Despotović: Novi Zakon o šumama doveo Upravu za gazdovanje šumama i lovištima u kolaps, tražićemo saslušanje Jokovića i Rajkovića

Poslanica DPS-a Aleksandra Despotović ocijenila je danas na konferenciji za medije u Skupštini da je stanje u oblasti šumarstva neodrživo, te pozvala vladajuću većinu da preuzme odgovornost za posljedice primjene novog Zakona o šumama.

Prema riječima Despotović, izmjene propisa dovele su do “potpunog kolapsa” rada Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Crne Gore. 

- Suštinski odredbe Zakona se ne primjenjuju, Uprava ne funkcioniše, a njeni radnici ne obavljaju zakonom predviđene zadatke - kazala je poslanica.

Istakla je da je zabrana sječe šuma u privatnom vlasništvu, donesena odlukom Ministarstva poljoprivrede, izazvala proteste građana od 14. maja, posebno u opštinama na sjeveru – Pljevljima, Plavu, Rožajama i Žabljaku, koji raspolažu najvećim šumskim bogatstvom. 

- Privredna društva u drvopreradi iscrpjela su postojeće sirovine i sada nemaju mogućnost za nove nabavke - upozorila je Despotović.

Poslanica je podsjetila da novi Zakon ukida raniju kompenzaciju za korišćenje šuma: „Sada 80 odsto prihoda ide novoformiranom preduzeću, a samo 20 odsto u državni budžet. Opštine na sjeveru zbog toga ostaju bez ključnih finansijskih sredstava, a Vlada nije ponudila model kako da se ta situacija prevaziđe.“

Despotović je kritikovala i proces donošenja Zakona bez adekvatnih analiza i uz protivljenje Sindikata radnika Uprave za šume.

- Zaposleni su bili zabrinuti za svoja radna mjesta, ali ne postoji ni predlog za prelaznu analizu uticaja novog Zakona na sektor šumarstva - kazala je Despotović.

Kao odgovor na krizu, Klub poslanika DPS-a podnio je inicijativu za kontrolno saslušanje resornog ministra Vladimira Jokovića i direktora Uprave Miloša Rajkovića. 

- Vladajuća većina mora snositi odgovornost – doveli su u zabludu zaposlene, korisnike privatnih šuma, pa čak i Svjetsku banku - poručila je Despotović.

Podsjetila je da je Svjetska banka zbog nastalih problema obustavila uplatu od 18 miliona eura Crnoj Gori, čime je šteta višestruka.