Baljuku, zvijezda u usponu koju Rama, kako se čini, vidi kao potencijalnu nasljednicu, negira bilo kakvu krivicu, a on joj je cijelo vrijeme pružao podršku.
Međutim, posljedice ovog slučaja, uz niz korupcionaških skandala tokom protekle godine, dodatno su zakomplikovale situaciju.
Uporni protesti i činjenica da kriza uključuje jednu od njegovih najbližih saveznica predstavljaju ozbiljan izazov za Ramu, koji vodi balkansku državu od 2013. godine, prošle godine je ubjedljivo osvojio četvrti mandat i ima dobre odnose sa liderima od Brisela do Vašingtona.
To bi takođe moglo da zakomplikuje njegov plan da zemlja postane članica EU do 2030. godine.
„Albanija mora da shvati da je poštovanje vladavine prava preduslov za članstvo u EU“, rekao je Andi Hodžaj, stručnjak za Balkan sa Kraljevskog koledža u Londonu. „To mora da se shvati ozbiljno, u suprotnom neće izgledati dobro pred EU.“
Odgovarajući na pitanja Reutersa, portparolka Rame branila je njegov dosadašnji rad.
„Albanija zaslužuje da se pridruži (EU) iz mnogo razloga, a odlučna borba protiv korupcije je jedan od njih“, rekla je Manđola Hasa.
Albanija je gotovo 50 godina bila izolovana od svijeta pod komunističkim režimom koji je pao početkom devedesetih godina. Kao i u mnogim djelovima istočne Evrope, kraj komunizma donio je period raširene korupcije.
Ipak, pravosudne reforme iz 2016. godine, osnivanje SPAK-a 2019. i stabilan ekonomski rast ojačali su njen put ka članstvu u EU.
Pregovori sa EU počeli su 2022. godine, a 17. novembra prošle godine Albanija je otvorila završnu rundu pregovaračkih poglavlja kao jedna od vodećih zemalja u projektu proširenja EU na Balkan.
Tri dana kasnije, u saopštenju SPAK-a objavljeno je da je protiv Baljuku podignuta optužnica.

Istraga o korupciji u vrhu vlade Albanije

Južnokorejski sud osudio je bivšeg predsjednika zemlje Juna Suk Jeola na doživotni zatvor zbog vođenja pobune tokom njegovog neuspjelog pokušaja da uvede ratno stanje u zemlji u decembru 2024. godine.
Policija Južne Koreje pojačala je bila mjere bezbjednosti u blizini suda uoči prve presude Jeolu.
Konvoj sa Junom stigao je u sud oko 00.50 časova, dok je izricanje presude zakazano za 15 časova, prenio je Jonhap.&nbsp;
Specijalni tužioci zatražili su smrtnu kaznu, tereteći ga da je proglašenjem ratnog stanja predvodio pobunu.
Više od 100 njegovih pristalica okupilo se ispred suda, uzvikujući parole podrške i mašući zastavama Južne Koreje i SAD, dok je oko 80 njih održalo cjelonoćni skup tražeći njegovo oslobađanje.&nbsp;
Krajnje desničarske grupe, uključujući Uniju slobode, najavile su miting sa oko 4.300 učesnika u blizini sudskog kompleksa.
Istovremeno, građanske i progresivne organizacije, među njima i grupa "Candlelight Action", planirale su okupljanje oko 5.000 ljudi kod stanice Seočo, pozivajući na Junovu osudu.&nbsp;
Između pristalica i protivnika razmijenjene su uvrede, ali nije bilo fizičkih sukoba zahvaljujući pojačanom policijskom prisustvu.
Policija je mobilisala oko 1.000 pripadnika i postavila autobuse kao barijere oko kompleksa, dok je sud zatvorio sve ulaze osim istočne kapije.&nbsp;
Ulazak je bio dozvoljen samo unaprijed registrovanim vozilima i predstavnicima medija.

Tag: cestitke