Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković izbjegao je da u Skupštini Crne Gore odgovori na pitanja poslanika o katastrofalnom stanju crnogorskih šuma, ali i o obračunu čelnih ljudi u ovom sektoru, koji jedni druge optužuju za poharu šuma, nemušto se pravdajući kako je loša situacija i u drugim državama. - ...zamislite, u dvije velike evropske zemlje, članice EU, je neuporedivio veća nelegalna šumska sječa nego što je u Crnoj Gori – kazao je on prije dva dana u Skupštini. KO SU KRIMINALCI? Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša konstatovao je da ne postoji „demokratskiji ministar u istoriji svjetske politike“ od Jokovića. - Moram priznati, jer kad sam gledao određene emisije, a tiču se resora šumarstva, ono što govore Vaši saradnici jedan o drugome, ono ne postoji na ovom bijelom svijetu – upozorio je Mugoša ministra. Jokovića, međutim, to mnogo ne brine, pa se požalio kako se u parlamentu najviše priča o uništavanju šuma. - Pozivam svakoga da odgovaraju, od ministra, ako je kriv, do posljednjeg lugara, ali, po izvještaju Evropske komisije, zamislite, u dvije velike evropske zemlje, članice EU, osnivače EU, je neuporedivio veća nelegalna šumska sječa nego što je u Crnoj Gori. Sa svim ministrima razgovaram na ovu temu kad se sretnem i otprilike svi imaju određene probleme u toj oblasti – konstatovao je ministar, ne osvrćuči se na brutalne verbalne obračune i uzajamne opasne optužbe svojih prvih saradnika.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260212060248_110b0fca163362cdcdd4efeecc5d46ef0208f072a5ef6d950ddc8b06d83f533c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260212060248_110b0fca163362cdcdd4efeecc5d46ef0208f072a5ef6d950ddc8b06d83f533c" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="mugoša"><figcaption>POZIV MINISTRU NA HITNU REAKCIJU: Boris Mugoša (Foto: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Poslanik Mugoša pokušao je, ali bez uspjeha, da mu objasni da ministrovi saradnici jedni druge optužuju za teški kriminal. - Vama jedan direktor Uprave za šume, čini mi se, kaže Vašem pomoćniku ili nekome iz Ministarstva: „Vi ste kriminalac, a ovaj njemu kaže - ti si kriminalac“. I cijelu emisiju gledamo gdje jedan drugome govore da su kriminalci i pokazuju slike i jedan i drugi. Opustošiše šumski resur. Vi ste najdemokratskiji ministar, ali ja to ne podržavam jer neko od njih dvojice je izgleda kriminalac, po njihovim nalazima. A ako ni jedan, ni drugi ne pričaju istinu ne zaslužuju da budu na tim odgovornim funkcijama. Te funkcije finansiraju građani Crne Gore koji ne mogu da slušaju najteže optužbe i s jedne i s druge strane. Tako da ministre Vi presijecite. Ne zbog njih, nego zbog integriteta Vlade, jer ste Vi ministar. To u ozbiljnoj i odgovornoj vladi ne smije da se dešava. Koliko god da bude bolno, možda Vam je neki prijatelj ili ne, bliskiji Vam je ili ne, nebitno je. Oni su tu državni službenici, nijesu se rodili sa tim funkcijama – pokušavao je Mugoša uzaludno da objasni Jokoviću. POHARA ŠUMA Podsjetio ga je i na zabrinjavajući izvještaj Državne revizorske institucije. - U tom izvještaju je rečeno da postoji ogromna nesrazmjera između zvaničnih podataka o stanju šumskog resursa i onoga što su pokazale teresnke provjere. Taj izvještaj DRI je vrlo zabrinjavajući, to je jedna od najpohvaljenijih institucija u izvještajima Evropspke komisije – istakao je Mugoša. Na stanje u šumama upozorila je i poslanica Demokratske partije socijalista prof. dr Aleksandra Despotović, konstatujući da Zakon o šumama suštinski ne postoji. - ...imamo poharu u državnim šumama... Nijeste opovrgli podatak – da li je tačno da je nestalo 587 kvadratnih kilometara šume, da je to gubitak od 9,4 miliona kubnih metara drvne mase. Tokom 2024, samo jedne godine, ogoljeno je 220 kvadratnih kilometara ili više od četiri procenta teritorije Crne Gore – naglasila je ona.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260212060252_e1e62927036b7de1b47d38611452bfd996c3f476d35038b4dbb0262d77de5895.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260212060252_e1e62927036b7de1b47d38611452bfd996c3f476d35038b4dbb0262d77de5895" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="despotović"><figcaption>ZA GODINU OGOLJENO 220 KILOMETARA ŠUME: Aleksandra Despotović</figcaption></figure>  Joković je negirao njene tvrdnje. - ...da je devet miliona kubnih metara posječeno za posljednjih pet godina šuma u Crnoj Gori, pa ukupno kad se raspiše tender za sve što se posiječe, Uprava za šume ne prelazi 200.000 – 250.000... ...pa devet miliona ne znam da li može bivši Sovjetski Savez ili ne znam koja država toliko, a ne mala Crna Gora koja godišnje siječe 200 do 250.000 hiljada kubika. Da li je bilo štete – da, da li ima nelegalne sječe – ima, da li se treba protiv toga boriti – treba, ali treba pričati potpunu istinu, a to je, znam da će vam to smetati, da nikad u poljoprivredi nije bilo bolje, to kaže svaki pravi domaćin – ustvrdio je ministar Joković. I poslanik DPS-a, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Rakočević upozorio je na enormnu krađu šume. - Siguran sam da Vi ne učeestvujete u krađi šume, ali ste na čelu Ministarstva i treba i Vi da se udubite u taj problem, da ga zajednički riješimo, da stanemo na kraj tome. Vjerujte, problem je narastao do obima koji je nezabilježen u Crnoj Gori – istakao je Rakočević. AKCIJA DELIĆA I KANKARAŠA Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Andrija Delić i načelnik Direkcije za šumarstvo Ranko Kankaraš podnijeli su, sa grupom građana Rožaja, 30. januara Osnovnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu zbog bespravne sječe šume na teritoriji ovoga grada u više odjeljenja u Gazdinskoj jedinici Paučinske šume i jednom odjeljenju u Lovničkim šumama. Delić i Kankaraš, nakon podnošenja prijave, pozvali su nadležne organe, uključujući i Vijeće za nacionalnu bezbjednost, za hitno djelovanje i dužnu pažnju, jer, naglasili su, već postoji dovoljno dokaza i upozorenja da šume u Crnoj Gori kontinuirano nestaju usljed bespravnih sječa. Krivična prijava je podnešena protiv direktora Uprave za šume Miloša Rajkovića, njegovog pomoćnika Danka Popovića, bivšeg direktora rožajske jedinice Uprave za šume Alena Kalača i glavnog inžinjera za zaštitu šuma u Rožajama Rifata Kalača.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260212060252_78bcfd3fc61ed4eb8b4d5de66d9c425721044dafd6f96bfecef5a3e3bc0fe594.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260212060252_78bcfd3fc61ed4eb8b4d5de66d9c425721044dafd6f96bfecef5a3e3bc0fe594" data-rendition-name="original" width="1920" height="864" loading="lazy" alt="šume"><figcaption>ŠUME SE NEMILICE UNIŠTAVAJU: U Rožajama situacija katastrofalna</figcaption></figure>  Krivičnom prijavom oni se terete „zbog bespravnih sječa koje imaju karakter pustošenja i krčenja šuma, u vidu sječa velikog intenziteta koje nijesu planirane kao redovan vid obnavljanja šuma i doznake stabala za sječu koja nije u skladu sa osnovom gazdovanja šumama“. Rajković i Alen Kalač u izjavama za Televiziju E kategorično su odbacili bilo kakvu povezanost sa nezakonitim radnjama, optužujući da se nezakonitim poslovima bave oni koji njih optužuju, te da su i žrtve političkog progona. Delić i Kankaraš su kadrovi Pokreta Evropa sad, partije na čijem je čelu premijer Milojko Spajić, dok je Rajković kadar Jokovićeve Socijalističke narodne partije. Iako su šume jedan od najvrjednijih resursa Crne Gore premijer Spajić, za sada, se ne miješa u sukob čelnih ljudi u sektoru šumarstva. Milioni kubika drvne mase, saopštio je nedavno Andrija Delić, i stotine miliona eura (280 miliona) završili su u nečijim džepovima – vertikalno i horizontalno. Podsjetio je i da su sateliti Evropske svemirske agencije zabilježili da je za četiri godine posječeno oko 600 km² šume. Više malih drvoprerađivača koji su se javili Portalu ETV kazali su da vjeruju u akcije koje su pokrenuli Delić i Kankaraš i poručuju da je jedini spas za crnogorske šume državno preduzeće koje će upravljati ovim resursom. Vlada je 3. oktobra prošle godine, u skladu sa Zakonom o šumama, donijela Odluku o osnivanju Društva sa ograničenom odgovornošću „Crna Gora Šume“, sa sjedištem u Pljevljima, ali preduzeće do danas nije registrovano, jer su „zaboravili“ da imenuju izvršnog direktora i odbor direktora, zbog čega, kako je u januaru objavio Portal Standard nije bila moguća registracija u Centralnom registru privrednih društava.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mugoša: Ono što govore Vaši saradnici jedan o drugome, ne postoji na ovom bijelom svijetu

Poslanica Demokratske partije socijalista u Skupština Crne Gore, Aleksandra Despotović, &nbsp;kritikovala je rad nadležnih institucija povodom nestašice peleta i rasta uvoza hrane.
– Nema peleta. Nema državnog preduzeća, a uvoz hrane je na istorijskom maksimumu. Šta radi i da li uopšte postoji Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede? Očigledno su svi na odmoru, i to usred zime, kada mu vrijeme nije – navela je Despotović u objavi na mreži X.
Kako je poručila, aktuelna situacija pokazuje ozbiljan izostanak odgovornosti i upravljanja u resoru od ključnog značaja za građane i ekonomsku stabilnost države.

Portal ETV

Despotović: Nema peleta, nema državnog preduzeća, a uvoz hrane na istorijskom maksimumu

U posljednjih pola decenije crnogorsko društvo nalazi se u ambijentu u kojem su zamijenjene uloge i gdje je sloboda govora pretvorena u govor mržnje, koji razara društvo iznutra. I to je tiha prijetnja, jer poštovanje različitosti nije slabost, već temelj zajedničkog života u Crnoj Gori - ocijenila je poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Despotović komentarišući prijetnje koje su na društvenim mrežama upućene njenim kolegama Oskaru Huteru i Ivanu Vukoviću.
- Ono što najviše brine je da govor mržnje postaje sve vidljiviji i prihvaćeniji u javnom prostoru. To više nije marginalna pojava, već simptom dubljih problema, političkih podjela, krize identiteta i naravno slabljenja kulture dijaloga - istakla je Despotović u izjavi za <a href="https://www.antenam.net/clanak/despotovic-fasizam-je-pitak-i-plitak-i-odgovor-na-njega-treba-biti-britak">Antenu M</a>.
Naglašava da govor mržnje često dolazi od javnih ličnosti, koje su u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, čime se takav način komunikacije normalizuje kao legitiman.
- I kada oni koji imaju moć i vidljivost koriste uvrede i ističu podjele, šalje se poruka da je netrpeljivost dozvoljena, pa čak i poželjna. Time se ne ugrožavaju samo manjinske zajednice, već i pravo svakog građanina na dostojanstvo i slobodno izražavanje bez straha. Ono što je jako važno istaći, jeste da se borba protiv govora mržnje ne može voditi ni samo zakonima. Razvijanje kulture dijaloga, kritičkog mišljenja i medijske pismenosti, posebno među mladima, ključno je za dugoročne promjene. Jer moramo braniti ideju Crne Gore kao zajednice različitih, ali ravnopravnih ljudi - naglasila je Despotović.
<h2>Vlast svakodnevno crta mete neistomišljenicima</h2>
Crnogorska vlast je, potcrtava, osokolila ove pojave, jer njeni predstavnici bez zazora svakodnevno crtaju mete onima koji politički različito misle.
- Ono što brine jeste relativizacija tih događaja i normalizacija nenormalog. Jer vladajuća većina samo retorički govori o jednakim pravima svih, ali ipak postoje oni koji su jednaki od drugih... I institucije su slabe. Institucije ne funkcionišu, jer da one funkcionišu na pravi način, svi koji pokušavaju da unize ugled javnih ličnosti u javnom prostoru, bili bi sankcionisani, međutim, zakoni postoje, ali se ne implementiraju i institucije ne preduzimaju sve što mogu - poručila je sagovorica Antene M.
<h2>Nikad više priče o poštovanju žena, nikad manje poštovanja</h2>
Komentarišući slučaj bivše državne funcionerke Mirjane Pajković, poslanica kaže da nikad nije bilo više priče o poštovanju žena, a nikad manje poštovanja u realnosti.
- Toksični ambijent koji je stvoren i koji je zasnovan na mržnji, proizvodi društvo koje je žedno afera - društvo koje likuje na nesreći drugih, društvo u kome se stvara atmosfera linča i gdje se potpuno zaboravi početni događaj. To je ono što se uvijek zaboravi - ko je žrtva, a ko je nasilnik.
Zaboravlja se da je okidač za sve ustvari neovlašćena distribucija snimaka. Ustav garantuje privatnost, a institucije nijesu jasno odgovorile na ovaj slučaj, koji je pokazao kako ljudi olako kreću u napad i davanje kvalifikacija", navela je Despotović.
Javne ličnosti, dodala je, moraju promijeniti obrazac ponašanja.
- Ne možete stalno targetirati i prozivati ljude bez ikakvih dokaza, time šaljete poruku da svako može da radi šta hoće - poručila je poslanica u emisiji Mentalna higijena.
Dodaje i da društvo mora biti budno, prilagodljivo i odgovorno.
- A ne da čeka samo da zakon reaguje, jer nekada ni zakon ne garantuje da će sve biti regulisano, stoga je prevencija važna, kao i da javne ličnosti šire pozitivnu energiju i empatiju za drugoga. Kritika je u redu, ali ne zarad nekih poena targetirati druge i pozivati na linč - apostrofira Despotović.
<h2>Narativ o otklonu od identitetskih tema opasan i perfidan</h2>
Ove sedmice je obilježen Dan sjećanja na žrtve Holokausta. Nevladina organizacija Akcija za ljudska prava tim povodom poručila je i da uprkos istorijskim lekcijama, javni prostor u Crnoj Gori danas je opterećen govorom mržnje i predrasudama, koje politički akteri često tolerišu ili čak podstiču kroz ratnu propagandu. Posebno, kažu, zabrinjava istorijski revizionizam koji uporno promoviše Srpska pravoslavna crkva, relativizujući zločine i rehabilitujući ideologije i ličnosti povezane sa fašizmom. Vlast, dodaju, izostankom odlučne reakcije, daje prećutnu saglasnost…
Upitana za komentar o ocjenama HRA Despotović kaže:
- Definicijom “seoske teme” premijer Milojko Spajić je sublimirao odnos vlasti prema temeljnim vrijednostima Crne Gore. Jer narativ u otklonu od identitetskih tema je veoma opasan i perfidan. Jer nama se stalno saopštava da ne treba da se bavimo o prošlošću. A šta se dešava? Ispod površine se dešava pokušaj revizije istorijskih činjenica i znanja o prošlošti.Jer seoske teme su format koji bi trebalo da oblandira promjenu sadržaja koji Crnu Goru čini državom. E sad, šta je suština i šta je važno napomenuti? Da je Crna Gora država koja temelji vrijednosti antifašizma i koja pokazuje da su ti temelji toliko jaki da i poslije poludecenijskog rada na rušenju tih temelja vlast u tome nije uspjela, niti će uspjeti. Dalje, kad govorimo o odnosu Srpske pravoslavne crkve prema određenim pitanjima i promovisanju istorijskog revizionizma, moram reći da Demokratska partija socijalista kojoj pripadam uvijek iznosi mišljenje da je nedopustivo da vjerska organizacija na taj način veliča zločine. Nedopustivo je da veličate nazadnu ideologiju, da veličate te pjesme koje su bile recimo u Zaostru. Crkva se u Crnoj Gori duboko bavi politikom, identitetskim pitanjima, a vlast se tome ne suprotstavlja".
Sud Bosne i Hercegovine prvostepenom presudom je osudio jedno lice na tri godine zatvora zbog veličanja Ratka Mladića i Radovana Karadžića, osuđenika za ratne zločine, tačnije jer je prilikom jednog događaja u Banjaluci izašao na binu držeći njihove fotografije. Na konstataciju da mi, međutim, nemamo epilog brojnih slučajeva podsticanja na mržnju i veličanja ratnih zločinaca, Despotović poručuje:
- Jednostavno i sama vlast, dio vlasti, baštini te određene ideologije. Tako da svi oni koji šire govor mržnje ili pjevaju pjesme koje mogu da uvrijede nekog drugog, osjećaju sigurnost da neće biti kažnjeni. To je ono što sam i na početku rekla. Reakcije su jako slabe, a i kada se započnu procesi, oni se ne završe. I onda naravno, svi ti koji su učesnici takvih događaja, oni se osjećaju vrlo sigurnim, čak i prihvaćenim u društvu".
Slovenija je, dodaje, zabranila veličanje fašizma i nacizma.
- Zato što naravno, korišćenje tih simbola koji mogu da uznemire druge, je prepoznato kao remetilački faktor društva. Jer znate kako, fašizam je pitak, fašizam je plitak i odgovor na njega treba biti britak. A za to morate imati jake institucije, morate imati vlast koja želi sa tim da se obračuna i morate imati sistem koji će jasno osuditi svaki govor mržnje -zaključila je Despotović.

Despotović: Fašizam je pitak i plitak, i odgovor na njega treba biti britak

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Crne Gore Aleksandra Despotović uputila je ministru poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimiru Jokoviću zahtjev za dostavljanje podataka u skladu sa članom 50 Poslovnika Skupštine Crne Gore, povodom, kako navodi, sve učestalijih sumnji da je jagnjad crnogorskih farmera ostala neotkupljena zbog nelegalnog uvoza iz regiona. Despotović je na mreži X saopštila da je neophodno da ministarstvo hitno razjasni stanje na tržištu jagnjadi i provjeri eventualne zloupotrebe. U zvaničnom zahtjevu, poslanica traži odgovore na pet pitanja: - Koliko je ministarstvo planiralo da otkupi jagnjadi u 2025. godini? - Koliko je jagnjadi otkupljeno zaključno sa 11. decembrom 2025. godine? - Da li je registrovan uvoz jagnjadi tokom ljetnjih mjeseci 2025. godine? - Ko je nadležan za kontrolu uvoza na graničnim prelazima? - Koliko je Fond PIO povukao jagnjadi do 11. decembra 2025. godine? Despotović ističe da neodgovoreni podaci otvaraju ozbiljnu zabrinutost među farmerima i upozorava da ministarsko ćutanje može dodatno produbiti nepovjerenje u institucije. - S obzirom na to da su sve učestalije sumnje da su jagnjad crnogorskih farmera ostala neotkupljena zbog nelegalnog uvoza iz zemalja regiona, zahtijevamo od ministra Jokovića hitne odgovore na ova pitanja - poručila je poslanica. Zahtjev je zvanično zavedен u Skupštini Crne Gore 11. decembra 2025. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211121236_1096a004b97829a6badff91f41b757bfff2d35c1ffce9ce02f8f443d913c40d4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251211121236_1096a004b97829a6badff91f41b757bfff2d35c1ffce9ce02f8f443d913c40d4" data-rendition-name="original" width="1320" height="1867" loading="lazy" alt="doc"> </figure>  &nbsp;

Despotović traži hitne odgovore ministra Jokovića o neotkupljenoj jagnjadi i sumnjama u nelegalan uvoz

Mladi ljudi iz SNP-a govore o ujedinjenju 1918. godine, pokazuju da nijesu baš učili istoriju, žive u državi koju očigledno ne vole, ali im ne smeta da u toj državi budu poslanici, ministri i ambasadori, da putuju, imaju enormne zarade , koriste službene automobile- rekla je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, profesorica Biotehničkog fakulteta i poslanica Demokratske partije socijalista Aleksandra Despotović.
Ne iznenađuju, kaže Despotović, inicijative koje dolaze iz vladajuće većine, pa tako ni amandman da se iz Zakona o dinastiji Petrović izbriše riječ aneksija i zamijeni formulacijom ujedinjenje Crne Gore i Srbije, jer, podsjeća ona, inicijator SNP koji je oduvijek protiv nezavisnosti Države Crne Gore.&nbsp;
- Period do 2020.godine je bio period kada su se oni borili ne protiv korupcije, kriminala, borbe za bolji život građana i ne znam kakve su to još bile njihove parole, nego se očigledno iza toga krila ova namjera da se Crna Gora obesmisli, da prestane da postoji ito je ono što je njihova želja, a pokazuju i amandmanima. Nažalost, ti mladi koji su iznikli iz SNP-a, koji je 2006.godine bio protiv nezavisnosti, nastavljaju tu politiku i oni govore o ujedinjenju 1918.godine, a meni je žao što nijesu bolje učili lekcije iz istorije, još bi mnogo toga trebali pročitati. Prosto mi je nevjerovatno, mislim da ni na svijetu to nigdje ne postoji, da ne volite državu u kojoj živite, u državi za koju nijeste glasali, ali vam ne smeta da u toj državi budete ministri, poslanici, ambasadori, da putujete, primate izvanredne plate, koristite službena auta i vama to ne odgovara i vi hoćete da kažete da ta država je 1918.godine ujedinjena onako iz ljubavi, voljom naroda - rekla je Despotović.
Profesorica Despotović se pita kako je moguće da neko ko baštini takva uvjerenja može uopšte primati prinadležnosti Crne Gore, jer je više nego očigledno da ne vole što postoji Crna Gora.&nbsp;
Dodaje i da će opozicija svakako zauzeti stav i imati adekvatan odgovor na inicijativu SNP-a, ali je i jednako važno da se takvom inicijativom pozabave i institucije.
- Nažalost ne postoji institucija koja će da reaguje, oni ne smiju da reaguju, zato što je pop Backović jasno rekao da institucije moraju raditi onako kako oni kažu, jer su ih oni doveli na vlast. Je li to čovjek jasno rekao, je li neko reagovao od strane vladajuće većine da kaže da to nije tačno, ja nijesam čula, možda vi jeste, ja nijesam. Očigledno je da imamo crkvu kao značajan partijski organ koji je i kadrirao i vodio procese posljednjih pola decenije, a ako se sjećate i prva vlada formirana je u manastiru Ostrog - zaključila je Despotović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E&nbsp;

Despotović: Mladi ljudi iz SNP-a primaju prinadležnosti države, iako bi voljeli da ta država ne postoji i ne vole je

Dok se vlast, preko akcija koje sprovodi tužilaštvo, bavi ćeranjem i progonom neistomišljenika, ispod radara prolaze teme koje su izuzetno važne za državu i društvo. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ćuti po pitanju protesta koje je organizovao Poljoprivredni klaster, jer je nezadovoljan aktuelnim Agrobudžetom - navela je poslanica Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore Aleksandra Despotović.&nbsp;
Imajući u vidu da je ovo period planiranja budžeta za 2026. godinu, iz resora na čijem je čelu Vladimir Joković, kako je rekla, nema najave koraka koje planira da preduzme, kako bi se povećala direktna izdvajanja za poljoprivredu.
- Posebno zabrinjava činjenica da je prekid otkupa mlijeka bio najavljen za 11. oktobra, a Ministarstvo se oglasilo dva dana kasnije i, što je najgore, oni pojma o tim dešavanjima nemaju. Postavlja se pitanje šta oni rade i kako se odnose prema ovom važnom pitanju za proizvođače mlijeka u Crnoj Gori - ističe Despotović.&nbsp;
Sa druge strane, prema njenim riječima, uvoz hrane raste svakodnevno, dok domaći prerađivači ne mogu da prodaju sopstvene zalihe.
- Neograničen uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda primorao je Udruženje prerađivača mlijeka Crne Gore da najavi obustavu otkupa mlijeka od domaćih proizvođača - navela je Despotović.&nbsp;
Podsjeća Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da je hrana strateški resurs koji utiče na ekonomsku sigurnost, političku moć i društvenu stabilnost.&nbsp;
- Očekujemo da Jokovićev resor ne saznaje iz novinskih članaka da postoje problemi u poljoprivredi, već da što prije izađu sa prijedlogom Agrobudžeta za 2026. godinu, koji će biti u skladu sa potrebama poljoprivrednika kako bi bili konkurentni na domaćem i inostranom tržištu - zaključila je Despotović.

Despotović: Jokovićev resor ćuti o protestu Poljoprivrednog klastera, očekujemo da ne saznaju iz novinskih članaka da postoje problemi u poljoprivredi

Politički montirane optužbe Specijalnog državnog tužilaštva - jedino se tako mogu objasniti konstrukcije i lažni narativi iz Naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića i još pet osoba. &nbsp; Detalji iz komunikacije Draga Spičanovića i Aleksandra Mijajlovića, vezani za belvederska dešavanja 5. septembra 2021. godine, otkrivaju da troje tužitelja koji potpisuju Naredbu - bez ikakvog činjeničnog osnova dovode u vezu komunikaciju Spičanovića sa tekstovima na CDM-u ili bilo kojem drugom mediju koji targetira Specijalno državno tužilaštvo. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251009191032_bd2471ba2a7b925182de85f4b7592143512c396c740af98e6b3d9a4cc4a9705a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251009191032_bd2471ba2a7b925182de85f4b7592143512c396c740af98e6b3d9a4cc4a9705a" data-rendition-name="original" width="850" height="605" loading="lazy" alt="KAKO SE ČITAJU PODACI: Zgrada Specijalnog državnog tužilaštva u Podgorici"> <figcaption>KAKO SE ČITAJU PODACI: Zgrada Specijalnog državnog tužilaštva u Podgorici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To se najbolje vidi iz poruke Draga Spičanovića upućene 5. oktobra 2021. godine Aleksandru Mijajloviću, tačno trideset dana od dešavanja na Belvederu i Cetinju prilikom nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Jaonikija Mićovića u Cetinjskom manastiru. &nbsp; Spičanović informiše koja je policija sredstva upotrijebila prema građanima koji su protestvovali. &nbsp; <h2>PODACI KOJI SE (NE)POKLAPAJU</h2> ,,Sad mi javljaju iz unutrašnje...Radili su izvještaj oko Cetinja...135 projektila su ispalili...95 patrona...i 40 ručnih bombi....Jedan hajduk iz PJP... Saznat ću ko je ... Najviše...On je gađao onoga u ulicu kad je sve završeno... &nbsp;Ali ne pričaj...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251009191032_8cde54a549b6e271309a81fd0c450f1c3ec19f719503d9f71bd96f640005ef8c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251009191032_8cde54a549b6e271309a81fd0c450f1c3ec19f719503d9f71bd96f640005ef8c" data-rendition-name="original" width="408" height="272" loading="lazy" alt="PREKOMJERNA UPOTREBA SILE: Detalj sa Cetinja 5. septembra 2021. godine"> <figcaption>PREKOMJERNA UPOTREBA SILE: Detalj sa Cetinja 5. septembra 2021. godine(Photo: FOTO: Stevo VASILJEVIĆ)</figcaption> </figure>  Na osnovu ove komunikacije, trojka specijalnih tužilaca zaključuje da je Spičanović odavao tajne podatke Mijajloviću koji su kasnije objavljeni na portalu CDM. U naredbi se i navodi naslov sa portala: ,,Sukobi policije i građana – bačene velike količine suzavca, Joanikije ustoličen u Cetinjskom manastiru, priveden Veljović”, za koji tekst se ističe da je bio krivičnog postupka na Cetinju. &nbsp; Ne navodi se kojeg i zbog čega, kao da ni sami tužioci nijesu znali. &nbsp;&nbsp; Pregledom pomenutog teksta konstatuje se da je riječ u stvari o vijestima u nizu objavljenim 5. septembra 2021. godine zaključno sa 6 sati i 30 minuta na portalu CDM. U tekstu koji se pominje u Naredbi za sprovođenje istrage - &nbsp;nema ni jednog jedinog podatka koji pominje Spičanović. &nbsp; Naprotiv, vijesti u nizu se završavaju sljedećom objavom. &nbsp;&nbsp; ,,6:30 Policija je bacila suzavac na građane u centru Cetinja i kod muzeja Kralja Nikole. Građani Crne Gore koji su cijelu noć bili na bariladama ne odustaju i poručuju da Joanikije ne može biti ustoličen u Cetinjskom manastiru i da njemu, kao u srpskom patrijarhu Porfiriju i njihovoj pratnji neće biti dozvoljen dolazak na Cetinje.” <h2>POGREŠNO ČITANJE</h2> Izvjesno je, dakle, da CDM nije objavio u tekstu ni jedan podatak o kojem Spičanović govori, niti je mogao da ih objavi jer je serijal vijesti u nizu završen ujutru u 6 sati i 30 minuta kada je Cetinje tek počelo da se zasipa suzavcem. Ne samo od policajaca na Dvorskom trgu već i sa obližnjeg brda. &nbsp; No, u Naredbi za sprovođenje istrage dalje se navode podaci iz Izvještaja Odjeljenja za unutrašnju kontrolu Uprave policije – sasvim drugačiji podaci u odnosu na one o kojima Spičanović govori. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251009191036_efb053f9da71d814c05bcb63230a467388d77fa6d1c518fd7a61693fba7f00e9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251009191036_efb053f9da71d814c05bcb63230a467388d77fa6d1c518fd7a61693fba7f00e9" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt=',,VAR SOBA" U VLADI CRNE GORE, 4. SEPTEMBAR 2021. GODINE: Nzakonito odlučivanje '> <figcaption>,,VAR SOBA" U VLADI CRNE GORE, 4. SEPTEMBAR 2021. GODINE: Nzakonito odlučivanje(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Potom se navode i podaci koji su kasnije, skoro godinu kasnije objavljeni i koji su mnogo gori po crnogorsku policiju i pokazuju da je prvobitno Vlada Zdravka Krivokapića pokšala da sakrije koliko je srestava nezakonito upotrijebljeno prema građanima 4. i 5. septembra 2021. &nbsp; ,,...5 septembra 2021. gdine upotrijebljeno je ukupno 202 sredstva prinude (od čega 151 hemijski metak – patron suzavca ispaljen iz hemijskih pušaka i pištolja, 25 rzčnih hemijskih bombi, 18 hemijskih bombi ili hemijskih metaka, 4 šok bombe i 4 spreja sa nadražujućim dejstvom.” Osim što U Naredbi konstatuju da je na Cetinju 5. septembra primijenjena znatno veća prinuda - ali i količina suzavca i drugih hemijskih sredstava nego što je to crnogorska policija htjela da prizna - specijalni tužioci dolaze do iznenađujućeg zaključka. &nbsp; <h2>PITANJA BEZ ODGOVORA</h2> Koji, sažeto rečeno, glasi: da je Spičanović odaavao službene tajne! Kako je to radio, citiraćemo detalj iz Naredbe: ,,tako što je Mijajloviću, kao organizatoru kriminalne grupe” odao podatke iz izvješataja Unutrašnje kontrole vezanih za upotrebu sile na Cetinju do kojih je došao posredstvom sebi bliskih, za sada neidentifikovanih policijskih službenika zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova”. &nbsp; Kako je Spičanović prenosio podatke iz policijskog izvještaja kada se brojke koje saopštava Mijajloviću ne poklapaju sa onima iz prvog, niti sa onima iz drugog izvještaja? &nbsp; To se ne može shvatiti iz Naredbe o sprovođenju istrage. &nbsp; Zašto se Mijajlović okrivljuje da je uređivao medij, u ovom slučaju CDM, kada taj portal nije 5. septembra, pa ni 5. oktobra objavio ni jedan podatak koji je Spičanović prenio Mihailoviću? &nbsp; Ali i da su podaci objvaljeni na CDM-u, Pobjedi, Analitici ili nekom od sedam medija koje SDT targetira, kako bi se moglo zvati to djelo ili kako bi se kvalifikovalo djelo i koji bi pravni osnov bio za djelovanje Specijalnog državnog tužilaštva? Od kada je objava neprijatnih pdoataka kažnjiva u Crnoj Gori? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251009191040_d948f59cf442c0d0f255ec510a8e5e425a4f5767823ac23408f85e11754c6d56.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251009191040_d948f59cf442c0d0f255ec510a8e5e425a4f5767823ac23408f85e11754c6d56" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="POLITIČKA UPOTREBA SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA: Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA UPOTREBA SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA: Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Mnogo je odgovora na koje niko od troje tužilaca – Miroslav Turković, Ivana Petrušić Vukašević i Jovan Vukotić – ne može, niti umije dati odgovor. Jasno je i zbog čega: Naredba o sprovođenju istrage je napravljena da bude politička batina Specijalnog tužilaštva koje se stavilo na raspolaganje dijelu parlamentarne većine u Crnoj Gori. Da se to radi uz saglasnost Vladimira Novovića, ne treba sumnjati.&nbsp; Ključno pitanje je - hoće li crnogorsko društvo ćutati na zloupotrebu državnih institucija?

Draško Đuranović

Siniša Adamović

Kako specijalni tužioci specijalno demantuju - sebe?!

Kršenje Zakona o šumama od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede se nastavlja, saopštila je poslanica DPS-a Aleksandra Despotović, podsjećajući da je izmjenama Zakona o šumama Vlada bila u obavezi da do 30. septembra 2025. godine osnuje privredno društvo za gazdovanje šumama.
- To što je septembar prošao, a preduzeće nije osnovano jasno pokazuje da Vlada Crne Gore i resorni ministar Vladimir Joković otvoreno, bez zazora i osjećaja odgovornosti, krše zakon - &nbsp;navela je Despotović.
Prema njenim riječima, Joković će vjerovatno i ovo grubo kršenje zakona pokušati da predstavi kao „nesporazum“, nudeći javnosti neko novo, samo njemu poznato „fleksibilno tumačenje zakonskih rokova“.
- Time što i nakon isteka zakonskog roka pompezno najavljuje da će preduzeće biti osnovano u narednim danima, ministar pokazuje da su za njega zakoni – pa čak i oni koje sam potpisuje – mrtvo slovo na papiru, te da je na djelu nedopustiva slobodna interpretacija jasno propisanih normi - &nbsp;ocijenila je Despotović.
Dodala je da, kako se javnost već uvjerila na brojnim primjerima, odgovornost u redovima aktuelne vlasti ne postoji, pa stoga ne očekuje da će Joković snositi bilo kakve posljedice.
- Jedini izlaz iz haosa u koji je Crna Gora uvučena zbog neznanja, nesposobnosti i nedobronamjernosti aktuelnih vlastodržaca, među kojima je i ministar Joković, jesu parlamentarni izbori, nakon kojih neće biti u prilici da obnaša funkciju kojoj očigledno nije dorastao, a zbog čega uništava jednu od najvažnijih strateških grana razvoja – crnogorsku poljoprivredu - zaključila je Despotović.

Despotović: Istekao rok za osnivanje privrednog društva za gazdovanje šumama, ministar Joković otvoreno krši zakon

Ministarka Vujović, dužna je da za svoje postupke odgovara Skupštini Crne Gore koja je birala i Odboru koji vrši nadzor njenoga rada, ukazale su u zajedničkom saopštenju Aleksandra Vuković Kuč, Zoja Bojanić Lalović i Aleksandra Despotović, poslanice DPS-a u Skupštini Crne Gore i članice Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport.
- Ministarka Vujović, kao i svi članovi i članice Vlade, prema Ustavu, koji za Demokrate i ne postoji, dužni su da za svoje postupke odgovaraju Skupštini Crne Gore i matičnom odboru. Ministarka Vujović je dužna, zbog građana Crne Gore, pa i onih koji glasaju za DPS, a to je mnogo veći broj od onih koji su se opredijelili da svoje povjerenje na izborima ukažu Demokratama, da odgovara Skupštini koja je birala i Odboru koji vrši nadzor njenoga rada- poručile su poslanice DPS-a.
Dodaju da je ministarka dužna, čak i u državi koja je obezdržavljena i institucionalno propala zbog partijskog zapošljavanja, nepotizma i kakistokratije, koju je uspostavila vlast od 2020. godine, da odgovara građanima Crne Gore u njihovom predstavništvu, dakle, u Skupštini Crne Gore.
Ističu da je, zbog svega čemu građani svjedoče, a tiče se odluka i rada iz nadležnosti ovoga ministarstva, dovoljno da ministarka, ako ima političkog morala, sama da ostavku.
- A pošto u kontekst nekakvih organizovanih grupa smještate i poslanice DPS-a, podsjećamo da one jesu, kao profesorice, organizovana prosvjetna i kulturna grupa, ali koja ni u snu ne želi da se dopisuju na način na koji to rade branitelji ministarke Vujović na skandaloznoj političkoj javi- poručilse iz poslanice.
Na kraju zaključuju da bi ministarka prvo trebalo da odgovori najbližim saradnicima koji napuštaju brod koji tone pod težinom njene neodgovornosti.

Poslanice DPS-a: Vujović, da ima političkog morala, podnijela bi ostavku

Setom zakona koje je Skupština Crne Gore usvojila krajem jula, a dio su procesa sveobuhvatne izborne reforme, definisane su nove kvote kojima je predviđeno da se na svakoj izbornoj listi mora naći 40 odsto žena. I vlast i opozicija, nakon izglasavanja izbornih zakona, predstavili su ovo rješenje kao značajan iskorak kojim se garantuje ne samo veća zastupljenost žena u politici, već i unapređenje njihovih prava i društvenog položaja.
<h2>Dobra novina koju ne treba nazivati istorijskom</h2>
Izvršna direktorica nevladine organizacije Crnogorski ženski lobi Aida Petrović za Antenu M ističe da je usvajanje zakona koji garantuje najmanje 40 odsto žena na izbornim listama svakako dobra novina koju, kako kaže, ne bi trebalo nazivati istorijskom čak i onda kada bi ta brojka bila 50 odsto.
- Jer je to nešto što pripada ženskoj populaciji kao većinskoj populaciji u Crnoj Gori (50,8 odsto) i na što imaju pravo da žene u parlamentu i javnom životu, predstavljaju žene - ukazuje sagovornica Antene M.
Mišljenja je da zakon jeste iskorak u pravcu veće zastupljenosti žena u javnom i političkom životu Crne Gore, a kako naglašava, nikako poklonjen od strane partija i muškog dijela populacije.
- Usudila bih se reći - na neki način iznuđen u okviru izborne reforme i slijeda onoga što je ispunjenje EU zahtjeva u pristupnim pregovorima u dijelu rodne ravnopravnosti - podvlači Petrović.
Kako pojašnjava, u društvu u kojem su rodna neravnopravnost i rodni stereotipi ukorijenjeni u opštoj kulturi, ekonomskim, socijalnim i političkim odnosima, zakonodavna &nbsp;intervencija postaje više nego neophodna.
- Uključivanje žena u procese donošenja odluka i rukovođenje, bilo u političkom, javnom ili privatnom sektoru, je i dalje veliki izazov. Očigledna rodna neravnopravnost &nbsp;koju itekako baštine u manjem ili većem obimu sve političke partije sprječava žene da pozitivno doprinesu društvenoj i političkoj zbilji u obimu u kojem one to mogu kvalitetno i odgovorno - ocjenjuje Petrović.
Kako ističe, da bi se poboljšao položaj žena i njihova prava i potrebe ispoštovale nije dovoljan jedan zakon, pa ni ovaj, već je, poručuje, potreban sistemski, odlučan odgovor na rodno zasnovano nasilje.
- Sporadične reakcije na pojedinačne slučajeve ne doprinose rješavanju problema rodne nejednakosti u Crnoj Gori. Za rodnu ravnopravnost važan proces je tzv. orodnjavanje zakonodavstva, odnosno integrisanje rodne perspektive u zakonodavstvo, prije svega u oblastima koje naznačava Konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije žena - podvlači Petrović.
<h2>Osim zakonskih mjera neophodni institucionalni i kulturni pomaci</h2>
Poslanica Demokratske partije socijalista i članica skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost Aleksandra Despotović za Antenu M napominje da je od obnove nezavisnosti 2006. godine primjenom i implementacijom određenih javnih politika u Crnoj Gori ostvaren značajan iskorak u dekonstrukciji patrijarhalnog modela društva.
- Zakonom iz 2011. godine uvedena je minimalna kvota od 30% za žene na izbornim listama. Prema podacima Interparlamentarne unije Crna Gora je rangirana na 108. mjestu (od 190 zemalja koje IPU redovno prati) po procentu žena u nacionalnom parlamentu - ističe Despotović.
Osim zakonskih mjera, ukazuje sagovornica Antene M, neophodni su i institucionalni i kulturni pomaci.
<h2>Nema govora da žene u politici mogu samostalno donositi odluke</h2>
Upitana da li je priča o kvotama samo proevropska mantra, ili će biti sprovedena od strane svih subjekata koji su izglasali navedene zakone, direktorica Crnogorskog ženskog lobija ističe da je veoma izazovno, teško i krajnje neizvjesno biti žena u politici u Crnoj Gori, jer, kako kaže, u dobrom dijelu zavisi od procjena i volje muških kolega.
- Što se dobro kamuflira kroz mušku priču, izjave i narative podrške ženama koji se plasiraju za javnost, dok je suština i istina drugačija, o kojoj žene u politici rijetko ili nikako ne govore,da bi sačuvale stečene pozicije i eventualno politički napredovala - izričita je Petrović.
Ukazuje da startne pozicije za ulazak u političku sferu i bavljenje istom nijesu jednake za muškarce i žene.
- Nemaju žene iste šanse kao muškarci, zbog političkog stava da je politika “muški posao, prljava sfera“ i da je ženi više namijenjena sfera privatnoga i porodičnoga života - podvlači sagovornica Antene M.
Naglašava da će kvote biti sprovedene u mjeri u kojoj odgovara svakoj političkoj partiji ponaosob, ili do tz.”staklenog plafona“ za žene u politici, nevidljive linije do koje mogu da napreduju u političkom životu pod uslovom da isključivo zastupaju političke i muške stavove partije koja je delegira za neku važnu funkciju.
- Za sada nema ni govora da žene u politici na mjestima odlučivanja u potpunosti mogu same donositi odluke i zastupati i zagovarati potrebe i prava većinske ženske populacije, posebno ne feminističko aktivističke ideje, stavove, programe - kategorična je Petrović.
<h2>Žene moraju učestvovati u političkim procesima i imati stvarni uticaj</h2>
Despotović ukazuje da je potrebno da kvote ne budu samo formalne kvantitativne mjere, već da žene stvarno učestvuju u političkim procesima i imaju uticaj.
- Da bi kvota bila rezultativna, neophodno je da bude praćena stvarnim mehanizmima - naglašava sagovornica Antene M.
Poručuje da se bez društvene i institucionalne podrške ne mogu događati suštinske promjene.
- Da li će svi subjekti koji su glasali za Zakon biti dosljedni u sprovođenju istog pokazaće naredni vremenski period. Ono što mogu da kažem, jeste da politički subjekt kome ja pripadam, a to je Demokratska Partija Socijalista će poštovati zakonske okvire, jer treba naglasiti da su značajna zakonska rješenja po ovom pitanju &nbsp;donesena u periodu kada je DPS vršio vlast sa koalicionim partnerima - podvlači Despotović.
<h2>Broj poslanica pokazatelj da su žene nevidljive</h2>
Petrović ukazuje da je trenutni broj poslanica u Parlamentu upravo pokazatelj da ih muške kolege - političari ne vide kao političke partnerke i ravnopravne njima, već, kako kaže, ispunjavaju kvote i to nepotpuno i nedovoljno, tek da zadovolje dio zahtjeva koji su stavljeni pred partijama kroz nacionalno ili EU zakonodavstvo u ovoj oblasti.
- Broj žena naglo postaje vidljiv i prioritetan u izbornim kampanjama zbog njihovog obimnog rada u partijskom i terenskom izbornom okruženju. Ukoliko partije pokažu istinsku volju da broj žena shodno novom zakonu bude optimalan, partijski predstavnici i njihovi organi poradiće na obezbjeđivanju permanentne edukacije za žene u politici i &nbsp;povećanju njihovog kvalitetnog djelovanja u političkoj i javnoj sferi i mjestima odlučivanja. Svaka partija ima svoje ženske klubove kojima se iz budžeta opredjeljuju sredstva koja se mogu opredijeliti i za edukacije a ne zloupotrebu i nenamjensko trošenje kako je često bio slučaj do sada - kategorična je Petrović.
<h2>Kvote nastavak temelja za evropski put Crne Gore</h2>
Poslanica DPS-a ocjenjuje da uvođenje kvote od 40% za manje zastupljeni pol predstavlja samo nastavak politike koja je postavila temelje evropskog puta Crne Gore.
- Važno je istaći da su nakon obnove nezavisnosti uspostavljeni pravni okviri za promociju i zaštitu ženskih &nbsp;prava. Usvajanjem Ustava, Zakona o rodnoj ravnopravnosti i Zakona o zaštitniku ljudskih prava 2007. godine, kao i Zakona o zabrani diskriminacije 2011. godine, Crna Gora je uspostavila zakonodavni okvir za sprovođenje rodne ravnopravnosti i stvorila osnov za promociju i zaštitu ženskih ljudskih prava - podsjeća Despotović.
Kako dodaje, Strategije za unapređenje rodne ravnopravnosti, kao što su Nacionalna strategija za rodnu ravnopravnost 2017-2021 i 2023-2027, &nbsp;predviđele su &nbsp;mjere za povećanje učešća žena u odlučivanju.
- Upotreba rodno senzitivnog jezika važan je dio borbe za rodnu ravnopravnost, jer je jezik odraz stavova i ponašanja pojedinaca i društva u cjelini, a izbor riječi indikator postojanja stereotipa i rodnih uloga. Od 2015. godine u upotrebi je rodno senzitivni jezik i Crna Gora je na ovaj način postala lider u promociji novih vrijednosti - naglašava sagovornica Antene M.
<h2>Žene su potencijal razvoja crnogorskog društva</h2>
Poslanicu DPS-a upitali su i da li političke partije imaju dovoljno kvalifikovanih žena da bi ispunile predviđene kvote.
- Odgovor na ovo pitanje može se naći u sljedećim podacima: Prema posljednjem Popisu stanovništva žene u ukupnom broju stanovnika učestvuju sa 50.8%. Od ukupnog broja diplomiranih 2023. godine &nbsp;61,8% je ženskog, a 38,2% muškog pola. Magistarske / master studije u toku 2023. godine završilo je 70,2% ženskog, a 29,8% studenata muškog pola, a doktorske studije 66% žene, a &nbsp;33% muškarci - ukazuje Despotović.
Dakle, kako poručuje, žene su potencijal razvoja crnogorskog društva, &nbsp;i s tim u vezi, da žene ne bi ostale samo potencijal, već ključni faktor i stub razvoja društva Crna Gora ima jedinstvenu šansu da u procesu evropskih integracija učini još jedan važan iskorak i na izbornim listama uključi 40% mjesta za &nbsp;žene.
- Usklađivanje zakonodavstva sa EU standardima može biti katalizator za promjene. Takođe, napominjem da samo kroz politiku koja ravnopravno uključuje sve građane - i žene i muškarce, moguće je ostvariti pravedan i održiv razvoj - podvlači Despotović.
<h2>Politika se i dalje smatra muškim domenom</h2>
Upitana postoji li stvarna volja političkih partija za ispunjenjem ove reformske obaveze, Petrović ističe da se politika i dalje smatra domenom koji je namijenjen muškarcima.
- I to je &nbsp;činjenica koja pokazuje da političke stranke nijesu učinile ništa više na ravnopravnoj zastupljenosti polova od onoga što propisuje zakon. Žene su izostavljene iz svih glavnih političkih procesa, i samostalnog odlučivanja bez uticaja partija i njihovih muških predstavnika uključujući i &nbsp;izgradnju mira i bezbjednosti - naglašava sagovornica Antene M.
Kako dodaje, Rezolucija Savjeta bezbjednosti “Žene, mir i bezbjednost” koju je Crna Gora potpisala i ratifikovala skoro da je zaboravljena kao i Istanbulska konvencija, osim kada treba ispuniti agende budućih strategija i planova koje su, ističe, više spisak lijepih želja nego realnih ostvarenja.
- Politička volja nije ona koja se navodno iskazuje u javnom diskursu, nije plod iskrene emancipatorske i edukativne uloge političara, već puko zadovoljavanje zahtjeva prije svega EU - izričita je Petrović.
Kako naglašava, kakva je politička volja muških političara prema ženama političarkama najbolje govori činjenica da jedan dio uglavnom ćuti ili selektivno i šturo reaguje, dok drugi proizvodi govor mržnje, seksizma i mizoginije i u samom parlamentu.
<h2>Test za partije koje žele Crnu Goru u EU</h2>
Despotović ocjenjuje da će političke partije u narednom periodu pokazati koliko su spremne &nbsp;za ispunjavanje zakonskih odredbi.
- To može biti i dobar test koji će pokazati koje su to partije koje istinski žele Crnu Goru u EU, a koje partije to žele samo u narativu. Ono što znam jeste da će, DPS kao pojedinačno najjači politički subjekt i subjekt koji je postavio platformu za ulazak Crne Gore u EU, snažno raditi na ispunjavanju preuzetih zakonskih obaveza, koje ubrzavaju put Crne Gore u EU. DPS je partija koja baštini demokratske ideje i koja je na posljednjim izborima u Glavnom gradu na listi koja ju je predstavljala imala 50% žena. DPS je osvoio 30% glasova u Podgorici - napominje Despotović.
<h2>Osnaživanje žena kroz permanentnu edukaciju</h2>
Petrović kao jednu od ključnih preporuka za povećanje zastupljenosti žena u politici navodi osnaživanje žena kroz permanentne nacionalne i međunarodne edukativno informativne sesije.
- Političke stranke imaju odlučujuću ulogu u povećanju učešća žena u politici, a time i promovisanju demokratskih vrijednosti. Uključivanje žena u politiku i donošenje odluka i njihovo postavljanje na rukovodeće položaje u velikoj mjeri zavisi od političkih stranaka i odražava položaj žena u njima - naglašava naša sagovornica.
Neophodno je, kaže, posvetiti posebnu pažnju rodnim pitanjima i uložiti dodatan napor na promovisanju i unapređenju rodne ravnopravnosti.
- Diskriminatorski i uvredljiv jezik prema ženama u Skupštini treba osuditi. Sankcionisanje u skladu sa važećim zakonskim okvirom i poslanici moraju preuzeti odgovornost za borbu protiv kulture upotrebe uvredljivog i diskriminatorskog jezika - poručuje Petrović. &nbsp;
Crna Gora je, napominje naša sagovornica, usvojila zakon koji garantuje najmanje 40% žena na izbornim listama !
- Do usvajanja ovakvog zakona nije došlo “ad hoc” već se do takvog rezultata došlo predanim, upornim i dvodecenijskim hrabrim i vizionarskim radom žena u aktivističkom, političkom i društvenom miljeu, svih onih koje su imale snage i volje da podstiču i ohrabruju učešće žena u političkom i javnom životu Crne Gore i da i same budu učesnice tih zahtjevnih i teških procesa - pojašnjava Petrović.
Podsjećanja radi, Petrović napominje da su prvi programi edukativno informativnog osnaživanja žena za politički i javni život započeti prije 23 godine, tačnije 2002 godine i trajali do 2009, kroz trening programe “ŽENE TO MOGU” po uzoru na programe koje je osmislila ženska sekcija norveške Laburističke stranke i koji su se tada sprovodili u 25 zemalja širom svijeta.
- Cilj ovog programa bio je povećanje društveno angažovanih žena u političkom i javnom životu Crne Gore kao i veća zastupljenost žena na mjestima odlučivanja i rukovodećim položajima. Nakon prvih programa, edukativnih seminara “ŽENE TO MOGU “ slijedili su programi za osnaživanje mladih žena koje su u političkom i javnom životu tek zakoračile - “MLADE ŽENE TO MOGU". Prethodno edukovane trenerice ovih programa bile su iz svih tadašnjih partija jednako kao što su i učesnice seminara bile iz svih političkih partija - podsjeća Petrović.
Prije 23 godine, kaže, &nbsp;najblaže rečeno bilo je vrlo izazovno, da se na jednom treningu od 2-3 dana nađu žene različitih stavova, pogleda na rodnu perspektivu i većem učešću žena u svim sferama političkog i javnog angažmana.
- Mnoge žene su tada “grčevito” branile stavove svojih partija, ne smatrajući da i one zaslužuju javni angažman i da je to njihovo pravo jednako kao i muškaraca , tim prije što žene čine više od polovine svjetske populacije. Organizacije koje su tada sprovodile ove pionirske programe osnaživanja i edukacije žena iz političkih partija bile su :Ženska akcija, Crnogorski ženski lobi i Ženski forum - zaključuje Petrović.
<h2>Kvota nije cilj sama po sebi</h2>
Da bi se na pravi način shvatio donešeni Zakon, Despotović ukazuje da je važno napomenuti da kvota nije cilj sama po sebi, već je alat za ulazak u politiku onih kojima je do sada taj pristup bio otežan.
- Muškarci i žene zajedno donose raznovrsnije odluke, a ravnopravnost se ne gradi protiv nekoga već se gradi za sve građane. Jako je važno stvarati ambijent u kome će politički dijalog biti zasnovan na argumentima, a ne na rodnim predrasudama. Muškarci i žene u politici nijesu protivnici, već partneri - naglašava poslanica DPS-a.
Poručuje da samo zajedno možemo graditi Crnu Goru u kojoj svako ima glas i mogućnost da učestvuje u odlučivanju.
- Odbor za rodnu ravnopravnost će i dalje raditi na afirmaciji učešća žena u politici i kreiranju ambijenta u kome udruženi napori žena i muškaraca, predstavljaju temelj za izgradnju društva jednakih šansi. Rodna ravnopravnost u izbornim procesima predstavlja jedan od ključnih indikatora demokratskog razvoja i socijalne pravde u svim savremenim državama - zaključuje Despotović.

Petrović: Kvote nedovoljne ako izostaje sistemski odgovor na rodno zasnovano nasilje; Despotović: Bez društvene i institucionalne podrške nema suštinskih promjena

Za više od 1.400 dana rata u Ukrajini dvije ličnosti ostale su ključne – predsjednici Volodimir Zelenski i Vladimir Putin. Odluke koje su donosili, stilovi upravljanja i njihov položaj na međunarodnoj sceni u velikoj mjeri oblikovali su sukob koji danas navršava četiri godine i ulazi u petu.
Rat koji traje četiri pune godine, duže nego što je trajao sukob između nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza, koji se u Rusiji naziva Veliki otadžbinski rat, promijenio je ne samo dvije države, već i njihove lidere. Sky News je objavio analizu o tome u kojem pravcu su se razvijale ove dvije političke figure.
<h2>Volodimir Zelenski</h2>
Predsjednik Ukrajine u protekle četiri godine prošao je kroz jednu od najdramatičnijih transformacija među savremenim liderima. Od relativno neiskusnog predsjednika postao je simbol otpora i prkosa.
Iako je njegov uspon od glumca i komičara do predsjednika bio iznenađujući, Zelenski se brzo prilagodio ulozi državnika, makar kada je riječ o javnom nastupu.
Fotografije ukrajinskog predsjednika prije rata, kada je nosio odijela i bio uredno obrijan, danas djeluju gotovo dječački u poređenju sa „očvrsnulim“ ratnim liderom iz 2026. godine.
Zelenski je tokom posljednje četiri godine rijetko viđan u nečemu drugom osim u vojnoj odjeći, što je izazvalo negodovanje Donalda Trampa prilikom njegovog boravka u Bijeloj kući prošle godine.
<h2>Zelenski kod kuće</h2>
Ruska invazija 24. februara 2022. godine doprinijela je rastu podrške i povjerenja u Zelenskog, jer su se građani Ukrajine okupili oko njega kao lidera.
Njegova odluka da ostane u Kijevu i vodi državu iz glavnog grada, uprkos ponuđenoj evakuaciji, postala je simbol otpora.
„Borba je ovdje. Potrebna mi je municija, a ne prevoz“, navodno je rekao američkim zvaničnicima dok su se ruske snage približavale Kijevu.
Od tada je postao ključni faktor ujedinjenja, redovno se obraćajući građanima putem video-poruka i posjećujući vojnike na liniji fronta.
Međutim, produženi rat, ekonomski problemi, zamor stanovništva i političke kontroverze, uključujući i visoku korupciju u pojedinim sektorima, uticali su na postepeni pad njegovog rejtinga, iako ga i dalje podržava većina građana.
<h2>Zelenski u inostranstvu</h2>
Od 2022. godine njegov međunarodni status značajno je porastao. Postao je lice diplomatskih napora za obezbjeđivanje pomoći Ukrajini, obraćajući se parlamentima i liderima širom svijeta.
Rat je predstavio kao dio šire borbe između demokratije i autokratije, pozicionirajući Ukrajinu kao branioca evropskih i zapadnih vrijednosti.
Tokom četiri godine uspio je da obezbijedi finansijsku i vojnu podršku, te da očuva odnose sa ključnim saveznicima, uključujući i Sjedinjene Američke Države, uprkos tenzijama nakon susreta u Bijeloj kući.
U Evropi se, međutim, i dalje postavlja pitanje njegove sposobnosti da se izbori sa korupcijom. U Rusiji je njegova reputacija izrazito negativna, dok je u većem dijelu svijeta uglavnom pozitivna.
<h2>Zelenski kao čovjek</h2>
Rat je uticao i na njegov lični život. Porodica je na početku sukoba evakuisana na tajnu lokaciju.
Prema riječima prve dame Olene Zelenske, predsjednik danas više cijeni jednostavne stvari, poput porodične komunikacije.
„Poslati mu fotografiju sina ili ispričati šta je ćerka rekla, sada sve to na njega utiče vrlo emotivno“, kazala je ona 2023. godine.
<h2>Najveći gubici od Drugog svjetskog rata</h2>
Prema podacima objavljenim na sajtu EU, Rusija je do sada imala oko 1,2 miliona žrtava (poginulih, ranjenih i nestalih). Procjenjuje se da je od 2022. godine izgubila 325 hiljada ljudi, što predstavlja najveći gubitak jedne države od Drugog svjetskog rata.
Analize pokazuju da su ruski gubici veći od ukrajinskih u odnosu 2,5:1.
BBC je potvrdio imena blizu 160.000 poginulih ruskih boraca.
Zelenski je početkom februara saopštio da je poginulo 55.000 ukrajinskih vojnika, dok je 70.000 ljudi, uključujući vojnike i civile, nestalo.
Od početka rata uništeno je 29 ruskih ratnih brodova i 360 borbenih aviona.
Evropska unija usvojila je 19 paketa sankcija protiv Rusije, a pomoć Ukrajini iznosila je 194,9 milijardi eura, od čega je skoro 70 milijardi vojna pomoć.
<h2>Vladimir Putin</h2>
Iako se u Moskvi očekivalo da Ukrajina kapitulira za nekoliko dana, rat je produžen na četiri godine i ulazi u petu.
Međunarodni položaj Vladimira Putina znatno je pogoršan i stekao je reputaciju izolovanog lidera.
<h2>Putin kod kuće</h2>
Zvanično, njegova popularnost ostaje visoka, održavana državnom propagandom, represijom nad protivnicima i mobilizacijom.
Od početka invazije rejting mu je naglo porastao, a patriotizam ojačao.
Međutim, sankcije, mobilizacija i rast cijena utiču na svakodnevni život građana, iako zvanični podaci govore o otpornosti ruske ekonomije.
Opozicija je kriminalizovana, nezavisni mediji su ugašeni ili podvrgnuti strogim zakonima, a kritika rata može dovesti do zatvorske kazne.
<h2>Putin u inostranstvu</h2>
Van Rusije njegova reputacija je značajno oslabila. Invazija je dovela do političke izolacije i prekida odnosa sa brojnim zapadnim državama.
Kremlj je odgovorio jačanjem veza sa saveznicima poput Sjeverne Koreje i Kine.
Odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama doživjeli su promjene nakon povratka Donalda Trampa, uključujući telefonske razgovore i susret na Aljasci.
<h2>Putin kao čovjek</h2>
Tokom konferencije za medije krajem 2024. godine, Putin je rekao da ga je rat promijenio, da se manje šali i gotovo više ne smije.
Istakao je da njegova sreća neće biti potpuna dok se svi ruski vojnici ne vrate kući.
Od početka rata rjeđe se pojavljuje u javnosti, manje putuje i ima manje spontanih susreta sa građanima nego ranije.

Kako su četiri godine rata promijenile Putina i Zelenskog

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp održaće danas prvi govor o stanju nacije u svom drugom mandatu. Prioriteti administracije republikanskog predsjednika u velikoj mjeri su usmjereni na ekonomiju, imigraciju, kriminal, energiju i nacionalnu bezbjednost.
Tramp je proteklu godinu proveo hvaleći se svojim postignućima i ismijavajući učinak svog prethodnika, bivšeg predsjednika Džo Bajden. Međutim, dobar dio tih tvrdnji zasniva se na netačnim i obmanjujućim navodima, od kojih se mnogi vrlo vjerovatno mogu očekivati i u obraćanju naciji, prenosi Klix.
Donosimo pregled nekih od netačnih i obmanjujućih izjava koje je Tramp iznosio na nedavnim javnim nastupima.
Tramp često govori da su Sjedinjene Američke Države sada „najvrelija zemlja bilo gdje u svijetu“ nakon godina kao „mrtva zemlja“. Ipak, američka ekonomija nikako nije bila „mrtva“ kada se Trump prošle godine vratio u Bijelu kuću. U drugom mandatu uglavnom bilježi solidne rezultate – nakon što je imala klimav početak.
Tokom 2024. godine, posljednje godine Bajdenovog predsjedničkog mandata, američki bruto domaći proizvod porastao je za 2,8 odsto, prilagođeno za inflaciju, brže nego u bilo kojoj bogatoj zemlji na svijetu osim Španije. BDP je takođe bilježio zdrav rast od 2021. do 2023. godine.
BDP se smanjio prvi put nakon tri godine u prvom kvartalu 2025. Rast se potom oporavio u drugoj polovini godine, ali je ponovo usporio u četvrtom kvartalu. Godišnji rast BDP-a u 2025. iznosio je 2,2 odsto.
Ključni pokazatelj inflacije u januaru je pao na gotovo petogodišnji minimum. Ipak, prema pokazatelju koji preferiraju Federalne rezerve, inflacija je i dalje povišena, jer cijene roba poput namještaja, odjeće i namirnica rastu.
Kompanije su takođe snažno usporile zapošljavanje. Poslodavci su u 2025. otvorili svega 181.000 novih radnih mjesta, što je najmanje, izvan perioda recesije, još od 2002. godine. Ekonomisti za to okrivljuju niz faktora: neizvjesnost izazvana carinama i vještačkom inteligencijom vjerovatno je navela brojne firme da odgode zapošljavanje, a mnoge su nakon pandemije zapošljavale izuzetno agresivno i sada su odlučile da privremeno odustanu od otvaranja novih pozicija.
Američko berzansko tržište bilo je uspješno prošle godine, ali je ipak zaostalo za mnogim stranim berzama. Referentni indeks S&amp;P 500 porastao je 17 odsto, što je solidan rast, ali ispod skoka od 71 odsto u Južnoj Koreji, 29 odsto u Hong Kongu, 26 odsto u Japanu, 22 odsto u Njemačkoj i 21 odsto u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Trump je više puta tvrdio da su SAD osigurale i do 18 biliona dolara investicija, ali nije ponudio dokaze za tako visok iznos. Čini se da je ta brojka preuveličana, vrlo spekulativna ili oboje.
Veb-stranica Bijele kuće navodi znatno manji iznos, 9,6 biliona dolara, a čini se da su u tu cifru uračunate i pojedine investicione obaveze preuzete za vrijeme Bidenove administracije.
Studija objavljena u januaru dovela je u pitanje hoće li se više od 5 biliona dolara investicionih obaveza koje su prošle godine najavili mnogi od najvećih američkih trgovinskih partnera uopšte realizovati i na koji način bi taj novac bio potrošen ako se investicije zaista ostvare.
Ključni segment Trampove agende jeste ograničavanje ilegalne imigracije, iako predsjednik često poseže za netačnim navodima kako bi potkrijepio svoje argumente.
Na primjer, Tramp je više puta tvrdio da je priliv imigranata doveo do masovnog porasta kriminala. Iako statistike Federal Bureau of Investigation ne razdvajaju krivična djela po imigracionom statusu počinioca, ne postoje dokazi o skoku kriminala koji bi se mogao pripisati migrantima, ni duž američko-meksičke granice ni u gradovima s najvećim prilivom migranata, poput New Yorka. Studije su pokazale da ljudi koji žive u SAD-u bez regulisanog statusa imaju manju vjerovatnoću da budu uhapšeni zbog nasilnih, narkotičkih i imovinskih krivičnih djela nego Amerikanci rođeni u SAD-u.
Predsjednik takođe često pominje više od 300.000 navodno nestale djece migranata. Time pogrešno predstavlja nalaze izvještaja Kancelarije inspektora generalnog Ministarstva domovinske bezbjednosti iz avgusta 2024. U tom izvještaju se kritikuje agencija za imigraciju i carinu (ICE) zbog toga što nije dosljedno pratila „lokaciju i status maloljetnih migranata bez pratnje“ nakon što budu pušteni iz federalnog starateljstva.
Trump u kontinuitetu hvali ugalj kao idealan izvor energije, nazivajući ga „predivni, čisti ugalj“. Proizvodnja uglja danas jeste čišća nego što je bila istorijski, ali to ne znači da je ugalj čist energent.
Emisije ugljen-dioksida, gasa koji zagrijava planetu, iz industrije uglja smanjile su se u proteklih 30 godina, prema podacima Američke administracije za energetske informacije. Ipak, istraživanja pod okriljem Ujedinjene nacije pokazuju da se globalna proizvodnja uglja i dalje mora naglo smanjivati kako bi se efikasno odgovorilo na klimatske promjene.
Pored ugljen-dioksida, sagorijevanje uglja oslobađa i sumpor-dioksid i okside azota, koji doprinose kiselim kišama, smogu i respiratornim oboljenjima, navodi ista agencija.
Predsjednik redovno omalovažava i energiju vjetra, tvrdeći da je skupa i da vjetroturbine ubijaju ptice.
Međutim, vjetroelektrane na kopnu jedan su od najjeftinijih izvora proizvodnje električne energije. Prema julskim procjenama Administracije za energetske informacije, očekuje se da će nove vjetrofarme proizvoditi struju po cijeni od oko 30 dolara po megavatsatu.
Vjetroturbine, kao i svaka infrastruktura, mogu predstavljati rizik za ptice. Ipak, Nacionalno udruženje Audubon, koje se bavi zaštitom ptica, smatra da se ti rizici mogu upravljanjem ublažiti, dok klimatske promjene predstavljaju daleko veću prijetnju.
Uoči izbora za Kongres 2026. godine, Trump je počeo da ponavlja tvrdnju da je on pobjednik predsjedničkih izbora 2020. godine.
Ta tvrdnja je otvorena laž koja je više puta demantovana – izbori 2020. nijesu pokradeni.
Bidenova pobjeda potvrđena je ponovnim prebrojavanjima, revizijama i dodatnim provjerama u ključnim saveznim državama u kojima je Tramp osporavao svoj poraz 2020. godine. On i njegovi saveznici izgubili su desetine sudskih sporova vezanih za izbore, a i njegov tadašnji ministar pravde kazao je da nije bilo široko rasprostranjene izborne prevare koja bi mogla promijeniti rezultat.
Biden je osvojio 306 elektorskih glasova naspram 232 za Trumpa. Ujedno je dobio više od sedam miliona glasova više od Trampa u ukupnom broju izašlih birača.
Tramp se takođe hvali da je njegova pobjeda 2024. bila „ubjedljiva“. Međutim, njegova razlika u odnosu na protivničku kandidatkinju nije bila onoliko velika koliko je predstavlja.
Osvojio je 312 elektorskih glasova naspram 226, uključujući svih sedam ključnih „swing“ država, prema podacima Federalne izborne komisije. Ipak, razlika u broju glasova birača bila je znatno manja: Tramp je osvojio 49,8 odsto glasova, odnosno 77.302.580 glasova, dok je demokratska kandidatkinja Kamala Harris dobila 75.017.613 glasova, odnosno 48,32 odsto.
Tramp sebi pripisuje zasluge za značajan pad nasilnog kriminala tokom 2025. godine, tvrdeći da je stopa ubistava u SAD-u pala na najniži nivo u posljednjih 125 godina. Ta tvrdnja je, ipak, djelimično obmanjujuća. Kriminal je već nekoliko godina bio u padu.
Studija objavljena u januaru od strane Nezavisnog vijeća za krivičnu pravdu, koje je prikupilo podatke o ubistvima iz 35 američkih gradova, pokazala je pad stope ubistava za 21 odsto u periodu od 2024. do 2025. godine.
U izvještaju se navodi da postoji velika vjerovatnoća da će, kada Federal Bureau of Investigation kasnije ove godine objavi sveobuhvatne podatke za jurisdikcije svih veličina, ukupna stopa ubistava u SAD-u u 2025. pasti na oko 4,0 na 100.000 stanovnika. To bi bila najniža stopa ikada zabilježena u podacima organa za sprovođenje zakona ili javnog zdravstva još od 1900. godine.
Izvještaji FBI-ja za 2023. i 2024. godinu već bilježe značajno smanjenje nasilnog kriminala.
Kriminal je snažno porastao tokom pandemije koronavirusa, pri čemu je broj ubistava u 2020. skočio za gotovo 30 odsto u odnosu na prethodnu godinu, što je bio najveći jednogodišnji rast otkako FBI vodi evidencije. Međutim, nasilni kriminal se oko 2022. vratio blizu nivoa prije pandemije, kada je predsjednik bio Biden.
Porast nasilnog kriminala tokom pandemije izbjegavao je jednostavna objašnjenja, a stručnjaci slično navode da ni istorijski pad nasilja prošle godine nema jasno objašnjenje, uprkos tome što su izabrani zvaničnici na svim nivoima – i demokratskim i republikanskim – žurili da sebi pripišu zasluge.
Jedan od Trampovih najčešćih motiva u govoru jeste tvrdnja da je „riješio“ osam ratova, statistika koja je u velikoj mjeri preuveličana. Iako je pomagao u posredovanju u odnosima između pojedinih država, njegov uticaj nije tako jasan kao što tvrdi.
Sukobi koje Tramp ubraja među one koje je navodno riješio jesu oni između Izraela i Hamasa, Izraela i Irana, Egipta i Etiopije, Indije i Pakistana, Srbije i Kosova, Ruande i Demokratske Republike Kongo, Armenije i Azerbejdžana, te Kambodže i Tajlanda.

Tramp će danas održati prvi govor o stanju nacije

Grupa mještana Botuna i Zete okupila se jutros u blizini kapije gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, protestujući protiv njegove izgradnje, dok je na terenu pojačano prisustvo policije koja građanima preporučuje alternativne pravce kretanja.
Kako pišu Vijesti, mještani su zaustavili nekoliko vozila, a policija sugeriše građanima da ne koriste dionicu mjesnog puta pored postrojenja. Prema nezvaničnim informacijama, saobraćaj nije zvanično obustavljen, već se vozačima nudi alternativni pravac, dok kroz Botun mogu proći na sopstvenu odgovornost.
Mještani koji protestuju propuštaju autobuse.
Mještanin zetskog naselja Srpska, Bojan Terzić, kazao je da su u prethodnom periodu pokušali da se institucionalnim putem, kroz prijave nadležnim inspekcijama, izbore za svoja prava.
On tvrdi da se na lokaciji ponovo otkopava otpad koji je, kako navodi, tokom rada Kombinata aluminijuma bio zakopan, te da je riječ o kancerogenim anodama.
Terzić je naveo da je cilj blokade sprječavanje dolaska radnika na gradilište.
– I danas će donosioci odluka dobiti prijave u vezi sa ovim otpadom. Odustati nećemo – poručio je Terzić, naglašavajući da je „ovo naša teritorija – teritorija Opštine Zeta“.
On je dodao da očekuju ostavku gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića.
Terzić je kazao i da mještani Botuna i Zete imaju podršku predsjednika Opštine Zeta Mihaila Asanovića, kao i lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića.

Mještani Botuna i Zete blokirali prilaz gradilištu postrojenja, pojačano prisustvo policije

Sedamdeset prva sjednica Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore biće održana danas sa početkom u 11 časova, a članovi Odbora razmatraće više kadrovskih i programskih pitanja.
Na dnevnom redu je Predlog za imenovanje savjetnice predsjednika Skupštine Crne Gore, kao i Nacrt izvještaja o radu Administrativnog odbora za 2025. godinu i Nacrt plana rada za 2026. godinu.
Odbor će razmotriti i obavještenje o sprovedenom postupku izbora predsjednika i članova Centralne izborne komisije po Drugom javnom konkursu za izbor predsjednika i četiri člana CIK-a, kao i tekuća pitanja.

Tag: aleksandra-despotovic