<article>Jedna od najbitnijih stavki našeg programa, pored saobraćajne regulacije, je i izrada programa poslovnih aktivnosti u gradskom jezgru, odnosno u Starom gradu, saopštio je nosilac liste "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor", Miloš Čelanović.- Naime, imamo situaciju da već godinama unazad u gradu su zastupljene određene poslovne djelatnosti koje prosto nisu u skladu sa ambijentom Starog grada, nisu u skladu sa kotorskom tradicijom i definitivno jedna od lokalniih tema koja zaokupljuju pažnju svih Kotoranki i Kotorana je upravo ta, svi negdje želimo zajedno da izmijenimo taj ambijent - rekao je Čelanović. Prema njegovim riječima, Kotor je grad viševjekovne tradicije, milenijumske tradicije, i svako ko dođe u Kotor trebalo bi da se prilagodi Kotoru, a ne da Kotor prilagođava sebi. - Upravo zbog toga, zbog masovne prodaje falš robe, zbog ambijenta koji je naružio izgled više ulica u Starom gradu, došli smo u situaciju da moramo donijeti plan poslovnih aktivnosti koji nije izmišljanje tople vode, koji je već postojao nekada. Doduše, danas ga je mnogo kompleksnije napraviti i iziskuje više vremena, pažnje, energije i znanja, zbog samog povećanog obima poslovne aktivnosti u gradskom jezgru, ali je defintivno nešto što se može završiti već u prvoj, eventualno drugoj godini mandata - rekao je Čelanović. Čelanović je dodao, da se izradom tog plana namjeravaju regulisati poslovne aktivnosti koje smiju da se odvijaju u Starom gradu, obim tih aktivnosti i lokacija. - Takođe, ovim planom bismo subvencionisali one zanatske djelatnosti, iako ih je danas mnogo teško razviti zbog nedostatka zanatlija, ali u Kotoru imamo i jednu ulicu, odnosno trasu koja se zove Zanatska ulica i namjeravamo da je oživimo zadržavajući njen ambijentalni karakter - naveo je Čelanović. Čelanović je istakao da bi se pomenutim Planom, pored regulacije poslovnih aktivnosti u Starom gradu, piomogli i domicilni ugostitelji i nosiocima drugih privrednih djelatnosti.</article>

Jedna od najbitnijih stavki našeg programa, pored saobraćajne regulacije, je i izrada programa poslovnih aktivnosti u gradskom jezgru, odnosno u Starom gradu, saopštio je nosilac liste "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor", Miloš Čelanović.
- Naime, imamo situaciju da već godinama unazad u gradu su zastupljene određene poslovne djelatnosti koje prosto nisu u skladu sa ambijentom Starog grada, nisu u skladu sa kotorskom tradicijom i definitivno jedna od lokalniih tema koja zaokupljuju pažnju svih Kotoranki i Kotorana je upravo ta, svi negdje želimo zajedno da izmijenimo taj ambijent - rekao je Čelanović. 
 
Prema njegovim riječima, Kotor je grad viševjekovne tradicije, milenijumske tradicije, i svako ko dođe u Kotor trebalo bi da se prilagodi Kotoru, a ne da Kotor prilagođava sebi. 
 
- Upravo zbog toga, zbog masovne prodaje falš robe, zbog ambijenta koji je naružio izgled više ulica u Starom gradu, došli smo u situaciju da moramo donijeti plan poslovnih aktivnosti koji nije izmišljanje tople vode, koji je već postojao nekada. Doduše, danas ga je mnogo 
kompleksnije napraviti i iziskuje više vremena, pažnje, energije i znanja, zbog samog povećanog obima poslovne aktivnosti u gradskom jezgru, ali je defintivno nešto što se može završiti već u prvoj, eventualno drugoj godini mandata - rekao je Čelanović. 
 
Čelanović je dodao, da se izradom tog plana namjeravaju regulisati poslovne aktivnosti koje smiju da se odvijaju u Starom gradu, obim tih 
aktivnosti i lokacija. 
 
- Takođe, ovim planom bismo subvencionisali one zanatske djelatnosti, iako ih je danas mnogo teško razviti zbog nedostatka zanatlija, ali u Kotoru imamo i jednu ulicu, odnosno trasu koja se zove Zanatska ulica i namjeravamo da je oživimo zadržavajući njen ambijentalni karakter - naveo je Čelanović. 
 
Čelanović je istakao da bi se pomenutim Planom, pored regulacije poslovnih aktivnosti u Starom gradu, piomogli i domicilni ugostitelji i 
nosiocima drugih privrednih djelatnosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Miloš Čelanović

Evropski savez

lokalni izbori

Kotor

Politika

Čelanović: Izradom programa poslovnih aktivnosti vratićemo sjaj Starom gradu Kotoru

Jedna od najbitnijih stavki našeg programa, pored saobraćajne regulacije, je i izrada programa poslovnih aktivnosti u gradskom jezgru, odnosno u Starom gradu, saopštio je nosilac liste "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor", Miloš Čelanović.
- Naime, imamo situaciju da već godinama unazad u gradu su zastupljene određene poslovne djelatnosti koje prosto nisu u skladu sa ambijentom Starog grada, nisu u skladu sa kotorskom tradicijom i definitivno jedna od lokalniih tema koja zaokupljuju pažnju svih Kotoranki i Kotorana je upravo ta, svi negdje želimo zajedno da izmijenimo taj ambijent - rekao je Čelanović. 
 
Prema njegovim riječima, Kotor je grad viševjekovne tradicije, milenijumske tradicije, i svako ko dođe u Kotor trebalo bi da se prilagodi Kotoru, a ne da Kotor prilagođava sebi. 
 
- Upravo zbog toga, zbog masovne prodaje falš robe, zbog ambijenta koji je naružio izgled više ulica u Starom gradu, došli smo u situaciju da moramo donijeti plan poslovnih aktivnosti koji nije izmišljanje tople vode, koji je već postojao nekada. Doduše, danas ga je mnogo 
kompleksnije napraviti i iziskuje više vremena, pažnje, energije i znanja, zbog samog povećanog obima poslovne aktivnosti u gradskom jezgru, ali je defintivno nešto što se može završiti već u prvoj, eventualno drugoj godini mandata - rekao je Čelanović. 
 
Čelanović je dodao, da se izradom tog plana namjeravaju regulisati poslovne aktivnosti koje smiju da se odvijaju u Starom gradu, obim tih 
aktivnosti i lokacija. 
 
- Takođe, ovim planom bismo subvencionisali one zanatske djelatnosti, iako ih je danas mnogo teško razviti zbog nedostatka zanatlija, ali u Kotoru imamo i jednu ulicu, odnosno trasu koja se zove Zanatska ulica i namjeravamo da je oživimo zadržavajući njen ambijentalni karakter - naveo je Čelanović. 
 
Čelanović je istakao da bi se pomenutim Planom, pored regulacije poslovnih aktivnosti u Starom gradu, piomogli i domicilni ugostitelji i 
nosiocima drugih privrednih djelatnosti.

Nakon predsjednika države Jakova Milatovića, ministra energetike Saše Mujovića, potpredsjednika Vlade Alekse Bečića i mnogih drugih državnih funkcionera, reflektori predizbornog teatra u Podgorici obasjali su i ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića.
On je danas, zajedno sa premijerom Milojkom Spajićem, održao pres konferenciju na kojoj je - osam dana pred održavanje izbora u glavnom gradu - najavio „najveći urbanistički projekat“ kojim planiraju potpuno novi grad u dijelu Podgorice – na Veljem brdu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 60.8519%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fradunovic-planiramo-potpuno-novi-grad-na-veljem-brdu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo će biti mjesto gdje ćemo pokušati da realizujemo plan kako da građani Crne Gore, posebno oni na početku životnog puta dođu lakše do stana - rekao je Radunović ističući da će to biti prostor za još jedan grad, ali i da su planirane velike zelene površine.
Radunović je tokom konferencije saopštio da će pristupiti promjeni PUP-a Podgorice, na koji Podgoričani čekaju već sedam godina, i da će on biti usvojen u parlamentu Crne Gore do kraja godine.
- Pristupićemo promjeni PUP-a Podgorice koji još nije usvojen tako da ćemo da ga vratimo na javnu raspravu petnaestak dana i da izvršimo promjene neophodne da bi se ovaj projekat realizovao, kao i još neke goruće probleme koje imamo u Podgorici. Taj plan, ako Bog da, a i sreća junačka, do Nove godine će biti usvojen u parlamentu Crne Gore – naveo je Radunović.
Izvori Portala ETV ističu da bi tehničke i direktne smjernice trebalo da budu u PUP-u - ali upozoravaju da je to za ovakav obuhvat prosto nemoguće. Naime, naše nezvanične informacije iz dijela stručne javnosti govore da je projekat Veljeg brda nemoguće izvesti u tako kratkom roku jer je pored izmjene PUP-a neophodno da se usvoji i plan nižeg reda: kao državna i lokalna studija lokacije koja bi detaljno tretirala čitav prostor Veljeg brda za dalju valorizaciju.
Ministar Radunović je tokom konferencije saopštio da je 98 odsto zemlje na Veljem brdu u vlasništvu države i grada. Nije precizirao gdje se tačno nalazi dva odsto zemlje koja je u privatnom vlasništvu. I eventualna eksproprijacija bi, navode naši izvori, predstavljala dodatno prolongiranje donošenja PUP-a.
Izvori Portala ETV kažu da bi u najboljem slučaju za donošenje planskog dokumenta Ministarstva trebalo dvije godine, za projektovanje godinu i po, ali i da nije isključeno da će značajno vrijeme biti potrebno za eksproprijaciju – o koliko god odsto zemljišta Veljeg brda da je riječ.
Zbog toga nije jasno na čemu premijer Milojko Spajić bazira tvrdnje, koje je iznio tokom konferencije, da ćemo prve stanove na Veljem brdu imati sredinom 2026. godine.
Inače, Ministarstvo kapitalnih investicija najavilo je 2022. godine tender za izgradnju solarnih elektrana na Veljem brdu. Radunović se danas nije osvrtao na raniji plan, niti precizirao je li predviđeno da solarne elektrane budu na istoj lokaciji i u planskom dokumentu.

Radunović najavljuje „grad u gradu“ i promjenu PUP-a koja nije moguća do kraja godine

U Crnoj Gori neophodno je izraditi Program za prevenciju samoubistava u zatvorima, ili Protokol za postupanje kod suicidalnih pacijenata, preporuka je Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture (NPM).
Iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda saopšteno je da je NPM pripremio izvještaj pod nazivom „Analiza smrtnih slučajeva u 2023. godini u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS)“. 
 
U tom dokumentu se navodi da su od 2008. do 2018. u crnogorskim zatvorima zabilježena dva suicida, dok su prošle godine tri zatvorenika izvršila samoubistvo. 
 
U 2019. godini u zatvoru su registrovana četiri smrtna slučaja (0 suicida), u 2020. dva smrtna slučaja (0 suicida), 2021. devet (od kojih jedan suicid), 2022. takođe devet (od kojih jedan suicid) i tokom prošle godine 13 (od kojih tri suicida). 
 
U saopštenju se navodi da je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda u više navrata posljednjih godina u preventivnom (NPM) i reaktivnom mandatu upućivao preporuke na tu temu, koje podrazumijevaju izradu protokola koji bi trebalo da sadrži jasne procedure, odnosno „korake“ postupanja kod pritvorenih/zatvorenih osoba koje ispoljavaju suicidalno ponašanje. 
 
To, kako se dodaje, uključuje i skale procjene suicidalnog rizika i neophodne mjere i postupke pojačanog nadzora suicidalnog pacijenta u cilju prevencije fatalnog ishoda, kako je to već obrazloženo. 
 
NPM podsjeća i da je za osobe koje su pokušale suicid važno organizovati postsuicidalnu podršku (postvencijsku podršku), koja bi bila sveobuhvatna i prilagođena individualnim potrebama zatvorenika, a kako bi se obezbijedio njihov potpuni oporavak i smanjio rizik od ponovljenih pokušaja samoubistva. 
 
U saopštenju se navodi da je iz Uprave za izvršnje krivičnih sankcija stigao odgovor da je „povodom izrade antisuicidalnog protokola Sektor za zdravstvenu zaštitu u okviru UIKS-a u cilju izrade istog ostvario saradnju sa nadležnom specijalnom zdravstvenom ustanovom, odnosno stručnim licima iz te oblasti koja će pružiti smjernice sa jasno definisanim prevencijskim i postvencijskim mjerama“. 
 
U izvještaju se navodi da se analizom toka bolesti zatvorenika UIKS-a kod kojih je došlo do smrti usljed postojanja teških hroničnih bolesti, može zaključiti da je tim pacijentima pružena adekvatna zdravstvena zaštita u UIKS-u i da su redovno odvođeni van ustanove zbog potrebe dijagnostike i liječenja. 
 
NPM podsjeća da su države dužne da poštuju i obezbijede pravo na život osoba pod svojom jurisdikcijom, uključujući i onda kada se takve osobe drže u zatvorenim ustanovama. 
 
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koji se navode u izvještaju, zatvori su mjesta u kojima su smještene grupe koje su tradicionalno među onim sa najvišom stopom suicidalnog rizika, kao što su muškarci mlađih godina, mentalno oboljeli, osobe lišene radne sposobnosti, društveno izolovani, zavisnici od supstanci, ili osobe koje su već pokušale samoubistvo. 
 
Prema SZO, prvi korak u prevenciji suicida jeste procjena rizika suicidalnosti osuđenih i razvijanje rizičnog suicidalnog profila. 
 
- Procjenu je potrebno izvršiti odmah nakon dolaska osuđenog u zatvor, shodno činjenici da se najveći broj suicida dešava u inicijalnom periodu zatvaranja - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da se izradi analize pristupilo sa ciljem sagledavanja postupanja UIKS-a, odnosno zdravstvene službe u slučaju teških hroničnih bolesti koje su dovele do smrtnog ishoda, kao i da se utvrdi postupanje u slučaju smrtnih ishoda suicidom i generalno na koji način se postupa u slučaju smrtnih ishoda onih koji se nalaze u penalnom sistemu. 
 
Tim NPM-a je u više navrata posjetio UIKS, i to u septembru prošle i februaru i maju ove godine. 
 
- Tokom obilazaka razgovarano je sa zaposlenima u zdravstvenoj službi, izvršen je neposredan uvid u dokumentaciju, uslove u stacionaru koji je smješten u Istražnom zatvoru i sagledana opremljenost zdravstvene službe - navodi se u saopštenju Ombudsmana. 
 
Dodaje se da je uvid obavljen u devet medicinskih kartona u slučaju smrti koje su se desile prošle godine. 
 
Iz institucije Zaštitnika su kazali da su zatraženi podaci od Centra za patologiju i Centra za sudsku medicinu, da li je u konkretnim slučajevima rađena patološko-anatomska obdukcija i sudsko medicinska – obdukcija.

Izraditi Program za prevenciju samoubistava u zatvorima

Premda je popriličan broj posmatrača očekivao da će se na recentno održanom sastanku najviših američkih i britanskih zvaničnika u Vašingtonu donijeti odluka o davanju saglasnosti Ukrajini za direktne apade zapadnim dalekometnim sistemima na rusku teritoriju, to se nije dogodilo. Objašnjenja su išla u različitim smjerovima, od straha od moguće nuklearne eskalacije do nelagode uslijed niza toksičnih i opasnih protivmjera koje bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao preduzeti.
Spominjani su kibernetički napadi na zapadne informacijske sisteme povezane s kritičnom infrastrukturom, ključnim državnim funkcijama te snabdijevanjem, odnosno odbradom klasifikovanih podataka, zatim direktne diverzije na kritičnu infrastrukturu - energetska postrojenja, gasovode, naftovode i slično - te naoružavanje raznih terorističkih grupa. Međutim, čini se da je najveću uznemirenost učesnika sastanka izazvalo moguće produbljivanje rusko-iranske saradnje u proizvodnji nuklearnog oružja. Zašto?
<h2>Iranske ambicije</h2>
U kontekstu trenutne situacije na Bliskom istoku, koju karakterišu visoke tenzije između Izraela i Irana i paravojnih formacija pod njegovom kontrolom (Hezbolaha i Hamasa), Zapad je s pravom zabrinut da bi nuklearno opremanje Teherana vodilo regiju, ali ne samo nju, u eskalaciju s nesagledivim posljedicama.&nbsp;
Ako bi Putin kao protivmjeru zapadnoj saglasnosti za ukrajinske dalekometne napade podijelio s Iranom ruske tajne o razvoju nuklearnog oružja, u potpunosti bi zadovoljio dugogodišnje ambicije iranskih zvaničnika koji ne žele da odustanu od postavljenog cilja - obogaćivanja dovoljne količine urana, neophodnog za izradu nuklearne bombe.&nbsp;
<h2>Reakcija Zapada&nbsp;</h2>
Odmah nakon izjave prvog čovjeka američke diplomatije Entonija Blinkena da Rusija "dijeli tehnologiju koju Iran želi, uključujući nuklearna pitanja, kao i neke informacije iz svemirskog programa", Francuska, Njemačka i UK su izdali zajedničko saopštenje za javnost u kojem upozoravaju da iranske zalihe visoko obogaćenog urana nastavljaju značajno da rastu "bez ikakvog vjerodostojnog civilnog opravdanja", te da su nakupljene četiri "značajne količine" od kojih bi se svaka mogla upotrijebiti za izradu nuklearne bombe.&nbsp;
Međutim, u ovom trenutku ostaje nepoznanica koliko tehničkog znanja Teheran ima za izradu nuklearnog oružja, odnosno koliko brzo bi to mogao učiniti. Rad s iskusnim ruskim stručnjacima ili korišćenje ruskog znanja pomogli bi u intenziviranju tog procesa. &nbsp;&nbsp;&nbsp;
<h2>Saradnja Rusije i Irana&nbsp;</h2>
Ubrzo nakon što je Putin pokrenuo sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu, Iran je počeo da isporučuje ​​dronove tipa Shahed Delta Moskvi i pomogao joj da izgradi i fabriku za proizvodnju oružja koje Rusi u velikoj mjeri koriste u bombardovanju ciljeva širom Ukrajine.
Takođe, prema podacima američke bezbjednosno-obavještajne zajednice koje je potvrdila i ukrajinska strana, procjenjuje se da je Iran, preko ruske luke na Kaspijskom jezeru, već isporučio Moskvi prvu seriju od 200 balističkih projektila tipa Fath-360 (BM-120).&nbsp;
Riječ je o projektilima s dometom od 30 do maksimalno 120 kilometara, koji mogu nositi bojevu glavu od 150 kilograma, a lansiraju se brzinom tri puta većom od brzine zvuka. U stanju su da pogode ukrajinska naselja blizu linije fronta, te infrastrukturne, prije svega energetske objekte. Njihova isporuka dovela je do toga da Zapad krene s uvođenjem nove runde sankcija Iranu.&nbsp;
<h2>Šumovi u komunikaciji &nbsp;</h2>
Ipak, u odnosima dvije strane ne ide sve glatko. Nakon izbora Masouda Pezeshkiana, novog reformističkog predsjednika Irana, koji je obećao da će raditi na ukidanju sankcija i razvijanju uravnoteženijeg odnosa s Istokom i Zapadom, posebno Evropskom unijom, u zemlji je otpočela žustra rasprava o tome koliko su vanjsko-bezbjednosni interesi Rusije i Irana doista usklađeni.&nbsp;
Oponenti dubljeg povezivanja dvije zemlje ukazuju na stavove Moskve u pogledu jermensko-azerbajdžanskog sukoba, koji po njima potkopava teritorijalni integritet Irana. Takođe, izražena su neslaganja i s pozicijom Kremlja o deklarisanoj politici Teherana kada je u pitanju polaganje prava na tri ostrva u Hormuškom tjesnacu. U reformističkoj štampi dominira već uobičajeni narativ &nbsp;da Rusija zbog svojih interesa nastoji na sve načine da osujeti iranske pokušaje uspostavljanja boljeg razumijevanja i saradnje s evropskim zemljama.&nbsp;
<h2>Stavovi konzervativaca</h2>
Međutim, konzervativci u iranskoj vladajućoj eliti imaju potpuno oprečne stavove, često podsjećajući reformistički nastrojene neistomišljenike na ulogu Zapada, posebno američke administracije, u surovoj odmazdi Izraela prema Hamasu u Pojasu Gaze, gdje se nemilosrdno ubija neboračko stanovništvo i do temelja razara civilna infrastruktura. Opisujući politiku predsjednika Bajdena kao potporu genocidu Izraela nad palestinskim stanovništvom u Gazi, te nabrajajući provokativne izraelske likvidacije visokopozicioniranih pripadnika Hamasa i Hezbolaha koje su izveli u Siriji, ali i samom Iranu, konzervativci se zalažu za produbljivanje rusko-iranskog saveza.&nbsp;
Po njihovom mišljenju, Iran u zamjenu za isporučene projektile i dronove od Putina može dobiti nešto mnogo vrjednije i značajnije. Riječ je, naravno, o tajnama ruske nuklearne tehnologije, odnosno pomoći u kreiranju iranskog nuklearnog oružja. Prema njihovoj računici, Rusija bi ipak mogla prevladati u ratu s Ukrajinom, što bi joj otvorilo mogućnost većeg uticaja na geopolitičkoj sceni, a interesi saveznika sigurno ne bi bili zanemareni. U tom kontekstu zapadni analitičari su komentarisali i nedavnu posjetu bivšeg ruskog ministra obrane Sergeja Šojgua Teheranu, gdje se razgovaralo o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu dvije zemlje.&nbsp;
<h2>U čijim je rukama moć?</h2>
Premda je iranski predsjednik Pezeshkian već napravio niz strateških ustupaka konzervativcima na temelju uvjerenja da reforme neće napredovati ako odmah krene u obračun s "dubokom državom", posmatrači sumnjaju u pozitivne rezultate njegove političke agende. Naime, Pezeshkianova moć je limitirana jer mu nadležnosti ne dopiru do vanjske i odbrambene politike.&nbsp;
Glavni protagonisti ove dvije politike su lideri Korpusa islamske revolucionarne garde i vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei. Njihova stajališta o poziciji Irana u međunarodnim odnosima su daleko od reformskih ideja iranskog predsjednika, a veoma blizu ispunjenja agende o opremanju zemlje nuklearnim oružjem. Dobra vijest za Kremlj i velika glavobolja Zapadu u smislu daljnjeg planiranja potpore Ukrajini. Jer Putin bi, u slučaju prelaska svojih rubnih linija, mogao zaigrati i na opciju asistencije Iranu u razvoju nuklearne bombe. To je opasna opcija za stabilnost Bliskog istoka, ali ne samo tog regiona.

Plan o dalekometnim napadima na Rusiju remeti situaciju u Iranu. Zašto?

Drago nam je što su Milojko Spajić, Andrija Mandić i članovi njihove Vlade konačno shvatili sa kakvim problemom se suočava preko 100 hiljada građana u Crnoj Gori, odnosno oko 40 hiljada porodica koje nemaju riješeno stambeno pitanje i koje po trenutnim tržišnim cijenama ne mogu doći do svog krova nad glavom. Jeste da je kuriozitet da se baš pred lokalne izbore u Podgorici toga sjetio premijer Spajić, a nakon što se sa odmora iz Sen Tropea vratio u Crnu Goru, ali bolje ikad nego nikad, kazali su u Građanskom pokretu URA.
U toj partiji pozdravljaju što su ministar urbanizma Slaven Radunović i Milojko Spajić, kako kažu, prihvatili program "Stan za sve", "jer je to korak u dobrom smjeru".
- Brzo ćemo ponovo vidjeti na djelu njihove partijske kolege u Skupštini Crne Gore, jer će naš poslanički klub opet predložiti Zakon o Fondu "Stan za sve" na usvajanje - kazali su u URI.
Rješavanje stambenih problema građana Crne Gore koji nemaju svoj stan za URU je prioritet i upravo zato je ta partija, kako kažu, predložila osnivanje državnog fonda preko koga bi građani mogli da po povoljnim uslovima dođu do svog krova nad glavom i to po cijeni izgradnje, odnosno, od nekih 900 eura po metru kvadratu, što je duplo manje od aktuelnih tržišnih cijena.
- Zato smatramo da kada je rješavanje ovog problema u pitanju, nema mjesta za bilo kakve političke kalkulacije i sujete jer interes građana mora biti svakako na prvom mjestu. Iako je bilo jasno u prethodnom periodu da je na ovom pitanju partijama Spajićeve i Mandićeve većine prije svega bio bitan njihov partijski interes - naglašeno je u saopštenju.
Osam dana pred lokalne izbore u Podgorici, napominju u URI, dobili smo od Spajića i Radunovića "bajkovita rješenja virtuelnog svijeta u kojem trenutno funkcioniše i njihova Vlada".&nbsp;
- Jasno je da su od njih danas građani dobili samo izmaštane puteve, izmaštane kvartove i cijenu kvadrata od 1.000 eura, koja je po našem sudu previsoka, i da je 900 erua neka realna cijena po aktuelnim tržišnim cijenama. Ponavljamo, pozdravljamo naglo stečenu zabrinutost Spajića za realne probleme građana, ali mislimo da bi umjesto crtanja na kompjuterskim programima, preduzimanje konkretnih zakonodavnih i drugih mjera bilo mnogo efikasnije i realnije - istaknuto je u saopštenju.
Zato su ponovo pozvali sve poslanike i poslanice u Skupštini Crne Gore i čitavu javnost da slobodno predlože amandmane na Prijedlog zakona "Stan za sve" kako bi, dodaju, zajedničkim snagama došli do što boljeg zakonskog rješenja.
- Narednih dana će URA u Skupštini opet predložiti zakon o Fondu "Stan za sve" koji su prethodno upravo Radunović i Spajić odbili, ali svako ima pravo na drugu šansu, pa i oni. Očekujemo podršku svih poslanika da krenemo u rješavanje problema građana Crne Gore koji nemaju svoj stan - zaključeno je u saopštenju.

URA: Spajić i Radunović prihvatili našu ideju, Zakon "Stan za sve" predložićemo ponovo u Skupštini

Čula je Španija i osjetila moć usklika "Da je vječna Crna Gora". Za to su se pobrinuli maturanti Gimnazije "Stojan Cerović" iz Nikšića koji su u tu zemlju otputovali na ekskurziju.
Terase hotela, u kom su smješteni gimnazijalci, zasijale su jedne noći u crveno-zlatnim nijansama državne zastave, a atmosferu su podgrijale patriotske pjesme koje su puštali crnogorski učenici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DzARpjPUTSqg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Sa njima su pjevali i gosti hotela i otpozdravljali ih osmjesima.
Nikšićki gimnazijalci otputovali su 13. septembra na ekskurziju u okviru koje će, pored Španije, posjetiti i Italiju i Francusku.

VIDEO: Španijom se pjeva "Neka živi zemlja moja, da je vječna Crna Gora"

Groznica je opšte medicinsko stanje povišene tjelesne temperature i uglavnom je indikator problema u tijelu, virusne ili bakterijske infekcije. Tako piše u medicinskom leksikonu.&nbsp; U realnom životu, u Crnoj Gori, groznica nije samo pokazatelj neke infekcije, niti predstavlja odbrambenu reakciju organizma. Naprotiv, groznica, ova aktuelna crnogorska, znak je opštedruštvene zaraze.&nbsp; One najgore, koju samo ljudi mogu uzrokovati.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918130956_b62db2b2858fe0b0b15c625aa286ce0d42d38967bd96cc08b6713aa4c76e9c4c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240918130956_b62db2b2858fe0b0b15c625aa286ce0d42d38967bd96cc08b6713aa4c76e9c4c" data-rendition-name="original" width="1200" height="842" loading="lazy" alt="Ministar Vladimir Joković"> </figure>  Ono, kada neznaveni, a na položajima, pokušavaju da sačuvaju svoje pozicije i fotelje, tako što će, ako treba, žrtvovati, ne samo neku farmu krava, nego i nekog farmera. Poput onog samoživog ministra poljoprivrede Joko-Ono-Ovo Jokovića, što sam ne zna je li završio srednju elektrotehničku ili gimnaziju. Ili će, pak tražiti, da se uhapsi neki građanski aktivista koji se drznuo da spriječi nezakonito ponašanje države. I onda crnogorska policija, koja treba da sprovodi crnogorske zakone, na zahtjev vlasti privodi sve one koji upozoravaju - na kršenje istih tih zakona.&nbsp; Nije moralno, ali je ministar Joković miran i na položaju. Za sada.&nbsp; A kakva je to groznica odavno zahvatila Daria Daku Vraneša, prvog čovjeka opštine Pljevlja. Je li i kod njega Q-groznica ili je, možda, u pitanju groznica IQ-a?&nbsp; Jer, Vraneš je onaj tip što je svojevremeno, krajem avgusta 2020. godine, trčao da snima autobus kojim je, kako su mu dojavili, dolazilo dvadesetak Bošnjaka rođenih u Pljevljima koji privremeno rade u BiH. Onda je, snimajući telefonom, grozničavo skakutao, granao rukom prema svojim sugrađanima koji su došli da glasaju i podvikivao ,,Turci, snimite ih, došli Turci“. <blockquote>Umjesto nekadašnjeg vožda Miloševića sada je srpski vožd Vučić, pa mu, malo-malo, ljekar-političar Dario privodi đecu Pljevalja da im u Beogradu potanko pripovijedaju da Crna Gora ne treba da postoji</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918130956_e47aea1f049e5ee928fd053048d58b605e65dc865579557dcff3582340d15abc.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240918130956_e47aea1f049e5ee928fd053048d58b605e65dc865579557dcff3582340d15abc" data-rendition-name="original" width="600" height="400" loading="lazy" alt="Dario Vraneš i Aleksandar Vučić"> </figure>  Da bi potom, već sljedećeg dana, uz poštovanje, brigu i dobru organizaciju, dočekivao, ugošćavao i raspoređivao širom Pljevalja sve one glasače-namjernike iz bratske Srbije koje je zvanični Beograd slao da glasaju za njega - Vraneša i ostale vraneše koji služe intersima vlasti u Srbiji. Nije bio u groznici, nije bio pod temperaturom i naravno da nije snimao srpsku-braću-birače, niti je naređivao da se snima njihov dolazak. Znao je što ne smije da se radi.&nbsp; Ali, znao je i što treba da radi.&nbsp; Tačnije, dobro je znao što može biti dobro za njega. I da, to je baš onaj Dario Vraneš koji je hodio ka Aleksandru Vučiću i obećao mu, za prošli Dan srpskog jedinstva i zastave, ništa manje nego ,,SAO Pljevlja i principe“ i još neka sela u zaleđu. Da se, u bliskoj budućnosti, duhovno – ali i teritorijalno - spoje sa srpskim dijelom BiH.&nbsp; Zvuči nekako zlokobno poznato, je li? ,,Srbija je svuda gdje žive Srbi i srpski grobovi“, galamio je početkom devedesetih Vojislav Šešelj, kada je ono želio da pod komandom Slobodana Miloševića, napravi Veliku Srbiju sa zapadnom granicom Karlovac-Karlobag-Virovitica.&nbsp; Tako je počeo veliki rat na „našem malom otoku“ zvanom Jugoslavija. Na kraju, sve granice su ostale iste, republike su postale države, desetine hiljada izgubljenih života i stotine hiljada raseljenih... Srbi više ne žive u jednoj državi, kao što su živjeli u toj Jugoslaviji.&nbsp; Čak su i grobovi Srba sada u raznim državama.&nbsp; Dario Vraneš je tada bio tek srednjoškolac, pa možda i danas pojma nema o istoriji i raspadu SFRJ, te u heroje želi da uzdigne sve one koji su rušili onu veliku zemlju. I, valjda obolio od te groznice IQ-a, možda je pod teškim uticajem Crkve Srbije koja voli da slavi zločince, pa ne vidi da je on sada karikatura karikaturalnog Vojislava Šešelja koji sluša zapovijesti srpskog vožda.&nbsp; Samo što, umjesto nekadašnjeg vožda Miloševića sada je srpski vožd Vučić, pa mu, malo-malo, ljekar-političar Dario privodi đecu Pljevalja da im u Beogradu potanko pripovijedaju da Crna Gora ne treba da postoji.&nbsp; Osim - kao dio “srpskog sveta”.&nbsp; Ili kao “srpska Crna Gora”, o čemu sanja Vladislav Dajković, profesionalni Srbin zapošljen kod Olivere Injac, koja se za nepune dvije godine vladavine ,,proslavila“ kao vjerovatno najgori čelnik Podgorice u njenoj savremenoj istoriji. Ostavljajući za sobom uneređen grad - tone smeća po podgoričkim ulicama i najezdu pacova u City kvartu.&nbsp; <blockquote>,,Daćemo vam dva izmišljena slova Ś i Ź, nama ništa ne trebaju“, dobacio je, sve smijuljeći se u kameru Dajković, politikolog sa čuvenog prevarantskog Megatrenda, dok je Stanivuković, doživotni student ekonomije, sa zadovoljstvom prihvatio poklon</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918130956_82b01e49bda454633457c660a6fac860492bc86e627b403bdd3510e71001d51c.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240918130956_82b01e49bda454633457c660a6fac860492bc86e627b403bdd3510e71001d51c" data-rendition-name="original" width="433" height="485" loading="lazy" alt="Dajković i Stanivuković"> </figure>  E, taj Veliki Srbin Vladislav Dajković, vršilac dužnosti nekakve Službe za građane Podgorice je, valjda poslovno, pohodio još jednog Velikog Srbina, Draška Stanivukovića, onog što je, baš onako zakonito preko tate-tajkuna, stekao bogatstvo, a onda preko političkog tate-Vučića, došao na čelo Banjaluke.&nbsp; Kad su popili po kriglu piva, razvezao im se jezik pa su osmislili kako da nadoknade Banjaluci dva slova, tačnije dvije figure ćiriličnih slova, izgubljene prilikom renoviranja centralnog parka. A da istovremeno i Dajkovićeva Podgorica ima neku korist, marketinšku i političku.&nbsp; Odmah se viđelo da odluka nije rezultat dubokog promišljanja, djelovalo je kao da su pod nekom groznicom. Ne onom subotnje večeri, već onom gorom – političkom groznicom dvojice političara “srpskog sveta”.&nbsp; ,,Daćemo vam dva izmišljena slova Ś i Ź, nama ništa ne trebaju“, dobacio je, sve smijuljeći se u kameru Dajković, politikolog sa čuvenog prevarantskog Megatrenda, dok je Stanivuković, doživotni student ekonomije, sa zadovoljstvom prihvatio poklon, ali i obavezu koju mu je zauzvrat nametnuo Dajković: da prihvati ponudu i da Podgorica i Banjaluka postanu gradovi pobratimi.&nbsp; Misli se, naravno, da postanu srpski gradovi-pobratimi. A kad će to biti, e to ni sam Vučić ne zna.&nbsp; Možda bi mogao da nasluti Marko Šubara Kovačević, koji je - u pauzama između „namještanja sata srednjim prstom“ tokom intoniranja državne himne i prijetnji da će svi koji se ne slažu sa njegovom politikom „proći kao Turci“ – uspio da brzinski zbratimi Nikšić sa opštinom Istočno Novo Sarajevo. Za neupućene, Istočno Novo Sarajevo je neka opština pomeđu brda iznad Sarajeva, nastala teškom agresijom na glavni bosanskohercegovački grad u kojoj je ubijeno skoro 11 hiljada ljudi.&nbsp; I, kad već čeprkamo po prošlosti, valja se podsjetiti i jednog (ne)uspjelog bratimljenja. Bolje rečeno – do sada neuspješnog. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091814090_26b497f7ec0323843749dae72ad5bf02a6a0d987d6371d4b75194d28e0e9b088.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024091814090_26b497f7ec0323843749dae72ad5bf02a6a0d987d6371d4b75194d28e0e9b088" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Stanivuković i Carević"> </figure>  Onog koje je Veliki Srbin – pogađate: riječ je o Drašku Stanivuković - obećao je još 2021. godine, još jednom Velikom Srbinu, Marku Batu Careviću, da će Budva biti grad pobratim Banjaluke.&nbsp; ,,Kroz razgovor smo zaključili da teško da postoji ijedan Banjalučanin koji nije bio na moru, u Budvi“, stručno je tada objasnio razloge inicijative Stanivuković. Prošlo je tri godine, Budva i Banjaluka su na istom odstojanju, nijesu pobratimi, a sad je u čitavu priču uletio uvijek spremni Dajko Dajković. Pa će, možda, da se uskoro trojno pobratime Budva-Banjaluka-Podgorica ili će, pak, da zovnu i Vranešova Pljevlja da uđu u četvorougaono bratmljenje tačaka “srpskog sveta”. Ili je, ipak, vrhunac da se napravi pentagram-bratimljenje, sa Vučićevim Beogradom kao centralom i centrom.&nbsp; Pentagram bratimljenja ,,srpskog sveta“?! Djeluje dijabolično, kao u nekom košmaru, noćnoj mori izazvanoj groznicom. Ali, takva je realnosti u današnjoj Crnoj Gori: to su klasični simptomi političke groznice “srpskog sveta” koja je odavno obuzela većinu u ovdašnjoj postavgustovskoj većini.&nbsp; I dok se Q-groznica, koju izaziva bakterija coxiella burnetii - ako ima znanja i stručnosti - relativno lako drži pod kontrolom i saniraju se štete, ova druga, politička groznica, koju je izazvao projekat ,,srpskog sveta“, a koja je zahvatila Crnu Goru nakon 30. avgusta 2020, za sada razara društveni organizam, kao što inficirana rana zagadi dio tijela.&nbsp; Pitanje je, kao i uvijek kada imperijali lanci stegnu grudi, ima li ovđe lijeka za tu zagađenu ranu? Za uspravljanje posrnulog pacijenta, valjalo bi najprije raskrinkati velikosrspke nakane koje viđamo svakog dana.&nbsp; Jer, buđenje iz košmara groznice, prvi je znak ozdravljenja.&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Groznica ,,srpskog sveta“

Upraviteljica pisarnice Višeg suda u Podgorici Maja Baćović pred tužiocem je ispričala da je na jednoj televiziji vidjela kada je tadašnji direktor Uprave policije Nikola Terzić pokazao fotografiju žene koju dovode u vezu sa obijanjem sudskog depoa, prepoznala je svoju kćerku Katarinu i o tome odmah obavijestila tadašnjeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića. Baćović je rekla da je htjela da to saopšti i postupajućem tužiocu, ali joj je Savić rekao da će on to učiniti. Katarina Baćović se tereti da je bila dio grupe koja je izvela nezapamćen, skandalozan upad u depo Višeg suda odakle su, prema optužnici, provalnici, odnijeli 19 komada oružja, 11 telefona i manje količine herona, kokaina i marihuane.&nbsp; U optužnom aktu čije detalje portal ETV ekskluzivno objavljuje, navodi se da je svjedokinja Maja Baćović u iskazu pred tužiocem ispričala da njena kćerka više od 15 godina nije ušla u Viši sud, niti je znala „što se u zgradi dešava“. Ponekad je, prema riječima Baćović, dolazila ispred Suda da bi od nje uzela novac.&nbsp; - Unazad deset godina krenula je lošim putem i povezala se sa lošim ljudima – kazala je Baćović.&nbsp; Bila je izričita da sa kćerkom nikada nije pričala o poslu, jer je profesionalac. U posljednje tri godine, prema njenim riječima, rijetko su kontaktirale i to je bilo samo zbog djece. Svjedokinja je navela i da je u Višem sudu zaposlena od 2001. godine, a od 2014. njeno zaduženje je bilo upravljanje pisarnicom, naglašavajući da njena obaveza nije bila depo, već je za njega bio zadužen arhivar Mladen Radovanović.&nbsp; Objasnila je i da Radovanović za svoj rad nije odgovarao njoj, već predsjedniku suda. Upraviteljica pisarnice, pred tužiocem Markom Mugošem, detaljno je ispričala kada je i od koga saznala za obijanje sudskog depoa, ali i kako su sasvim slučajno otkrili da je prokopan tunel. <h2>Tragovi</h2> Navela je da je u poneđeljak 11. septembra 2023. godine u jutarnjim časova došla na posao i da je sa koleginicama pravila plan dnevnih obaveza za sedmicu, kada je Radovanović ušao u pisarnicu i rekao da mu hitno treba. Izašla je za njim i on je odveo do depoa, ali joj nije govorio o čemu se radi, već samo da treba nešto da joj pokaže. - Kada smo stigli do vrata od depoa, on ih je otključao i pokazao kancelariju sa desne strane i rekao da su vrata obijena. Znala sam da je to depo u kojem se smješta oružje i da su to jedina vrata koja se unutar depoa zaključavaju. Znam da se žalio na neku policu i pomislila sam da je to u pitanju – ispričala je Baćović. Radovanović joj je pokazao i tragove obuće kroz hodnik depoa i doveo je do posljednje kancelarije sa lijeve strane u kojoj su smješteni arhivirani predmeti i pokazao joj gomilu oružja na podu. Sve je to, kako je rekla, šokiralo i zajedno su izašli iz depoa. Istakla je da su ona i arhivar pazili da ne kontaminiraju tragove. Odmah su obavijestili predsjednika suda Borisa Savića, koji joj je reako da ona nastavi sa svojim obavezama u pisarnici.&nbsp; - Zbog svega ovoga je na zaposlenima bio veliki pritisak - zato što je postojala sumnja da je neko iz suda zloupotrijebio ključeve i nekome pomogao da uđe u depo. Oko 16. 30 me pozvao predsjednik suda i rekao mi hitno da dođem kako bi počeli popis – kazala je Baćović.&nbsp; Ona, Radovanović i dvije koleginice radili su popis do kasno uveče, a za to vrijeme je bila postavljena policijska traka, dok su ispred kancelarije bili policijski inspektori. Naglasila je da ih je policija pratila sve vrijeme, da slučajno ne bi koristili „telefon ili nekom nešto ne prenesu“.&nbsp; Baćović je ispričala da, dok su radili popis, sasvim slučajno su otkrile rupu u zidu i to nakon molbe jedne koleginice da isključe klimu, jer duva hladan vazduh. U toj prostoriji nije bilo klime i kada su pomjerile fasciklu sa predmetima ugledale su rupu u zidu. - Doživjeli smo veliki šok kada smo vidjeli rupu. Nakon što smo osvijetlili vidjeli smo da je u pitanju neki tunel. Odmah smo pozvali policiju i prekinuli popis &nbsp;– ispričala je Baćović. Iako im je to bilo šokantno, prema riječima svjedokinje, svi zaposleni su istovremeno osjetili i veliko olakšanje i komentarisali su da je to upravo dokaz da „niko iz Višeg suda nije dao ključeve i pomogao nekom da uđe u depo“. Što se dalje dešavalo Baćović ne zna jer je, kako je navela, uzela bolovanje zbog majke i na posao je došla kada je Savić obavijestio da je formirao komisiju koja će raditi popis. Poslije nekoliko dana od otkrivanja tunela ona i kolege su pozvani u policiju da daju izjave i na poligrafsko ispitivanje. Konstatovala je i da zna da je to „bilo sve u redu“. <h2>Čuvanje ključeva</h2> Upraviteljica pisarnice objasnila je i proceduru čuvanja ključeva kada arhivar Radovanović nije tu. Ključevi od depoa i cijele arhive, prema njenim riječima, čuvaju se kod predsjednika suda. U slučaju da nekom zatreba neki arhivirani spis predmeta od predsjednika suda traže se ključevi i samo uz njegovo odobrenje može da se uđe. U julu i avgustu Radovanović je bio na bolovanju i Baćović je u drugoj polovini jula bila zadužena za ključeve od depoa, ali je istakla da su sve vrijeme bili maksimalno obezbijeđeni. - Na kraju radnog vremena ključeve sam stavljala u fioku koju sam zaključavala i taj ključ sam nosila sa sobom. Potom zaključam kancelariju i taj ključ ponesem. Iznad te kancelarije postoji video nadzor, a na prozorima rešetke, što znači da je to maksimalno obezbijeđeno. Takođe, ta kancelarija se nalazi odmah pored pulta gdje je obezbjeđenje - navela je Baćović. Pojasnila je i da je od 4. avgusta do 4. septembra 2023. bila na odmoru i prije odlaska je predala ključeve predsjedniku Suda, samo ne zna da li je to uradila lično ili je umjesto nje to završila koleginica. Tužiocu je saopštila i da je posljedni kontakt sa kćerkom Katarinom imala početkom septembra, kada je primila platu, jer je sa djecom i roditeljima nevjenčanog supruga došla na vrata njenog stana. Djeca su ušla kratko, a ona je Katarini dala novac za kupovinu svesaka.&nbsp; Poslije svega što se deslio pokušala je da stupi u kontak sa njom, ali, kako je rekla, &nbsp;nije uspjela jer se javljala govorna pošta. Navela je i da su se vidjele „negdje u junu“, a u međuvremenu su se čule telefonom samo zbog djece i da joj da nešto novca.&nbsp; Njena kćer, optužena Katarina Baćović, kako je portal ETV objavio, priznala je da je po nagovoru Nikole Milačića iznajmila stan u Njegoševoj ulici, ali je negirala članstvo u kriminalnoj organizaciji i da je znala za kopanje tunela i pljačku depoa. Smatra da je bila „tipovana“ za ovaj angažman, jer je Milačić znao da njena majka radi u Višem sudu. <h2>I Erić negira optužbe</h2> Osim Katarine Baćović, na optužnici je i Marko Vuljaj iz Podgorice koji pred tužiocem nije sporio da joj je pomagao u skrivanju, iako je znao da je policija potražuje. Okrivljeni Predrag Mirotić branio se ćutanjem, dok su crnogorski državljanin Nikola Milačić i srpski držvaljanin Vladimir Erić negirali navode iz optužnog akta. Za pljačku sudskog depoa u septembru prošle godine optuženi su i srpski državljani Veljko i Milan Marković i Dejan Jovanović, za njima su raspisane međunarodne potjernice, jer su nedostupni crnogorskim vlastima. Na teret im se stavlja krivično djelo kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelom teška krađa, a Baćović će se suditi i za &nbsp;krivično djelo falsifikovanje isprave. Vuljaj će odgovarati za krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091907090_155454ece4ef41b747572ea77701afca29bf1d7beda9d6d1cc751cbbfd523a0f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024091907090_155454ece4ef41b747572ea77701afca29bf1d7beda9d6d1cc751cbbfd523a0f" data-rendition-name="original" width="712" height="303" loading="lazy" alt="Adžić pokazuje fotografiju Erića"> <figcaption>Adžić pokazuje fotografiju Erića(Photo: Screenshot)</figcaption> </figure>  Optužnica je podignuta dva dana uoči godišnjice nezapamćenog skandala, 9. septembra, da bi tužilac tri dana kasnije obustavio istragu protiv Veljka i Milana Markovića, Jovanovića, Erića, Mirotića, Baćović i Milačić za krivično djelo sprječavanje dokazivanja, koje im je bilo stavljeno na teret.&nbsp; Protiv jednog okrivljenog, crnogorskog državljanina, obustavljena je istraga.&nbsp; I optuženi Erić je kategorično negirao bilo kakvu umiješanost u pljačku sudskog depoa. Ispričao je da je 5. avgusta sa prijateljem Veljkom Markovićem, na njegovu molbu, krenuo u Crnu Goru. Marković mu je rekao da je izgubio vozačku dozvolu, pa ga je zamolio da on vozi. Krenuli su uveče iz Loznice, preko Bosne i Hercegovine, a sljedećeg dana, nešto poslije ponoći, ušlu su u Crnu Goru, preko Graničnog prijelaza Šćepan Polje. Prema dogovoru, trebalo je prvo da idu u Podoricu, kako bi se Marković sreo sa drugom sa fakulteta koji ima apartmane na moru, ali do sastanka nije došlo. U Budvu su krenuli oko četiri ujutro, da bi se četiri sata kasnije vratili u Podgoricu. Pošto je Erić sjutradan morao da radi, vratio se u Loznicu, o čemu, kako je kazao, postiji evidencija sa graničnih prijelaza. Rekao je i da Veljka Markovića poznaje više od 20 godina, da su školski drugovi, a Milana Markovića, Veljkovog strica, sretao je na nekim proslavama. Optuženog Jovanovića ne poznaje. U prilog tvrdnjama da nema nikakve veze sa obijanjem sudskog depoa, naveo je i podatak da je od 6. avgusta do 21. septembra 2023. godine, kada je pošao u Švedsku, sve vrijeme bio u Loznici. Dan nakon što je stigao u Švedsku sestra mu je, kako je ispričao, poslala link jednog crnogorskog portala gdje je objavljena njegova fotografija kao jednog od učesnika kopanja tunela do sudskog depoa. Objasnio je da je po zanimanju automehaničar i da je u Švedsku pošao jer mu je servis loše poslovao. Bio je kategoričan da od okrivljenih poznaje samo Markoviće, dok ostale ne zna. Kada mu je sestra javila za optužbe, nije imao novac za put, pa mu je kartu za 13. oktobar kupio poslodavac. U Srbiju je, kako je kazao, krenuo da bi angažovao advokata, a potom otišao u Crnu Goru da razjasni situaciju. Iako je optužni akt napisan na 40 strana u ovom slučaju javnost je ostala uskraćena za odgovore na brojna pitanja, jer istražitelji nijesu uspjeli da rasvijetle ključne detalje ni godinu od nezapamćenog skandala kada je u centru grada više od mjesec kopan tunel, dug 30 metara, iz podruma susjedne zgrade. Zgrada sudova u Njegoševoj ulici smještena je u najzaštićenijoj gradskoj zoni, gdje se u prečniku od nekoliko stotina metara nalaze najvažnije državne institucije – od Centralne banke. Skupštine, Vlade, zgrade predsjednika, do zgrade sudova i Ustavnog suda. Nema odgovora ko je i sa kojim motivom organizovao obijanje sudskog depoa. Afera „Tunel“ bjelodano je pokazala u kakvom je rasulu crnogorski bezbjednosni sektor. Rekonstrukcija događaja je nemoguća, jer je tadašnja Vlada premijera Dritana Abazovića nakon mjesec naložila betoniranje tunela i time zakopala eventualne tragove ili dokaze koji bi pomogli za rasvjetljavanje ovog događaja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091907090_1136aef78aa3fe35b939b50ae19d9b592cfaf6335ece56af0da7c25193a6495e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091907090_1136aef78aa3fe35b939b50ae19d9b592cfaf6335ece56af0da7c25193a6495e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Abazović sa ministrima na uviđaju"> <figcaption>Abazović sa ministrima na uviđaju(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>

Baćović: Ja sam profesionalac, sa kćerkom nijesam pričala o poslu

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici optužilo je osmoro državljana Srbije i Crne Gore da su, sa namjerom da „sebi i drugima pribave protivpravnu imovinsku korist“, prošle godine, kao organizovana kriminalna grupa, bili ključni akteri skandala koji je pokazao potpuno rasulo u bezbjednosnom sektoru Crne Gore, kada je u centru glavnog grada, zaštićenoj zoni u kojoj se nalaze ključne državne institucije, prokopan tunel od jedne zgrade do depoa Višeg suda i koji je, da skandal bude teži, slučajno otkriven. Portal ETV u narednih nekoliko dana ekskluzivno će objaviti dijelove optužnice koja, međutim, nije pružila odgovore ko je i zašto naručio upad u depo. Prema navodima iz optužnice, koja je napisana na 40 strana, ističe se da svi prikupljeni dokazi u istrazi nedvosmileno ukazuju na postojanje osnovane sumnje da su okrivljeni učinili krivična djela koja im se stavljaju na teret. Zaključak tužioca je da su svi članovi grupe postupali sa direktnim umišljajem i ciljem pribavljanja imovinske koristi. Optuženi su državljani Srbije - Veljko Marković, Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erića, te crnogorski državljani - Predrag Mirotić, Katarina Baćović i Nikola Milačić zbog sumnje da su početkom jula 2023. godine postali članovi grupe koja je odgovorna za obijanje i pljačku depoa Višeg suda. Prema navodima optužnice iz depoa je nestalo 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i manja količina marihuane, kokaina i heroina. Podgoričanin Marko Valjuj optužen je za pomoć učinocu poslije izvršenog krivičnog djela. U optužnom aktu, koji potpisuje tužilac Marko Mugoša, navodi se da nije identifikovan organizator, niti svi članovi ove grupe.&nbsp; Srpski državljani Veljko i Milan Marković, kao i Jovanović nedostupni su crnogorskim vlastima i za njima su raspisane međunarodne potjernice. Optužnicom je predloženo da im se sudi u odsustvu. Dva dana uoči godišnjice nezapamćenog skandala, 9. septembra, podignuta je optužnica, da bi tužilac tri dana kasnije obustavio istragu protiv Veljka i Milana Markovića, Jovanovića, Erića, Mirotića, Baćović i Milačić za krivično djelo sprječavanje dokazivanja, koje im je bilo stavljeno na teret.&nbsp; Protiv jednog okrivljenog, crnogorskog državljanina, obustavljena je istraga.&nbsp; Zastupnik optužnice Marko Mugoša u svom aktu ističe da se tužilac može „kretati jedino u granicama pribavljanja dokaza, pri čemu je policija organ otkrivanja učinalaca krivičnih djela i prikupljanja dokaz, a na tužiocu je da cijeni sve dokaze i donese odluku“. - Očigledno je da se od otkivanja tunela koji je vodio do depoa Višeg suda prikupila određena količina dokaza koji su doveli do podizanja optužnice u jednom dijelu, odnosno gonjenja učinililca za dio preduzetih radnji. U nedostatku drugih dokaza nije moguće bolje razjašnjenje od postojećeg, s obzirom da je tužilac nadležan za gonjenje učinalaca krivičnih djeka isključivo na osnovu dokaza iz spisa predmeta – navodi on u optužnici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917060936_409e02887037c097cfe9bfa7b35ad2d1eddf6e9c9789da69d903ce6bb615f569.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240917060936_409e02887037c097cfe9bfa7b35ad2d1eddf6e9c9789da69d903ce6bb615f569" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Slučaj Tunel"> <figcaption>Boris Savić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  &nbsp;ZAKUP STANA A prema navodima ovog dokumenta postoje dokazi da su Markovići, Jovanović, Erić, Mirotić, Baćović i Milačić postali su članovi grupe koju je organizovala za sada nepoznata osoba s ciljem vršenja krivičnog djela teška krađa. Istražitelji do podizanja optužnice nijesu identifikovali ni sve saučesnike. - Milačić je angažovao Baćović da zakupi poslovni prostor u Njegoševoj ulici i ona je na to pristala. On je prisilio Baćović da se preruši (stavi periku) i tako fotografiše. Nakon toga joj je donio lažnu ličnu kartu izdatu od Područne jedinice Kotor na ime Andrijana Marić, koju je Baćović koristilia prilikom iznajmljivanja stana – navodi se u optužnici. Ugovor sa vlasnicom Baćović je potpisala 24. jula 2023. i to na tri godine. Cijena mjesečnog zakupa bila je 1.400 eura. Poslovni prostor imao je i podrum odakle je, kasnije ova grupa, prokopala tunel do sudskog depoa.&nbsp; - Veljko i Milan Marković, Jovanović i Erić su iz podrumskih prostorija zakupljenog poslovnog prostora prokopali podzemni tunel 30 metara do depoa Višeg suda, u kojem je smješten dokazni materijal iz predmeta koji se vode ili su završeni pred tim sudom. Oni su probili betonski zid pa su kroz taj otvor u periodu od 8. do 11. septembra ušli u prostorije depoa i obili zaključanu kancelariju u kojoj se nalazi oružje i ukrali telefone, oružje i manje količine droge – piše u optužnom aktu Tužilaštva.&nbsp; Tužilac Mugoša je taksativno naveo koji telefoni su ukradeni i ko im je bio vlasnik, koje oružje je nestalo i koja količina droge i iz kojih premeta. Grupa je, kako se navodi, ukradene stvari odnijela do podruma poslovnog prostora koji su zakupili, zatim su ih stavili u najlonske kese i potom se odvezli taksijem do stana u Ulici Ksenije Cicvarić u Podgorici, koje je zakupila osoba koja se predstavila kao Miloš Marković. Predrag Mirotić je 11. septembra, u Botunu, prema navodima Tužilaštva, zajedno sa okrivljenim Veljkom i Milanom Markovićem, Jovanovićem i Erićem „ostvarujući zajedničku odluku sa umišljajem bitno doprinio izvršenju krivičnog djela“. Okrivljen je da je „renoom klio“ navodio teretno vozilo „mercedes sprinter“ u kojem su bili ostali okrivljeni. &nbsp;UNIŠTILI DOKAZE - Nesporno je da je Mirotić upravljao vozilom „klio“ i da je navodio kombi do mjesta Botun, gdje su Veljko i Miilan Marković, Jovanović i Erić izbacili stvari koje su prethodno otuđene iz depoa Višeg suda – piše u optužnici, dodajuć i da su sakrili kombi. Mirotić je Veljka i Milana Markovića, Jovanovića i Erića potom vratio u stan u Ulici Ksenije Cicvarić, čime je, prema mišljenju tužioca, svoj dio posla završio. Veljko i Milan Markovć su istog dana napuštili Crnu Goru na Graničnom prijelazu Šćepan Polje, a Jovanović na Graničnom prijelazu Dobrakovo.&nbsp; Optuženi Marko Vuljaj je, prema optužnici, od 15. septembra do 12. oktobra 2023. godine krio okrivljenu Baćović koja mu je saopštila da je policija potražuje zbog učešća u obijanju depoa Višeg suda.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917060936_a372a35608c522f16bf7d4a965256362159eb25fea003003e593196470f545a9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240917060936_a372a35608c522f16bf7d4a965256362159eb25fea003003e593196470f545a9" data-rendition-name="original" width="900" height="477" loading="lazy" alt="Slučaj Tunel"> <figcaption>Adžić pokazuje Erićevu fotografiju na konferenciji za novinare(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tužilac ga krivi što je, iako je znao da se za Baćović traga, pomogao da nađe stan i da se krije. Ocjenjuje da je Vuljaj postupao sa direktnim umišljajem.&nbsp; &nbsp;PREUZIMANJE KLJUČA U optužnici se citiraju i iskazi svjedoka, saslušanih tokom istražnog postupka, a među njima je i arhivar u Višem sudu Mladen Radovanović, koji brine o depou. Ispričao je da je od 4. juna do 1. septambra 2023. bio na bolovanju i kada se vratio ključeve od depoa je preuzeo od tadašnjeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića. Kako je svjedočio, ključevi se mogli da budu jedino kod Savića, kada bi on bio odsutan.&nbsp; Radovanović je ispričao i da je postojao samo jedan ključ - kojim je otvarana metalna kapija prije depoa i bijela vrata od depoa. Tokom prve sedmice kada se vratio sa bolovanja, prema njegovim riječima, nije primijetio ništa sumnjivo. Jedino je imao problem sa policom koja se nalazi u kancelariji sa oružjem u depou, jer je od težine počela da propada. To je prijavio domaru V. Đ, koji je rekao da će zvati nekoga da to popravi, međutim, to se nije desilo.&nbsp; Opisao je da se dopo sastoji od jednog hodnika dužine oko 10 metara, a „kad se uđe kroz bijela vrata sa desne strane je kancelarija u kojoj je smješteno oružje, a sa lijeve je kancelariija u kojoj su predmeti“. Sa prednje desne strane je, kako je ispričao, prostorija koja se sastoji iz dva dijela u kojoj je smještena droga i druge oduzete stvari, dok je u krajnjem lijevom dijelu depoa kancelarija u kojoj su predmeti. Objasnio je i da je u depou „pod ključem“ bila jedino kancelarija sa oružjem. Kako se navodi u optužnici, ispričao je da je 8. septembra u 14.10 završio svoje obaveze i zaključao vrata od depoa i kapiju. Pošao je kući i ključ je ponio sa sobom, jer po pravilu ključ je stalno bio kod njega. Tokom vikenda, kako je rekao, nije dolazio na posao, a u poneđeljak, 11. septembra, stigao je oko 7.30. Prva stvar koju uradi kad dođe, prema njegovim riječima, je da otvori kapiju i bijela vrata depoa i upali svijetlo u hodniku. Tog jutra nije obratio pažnju na hodnik, odmah je zaključao vrata i otišao u kancelariju koja se nalazi blizu depoa. U kancelariji je ostao do 8.30 sati, a onda je ponovo pošao do depoa. Morao je da slaže predmete. Čim je ušao sa desne strane je primijetio da su vrata od kancelarije sa oružjem odškrinuta.&nbsp; TRAGOVI Primijetio je i tragove prljavštine u hodniku kojih, kako je rekao, u petak nije bilo. S obzirom na prethodno iskustvo sa policom u kancelariji sa oružjem, prva pretpostavka mu je bila da je polica pala i oštetila vrata. - Kada sam pokušao da otvorim vrata nijesam mogao, potom sam u donjem dijelu vidio opiljke, a onda i tragove obijanja. Pratio sam tragove prljavštine na hodniku i pošao sam u zadnju lijevu kancelariju gdje sam primijetio tragove čizama i na jednoj gomili nabacano razno oružje. U prvoj kancelariji sam vidio paket sa oduzetim telefonima iz 2023 - ispričao je Radovanović.&nbsp; Dodao je da mu je sve to bilo čudno i počela je da ga „hvata panika“ i odmah je pošao u kancelariju gdje se nalazi droga gdje je zatekao razbacene stvari. Odmah je, kako kaže, pošao kod upraviteljke pisarnice Maje Baćović kojoj je rekao da hitno pođe sa njim u depo. Svjedok nije mogao da se sjetio ko je pozvao predsjednika suda Borisa Savića, ali zna da je ovaj odmah sišao u depo i tražio da neko pozove policiju. Rekao je da je policija odmah došla i počela uviđaj. Osim njega, Baćović i Savića, kako je svjedočio, tog jutra niko nije ulazio u prostorije depoa.&nbsp; On je prisustvovao uviđaju kako bi policajcima davao informacije o predmetima. Rekao je i da u kancelariju sa oružjem niko nije ulazio do dolaska policije, a da je u toj prostoriji on oružje slagao po godinama predmeta. Primijetio je da su premetani paketi za 2022. i 2023. Osim njih, premetani su i paketi sa predmetima iz 2017. i 2018. godine, kao i paketi iz 2009. i 2010.&nbsp; Naveo je i da zna da je policija izuzela pet paketa i da je moguće da su to upravo ti paketi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917060936_71b5a1e42c5ed51168d5362649ae3a8c9ea8ef0c73abf3e5a7b64fce2293407e.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240917060936_71b5a1e42c5ed51168d5362649ae3a8c9ea8ef0c73abf3e5a7b64fce2293407e" data-rendition-name="original" width="675" height="432" loading="lazy" alt="Slučaj Tunel"> <figcaption>Ispremještani predmeti u depou Višeg suda(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  &nbsp;„SITNA DROGA“ - Što se tiče kancelarije gdje se nalazi droga i drugi oduzeti predmeti, jedan je paket sa vrha police spušten na druge džakove i to je bio paket na kojem je pisalo „sitna droga 2016“. Inače u toj kancelriji se ne nalazi veća količina ostalih droga osim marihuane. U pitanju je manja količina kokaina, heroina i tableta. Inače, u ovoj kancelariji su bila dva paketa iz predmeta „Kašćelan“ i ti paketi su pronađeni na istom mjestu gdje je pronađena gomila sa oružjem. U tim paketima su bili dron, mobilni telefoni i još neke stvari – ispričao Radovanović. Uviđaj je, kako kaže, trajao cijeli dan i sve vrijeme je bio prisutan, a u poslijepodnevnim satima su koleginice došle kako bi počele popis.&nbsp; U kasnim večernjim satima, kako je rekao, koleginice su sasvim slučajno otkrile rupu u zidu, koja je bila sakrivena iza predmeta koji su arhivirani i nose oznaku GŽ 2017.&nbsp; - Pošto policiji tokom uviđaja u tom dijelu police ništa nije bilo sumnjivo, iz tog razloga se nije ni odmah otkrilo postojanje te rupe – rekao je Radovanović.&nbsp; Istakao je i da je popis stavri u depou počeo odmah da se radi, kako bi se utvrdilo što nedostaje.&nbsp; Ponovio je da je ključeve od depoa nosio kući, te da ih je krio i od ukućana. Dok je bio na bolovanju, kako je rekao, ne zna kome je predsjednik suda davao ključeve, niti o tome postoji evidencija. - Dok sam bio na bolovanju zvale su me neke koleginice. B. V. me zvala kako bi otvorila kancelariju na prvom spratu u kojoj se nalazi dokumentacija iz predmeta Duška Kneževića i Blaža Jovanića, a u kojoj bi radnici zamijenili klimu. Zvala me i koleginica S. N. kojoj je trebao ključ iste ove kancelarije, s obzirom da je ona radila kod sudije za istragu Zorana Radovića - ispričao je Radovanović.&nbsp; Interesantno je i da je kazao da mu je „bilo poznato da je nemoguće bilo obavljati popis zbog velike količe stvari koja se tu nalazi“. Radovanović je iznio i detalj da u depou ne postoje kamere. Kazao je kako se „prethodno obraćao predsjedniku suda za zahtjevom da se u hodniku i depou postave kamere, ali je dobio odgovor da za tako nešto nema novca“. - Taj zahtjev je bio prije godinu - godinu i po, čak zna da je bilo komentara od kolega da ne trebaju kamere u depou, osim da ga neko gleda što radi. O usmenom zahtjevu prema predsjedniku je sačinio službenu zabilješku čiji original je predao sekretarici predsjesnika a on posjeduje kopiju – piše u optužnici. Ispričao je i da su „iz Sudskog savjeta, kada su postavljali kamere u sudu, stručne osobe za video nadzor bile upoznate „sa njegovim zahtjevom da se u depou postave kamere. Tada je rečeno, kazao je on, da je to sve maksimum 200 eura, ali da za to nema para.&nbsp; Da li su se nakon upada u depo Višeg suda u Podgorici našle pare „maksimum 200 eura“ da se ovaj prostor „pokrije“ video nadzorom javnosti nije poznato. Portal ETV u sljedećem nastavku će objaviti detalje iz odbrane optuženih i iskaz bivšeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića.

Čelanović: Izradom programa poslovnih aktivnosti vratićemo sjaj Starom gradu Kotoru

Tagovi

Radunović najavljuje „grad u gradu“ i promjenu PUP-a koja nije moguća do kraja godine

Izraditi Program za prevenciju samoubistava u zatvorima

Plan o dalekometnim napadima na Rusiju remeti situaciju u Iranu. Zašto?

URA: Spajić i Radunović prihvatili našu ideju, Zakon "Stan za sve" predložićemo ponovo u Skupštini

PRATITE TVe UŽIVO