Usvajanje Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Podgorice, jednog od najvažnijih dokumenata za razvoj Glavnog grada, na telefonskoj sjednici Vlade Crne Gore još jednom je potvrdila svu netransparentnost, neozbiljnost i neodgovornost aktuelne vlasti - ocijenila je poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Despotović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-za-oko-sat-usvojila-pup-podgorice-pljevalja-12-clanova-nije-glasalo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ovakav, kako je kazala, šarlatanski pristup stvarima od krucijalnog značaja kao što je Prostorno urbanistički plan Glavnog grada Podgorice, i sve to u vremenu kad se suočavamo sa katastrofom prouzrokovanom požarima koji bukte na više lokacija i istinom da su isti odnijeli jedan ljudski život, predstavlja, podvlači ona, demonstraciju sile.
- Kroz ovakva bahata činjenja vladajuća većina osiono ponižava građane i potvrđuje da je za njih demokratija ono što je predstavnica vlasti kazala na sjednici Ustavnog odbora - vladavina većine, a ne vladavina prava. &nbsp;Međutim, cilj koji ova skupina, koja sporne zakone, vidjeli smo, provlači preko poslanika, na ovaj način želi da postigne jeste da kroz izglasavanje najvažnijih odluka za vrijeme godišnjih odmora, ispod radara prođe svo njihovo neznanje, njihova nesposobnost i neumijeće - navela je Despotović. &nbsp;
N’o, kako je dodala, građani Podgorice imaju pravo da znaju kakvi su planovi za izgradnju, infrastrukturu, saobraćaj i kakve posljedice mogu nastupiti po životnu sredinu, iako je Vlada Crne Gore na čelu sa Milojkom Spajićem poslala jasnu poruku da su mišljenje i volja građana za vlastodršce, koji su patološki vezani za fotelje i uskopartijske i političke interese, sporedne i nebitne stvari.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.7214%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnovakovic-durovic-radunovic-da-kaze-koji-su-razlozi-hitnosti-za-usvajanje-pup-a-podgorice-na-elektronskoj-sjednici-tokom-odmora&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Na kraju, paf-paf premijer i njegovi sljedbenici vjerovatno misle da se od brzine donošenja odluka diže dim od kojeg građani neće vidjeti šta se iza brda valja. &nbsp;I zaključno, ova Vlada treba da zna se preko telefona ne može izgraditi grad, ali se može lako srušiti povjerenje, jer stanovnici Podgorice nijesu zaslužili da se ovako odlučuje o budućnosti njihovog grada - zaključila je Despotović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Despotović: Usvajanje PUP Podgorice na telefonskoj sjednici još jednom pokazalo neozbiljnost, neodgovornost i netransparentnost aktuelne Vlade

Još 2017. godine &nbsp;članice Ženske političke mreže su preduzele niz aktivnosti da bi 2019. taj proces bio uveliko odmakao, međutim, tadašnja opozicija nije bila raspoložena da prihvati tadašnje izborne zakone i stagniralo se skoro osam godina - rekla je gostujući u jutarnjem dijelu Ljetnjeg programa redovna &nbsp;profesorica na Biotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore i poslanica Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore Aleksandra Despotović.
Najavljene izmjene izbornog zakonodavstva podrazumijevaju da kvota učešća žena u parlamentu bude umjesto 30 bude 40 posto.
Usvajanje kvota od 40 posto je veliki iskorak za Crnu Goru, kaže Despotović, jer se na taj način etablira kao država koja prati evropske vrijednosti i bude u rangu sa razvijenim državama, poput Švedske koja ima 46 posto žena na izbornim listama.
- Mislim da je dobro da Crna Gora konačko pokaže da izlazi iz tog patrijarhalnog sistema vrijednosti i da muškarci i žene postaju ravnopravni partneri u političkoj areni, a naravno i u svim ostalim segmentima društva - rekla je Despotović.
Proces je dosta dugo trajao, podsjeća ona, ali je ipak pokazao da dobra ideja može da okupi i žene koje različito misle i dolaze iz različitih političkih partija, da zajedničkim snagama dođu do &nbsp;rezultata od 40 odsto žena na izbornim listama.&nbsp;
- Žene koje su bile članice Ženske &nbsp;političke mreže utrle su put da bi kasnije mi koje smo članice Ženske liderske mreže zajedno sa Odborom za rodnu ravnopravnost i liderkom Jelenkom Andrić bile vjetar u leđa toj ideji, doveli je do kraja i na jedan zajednički način pokazale kad se žene ujedine kako mogu da mijenjaju društvenu stvarnost - istakla je Despotović.
Do kvote od 40 posto žena na izbornim listama, kako ističe, nije bilo lako doći i iza tog procesa stoji mukotrpan rad žena, ali i izuzetna saradnja i podrška UNDP-a.
- UNDP je organizacija koja je uspjela da nas okupi, da nas umreži, kroz radionice i sastanke da zajednički postavljamo ciljeve i prelazimo određene prepreke i različitosti, ali smo istrajavale na tom našem putu da zajednički gradimo i dođemo do cilja. Želim da istaknem rad Kaće Đuričković i Marije Blagojević koje su nam bile izuzetna podrška, koje su nas osnažile da istrajemo na tom našem putu - zaključila je Despotović.

Despotović: Pokazale smo kako žene mogu mijenjati društvenu stvarnost

Grupa poslanika uputila je danas Inicijativu za kontrolno saslušanje ministarke kulture i medija, Tamare Vujović, zbog sumnji u nepravilnosti tokom ovogodišnjeg procesa dodjele Trinaestojulske nagrade, najvišeg državnog priznanja, na temu "Postupanje Ministarstva kulture i medija u odnosu na kršenje Zakona o izdavačkoj djelatnosti i Zakona o državnim nagradama u procesu odlučivanja članova žirija o dodjeli Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu".
Poslanici tvrde da postoje informacije koje ukazuju na flagrantno kršenje zakona i brojne dubioze u vezi sa procedurom i samom odlukom o dodjeli nagrade, što je, kako navode, izazvalo osnovane sumnje u zakonitost i podstaklo spekulacije u javnosti.
- Smatramo da je neophodno utvrditi sve okolnosti u kojima se odvijao ovaj proces, kako bi javnost bila valjano informisana i kako bi se izbjegle sumnje u zakonitost jednog za državu, njen ugled i nacionalni interes veoma važnog posla - stoji u Inicijativi.&nbsp;
Zatraženo je da se utvrdi da li je bilo propusta u radu Ministarstva i, ukoliko ih je bilo, kakve su prirode.
Zahtjev su potpisali poslanice DPS-a, Aleksandra Vuković, Zoja Bojanić Lalović, Aleksandra Despotović, poslanik SD-a Branislav Nenezić i nezavisna poslanica Radinka Ćinćur.

610x380

500x500

Grupa poslanika traži kontrolno saslušanje ministarke Vujović zbog kršenja zakona u postupku odlučivanja o Trinaestojulskoj nagradi

Da li se iza namjere prvog čovjeka Skupštine i lidera NSD Andrije Mandića da funkcionera NSD i bivšeg direktora Rudnika uglja Pljevlja, Milana Lekića „ugura“ u poslaničke klupe krije plan da ga imunitetom zaštiti od eventualnog krivičnog gonjenja? Ovo pitanje nametnulo se kao logično nakon što je Nova srpska demokratija odlučila da njihov novi poslanik bude Lekić umjesto Marka Kovačevića, koji je podnio ostavku na tu funkciju. Da li je ovo politička kalkulacija Mandića u cilju zaštite Lekića, Portal ETV pitao je poslanicu DPS Aleksandru Despotović. Ona je jasna i kategorična – povratak Milana Lekića u parlament predstavlja očiglednu namjeru Andrije Mandića da ga, uz pomoć poslaničkog imuniteta, sakrije od gonjenja u slučaju izazivanja udesa zbog vožnje u pijanom stanju, te eventualnog postupka u slučajevima prodaje mrkog uglja Elektroprivredi Srbije i kupovine dampera dok je bio izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja. Kako dodaje, umjesto da vlast obezbijedi uslove u kojima će nadležni organi nesmetano raditi svoj posao, vlastodršci koriste poslaničke mandate kao utočište za pojedince za koje se sumnja da su izvršili krivična djela iz Krivičnog zakonika Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250720230736_e85e193a7f10a9c1e1fc76d993df2f952a03f3f49508f8f2b0d1cf1be58ab939.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250720230736_e85e193a7f10a9c1e1fc76d993df2f952a03f3f49508f8f2b0d1cf1be58ab939" data-rendition-name="original" width="400" height="240" loading="lazy" alt="Aleksandra Despotović"><figcaption>Aleksandra Despotović(Photo: TV E)</figcaption></figure>  - Dakle, vlast koristi poslanički imunitet kao lični i politički štit, onemogućavajući krivično gonjenje svojih eksponenata uz poruku građanima da u ovoj državi nijesu svi jednaki pred zakonom, te da nekima može biti da budu počinioci krivičnih djela, a da za ista ne odgovaraju- navela je ona. Kako je dodala, najupečatljiviji primjer brutalne zloupotrebe vladavine prava od strane parlamentarne većine predstavlja slučaj sinovca Andrije Mandića, koji vlast pokušava da zataška preko svojih povjerenika u policiji i tužilaštvu. - Podsjećanja radi, Danilo Mandić je prvobitno optužen za pokušaj dvostrukog ubistva, i to teškog, kada je iz automobila Skupštine, kojeg je neovlašćeno koristio, pucao po Podgorici. Međutim, naknadno je izvršena prekvalifikacija krivičnog djela, pa se, valjda, zato što je sinovac šefa parlamentarne većine, sad tereti samo za izazivanje opšte opasnosti, nanošenje teških tjelesnih povreda i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih naprava - poručuje poslanica Despotović u izjavi za Portal ETV. Važno je, takođe, podvlači, da napomene da je Demokratska partija socijalista uvijek bila principijelna kada je u pitanju odnos prema poslaničkim imunitetima. - Glasala je u Skupštini da se ukine imunitet poslanicima iz naših redova, kao i poslanicima drugih političkih partija, tada kad je to tražilo prethodno tužilaštvo, kao i danas kad to traži tužilaštvo za koje smatramo da postupa selektivno i po listi prioriteta koju mu je dostavila aktuelna vlast. S druge strane, svjedočili smo nebrojeno puta da predstavnici aktuelne vlasti, ne samo da nijesu skidali imunitete svojim poslanicima, nego u Skupštinu vraćaju pojedince koji su pod optužbama tužilaštva, ne bi li onemogućili nadležne da, u konkretnim slučajevima, postupaju - ocijenila je ona. Prema njenim riječima, Klub poslanika DPS-a nikad neće biti prepreka nadležnim organima da rade svoj posao, dok navodnim borcima za pravdu iz redova parlamentarne većine imunitet služi kao sredstvo da se izbjegne pravda. - Takav pristup ne obezbjeđuje funkcionalnost vladavine prava, već šalje poruku da je vlast iznad zakona – zaključila je poslanica Despotović u izjavi za Portal ETV. Prema Ustavu, protiv poslanika se ne može pokrenuti krivični postupak, niti mu se može odrediti pritvor bez odobrenja najvišeg zakonodavnog doma, osim ako je zatečen u vršenju krivičnog djela za koje je propisana kazna u trajanju dužem od pet godina zatvora. Osnovni sud u Pljevljima uskoro će, kako su objavile Vijesti, tražiti od Skupštine Crne Gore da funkcioneru Nove srpske demokratije (NSD) Milanu Lekiću ukine poslanički imunitet, kako bi moglo da se nastavi krivično gonjenje tog parlamentarca zbog udesa koji je prošle godine izazvao u pijanom stanju.

Miraš Dušević

1250x600

1084x550

Poslanički imunitet kao plan B; Despotović: Mandić spašava Lekića od krivičnog gonjenja

U jeku najava reforme javne uprave i centralizacije obračuna zarada, prosvjetni radnici u Crnoj Gori ponovo su se našli na udaru, ocijenila je poslanica Demokratske partije socijalista, prof. dr Aleksandra Despotović.
Kako navodi, dok Ministarstvo finansija planira tehničku centralizaciju sistema isplate plata, Sindikat prosvjete s pravom insistira na poštovanju kolektivnog ugovora i zaštiti prava zaposlenih u obrazovanju.
- Ova reforma prijeti da postane presedan – da se pod plaštom digitalizacije zapravo sprovodi politika štednje, bez otvorenog dijaloga i dogovora sa socijalnim partnerima. Rad prosvjetara, njihov trud i plata nijesu niti smiju biti predmet administrativnog eksperimenta - upozorava Despotović.
Posebno problematičnim smatra trenutak kada se promjena uvodi – tokom ljetnjeg raspusta, kada je kapacitet kolektivnog otpora znatno smanjen.
- Izbor termina nije slučajan – on je politički motivisan. U pitanju je manipulativna praksa kojom se umanjuju prava prosvjetnih radnika i pokazuje nedostatak transparentnosti i poštovanja. Vlada ovim šalje poruku da prosvjetari nijesu sistem, već trošak – a obrazovanje ne vidi kao investiciju, već kao stavku u Excel tabeli - dodaje Despotović.
Poslanica DPS-a ističe i da su plate prosvjetnih radnika i dalje ispod republičkog prosjeka – u martu 2025. godine prosječna plata u obrazovanju iznosila je 953 eura, što je oko 50 eura manje od prosječne zarade na nivou Crne Gore.
- U poređenju sa drugim javnim sektorima – zdravstvom, bezbjednošću i administracijom – prosvjetari su često na začelju, uprkos stalnim obećanjima da će njihov rad biti valorizovan. Sve to u trenutku kada inflacija i rast troškova života galopiraju - navodi Despotović.
Ukazuje i na podatak da sindikalna potrošačka korpa za drugi kvartal 2025. godine iznosi 2.010 eura, što je više nego dvostruko u odnosu na prosječnu platu nastavnika i profesora.
- Ove brojke najbolje govore koliko ova vladajuća većina ‘cijeni’ prosvjetare - poručuje poslanica.
Podsjeća i da Crna Gora zaostaje u odnosu na region – u Hrvatskoj prosječna plata nastavnika dostiže 1.400 eura, dok se u Srbiji redovno uvećavaju zarade uz institucionalnu podršku sindikata.
- Ako zaista težimo evropskim standardima, obrazovanje mora postati prioritet. Prosvjetni radnici ne traže privilegije, već dostojanstvo. Jer, sistem u kojem učitelji gube – gube svi - zaključuje Despotović.

Despotović: Prosvjetarima se umanjuju prava, vlast ih tretira kao trošak, a ne kao stub društva

Poslanica DPS-a Aleksandra Despotović ocijenila je danas na konferenciji za medije u Skupštini da je stanje u oblasti šumarstva neodrživo, te pozvala vladajuću većinu da preuzme odgovornost za posljedice primjene novog Zakona o šumama.
Prema riječima Despotović, izmjene propisa dovele su do “potpunog kolapsa” rada Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Crne Gore.&nbsp;
- Suštinski odredbe Zakona se ne primjenjuju, Uprava ne funkcioniše, a njeni radnici ne obavljaju zakonom predviđene zadatke - kazala je poslanica.
Istakla je da je zabrana sječe šuma u privatnom vlasništvu, donesena odlukom Ministarstva poljoprivrede, izazvala proteste građana od 14. maja, posebno u opštinama na sjeveru – Pljevljima, Plavu, Rožajama i Žabljaku, koji raspolažu najvećim šumskim bogatstvom.&nbsp;
- Privredna društva u drvopreradi iscrpjela su postojeće sirovine i sada nemaju mogućnost za nove nabavke - upozorila je Despotović.
Poslanica je podsjetila da novi Zakon ukida raniju kompenzaciju za korišćenje šuma: „Sada 80 odsto prihoda ide novoformiranom preduzeću, a samo 20 odsto u državni budžet. Opštine na sjeveru zbog toga ostaju bez ključnih finansijskih sredstava, a Vlada nije ponudila model kako da se ta situacija prevaziđe.“
Despotović je kritikovala i proces donošenja Zakona bez adekvatnih analiza i uz protivljenje Sindikata radnika Uprave za šume.
- Zaposleni su bili zabrinuti za svoja radna mjesta, ali ne postoji ni predlog za prelaznu analizu uticaja novog Zakona na sektor šumarstva - kazala je Despotović.
Kao odgovor na krizu, Klub poslanika DPS-a podnio je inicijativu za kontrolno saslušanje resornog ministra Vladimira Jokovića i direktora Uprave Miloša Rajkovića.&nbsp;
- Vladajuća većina mora snositi odgovornost – doveli su u zabludu zaposlene, korisnike privatnih šuma, pa čak i Svjetsku banku - poručila je Despotović.
Podsjetila je da je Svjetska banka zbog nastalih problema obustavila uplatu od 18 miliona eura Crnoj Gori, čime je šteta višestruka.

Despotović: Novi Zakon o šumama doveo Upravu za gazdovanje šumama i lovištima u kolaps, tražićemo saslušanje Jokovića i Rajkovića

Proces oko koncesije aerodroma narušava međunarodni ugled Crne Gore, što možda i nije slučajno, jer se svi koji obnašaju vlast ponašaju kao da Crna Gora nije država koja treba da opstane i da pokažu da Crna Gora ne može sama da se nosi sa problemima - ocijenila je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, redovna profesorica na Biotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore i poslanica Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore Aleksandra Despotović.
- Nije mi jasno zašto se premijer (Milojko Spajić) sada u sve to uključio ako imamo Tendersku komisiju i Ministarstvo saobraćaja koje vodi taj proces. Njegova uloga je šta? Da pogleda da nekome ponudi neku fotelju da bi prošao možda neko koga on favorizuje ili da se dogovore oko fotelje, da nađu kompromis da prođe neka kompanija koja je možda u interesu neke druge grupacije - upitala je Despotović.
Najteže joj pada što je vladajuća većina oslobodila građane Crne Gore od putovanja ukinuvši prije pet godina nacionalnu aviokompaniju Montenegro airlines.
- Mi u najljepšem i najboljem scenariju treba da budemo zadovoljni ako 2028. ili 2034. imamo letove iz Crne Gore za destinacije na koje imali dok smo imali našu nacionalnu aviokompaniju Montenegro airlines koju je Spajić sa tadašnjim ministrom kapitalnih investicija Mladenom Bojanićem u decembru 2020. ugasio - istakla je Despotović.
U proteklih pola decenije, dodaje ona, bilo je mnogo događaja zbog kojih su se morale oglasiti nevladine organizacije sa kritikom poštujući iste postulate koje su imali do 2020.
- Poštujem ako ste vi realni i realno sagledavate probleme, ako kritikujete i jedne i druge, a radi se o istim problemima i istim pojavama u društvu i vi morate da zadržite taj kurs kritike. Svakako je dobro da postoji civilni sektor koji kritikuje i koji negdje vlast usmjerava da radi onako kako treba. Međutim, mi smo imali tajac zadnjih pola decenije, niko se nije javio, a kada to uporedimo sa prethodnim periodom, mislim da se svi sjećamo dobro šta se radilo "ko je pušio o trošku države", "ko je trošio u Ramadi novac". Bilo je oko zaštite životinja i mnogo drugih, pa se postavlja pitanje šta je razlog da se sad ne reaguje na značajne događaje koji loše utiču na crnogorsko društvo - zaključila je Despotović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZiXjkdao-9I&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Despotović: Proces oko koncesije aerodroma narušava međunarodni ugled Crne Gore, što možda nije slučajno

Crna Gora, uz političku hrabrost, znanje i dosljednost onih koji vode zelenu tranziciju, u narednih deset godina može dostići konkretne standarde zelene Evrope - ocijenjeno je na konferenciji “Da li je dug put od realnosti do zelene budućnosti”, koju je danas u Podgorici organizovala Građanska alijansa (GA). 
 
U saopštenju te nevladine organizacije (NVO) navodi se je na konferenciji zaključeno da je za sprovođenje zelene tranzicije potrebna sinergija svih - institucija, građana, civilnog sektora i medija. 
 
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić, ukazao je na bitnu ulogu NVO sektora u promovisanju zelenih politika. 
 
On je kazao da put od realnosti do zelene budućnosti uključuje širok spektar aktera - od institucija i privatnog sektora, preko lokalnih zajednica, do svakog građanina. 
 
Programski direktor GA, Milan Radović, poručio je da se u Crnoj Gori već godinama govori o nužnosti zelene tranzicije i potrebi da se zaštiti ono što Crnu Goru određuje kao ekološku državu - priroda, vazduh, vode, planine, more. 
 
- Između deklaracija i realnih promjena često stoje otpori: politička inertnost, nedovoljna ulaganja, niska ekološka svijest, korupcija u prostornom planiranju i ignorisanje preporuka stručnjaka i civilnog sektora - istakao je Radović. 
 
Šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope, Lejla Dervišagić, ukazala je na značajnu povezanost Savjeta Evrope kao organizacije koja se bavi ljudskim pravima i životne sredine. 
 
Ona je podsjetila da je u Rejkjaviku 2023. godine, usvojena Deklaracija u kojoj Savjet Evrope potvrdjuje svoju posvećenost ovom pitanju, ističući da se zaštita životne sredine ne može odvojiti od osnovnih ljudskih prava, odnosno da je zdrava zivotna sredina osnovno ljudsko pravo. 
 
Poslanica Aleksandra Despotović, govoreći o najvećim preprekama koje sprečavaju da odrednica „ekološka država“ postane temelj stvarne državne politike, ukazala je na važnost pronalaženja balansa između ekonomije i ekologije. 
 
- Pored političke volje, neophodno je da ovu oblast sprovode ljudi koji je poznaju. Smatram da ako mijenjamo vlasti, ne smijemo automatski mijenjati ljude koji imaju znanje i daju rezultate - kazala je Despotović. 
 
Direktor Fonda za zaštitu životne sredine Crne Gore, Draško Boljević, kazao je da je Eko fond u protekle četiri godine zabilježio značajan porast interesovanja građana za energetski efikasne mjere. 
 
Kako je naveo, i dalje je glavni fokus građana finansijska korist, dok se značaj ekoloških benefita nedovoljno prepoznaje. 
 
On je naveo da će Eko fond u narednom periodu sredstva prikupljena od naplate naknada za korišćenje plastičnih kesa usmjeriti na projekte podizanja svijesti građana, kroz saradnju sa civilnim sektorom i lokalnim zajednicama. 
 
Izvršni direktor NVO UZOR, Danko Jokanović, kazao je da je porazna činjenica da nakon 30 i više godina u Crnoj Gori postoji smanjeno povjerenje u koncept ekološke države. 
 
On je ocijenio da građani zelenu tranziciju neće podržati dok ne osjete ličnu korist i jasno razumiju zašto im je važna. 
 
Jokanović je kazao da NVO treba da budu ravnopravan partner državnim institucijama na putu ka zelenoj tranziciji i evropskim standardima. 
 
- Jer mogu doprinijeti u prevazilaženju problema kada građani ne razumiju proces, jer kada ga ne razumiju onda mu se suprotstavljaju - naveo je Jokanović. 
 
Kako je saopšteno iz GA, na konferenciji je predstavljena analiza “Inovativne akcije za zeleniju budućnost” koja se bavi jednim od najozbiljnijih ekoloških i infrastrukturnih izazova današnjice - upravljanjem otpadom.

Crna Gora uz znanje i dosljednost u narednih 10 godina može dostići konkretne standarde zelene Evrope

Cijela priča oko budžeta jeste bila hitno zaduženje, a ono proizilazi iz razloga što je neophodno da se isplate plate i penzije, jer postoji deficit u budžetu. To je nešto što građani treba da znaju - kazala je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, profesorica na Biotehničkom fakultetu i poslanica Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore Aleksandra Despotović.
Osnovni cilj izglasavanja budžeta, kaže Despotović, je zaduženje, a dokaz za to je u Odluci Zakonodavnog odbora u kojoj stoji, kako navodi, da odluka o zaduženju stupa na snagu prvog dana od objavljivanja u Službenom listu, zato što je to hitno.
- Tako da cijela priča oko budžeta jeste bila hitno zaduženje, a to hitno zaduženje proizilazi iz razloga što je neophodno da se isplate plate i penzije, jer, naravno, postoji deficit u budžetu. To je nešto što građani treba da znaju. Način i ubjeđivanje koje nije bilo iskreno od strane parlamentarne većine, niti predsjednika parlamenta, ja mogu reći da je ono bilo licemjerno u smislu pozivanja da se opozicija vrati u parlament, i raspravlja o budžetu, a mislim da su radovali što nas nema da ne bi morali da stručno sa nama razgovaraju, kada je moglo da dođe do dogovora kada je bio sastanak kolegijuma, i kada se već nazirao dogovor, predsjednik Skupštine je prekinuo taj sastanak, izrekao mjere poslanicima, i mi nijesmo bili u mogućnosti da prisustvujemo raspravama o budžetu. Tri dana priče o budžetu su bile priče o Demokratskoj partiji socijalista. Ja nijesam čula nijednu raspravu koja je bila o temi, i da je sreće bilo oni koji su presjedavali za onim stolom su trebali da prekinu svakoga od onih poslanika, jer oni nijesu bili u temi, a Poslovnik kaže da oni treba da budu u temi - rekla je Despotović.
Prema njenim riječima, opozicija nije ta koja će devastirati skupštinski inventar, niti gađati štiklom predsjedavajućeg Skupštine, kao što se dešavalo 2019. godine od tadašnje opozicije, a sadašnje vladajuće većine.
- Mi smo opozicija koja je državotvorna, ona koja je stvarala ovu državu, i koja ovoj državi želi sve najbolje, a nijesmo ona opozicija koja je bila opozicija državi. Mi smo opozicija vlasti, a ne opozicija državi, to je suštinska razlika koju želim da napravimo uvijek kad govorimo da tome damo pravu naznaku - istakla je Despotović.
Sagovornica emisije "Na kraju dana" kaže da je zadovoljna što su se studenti okupili na ideji empatije prema žrtvama, koje su se desile, ističe ona 1. januara ove godine na Cetinju.
- Tim mladim ljudima svaka čast, oni su budućnost ove države, i oni koji treba da nose dalji razvoj pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji. Kad govorim o profesorima, vidjeli smo da na nekim fakultetima su i podržani protesti, a vidjeli smo i da na univerzitetima u Crnoj Gori još ne postoji dovoljno izgrađena ta svijest o protestima, možda ne postoji taj background kao što ima u Beogradu, koji je poznat još od ‘68.godine, pa ‘91. pa ‘97. Ovdje imamo neku drugu situaciju, jer dosta mladih ljudi, to ću reći u lično ime, pokušavaju da budu iznadsituaši ne želeći da se zamjere vlasti, ne želeći da progovore, misle o svom poslu o svojoj budućnosti, i smatraju da im je ćutanje najbolji izlaz u ovoj situaciji. Ali, biti akademski čovjek, akademski građanin, a nemati kritičku svijest, zaista je potpuno nevjerovatno - zaključila je Despotović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjJj8ijJaHFc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Despotović: Mi smo opozicija vlasti, a ne državi koju smo mi stvarali

Poslanici opozicije Oskar Huter, Aleksandra Despotović, Drita Llola (DPS), Branislav Nenezić (SD) i Ana Novaković-Đurović (GP URA) podnijeli su Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planitanje zahtjev za kontrolno saslušanje premijera Milojka Spajića i ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Vladimira Jokovića zbog neodgovornosti Vlade u upravljanju imovinom preduzeća „13. jul Plantaže“.
- Rasprodaja 19 parcela i preko 10.000 kvadratnih metara, uz prateću imovinu, izaziva ozbiljna pitanja o zakonitosti, transparentnosti i svrsi ovog postupka, posebno u svjetlu ranijeg uvođenja akciza na mirna vina koje je značajno pogodilo crnogorsko vinogradarstvo. Vlada, koja ima vlasnička prava u Plantažama, nije pružila jasan stav niti obrazloženje o prodaji - navodi se u obrazloženju zahtjeva
Poslanici opozicije ukazuju da to otvara sumnje u upravljanje državnom imovinom i ukazuje na moguću namjeru prikrivanja gubitaka u poslovanju.
- Kao poslanici zahtijevamo odgovore na pitanja o motivima prodaje, njenim posljedicama po javni interes i strategiji Vlade za očuvanje ove strateški važne privredne djelatnosti. Shodno navedenom, u najkraćem roku zahtijevamo sazivanje sjednice Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje radi zaštite interesa građana i državnih resursa - zaključili su Huter, Despotović, Llola, Nenezić i Novaković-Đurović.

Poslanici opozicije traže kontrolno saslušanje Spajića i Jokovića zbog Plantaža

Uprkos pritisku Donalda Trumpa, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski jasno poručuje da njegova zemlja neće pristati na mirovni sporazum sa Rusijom, osim ako ga ne budu pratile čelične sigurnosne garancije.
Trump je lično rekao Zelenskom i evropskim liderima tokom njihovog sastanka u ponedjeljak da Ukrajina može računati na „zaštitu sličnu Članu 5 NATO-a“, ali nije naveo nikakve konkretne detalje.
U utorak, „koalicija voljnih“ saveznika Kijeva je razmatrala ovo pitanje, dok američki državni sekretar Marko Rubio predvodi komisiju sa ukrajinskim i evropskim zvaničnicima kako bi se dogovorile sigurnosne garancije.
Planerski timovi će se sastajati „u narednim danima kako bi dodatno ojačali planove za pružanje čvrstih sigurnosnih garancija i pripremili raspoređivanje snaga za smirenje situacije ukoliko sukobi prestanu“, navodi se u saopštenju britanskog premijera Kira Starmera od utorka.
Ovo je ogroman problem koji su saveznici Kijeva pokušavali riješiti mnogo puta u posljednje tri godine, bez uspjeha.
Najočiglednije rješenje - i ono koje Kijev zaista želi - jeste da se Ukrajina pridruži NATO-u, gdje bi bila zaštićena kolektivnim odbranbenim Članom 5. Ali, Sjedinjene Države (uz tihu podršku nekih evropskih zemalja) su to isključile.
Mogućnost stvaranja posebne misije donosi velike komplikacije. Ko bi slao trupe? Pod kojim uslovima? Kako bi reagovale u slučaju napada? Ko bi platio?
U utorak je bilo jasno da Sjedinjene Države neće slati vojnike u Ukrajinu.
- Mogu vam reći da je on definitivno isključio trupe na terenu - rekla je portparolka Bijele kuće Karolin Levit novinarima.
Američki predsjednik je bio jasan oko toga ko treba da preuzme teret.&nbsp;
- Imamo evropske zemlje, i one će preuzeti inicijalno - rekao je Trump u emisiji na Fox News, dodajući: „Francuska i Njemačka, nekoliko njih, U.K. Oni žele, znate, trupe na terenu“.
Francuski predsjednik Emanuel Makron je to dodatno pojasnio, rekavši za francusku televiziju da je Evropa spremna da rasporedi „snage za smirenje“ - britanske, francuske, njemačke, turske i druge - za operacije „u vazduhu, na moru i na kopnu“.
<h2>Mnogo priče, malo akcije</h2>
Ipak, iza velikih riječi skriva se haotična stvarnost.
I pored priče o trupama na tlu, precizan oblik sigurnosnih garancija za Ukrajinu još uvijek nije definisan — a ta nejasnoća unosi zabunu među saveznike Kijeva.
Evropski zvaničnik za sigurnost upozorio je da bi svaka snaga imala minimalno „borbeni mandat“ da se odbrani u slučaju napada Rusije - ali je naglasio da takva misija ne bi bila odgovorna za održavanje mira.
To, prema riječima zvaničnika, ostaje zadatak ukrajinske vojske. Francuski zvaničnici takođe upozoravaju protiv „kupovine nečega teorijskog“.
Nepostojanje definicije takođe otkriva slabosti onih koji najviše žele da predvode. Makron i Starmer — obojica lideri nuklearnih sila sa sjedištima u Savjetu bezbjednosti UN-a — žele da pokažu da i dalje imaju važnu ulogu na globalnoj sceni. Ipak, obojica se suočavaju sa političkim i ekonomskim izazovima koji hrane skepticizam oko sposobnosti njihovih zemalja da pošalju snage u Ukrajinu.
- Ako se uzme u obzir koliko su politički slabi Makron i Starmer, nije lako vidjeti kako će ovaj plan uspjeti. &nbsp;Ekonomija nije na našoj strani - rekao je jedan diplomata EU, pod uslovom anonimnosti.
Njemačka ostaje na oprezu. Socijaldemokratski poslanik Andreas Švarc, odgovoran za parlamentarni nadzor budžeta odbrane, naglasio je granice.
- To je odluka koju parlament mora da donese - rekao je za Politiko, naglašavajući da vojno raspoređivanje nije izvršna odluka.
Osim toga, njemačka vojska je premala, a obnova finansiranja odbrane je nedavna da bi se omogućilo veliko raspoređivanje na istoku. Čak i slanje 5.000 vojnika na stalnu misiju u Litvaniju predstavlja izazov za Bundesver.
- Jednostavno nemamo dovoljno kadra za veliki kontingent. Čak i malo raspoređivanje bi bilo izazovno - rekao je Švarc.
Turska — sa velikom vojskom i iskustvom na Crnom moru — mogla bi odigrati ključnu ulogu. Ali politički je situacija komplikovana — Grčka i Kipar oprezno gledaju na mogućnost da Ankara koristi bilo kakva sredstva EU za svoju vojsku.
- Previše je rano razmatrati takav razvoj događaja - rekao je Selim Jenel, bivši turski ambasador pri EU, za Politiko.&nbsp;
I Ankara bi, upozorio je, tražila nešto zauzvrat.&nbsp;
- Što se tiče quid pro quo, EU bi i dalje imala prepreke u vezi sredstava za odbranu. Siguran sam da će EU pronaći način da Turska nema pristup – kazao je on.
Poljska, sada sa najvećom vojskom u EU, isključuje slanje trupa u Ukrajinu, ali bi pomogla u logistici svake misije na istok.
- Poljska ima svoj strateški problem jer se graniči sa Rusijom i Bjelorusijom, pa ne može oslabiti snage potrebne za sprječavanje napada - rekao je visoki poljski zvaničnik, pod uslovom anonimnosti.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni takođe je oprezna oko slanja vojnika u Ukrajinu i argumentovala je sa Makronom, naglašavajući da je mudrije ponuditi Ukrajini odbrambeni pakt, nego vojnike koji bi mogli biti uvučeni u rat sa Rusijom.
- Ako bi neki od naših vojnika poginuo, da li bismo se pravili kao da se ništa nije desilo, ili bismo reagovali? Jer ako reagujemo, jasno je da NATO mora to učiniti. I onda bi mogli odmah aktivirati [Član 5] - prenijeli su mediji riječi Meloni.
<h2>Moskva kaže ne</h2>
Postoji razlog za oprez. Uprkos toplom tonu nakon prijateljskog samita Vladimira Putina i Trampa na Aljasci, Moskva je odlučno protiv bilo kakvih NATO trupa u Ukrajini.
- Ponovo ističemo našu dugogodišnju poziciju da nedvosmisleno odbacujemo bilo kakve scenarije koji uključuju raspoređivanje NATO vojnih kontingenata u Ukrajini, jer to nosi rizik nekontrolisane eskalacije sa nepredvidivim posljedicama - upozorila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Ali Ukrajina je već ozbiljno pogođena deklaracijama koje nisu podržane vojnicima iz zemalja spremnih da rizikuju živote. Budimpeštanskim memorandumom iz 1994. SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo su pružale sigurnosne garancije u zamjenu za ukidanje ukrajinskog nuklearnog naoružanja, što je praćeno brojnim ugovorima sa Rusijom koji su svi prekršeni.
Za Kijev, debata o sigurnosnim garancijama je depresivno poznata. Već 2023, pred samit NATO-a u Vilnjusu, vođene su iste rasprave - a ista pitanja ostala bez odgovora.
- Ponekad je teško razumjeti o čemu pričamo - &nbsp;rekao je visoki diplomata iz Istočne Evrope, pod uslovom anonimnosti
Visoki poljski zvaničnik bio je još oštriji, tvrdeći da je cijela diskusija preuranjena.
- Ništa se neće desiti, jer sukobi ne prestaju. Amerikanci ne žele da previše popuste prema Rusiji, a Evropljani i dalje podržavaju Ukrajinu, pa imamo zastoj - rekao je za Politiko.

Kako zadržati Putina na odstojanju: Zastoj oko sigurnosnih garancija za Ukrajinu

Situacija u Bosni i Hercegovini je stabilna, za razliku od susjedne Srbije koja je na ivici građanskog rata. Glavni remetilački faktor su politike čiji su prezenteri Aleksandar Vučić i Milorad Dodik - rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E ministar odbrane Bosne i Hercegovine, Zukan Helez. &nbsp;
<h2>Pomoć susjeda</h2>
Oružane snage Bosne i Hercegovine danima su pomagale Crnoj Gori da izađe na kraj sa požarima. Gasili su vatru na pordučju Stijene Piperske, Gornje Mrke, Bioča, Seoca, Kopilja, Dajbarske gore... Ministar odbrane BiH Zukan Helez kaže da je lijepo bilo vidjeti jedinstvo vojnika dvije zemlje dok su rame uz rame pomagali stanovništvu. Helez dodaje da je njihovo opredjeljenje dobra prekogranična saradnja.
- Posebno imam emotivne odnose prema Crnoj Gori i njenim građanima, jer nekad smo bili zajednička država. Ti emotivni odnosi naročiti su u situacijama kada je na djelu akcija humanog karaktera - rekao je Helez.
Podsjeća da je jedan od prioriteta oružanih snaga BiH pomoć civilnom stanovništvu, zbog čega vojska te zemlje često učestvuje u akcijama gašenja požara ili saniranja posljedica prirodnih nepogoda. Crna Gora i BiH imaju plan vojne bilateralne saradnje, još od 2010. godine.
- Mislim da je Crna Gora visoko rizična na prirodne izazove. Znamo da je riječ o trusnom području. Jug Crne Gore je, zbog građe i klimatskih promjena, pogotovo u ljetnjem periodu, visoko rizičnog karaktera. To sugeriše vlastima da nabave bolju opremu, da uključe više ljudi, da osposobe, prije svega, civilnu zaštitu i oružane snage, ukoliko su zakonski obavezne da pomažu civilnom stanovništvu u Crnoj Gori - istakao je Helez.
Oružane snage BiH imaju nekoliko helikoptera osposobljenih za gašenje požara, objašnjava Helez, a očekuju pomoć od Sjedinjenih Američkih Država u nabavci pet novih, koji su i za vojne, i za potrebe civilnog stanovništva.
<h2>Kraj Dodikove političke karijere</h2>
Govoreći o bezbjednosnoj situaciji u BiH, nakon što je odlukom Suda Miloradu Dodiku oduzet mandat predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, Helez poručuje da to znači da mora da odstupi sa funkcije.
- Dodik je pravosnažno osuđen na godinu. Po zakonu, može da plati da ne izdržava kaznu zatvora, ali mora odstupiti sa funkcije. Sud je donio presudu da se šest godina ne može baviti politikom. Kada je Dodik u pitanju riječ je o dva izborna ciklusa, uključujući i ovaj dio od godinu. Znači da će ukupno devet godina Milorad Dodik biti izvan politike. Mislim da je on završio svoju političku karijeru. Od presude 12. jula Dodika više nije predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska. On pokušava nešto, ali ni jedan akt koji bi potpisao Dodik ne može biti važeći. Toga su svjesni, sad se traži zamjena - rekao je Helez.
Smatra da je Dodik zaslužio presudu jer je već desetak godina, kako kaže, držao zarobljenim političke procese u Bosni i Hercegovini, kroz blokade i maligni uticaj Moskve i Beograda. Smatra i da su politike koje personalno predstavljaju Aleksandar Vučić i Milorad Dodik remetilački faktor na Zapadnom Balkanu, pa se nada da za sve slijede bolji dani i bolji međususjedski odnosi.
- Silaskom Milorada Dodika sa političke scene mislim da će biti relaksirana politička scena u BiH. Vidjećemo šta slijedi, ali ne očekujem nikakve nerede. BiH je stabilna, za razliku od susjedne Srbije, gdje je politička situacija jako turbulentna, država je bukvalno pred građanskim ratom i uvođenjem vanredne situacije. U Sarajevu je potpuno normalna i stabilna situacija i želim da uputim pozdrave svim građanima Crne Gore i kažem da se u Sarajevu održava filmski festival, umjetnička manifestacija prepoznata širom svijeta - zaključio je Helez.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUNbpme94dH4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Helez: Mislim da je Milorad Dodik završio svoju političku karijeru

Bijela kuća planira mogući trilateralni sastanak predsjednika SAD-a, Rusije i Ukrajine u mađarskoj prijestonici Budimpešti, kao sljedeći korak u pregovorima o okončanju višegodišnjeg rata, saopštili su zvaničnik iz administracije Donalda Trampa i osoba bliska administraciji.
Američka Tajna služba priprema se za samit u zemlji srednje Evrope koju vodi premijer Viktor Orban, koji je blizak sa predsjednikom Donaldom Trampom još od njegovog prvog mandata u Bijeloj kući.
Portparol Bijele kuće nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.
Iako Tajna služba često ispituje više lokacija i konačno mjesto može biti promijenjeno, Budimpešta se pojavljuje kao prvi izbor Bijele kuće, rekli su sagovornici, koji su tražili anonimnost zbog privatnosti razgovora. Ruski predsjednik Vladimir Putin je Trampu rekao da preferira Moskvu, dok je francuski predsjednik Emanuel Makron zagovarao Ženevu kao idealno mjesto sastanka. Da ne ostane po strani, švajcarski ministar spoljnih poslova obećao je Putinu „imunitet“ za važeću optužnicu za ratne zločine ukoliko bi neutralna Švajcarska bila izabrana za mirovne pregovore.
Mađarska bi za Ukrajinu bila neprijatna opcija jer podsjeća na Budimpeštanski memorandum iz 1994. godine, kojim su SAD, Velika Britanija i Rusija obećale da će poštovati nezavisnost, suverenitet i granice Ukrajine u zamjenu za odricanje Ukrajine od nuklearnog naoružanja. Putinov napad na Ukrajinu 2014. godine pokazao je da je taj sporazum bezvrijedan, jer nijedan od potpisnika nije obezbijedio vojnu podršku da se zaustave napadi.

Bijela kuća razmatra Budimpeštu za mirovne pregovore sa Zelenskim i Putinom

Pretežno sunčano i toplo vrijeme nastaviće se u Crnoj Gori i tokom dva naredna dana. Sjutra će biti veoma toplo, uz slab do umjeren razvoj oblačnosti u kontinentalnim predjelima. Vjetar će biti slab do umjeren, pretežno južni i jugozapadni. Jutarnje temperature vazduha kretaće se od 8 do 24, a najviše dnevne od 24 do 35 stepeni.
U Podgorici se očekuje sunčano sa slabim do umjerenim vjetrom, uglavnom južnim tokom dana. Jutarnja temperatura oko 24, dok će najviša dnevna dostizati 34 stepena.
U četvrtak će se zadržati pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme tokom dana, ali tokom noći nas, prrma podacima Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, očekuje naoblačenje praćeno kišom, lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Vjetar će pojačavati na umjeren do jak, pretežno južni i jugozapadni. Jutarnje temperature vazduha biće između 11 i 24 stepena, dok će dnevne dostizati 36 stepeni.
U Podgorici, tokom četvrtka će biti sunčano uz slab do umjeren južni i jugozapadni vjetar. Jutarnja temperatura oko 24, a najviša dnevna oko 35 stepeni.

U naredna dva dana vruće, pad temperature od četvrtka veče

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Neaktivnost crnogorske policije i specijalna aktivnost Srpske pravoslavne crkve ali i srpske Bezbjednosno informativne agencije BIA - to su ključni razlozi zbog čega je postavljanje spomenika četničkom zlikovcu Pavlu Đurišiću uspješno i bez peripetija organizovano 7. avgusta u selu Gornje Zaostro. &nbsp; Raspoloživa saznanja više bezbjednosnih izvora ukazuju da su aktivnosti oko podizanja spomen obilježja Đurišiću realizovana pod direktim instrukcijama BIA, koja je sačinila sveobuhvatan plan aktivnosti radi subverzivnog djelovanja na teritoriji Crne Gore. &nbsp; POPOVSKA PODRŠKA &nbsp; Posebno važna bila je aktivnost sveštenika Crkve Srbije. Osim mitropolita Metodija Ostojića - koji je govorio ispred spomenika i osveštao kip ratnog zločinca odgovornog za smrt najmanje 10.000 miuslimanskih žena, staraca i đece – vrlo aktivna je uloga pripala i popu Mijajlu Backoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="I CRVENA BERETKA I ODORA CRKVE SRBIJE: Mijajlo Backović u akciji"> <figcaption>I CRVENA BERETKA I ODORA CRKVE SRBIJE: Mijajlo Backović u akciji(Photo: Preuzeto: IN4S)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Televizije E, nekolicina prisutnih u Gornjem Zaostru, koji su napadali na fotoreportere Pobjede i Vijesti bili su ljdi od povjerenja popa Backovića, nekadašnjeg srpskog padobranca i čovjeka kojem je Beograd znao da povjeri odgovorne poslove. &nbsp;&nbsp; Inače, nekadašnji pripadanik srpske 63. padobranske jedinice, Mijajlo Backović je glavni čovjek bratstva srpske pravoslavne omladine ,,Sveti Pantelejmon“, prvom osnovanom u Crnoj Gori, na Miholjskoj prevlaci. Poznata je Backovićeva uloga u političkom forsiranju svog prijatelja, advokata Dejana Vukšića, i njegovom postavljenju za predsjednika Skuopštine opštine Kotor na rpijedlog koalicije Andrije Mandića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190836_8fec9fb6e7f4e5ddd80eefb22ca7df65d34e57280e2181fdc2b9cd2b2601fa7b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250818190836_8fec9fb6e7f4e5ddd80eefb22ca7df65d34e57280e2181fdc2b9cd2b2601fa7b" data-rendition-name="original" width="481" height="360" loading="lazy" alt="DOBRE VEZE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović dok su bili advokat i anonimni pop"> <figcaption>DOBRE VEZE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović dok su bili advokat i anonimni pop(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Kasnije će Vukšić postati i prvičovjek ANB-a, a danas je savjetnik predsjednika Jakova Milatovića. &nbsp; Ipak, najširoj javnosti pop Backović je poznat po specifičnom prijateljstvu sa srpskom starletom Sorajom Vučetić. &nbsp; To je, međutim, samo dio njegove zanimljive vojno-svešteničke biografije. &nbsp;&nbsp; ,,Pop Backović se pojavljuje i kao organizator izvjesnih „omladinskih pravoslavnih bratstava“; njeguje stajling: pola vojna uniforma, pola sveštenička odora. Pretvorio je posljednjih godina Miholjsku prevlaku u „paramilitarni“ poligon „molepstvija“ za majku Rusiju i Srbiju. Tu se sabiraju srpski i ruski oficiri. Takođe, Backović je nosilac odlikovanja Vazdušno-desantne vojske Ruske Federacije...” Ovo je izvod iz teksta novinara istraživača Vladimira Jovanovića objavljenog još 2022. godine na Anteni M. &nbsp; I to je tek manji dio priče o pozadini akcije postavljanja spomenika četničkom koljaču u selu Gornje Zaostro. &nbsp; ,,MARKUS” VOLI DA BUDE OBAVIJEŠTEN Prema više izvora Televizije E iz bezbjednosnog sektora, akcijom postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću – koju su izveli sveštenici Crkve Srbije - koordinirao je Marko Parezanović, šef BIA za Crnu Goru, preko svojih operativaca iz Berana, Šavnika Danilovgrada i Podgorice. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190836_177d70859fdf6d18f74a09e79e6eca98e745b8e4a0fa470ff3cb2b143997d4e9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250818190836_177d70859fdf6d18f74a09e79e6eca98e745b8e4a0fa470ff3cb2b143997d4e9" data-rendition-name="original" width="600" height="339" loading="lazy" alt='ZADUŽEN ZA SPECIJALNE POSLOVE: Marko Parezanović alijas ,,Markus" u Skaj prepiskama '> <figcaption>ZADUŽEN ZA SPECIJALNE POSLOVE: Marko Parezanović alijas ,,Markus" u Skaj prepiskama(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim što rukovodi operacijama u Crnoj Gori, Parezanović je u bezbjednosnim krugovima poznat po vrlo bliskim vezama sa ruskom službom bezbjednosti, FSB-om, koji ima vrlo jaku mrežu uticaja u Srbiji i Crnoj Gori, kao interesnim zonama Kremlja. Parezanović omogućava, ističu izvori Televizije E, koneciju odnosno povezanost srpske i ruske službe u Crnohj Gori. &nbsp; Nedavno istraživanje srpskih istraživačkih medija ukazuje na veze Parezanovića sa organizovanim kriminalom. &nbsp; Istraživanje KRIK-a pokazalo je vezu bivšeg ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića sa organizovanim kriminalom. Međutim, tu se pominje moćan čovek iz sprskih institucija, načelnik Bezbednosno informativne agencije, Marko Parezanović u „Skaj“ prepiskama poznat kao „Markus“. Kako se navodi u istraživanju,<a href="https://www.krik.rs/policijska-prijava-nebojsa-stefanovic-i-marko-parezanovic-pomagali-saricevom-klanu/" target="_blank"> </a>„Markus“, odnosno Parezanović, trebalo je da pomogne da se izvrši pritisak na sudiju Apelacionog suda Duška Milenkovića, ne bi li osuđeni „narko bos“ Darko Šarić dobio što manju zakonsku kaznu. KAKO JE PROPAO PLAN BIA Izvori Televizije E naglašavaju da je osnovna zamisao BIA plana bila podizanje tenzija između procrnogorskog i prosrpskog bloka u Crnoj Gori koje bi dovelo podizanje tenzija. &nbsp; Prije svega, očekivala se žestoka reakcija suverinstičkih partija DPS-a i Evropskog saveza, ali i pojedinih grupa koje srpski bezbjednjaci, ali i političari srpskih partija u Crnoj Gori, &nbsp;nazivaju ,,komitskim ekstremistima”. Jaasno je da bi bura u Crnoj Gori odgovarala Aleksandru Vučiću koji se bori sa studentskom i građanskom pobunom u Srbiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190840_ea65d94e2451671050c3a95c2ac41ffade01c0229fd356c0422fd21907a234bf.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250818190840_ea65d94e2451671050c3a95c2ac41ffade01c0229fd356c0422fd21907a234bf" data-rendition-name="original" width="1200" height="630" loading="lazy" alt='KOORDINIRANA AKCIJA: Navijači Crvene Zvezde ,,Delije" u akciji veličanja ratnog zločinca Đurišića'> <figcaption>KOORDINIRANA AKCIJA: Navijači Crvene Zvezde ,,Delije" u akciji veličanja ratnog zločinca Đurišića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Burna politička situacija u Crnoj Gori donekle bi rasteratilo poziciju predsjednika Srbije jer bi se fokus međunarodne zajednice usmjerio, umjesto na pobunu građana u Srbiji, na dešavanja na crnogorskoj političkoj sceni. &nbsp; Plan se, međutim, nije realizovao kako je zamišljeno. &nbsp; -Crnogorski operatarivci su izvijestili vrh ANB-a da je reakcija dijela vlasti u Herceg Novom, tokom promocije podrške četničkog ratnog zločinca koju su priredili &nbsp;navijača ,,Crvene Zvezde” na Kanli kuli, razočarala organizatore postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću. Pogotovu javno negodovanje pojedinih istaknutih pristalica Novske liste koaj je oslonac vlasti u tom gradu na Crnogorskom primorju – kaže sagovornik Portala ETV i Televizije E iz bezbjednosnog sektora. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190840_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250818190840_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="TAJNI DOGOVOR SA SPAJIĆEM: Mandić i Radunović"> <figcaption>TAJNI DOGOVOR SA SPAJIĆEM: Mandić i Radunović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Objašnjava i zašto nije bilo ni reakcije čelnika srpskih partija koje vladaju parlamentarnom većinom. Prema tom operativcu, izostanak oštre reakcije predsjendnika Skupštine Andrije Mandića i poslanika Milana Kneževića na naredbu uklanjanja spomenika Pavlu Đurišiću rezultat je prethodnog dogovora sa premijerom Milojkom Spajićem. &nbsp; -Dogovoreno je da čelnici parlamentarne većine djeluju sinhronizovano kako ne bi ugrozili evropski put Crne Gore. Takvo uzdržano ponašanje Mandića i Kneževića trebalo je da Evropljanima posluži kao dokaz da oni neće, zbog postamenta Pavlu Đurišiću, ugroziti opstanak Vlade u kojoj učestvuju – ističe izvor naše redakcije. &nbsp; KAD ,,SPAVA” CRNOGORSKI BEZBJEDNOSNI SEKTOR Deset dana od postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću, nejasno je zašto je crnogorsku policiju i službu bezbjednosti iznenadila akcija u Gornjem Zaostru. &nbsp; Izvjesno je da je kip ratnog zločinca Đurišića unešen u Crnu Goru prevoznim sredstvom koje nije kontrolisala ili nije htjela da kontroliče ni granična policija ni Uprava carina. &nbsp; Nemoguće je, ipak, progutati zvaničnu verziju da o postavljenju spomenika u Gornjem Zaostru nijesu znali i niejsu informsali pretpostavljene ni komandir Odjeljenje bezbjednosti Željko Babović, ni načelnik regionalnog policijskog centra Haris Đurđević. Kao što je, u najmanju ruku čudno, da rukovodilac ANB-a za sjever nije imao čan ni posrednu informaciju da javi vrhu službe u Podgorici. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190844_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250818190844_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="DA LI JE OBAVIJEŠTEN ILI NE ŽELI DA BUDE OBAVIJEŠTEN: Ivica Janović, direktor ANB-a "> <figcaption>DA LI JE OBAVIJEŠTEN ILI NE ŽELI DA BUDE OBAVIJEŠTEN: Ivica Janović, direktor ANB-a(Photo: Vlada Crne Gore )</figcaption> </figure>  Da li je to bila osmišljena opstrukcija ili baš nesposbnost ljudi iz bezbjednosnog sektora? O tome bi valjalo da se izjasne minstar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović, ali i čelnik Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović. &nbsp; Valjalo bi da se čuju neki smisleni odgovori, ali je već sada jasno da će se čelnici bezbjednosnog sektora radije odlućčiti za nastavak ćutanja. Kada se nema što smisleno reći, možda je i šutnja najbolji odgovor. &nbsp; &nbsp;

Kip četničkog koljača postavljen uz ,,pratnju” sveštenika SPC Metodija i Mijajla ali i koordinaciju Marka Parezanovića ,,Markusa”

Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore, Roka Tolića, i direktora Aerodroma Tivat, Ivana Rakočevića, zbog, kako tvrde, zloupotrebe službenog položaja i ozbiljnog ugrožavanja sigurnosti i bezbjednosti vazdušnog saobraćaja.
U prijavi se navodi da su prijavljeni u kontinuitetu donosili odluke suprotne Zakonu o vazdušnom saobraćaju, internim aktima Aerodroma Crne Gore i međunarodnim standardima, čime je stvorena „direktna i realna opasnost“ po sigurnost putnika, posada, zaposlenih i infrastrukture.
Sindikat ističe da radnje prijavljenih ispunjavaju elemente više krivičnih djela iz Krivičnog zakonika, među kojima su zloupotreba službenog položaja, nesavjestan rad u službi i ugrožavanje javnog saobraćaja u vazdušnom saobraćaju.
Kao neposredan povod navodi se raspoređivanje Ljubomira Jovanovića na poziciju šefa smjene u službi prihvata i otpreme, bez obuka i licenci, protivno međunarodnim standardima vazduhoplovne sigurnosti.&nbsp;
- Sa činjenicom da je tim činom direktno ugrožena sigurnost vazduhoplova, posada, putnika, aerodromskog osoblja, aerodromske infrastrukture te posljedično cjelokupni vazdušni saobraćaj Crne Gore, Jovanović je upoznao izvršnog direktora Tolića i direktora aerodroma Tivat Rakočevića, kao i Agenciju civilnog vazduhoplovstva Crne Gore, bez povratne zakonske reakcije do danas - navodi se u prijavi..
On je već ranije, 15. avgusta, podnio sopstvenu krivičnu prijavu, kojoj se sindikat sada i formalno pridružuje.
Sindikat tvrdi da postoje osnovane sumnje u koruptivne motive, kao i u odmazdu prema Jovanoviću zbog njegovog političkog djelovanja i sindikalnog angažmana.
U prijavi se navodi da slučaj Jovanovića nije izolovan. Prema tvrdnjama sindikata, više zaposlenih obavlja odgovorne poslove na tivatskom aerodromu bez propisanih licenci i obuka – uključujući šefove smjena, stručnog saradnika u službi prihvata i otpreme, kao i zaposlene na check-in-u i kontroli putnika.
Posebno su istakli i slučaj radnika koji je odbio da upravlja vatrogasno-spasilačkim vozilom bez licence, zbog čega je kažnjen.&nbsp;
- Uprava ga je sankcionisala iako je odbio da ugrozi živote putnika, posada i zaposlenih - &nbsp;navodi se u prijavi.
Sindikat tvrdi da su na aerodromu korišćene i stepenice za opsluživanje aviona sa neispravnim kočnicama, dok zaposleni, kako kažu, rade duže od zakonom dozvoljenog radnog vremena, bez zaštitne opreme, adekvatnih uslova za rad i čak bez pijaće vode na platformi gdje temperature prelaze 50 stepeni.
Nezavisni sindikat traži od SDT-a da :
- pokrene hitne istražne radnje;
- pribavi kompletnu dokumentaciju o raspoređivanju šefova smjena te check in službenica i stručnog saradnika, bez licenci, pregleda personalne dosijee, odluke direktora, interne propise i izvještaje o licencama;
- sasluša sve odgovorne osobe na aerodromu Tivat i u Centru za obuku ACG
- utvrdi motive i eventualne koruptivne radnje;
- nakon sprovedenog postupka, podigne optužnicu protiv prijavljenih lica za navedena krivična djela
Predmet prijave odnosi se, kako ističu, &nbsp;na zloupotrebu položaja u privrednom društvu od posebnog značaja za Crnu Goru (aerodrom, kao što je opšte poznato, predstavlja stratešku infrastrukturu države i granični prelaz).
- Postupanje prijavljenih lica dovodi u pitanje ne samo sigurnost vazdušnog saobraćaja, već i međunarodni ugled Crne Gore kao članice međunarodnih vazduhoplovnih organizacija. Posljedice mogu imati ozbiljne ekonomske, sigurnosne i reputacione efekte - navodi se u prijavi.

Nezavisni sindikat Aerodroma podnio krivičnu prijavu SDT-u protiv Tolića i Rakočevića zbog ugrožavanja bezbjednosti vazdušnog saobraćaja

Osvrnuću se na potonji indirektni intervju predśednika Milatovića, dat Portalu Antena M, mudrošću Viktora Igoa i njegovim riječima da je svaki kompromis sa zlom uvijek nauštrb dobra. Izgleda da to predśedniku Crne Gore nije jasno i da je u teškoj zabludi kad mu je uravnotežena politika nezamjeranje ni dobru, ni zlu. A ako nije sposoban da razlikuje zlo od dobra, onda nije ni dorastao mjestu na kojem je. Kukavičko dociranje kako on ne ispunjava tuđe želje nije ništa drugo do isprika za vrstu karaktera, koja se u žargonu naziva - bevanda. Vremena u kojima živimo se stalno usložnjavaju i sve više traže odgovorne državnike, koji popularnost neće graditi jeftinim populizmom po društvenim mrežama i koji će isključivo „kupovati“ naklonost građana svojim djelima. Nažalost, više je nego očigledno da Crna Gora nema čvrsto definisanu politiku u većini ministarstava u trenutku kada bi morala imati jasan plan za nekoliko narednih godina. Ili se vuku potezi ad hoc, ili post festum, kada je šteta već učinjena. Presudna uloga Crkve Srbije i litijaški staž kao referenca za formiranje vlasti, stavljaju Crnu Goru među najkonzervativnije i najnazadnije zemlje u Evropi. Ne kaže se džabe da učitelj u selu pali svijetlo, a pop ga gasi. <h2>SUJEVJERJE UMJESTO VJERE</h2> Crnoj Gori fali mnogo toga: škola, vrtića, domova zdravlja, aviokompanija, infrastruktura... samo joj ne fali crkava. A upravo se jedino crkve grade. Crna Gora ima više crkava po glavi stanovnika od bilo koje zemlje u Evropi. A i dalje se masovno grade. A gradi ih crkva koja malo ima veze sa hrišćanstvom. Hrišćanstvo je eshatološko učenje, koje život na zemlji smatra privremenim na putu u vječni život. Odlasci u crkvu ne donose dobitke u kladionicama, krstovi obješeni o retrovizore ne čuvaju od saobraćajnih nesreća, krimose ne štite krstovi ni donacije crkvi od smrti ili zatvora, ikone na zidu ne štite kuće, molebani ne donose kišu... Ostroga mi. Bog nije đed Mraz koji ispunjava želje. Molebani za kišu su pagansko nasljeđe. Kao i mnoge druge crkvene procesije. Crkva u Crnoj Gori ne širi vjeru, već sujevjerje. Na sujevjerju, prijetnjama nehrišćanskim božjim kaznama, ponižavanjem vjernika klečanjem i bauljanjem po podovima, zaludili su veliki broj građana Crne Gore i oduzeli im racionalan način razmišljanja. Tako iskrivljenu vjeru koriste za ogromnu političku moć. Plus što su, zahvaljujući pokvarenim političarima, spremnim i za izdaju države radi sopstvene koristi, stekli moć koja je često iznad moći države. Nažalost, kao da su se svi pomirili sa tim i niko ne pokušava pravno da suspenduje ogromna prava, koja su neustavno i nezakonito ostvarili. Na tronu Petra I Petrovića Njegoša i Petra II Petrovića Njegoša danas su nikšićki ponavljač i sarajevska izbjeglica, više nego beznačajne ličnosti. Oni su politički postavljeni, dio su imperijalne politike Beograda, zato podstiču sve što je u funkciji te politike. Revizionizmom se popularišu ideologije iz prošlosti u kojima ne postoji Crna Gora i za koje je Crna Gora dio „homogene Srbije“. Argumentaciju za veličanje zločinaca i saradnika fašista iz Drugog svjetskog rata maskiraju tobožnjom lažnom komunističkom verzijom istorije, što mogu popiti samo lijeni ili plitki umovi. Italijani i Njemci su u vrijeme okupacije Crne Gore i Srbije vodili urednu dokumentaciju, tako da ne postoji ništa lakše nego inostranim arhivama dokazati izdaju i kolaboraciju četnika sa fašistima, kao i njihove zločine. Recimo, Norman Nojbaher, izaslanik Hitlera na Balkanu, u svojim memoarima piše, nakon što je oslobodio Pavla Đurišića iz zarobljeništva i primio ga u svojoj kancelariji, da ga je pitao zašto je pobio toliko muslimana kad ih Srbi smatraju Srbima koji su prevjerili? Na to je Pavle Đurišić odgovorio da su muslimani izrodi koje treba potpuno uništiti. Pavle Đurišić je zločinac, to je svima jasno. To što se on slavi kao junak govori više o onima koji ga slave i njihovom odnosu prema muslimanima i Crnogorcima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250817080824_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spomenik Đurišiću"><figcaption>REVIZIONIZAM: Spomenik ratnom zločincu, saradniku nacista Pavlu Đurišiću(Photo: Stevo Vasiljević/Pobjeda)</figcaption></figure>  Kad se molebanima priziva kiša kojom bi se pogasili brojni požari po Crnoj Gori, znači li to da se crkva molitvama obraća Bogu da pošalje kišu? Ako nije Bogu, kome se obraćaju? A ako se obraćaju Bogu, znači li to da je suša njegovo djelo? Hoće li tada Crkva Srbije objasniti građanima kojima su izgorjele kuće da je to Božja volja? <h2> „PREBROJAVANJE“ VODE</h2> Ili će političari vlasti i oni koje je teško nazvati novinarima, a bave se tim poslom, pronaći krivca, kako bi se i teška nesreća iskoristila u političke svrhe? Krivi su oni prije jer su sve uništili? Mantra! Naravno, istina nije na njihovoj strani. Pere se sopstvena nesposobnost time što se odgovornost prebacuje na predavgustovsku vlast. Demantuje ih to što je za vrijeme te vlasti Crna Gora bila odmah iza Hrvatske po opremljenosti za gašenje požara. Danas je na začelju. Možete mislite o kakvim političkim diletantima se radi kad potpredśednik Vlade za vanjske poslove Filip Ivanović umjesto da se zahvali na pomoći svim zemljama koje su je poslali, prebrojava koliko je ko prosuo vode i iz koje je zemlje. A poenta je da bi potencirao kako je helikopter iz Srbije izasuo najviše vode, ne pominjući da su, dok se požar toliko raširio da je prijetila opšta katastrofa, tri dana čekali da pozovu međunarodnu pomoć preko NATO sistema uzajamne pomoći. Valjda je bilo bitno da prvo dođe vazduhoplov iz Srbije, kako bi se potencirala „bratska pomoć“ i Srbija kao jedina koja je poslala pomoć. Beskrupuloznost vlasti su insinuacije da požari imaju politički karakter i da protivnici vlasti hoće da stvore haos kako bi destabilizovali vlast. Istina je da crnogorski patriote ne vole sadašnju vlast, da je smatraju najgorom u istoriji Crne Gore, da je smatraju anticrnogorskom, ali i da toliko vole Crnu Goru da je nikada neće uništavati da bi smjenili vlast. Valjda nam nikada nije falilo hrabrosti da se srcem izborimo za slobodu? Podśećanja radi, samo od 1. jula do 8. jula 2017. godine u Crnoj Gori je buktalo više od 240 požara, u Podgorici je tog 12. jula izbilo 67 požara, 14. jula 52, a 15. jula preko 50... Je li tadašnja opozicija izazivala te požare, kad sad optužuje druge? Bolje uporedite koliko su uspješnije gašeni tada požari sa sopstvenim sredstvima, za razliku od danas, umjesto što se služite prljavštinama. Postoje mnoge stvari koje se mogu zamjeriti predavgustovskoj vlasti, ali količina laži koju postavgustovska vlast konstruiše o svom položaju u to vrijeme i žrtve koje su podnijeli prelazi granice dobrog ukusa. Kao i obično, strvinarski su pokušali da iskoriste požare po Crnoj Gori i optuže DPS da je prodao pet kanadera koji su bili u vlasništvu savezne države.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_8484f5e2834001a7f147d19d9951c9bd3b22d162e1ddae9f76c6be6e1248e0f0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250817080824_8484f5e2834001a7f147d19d9951c9bd3b22d162e1ddae9f76c6be6e1248e0f0" data-rendition-name="original" width="859" height="1601" loading="lazy" alt="dps kanaderi"></figure>  Svi su, valjda, IT pismeni, uključujući i nazovinovinare koji obmanjuju javnost, pa je lako preko pretraživača pronaći sudbinu tih pet kanadera. Kanadere je Grcima prodao Slobodan Milošević preko ambasade u Atini, đe je ambasador bio Milan Milutinović, kasnije predśednik Srbije. Kanaderi su iz baze u Zadru 1995. ilegalno stigli u Grčku, a da niko u Jugoslaviji nije znao da su prodati, sem onih koji su bili dio tog posla. Među njima nije bilo nikog iz Crne Gore. Grčki ministar poljoprivrede Stefanos Cumakas potpisao je ugovor u ime premijera Andreasa Papandreua, sa kojim je posao direktno dogovorio Slobodan Milošević. Prodaja je obavljena preko novootvorene of šor kompanije na Kipru za 24,4 miliona usd. Državi je od tih 24,4 miliona usd prebačeno nešto više od 8 miliona. Crna Gora nije ni obavještena o tome ni nakon obavljenog posla. Kao što u tim vremenima skoro nikad nije ni konsultovana za mnoge odluke. Čak je Momir Bulatović, tadašnji predśednik Crne Gore, politički otac današnje vlasti, jednom prilikom rezignirano izjavio „što će nam vlada, što će nam predśednik i rukovodstvo ako se ništa ne pitamo“. Kao da sadašnja vlast, pod palicom Andrije Mandića želi ponovo takvu poziciju Crne Gore sa Srbijom. Posebno što Srbija danas ima na vlasti pravog nasljednika Miloševića, koji ga je i prevazišao u mnogim stvarima. Posebno u despotizmu i autokratiji. Pitao sam prijatelja iz DPS-a zašto ne reaguju na strvinarske laži o kanaderima u tako tragičnoj situaciji izazvanoj požarima, za koju su, u najvećoj mjeri, odgovorni upravo oni koji šire te laži, svojim nemarom, neznanjem ili čak i namjerom. Dobio sam odgovor da ne žele da koriste nesreću i da se prepucavaju u situaciji kada je otac četvoro đece izgubio život, kad ljudi gube imovinu u vatrenoj stihiji i kad gori pola Crne Gore. Većina je u Crnoj Gori davno izgubila ośećaj za čestitost i čojstvo, pa nijesam siguran da će mnogi to pravilno shvatiti. Bojim se da će im ignorisanje laži postati argument.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_411b0d193e9c6192c4d05467861cc9675bd37bbc75560bfedecf7f835fd576ff.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250817080824_411b0d193e9c6192c4d05467861cc9675bd37bbc75560bfedecf7f835fd576ff" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Požari u okolini Podgorice"><figcaption>VLASTIMA I ZA POŽARE KRIV DPS: Vatrena stihija u okolini Podgoice ne jenjava</figcaption></figure>  Po ko zna koji put se pokazalo da Ministarstvo unutrašnjih poslova nije sposobno da obavlja valjano svoj posao i da su odgovorni za mnogobrojne propuste na bezbjednosnom polju i sada, u aktuelnim vanrednim okolnostima. Jasno je da se radi o ljudima nesposobnim za taj posao, nedoraslim izazovima koji su pred njima, sa karakterom iskompleksiranih, prepotentnih, nadobudnih nesposobnjakovića. Ili, što bi Niče rekao, višak sujete pokazuje manjak pameti. Crna Gora je u stanju raspadanja, neizvjesnosti za budućnost, sa velikim šansama da doživi grčki scenario kada će građanima povjerioci određivati visinu plata, dok se sami građani ponašaju kao nezainteresovani posmatrači.

Tag: aleksandra-despotovic