Poslanice Demokratske partije socijalista (DPS) saopštile su danas da bijednici i kukavice za tastaturom prijete odbornici DPS-a u Bijelom Polju Elzi Numanović, te pozvale su nadležne da hitno reaguju i zaštite odbornicu DPS-a.
- Sramotni, bijedni i jadni napadi na Elzu Numanović, odbornicu DPS-a u Bijelom Polju, odraz su istine da se Crna Gora danas ne nalazi samo u političkoj, već i u dubokoj moralnoj krizi. Upućivati prijetnje jednoj prosvjetnoj radnici i političarki, zbog javno izrečenog stava povodom toga što je crnogorska javnost bila u prilici da čuje četničke pjesme u izvedbi direktora bjelopoljske škole, je kukavički čin onih koji su jaki samo za tastaturom. Zato pozivamo nadležne organe da hitno počnu da rade svoj posao, da identifikuju one, koji u ime i za račun nazadnih, nakaradnih, retrogradnih politika šire mržnju i pokušavaju da siju strah putem društvenih mreža, te da preduzmu sve mjere da se Elza i sve druge Elze u crnogorskoj politici ne osjećaju nebezbjedno i nesigurno kad god odluče da progovore o anomalijama i devijacijama u oslobođenoj posttridesetoavgustovskoj Crnoj Gori - istaknuto je u saopštenju poslanica DPS-a Aleksandre Vuković Kuč, Zoje Bojanić Lalović, Aleksandre Despotović, Nele Savković Vukčević i Sonje Popović.
U saopštenju se dodaje da "u vremenu kad svjedočimo pokušajima povampirenja četništva i neskrivenih pokušaja istorijskog revizionizma, moralna je, a ako hoćete baš i patriotska obaveza, biti Elza koja se hrabro i dostojanstvo suprotstavlja i pojedincima i politikama koje ratne zločince slave kao heroje".
- U krajnjem, stojimo uz Elzu Numanović, ženu koja se nepokolebljivo bori za opstanak antifašističke Crne Gore i koja ne da, onima koji zarad fotelja naprasno obukoše evropske dresove, da đeci ove države ukradu evropsku budućnost - poručile su poslanice DPS-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Poslanice DPS-a: Bijednici i kukavice za tastaturom prijete Numanović, nadležni da hitno reaguju

Crnogorski građani svakodnevno uživo slušaju šovinističke, hegemonističke i morbidne gadosti u ovakvim i sličnim televizijskim formatima, a da državi to ne predstavlja problem - kazao je politički direktor Demokratske partije socijalista i poslanik u Skupštini Crne Gore Mihailo Anđušić komentarišući isječak sa Televizije Pink u kom gošća govori da ne može da percepira da je Crna Gora druga država, već je to za nju Srbija.
- To je mala država koja nema ni 600.000 stanovnika i kao takva ne može da opstane, a oni se ponašaju kao firma. Niste sposobni da budete država. Vi ste Srbija, vi morate biti i ostati.. To je Srbija za mene, možda u ovom trenutku nije pod tim granicama, ali biće sjutra koliko je - navela je ona.
Anđušić je, tagujući profil Agencije za audiovizuelne medijske usluge, pitao da li bi ovo trebalo da bude u redu.
- Zahtijevam zvaničan stav po pitanju ovog sadržaja, kao i adekvatnu reakciju - poručio je Anđušić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiki_andjusic%2Fstatus%2F2011781311850057853%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Anđušić o izjavi gošće na Pinku: Crnogorski građani svakodnevno uživo slušaju šovinističke gadosti, a da državi to ne predstavlja problem

Opština Nikšić je, reagujući na poziv Opštinskog odbora DPS-a da se zaustave radovi na parkingu kod zgrade "Desetka", saopštila da je gradnja transparentna i zakonita.
Iz Opštine su kazali da je dobro da ih DPS podsjeća koja su sve preduzeća gurnuli u stečaj i koliko su porodica i radnih mjesta uništili.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdps-niksic-hitno-obustaviti-radove-na-parkingu-kod-zgrade-desetka&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Čega se pametan stidi — DPS se tim ponosi, pa se, tako ponose i otkrićem da su oni ugasili neko preduzeće i kako zbog toga Opština treba da bude onemogućena da izgradi parking koji je od nasušne potrebe za građane toga naselja. Ipak, neka ne brinu. Sve je urađeno transparentno i zakonito - navedeno je u reagovanju.
Dodaju da se radovi izvode po dobijenoj građevinskoj dozvoli, koja je izdata od strane Sekretarijata za urbanizam i stambene poslove Opštine Nikšić.
- Pri čemu su u datom upravnom postupku dobijanja građevinske dozvole — dobijene i notarski ovjerene sve neophodne saglasnosti od strane stečajnog upravnika za izdavanje iste. Naglašavamo da ćemo i dalje raditi u korist građana. A DPS će trčati za nama da kaže kako ne treba raditi, ne treba izdvajati sredstva za socijalne programe, ne treba smanjivati nezaposlenost u Nikšiću — jednom riječju, po njima ne treba raditi za grad i građane - ističu u nikšićkoj Opštini.
Jasno im je, kažu, da DPS ne može da shvate da je ovoj lokalnoj samoupravi prioritet bolji život građana, "a ne, kao njima, samo interes nekoliko porodica u vrhu njihove stranke".
- To su ključne razlike, i to građani vide. Ohrabrujemo DPS da i dalje kritikuje naš rad, jer se tako najbolje uočavaju ključne razlike među nama i pokazuje da ova lokalna samouprava, za razliku od njihovog vremena, zaista radi - zaključili su u Opštini Nikšić.

Opština Nikšić: Gradnja parkinga kod “Desetke” transparentna i zakonita

Generalni sekretar DPS-a i poslanik u Skupštini Crne Gore Nikola Milović upozorio je da je avio-dostupnost Crne Gore dovedena u ozbiljno pitanje, navodeći da sve veći broj građana koristi Aerodrom u Tirani umjesto podgoričkog i tivatskog aerodroma.
Milović je na mreži X istakao da je tokom 2025. godine čak 140.000 crnogorskih pasoša registrovano na Aerodromu u Tirani, što predstavlja rast od 15 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
– Taj rast je za devet odsto veći od ukupnog povećanja broja putnika na aerodromu u Tirani, što dodatno potvrđuje trend odlaska građana Crne Gore na inostrane aerodrome – naveo je Milović.
Podsjetio je da je tokom cijele 2024. godine više od 120.000 građana Crne Gore koristilo Aerodrom u Tirani umjesto aerodroma u Podgorici i Tivtu.
– Ovo nijesu samo statistički podaci, već jasan alarm da je avio-dostupnost države ozbiljno narušena. Bez snažne i pouzdane avio-povezanosti nema konkurentnog ni održivog turizma – poručio je Milović.
On je naglasio da su hitna modernizacija, profesionalizacija i proširenje kapaciteta aerodroma u Podgorici i Tivtu, kao i povećanje broja avio-linija, postali nužnost.
– Odluka o načinu prevazilaženja ovog sumornog stanja mora se donijeti odmah, strateški i u interesu dugoročnog razvoja Crne Gore – zaključio je Milović.

Milović: Avio-dostupnost Crne Gore ozbiljno narušena, potrebne hitne mjere

Vice President of the Democratic Party of Socialists (DPS) and Member of the Parliament of Montenegro Abaz Dizdarević speaks to Portal ETV about European integration, identity issues, the security situation, pressure on the media, and possible political outcomes ahead of key years for Montenegro’s future. Dizdarević warns that the current government is systematically slowing down the EU accession process, deepening social divisions, and endangering the stability of the state.
<h2>European integration under the current government</h2>
Portal ETV: As the opposition, how does DPS assess the pace and direction of European integration under the current government?
DIZDAREVIĆ: DPS has consistently assessed that the pace and direction of European integration have been significantly slowed compared to the widely open doors and the momentum set by the EU.
The lack of political will to implement key reforms, along with the ongoing postponement of appointing holders of key judicial positions (Judicial Council, Prosecutorial Council, Constitutional Court), means that decisions are not made in a timely manner. The absence of consensus within the ruling majority and the complete lack of communication with the opposition further slow down decision-making. At the same time, there is a constant introduction of issues that are not on the EU agenda, such as revising the Citizenship Law or identity-related issues, which divert attention from the EU path.
All of these topics undermine Montenegro’s foreign policy position, with an obvious intention to halt our country on its path toward EU membership.
<h2>Who in power does not want Montenegro in the EU</h2>
Portal ETV: Do you believe that within the current government there are those who will do everything to prevent Montenegro from becoming an EU member? If so, who are they?
DIZDAREVIĆ: Within the Government and the parliamentary majority there are political structures whose goal is not Montenegro’s full EU membership, but rather tying the country to the interests of other centers of power (Belgrade and Moscow).
These actors on our political scene strategically slow down reforms and insist on topics that are contrary to secular, civic, and Euro-Atlantic values.
Do you think it is necessary to list them by name? The public in Montenegro has, over the past decades, been able to see which structures have blocked the progress of Montenegrin society, so I do not believe it is necessary to underline who we are referring to.
<h2>Serbian language as an official language - a political agenda that threatens sovereignty</h2>
Portal ETV: Some political actors, specifically For the Future of Montenegro (Za budućnost Crne Gore) and Socialist People's Party (Socijalistička narodna partija), advocate introducing the Serbian language as an official language. What lies behind this initiative and what is its intention?
DIZDAREVIĆ: It is clear that this initiative is politically motivated and that it conceals an intention to dismantle Montenegro’s civic and identity fabric. It is an attempt to carry out cultural and linguistic assimilation, which is only one step toward the de-sovereignization of Montenegro, where Montenegrin identity, language, and culture would be denied.
We know that such issues are well protected by the Constitution of Montenegro and that, after a two-thirds majority in Parliament, a referendum must be organized in which three-fifths of all registered voters must vote in favor of the initiative in order to verify constitutional amendments. When this procedure is carried out, good luck to all parties involved in the process.
At the same time, it is clear that opening artificial identity issues at a moment when the focus should be on EU integration serves solely to obstruct our path toward the EU.
<h2>The chapel on Lovćen - a political provocation</h2>
Portal ETV: The issue of building a chapel on Lovćen has once again been raised by Andrija Mandić, For the Future of Montenegro (ZBCG), and the Serbian Orthodox Church. Is this an issue that could truly undermine peace and stability in Montenegro?
DIZDAREVIĆ: Our position is well known: this issue is closed, and any attempt to reopen it is a direct provocation and an effort to undermine civic peace and stability.
The Mausoleum of Njegoš on Lovćen is viewed as a symbol of modern and sovereign Montenegro.
Reactivating the chapel issue serves to deepen divisions within Montenegrin society and represents a political tool used to maintain tensions.
<h2>Undermining Montenegrin identity</h2>
Portal ETV: Is the current government systematically working to undermine Montenegrin identity?
DIZDAREVIĆ: Yes. Through its cultural policies, the Government is systematically working to marginalize Montenegro’s historical and cultural heritage. The rich history of our country is under attack by falsifiers of facts, while institutional protection of cultural heritage seems almost nonexistent.
Information disseminated through digital platforms such as Wikipedia forms the basis of education for young people who acquire knowledge online. At first glance, it is evident that falsifications aim to attribute the majority of Montenegro’s cultural heritage to other cultures.
In this important media field, Montenegro is clearly losing the battle, while state institutions are doing nothing to protect national identity. The situation is similar regarding the protection of cultural and historical monuments, creating the impression that what is most valuable in terms of identity is being systematically neglected and dismantled.
<h2>Deteriorating security situation</h2>
Portal ETV: How do you assess the current security situation in Montenegro under the present government?
DIZDAREVIĆ: The security situation has significantly deteriorated over the past few years. The outflow of professionals or politically motivated purges of professionals from the police and the National Security Agency have placed us in a position where our international partners - eespecially NATO - have begun to view us with caution due to suspicions of leaks of classified information and the compromise of security services.
<h2>Selective justice in the security sector</h2>
Portal ETV: Does the security sector led by the Democrats implement selective justice?
DIZDAREVIĆ: We often point out that the fight against crime and corruption is politically motivated and selective. The focus is exclusively on prosecuting former officials, while illegal actions by the current government and its coalition partners are continuously tolerated.
We are inclined to demonstrate through concrete examples that justice is being used as a political tool to settle scores with dissidents, rather than as a genuine fight against all forms of crime. Due to countless examples of selectivity, we cannot trust the good intentions of the overall security system.
<h2>Pressure on the media and journalists</h2>
Portal ETV: Do you notice pressure and threats, especially toward journalists and the media?
DIZDAREVIĆ: DPS has repeatedly pointed out that there are political pressures on the media and journalists, particularly those who are critical of the current government.
These pressures are evident through political smear campaigns against officials in media outlets close to the Government and through the misuse of the public broadcaster RTCG for the needs of the ruling majority.
This is also clearly seen in the employment of politically loyal individuals within the public service broadcaster (RTCG), which undermines objectivity and public trust in a service meant for all citizens.
<h2>Reconstruction of the government and the role of DPS</h2>
Portal ETV: Do you believe there will be a reconstruction of the government to accelerate Montenegro’s path toward the EU? What role do DPS and the opposition have in that process?
DIZDAREVIĆ: We believe that any reconstruction is unsustainable if it includes parties that are ideologically opposed to the EU path - clearly referring to For the Future of Montenegro, which in past decades openly pursued destructive policies regarding EU integration.
We emphasize that the only sustainable solution is the formation of a government that would return Montenegro to the track of a civic state and prepare the ground for elections.
We are confident that we can offer a stable, pro-European alternative to the current government, which is burdened by internal tensions and disagreements over fundamental values. The question is whether there is sufficient understanding for such ideas, which are the only guarantee of success on the fragile path of European integration.
<h2>Challenges facing Montenegro in 2026&nbsp;</h2>
Portal ETV: What are the biggest challenges Montenegro will face in 2026?
DIZDAREVIĆ: The biggest challenges are definitely economic in nature. The economic crisis we are experiencing is a consequence of increased public debt, creating uncertainty in budget financing, which is clearly reflected in declining living standards.
Second, we are entering a serious phase of political instability, with growing instability within the current Government, which inevitably leads to the blockage of key reforms on the EU path.
Third, as we get closer to the European dream, identity divisions will grow correspondingly, as further polarization of society depends on the imposition of artificial topics that may also become stumbling blocks on the EU path.
It is also important to mention the security risk of further compromising the security sector and endangering partnerships with NATO and the West. All of these risks will complicate the overall situation in 2026.
<h2>A sovereignist and pro-European bloc ahead of the 2027 elections</h2>
Portal ETV: Will there be the creation of a sovereignist and pro-European bloc that will act jointly during the crucial period for EU accession, ahead of the 2027 elections?
DIZDAREVIĆ: The creation of a broad sovereignist, civic, and pro-European bloc that could deliver the desired outcome in the upcoming elections may be one of the solutions for confronting the regressive policies implemented over the past six years. It is important to find a reliable model to strengthen the opposition force that will protect Montenegrin identity and the secular, antifascist character of the state.
The task of such a structure is to further accelerate the EU path and put an end to the erosion of institutions. We will consider the best options and adequately prepare for the challenges that await us in 2027.

Miraš Dušević

Dizdarević: The security sector is compromised, NATO views us with caution due to suspicions of leaks of classified information

Čestitanjem neustavnog Dana Republike Srpske, Andrija Mandić je ponovo ogolio suštinu svoje nazadne, antievropske politike, koja je danas mnogo opasnija jer je sprovodi sa mjesta predsjednika Skupštine Crne Gore na koje ga je instalirao Pokret Evropa sad i Milojko Spajić, poručili su iz Demokratske partije socijalista,
Podsjećanja radi, Ustavni sud BiH je 9. januar, datum koji slavi Milorad Dodik, proglasio neustavnim. Taj datum ne priznaje ni ostatak Bosne i Hercegovine, kao ni međunarodna zajednica.&nbsp;
Ovo je, kako ističu iz DPS-a, &nbsp;jedan u nizu poteza Andrije Mandića kojim aktivno narušava dobrosusjedske odnose, koji predstavljaju jednu od osnovnih vrijednosti važnih za učlanjenje Crne Gore u EU.&nbsp;
I to nije prvi put, podsjećaju, budući da je Crna Gora već dva puta dobila protestnu notu od BiH zbog Andrije Mandića. Prvi put zbog posjete Milorada Dodika kada ga je Mandić primio u službenim prostorijama Skupštine Crne Gore, a tom prilikom nije bila istaknuta zastava BiH i drugi put kada je Mandić izjavio da je Vučićev Svesrpski sabor skup dvije države, što je BiH doživjela kao pokušaj udara na njeno ustavno uređenje.&nbsp;
- Na kraju, odgovornost za to što Andrija Mandić danas sa pozicije prvog čovjeka parlamenta bruka Crnu Goru i za to što njegova politika predstavlja klipove u točkovima Crne Gore na njenom evropskom putu snose isključivo predstavnici parlamentarne većine, koji su mu dali tu šansu da ovu sramotu priređuje sa mjesta trećeg najvažnijeg čovjeka u državi. Ukoliko se ne ograde od ovakvog Mandićevog činjenja, partije vlasti će se svrstati u red onih koji besramno udaraju na Ustav susjedne države, dok su im puna usta priče o Evropskoj uniji i vrijednostima na kojima se ista temelji- zaključili su iz DPS-a.

DPS: Mandić čestitkom neustavnog Dana Republike Srpske narušava dobrosusjedske odnose sa BiH, bruka Crnu Goru i minira njen evropski put

Potpredsjednik Demokratske partije socijalista i poslanik u Skupštini Crne Gore Abaz Dizdarević u razgovoru za Portal ETV govori o evropskim integracijama, identitetskim pitanjima, bezbjednosnoj situaciji, pritiscima na medije i mogućim političkim raspletima uoči ključnih godina za budućnost Crne Gore. Dizdarević upozorava da aktuelna vlast sistemski usporava EU proces, produbljuje društvene podjele i ugrožava stabilnost države.
<h3>Evropske integracije pod aktuelnom vlašću</h3>
Portal ETV: Kao opozicija, kako DPS ocjenjuje tempo i smjer evropskih integracija pod aktuelnom vlašću?
DIZDAREVIĆ: Iz DPS-a konstantno ocjenjujemo da su tempo i smjer evropskih integracija značajno usporeni, u odnosu na širom otvorena vrata i dinamiku koju nameće EU.
Odsustvo političke volje za sprovođenje ključnih reformi, pitanje izbora nosilaca pravosudnih funkcija (Sudski savjet, Tužilački savjet, Ustavni sud) se konstantno prolongira i odluke se ne donose na vrijeme. Izostanak konsenzusa unutar vladajuće većine i potpuno odsustvo komunikacije s opozicijom usporava donošenje odluka. Zatim, konstantno se radi na uvođenju tema koje nijesu na EU agendi, poput revidiranja Zakona o državljanstvu ili pitanja identiteta, koje odvlače pažnju sa EU puta.
Sve su to teme koje ugrožavaju spoljnopolitičke pozicije Crne Gore sa očiglednom namjerom da se naša država zaustavi na putu članstva u EU.
<h3>Ko u vlasti ne želi Crnu Goru u EU</h3>
Portal ETV: Da li smatrate da u aktuelnoj vlasti postoje oni koji će učiniti sve da Crna Gora ne postane članica EU? Ako da, ko su oni?
DIZDAREVIĆ: U Vladi i parlamentarnoj većini postoje političke strukture čiji cilj nije punopravno članstvo Crne Gore u EU, već njeno vezivanje za interese drugih centara moći (Beograd i Moskva).
Ti akteri na nasoj politickon sceni strateški usporavaju reforme i insistiraju na temama koje su u suprotnosti sa sekularnim, građanskim i evroatlantskim vrijednostima.
Da li smatrate da ih je neophodno nabrajati? Cjelokupna javnost u Crnoj Gori se u decenijama iza nas mogla uvjeriti koje strukture su zaustavljale progres u razvoju crnogorskog društva, te ne smatram da je potrebno potcrtavati o kome je riječ.
<h3>Srpski jezik kao službeni – politička agenda koja ugrožava suverenitet</h3>
Portal ETV: Neki politički akteri, konkretno ZBCG i SNP, zagovaraju uvođenje srpskog jezika kao službenog. Šta se krije iza ove inicijative i koja je njena namjera?
DIZDAREVIĆ: Jasno je da je ova inicijativa politički motivisana i da se iza nje krije namjera rušenja crnogorskog građanskog i identitetskog tkiva. U pitanju je pokušaj da se sprovede kulturna i jezička asimilacija sto je samo jedan od koraka ka de-suverenitetu Crne Gore u kojoj će se negirati crnogorski identitet, jezik i kultura.
Znamo da su ovakva pitanja dobro zaštićena Ustavom Crne Gore, ta da se nakon dvotrećinske podrške u Parlamentu mora organizovati referendum na kojem će se tri petine od ukupno upisanih birača izjasniti pozitivno prema ovoj inicijativi, i na taj način verifikovati izmjena Ustava. Kad se sprovede ova procedura, neka bude srećno svim stranama u procesu.
Istovremeno, jasno je da otvaranje vještačkih identitetskih pitanja u momentu kada je ključno fokusirati se na EU integracije služi isključivo opstrukciji našeg puta u EU.
<h3>Kapela na Lovćenu – politička provokacija</h3>
Portal ETV: Ponovo se od strane Andrije Mandića, ZBCG, ali i SPC aktuelizuje priča o izgradnji kapele na Lovćenu. Da li je ovo pitanje koje bi zaista moglo da naruši mir i stabilnost u Crnoj Gori?
DIZDAREVIĆ: Poznat ja nas stav da je to pitanje zatvoreno i da je svako njegovo ponovno otvaranje direktna provokacija i pokušaj rušenja građanskog mira i stabilnosti.
Njegošev mauzolej na Lovćenu se posmatra kao simbol moderne i suverene Crne Gore.
Aktuelizovanje kapele u službi je produbljivanja podjela u crnogorskom društvu i riječ je o političkom alatu kojim se održavaju tenzije.
<h3>Urušavanje crnogorskog identiteta</h3>
Portal ETV: Da li aktuelna vlast sistemski radi na rušenju crnogorskog identiteta?
DIZDAREVIĆ: Da Vlada, kroz svoje kulturne politike, sistematski radi na marginalizovanju crnogorskog istorijskog i kulturnog nasljeđa. Bogata istorija naše zemlje je na udaru falsifikatora činjenica a institucionalna zaštita kulturnog nasljeđa kao da ne postoji.
Od informacija koje se prenose digitalnim platformama kao sto je Wikipedia, osnova su za edukaciju mladih ljudi koji crpe svoje znanje putem interneta. Vec na prvi pogled mozete vidjeti da se falsifikatima najveći dio kulturnog blaga Crne Gore zeli pripisati drugim kulturama.
Na tom važnom medijskom polju, Crna Gora uveliko gubi utakmicu, a institucije države ne rade ništa po pitanju zaštite identiteta. Slično je sa situacijom na polju zaštite kulturno-istorijskih spomenika, pa se stiče utisak da se sistematski prepušta i razgrađuje ono što je najvrjednije u identitetskom smislu.
<h3>Pogoršana bezbjednosna situacija</h3>
Portal ETV: Kako ocjenjujete trenutnu bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori pod aktuelnom vlašću?
DIZDAREVIĆ: Bezbjednosna situacija je značajno &nbsp;pogoršana u posljednjih nekoliko godina. Odliv profesionalaca ili politički motivisana čistka profesionalaca u policiji i Agenciji za nacionalnu bezbijednost dovela nas je u poziciju da su nas naši međunarodni partneri, naročito NATO, počeli posmatrati sa rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija i kompromitovanja službi.
<h3>Selektivna pravda u bezbjednosnom sektoru</h3>
Portal ETV: Da li bezbjednosni sektor kojim rukovode Demokrate sprovodi selektivnu pravdu?
DIZDAREVIĆ: Često ukazujemo da je borba protiv kriminala i korupcije politički motivisana i selektivna. Fokus je na tome da se procesuiraju isključivo raniji funkcioneri, dok se u kontinuitetu toleririšu nezakonite radnje aktuelne vlasti i njihovih koalicionih partnera.
Skloni smo da ukazujemo na egzaktnim primjerima da se pravda koristi kao politički alat za obračun s neistomišljenicima, a ne kao istinska borba protiv svih oblika kriminala. Zbog bezbroj primjera selektivnosti, ne možemo vjerovati u dobre namjere ukupnog sistema bezbijednosti.
<h3>Pritisci na medije i novinare</h3>
Portal ETV: Primjećujete li pritiske i prijetnje, posebno prema novinarima i medijima?
DIZDAREVIĆ: Iz DPS- često ukazujemo da postoje politički pritisci na medije i novinare, naročito one koji su kritički nastrojeni prema aktuelnoj vlasti.
Ti pritisci se vide kroz političke kampanje blaćenja funkcionera u dijelovima medija bliskim Vladi, i zloupotrebama javnog servisa RTCG za potrebe aktueĺne većine.
To se jasno vidi i kroz zapošljavanje politički podobnih lica u javnom servisu (RTCG), čime se gubi objektivnost i povjerenje u servis svih građana.
<h3>Rekonstrukcija vlasti i uloga DPS-a</h3>
Portal ETV: Smatrate li da će doći do rekonstrukcije vlasti kako bi Crna Gora ubrzala put ka EU? Kakvu ulogu u tom procesu imaju DPS i opozicija?
DIZDAREVIĆ: Smatramo da je rekonstrukcija neodrživa ukoliko se u nju uključuju stranke koje su ideološki protivne EU putu a jasno je da aludiramo na ZBCG koja je u prošlim decenijama sprovodila otvorenu destrukciju po pitanju EU integracija.
Naglašavamo da je jedino održivo rješenje formiranje vlade koja bi vratila Crnu Goru na kolosjek građanske države i pripremila izbore.
Sigurni smo da možemo ponuditi stabilnu, proevropsku alternativu aktuelnoj vlasti koja je opterećena unutrašnjim tenzijama i neslaganjima oko temeljnih vrijednosti. Pitanje je da li postoji razumijevanje za takve ideje, koje su jedini garant uspjeha na krhkom putu evropskih integracija.
<h3>Izazovi koji čekaju Crnu Goru u 2026. godini</h3>
Portal ETV: Koji su najveći izazovi sa kojima će se Crna Gora suočiti tokom 2026. godine?
DIZDAREVIĆ: Najveći izazovi su definitivno ekonomske prirode. Ekonomska kriza koja se osjeća posljedica je povećanja javnog duga, i proizvodi neizvjesnost budžetskog finansiranja, što se jasno čita kroz pad životnog standarda.
Drugo, ulazimo u ozbiljnu fazu političke .. nestabilnosti s pojačanom nestabilnošću aktuelne Vlade, što neminovno vodi našu državu u blokadu ključnih reformi na EU putu.
Kao treće, kako budemo bliže evropskom snu to će recipročno uvećati rast identitetskih podjela a znamo da dalja polarizacija društva zavisi od nametanja vještačkih tema koje takođe mogu biti kamen spoticanja na EU putu.
Nije na odmet spomenuti i bezbjednosni rizik od daljeg kompromitovanja sigurnosnog sektora i ugrožavanje partnerstva sa NATO-om i Zapadom. Sve su to rizici koji će usložnjavati sliku u 2026.godini.
<h3>Suverenistički i proevropski blok pred izbore 2027.</h3>
Portal ETV: Hoće li doći do stvaranja suverenističkog i proevropskog bloka koji će zajednički djelovati u vremenu koje je ključno za pristup EU, a u susret izborima 2027?
DIZDAREVIĆ: Stvaranje širokog suverenističkog, građanskog i proevropskog bloka koji bi donio željeni rezultat na predstojećim izborima može biti jedno od rješenja za suočavanje s nazadnom politikom koja se sprovodi već šest godina. Važno je pronaći siguran model da se ojača opoziciona snaga koja će zaštiti crnogorski identitet i sekularni, antifašistički karakter države.
Zadatak takve strukture je da dodatno ubrza EU put i okonča, urušavanje institucija. Razmotrićemo najbolje opcije i adekvatno se pripremiti za izazove koji slijede u 2027. godini.

Dizdarević: Sektor bezbjednosti je kompromitovan, NATO nas posmatra s rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija

Professor of Montenegrin language and councillor of the Democratic Party of Socialists (DPS) in the Assembly of the Capital City Mirjana Radulović is one of those education professionals whose career best reveals the depth of the institutional blow inflicted on the education sector. In an interview for our portal, she harshly criticises the current authorities for what she describes as selective decision-making, identity engineering, institutional arbitrariness, and double standards. She speaks about the gifting of municipal land to the Serbian Orthodox Church (SOC), discrimination against the jotated variant of the language, Megatrend diplomas, the alarming rise in peer violence, and reminds the public of the unlawful dismissal of 260 school principals ordered by Vesna Bratić.
„When someone tries to take away your dignity, they take away your soul. I will never allow that“.
ETV Portal: The Assembly supported the proposal of Mayor Saša Mujović to allocate land in Konik to the Serbian Orthodox Church for the construction of the Church of St. Basil of Ostrog. What does such a decision mean for the local community, considering that Podgorica already has 18 SOC parishes, including nine churches and several dozen smaller chapels?
Radulović: The decision to gift yet another piece of municipal land in Konik to the SOC for a new church is, above all, political and identity-driven, and only secondarily pastoral or urbanistic in nature. In the context of an already highly developed network of SOC churches in Podgorica, such a move sends a clear message about whose needs the city authorities prioritise.
Konik is one of the most densely populated and socially vulnerable areas of Podgorica, with a distinctly mixed ethnic and religious structure and a large number of Roma, Albanians, Bosniaks, and other minorities. In such an environment, gifting an attractive plot of land further undermines the sense of equality among communities that have for years been pointing to infrastructural and social problems - from sewage systems to housing.
At present, at least 13 schools, kindergartens, health centres, and other public services are missing, which points to a clear imbalance between spiritual projects and basic public needs. The Assembly should be sending a message that it is ready to build neutral, inclusive spaces that benefit all citizens, regardless of faith. For most residents of Konik, this decision does not solve any key everyday problem - education, healthcare, traffic, sewage, or social protection - but instead deepens the feeling of unequal treatment, rather than serving as an opportunity to develop Konik as a most diverse neighbourhood in the city.
ETV Portal: The Government recently suspended the recognition of diplomas obtained at Megatrend University, even though it is undisputed that many holders of such diplomas sit in parliamentary benches. Is this the beginning of a systemic clean-up, or merely an illusion? Have you taken part in any debate or initiative regarding the verification of teaching staff qualifications?
Radulović: The suspension of Megatrend diploma recognition is an important, but insufficient step if it is not accompanied by what was previously promised - a systemic review of all diplomas, including those of public officials. When one higher education institution is „cut off“ under the pressure of scandal, while dozens of questionable certificates among top officials remain unaddressed, the fight against fake diplomas becomes selective and resembles a political manoeuvre more than a serious reform.
It is precisely this gap between the announced „cleansing“ of the system and the real situation that sends a bad message to young people: that knowledge and hard work are not valued equally for everyone, and that shortcuts and exceptions exist for the privileged. Instead of Megatrend being the starting point of a comprehensive audit, it appears as an alibi measure - a symbolic sacrifice that preserves existing power hierarchies and protects those who built their careers on questionable credentials and now occupy important state positions.
If stricter controls apply to teachers while remaining a dead letter for officials, the message is clear: standards are double. Some must prove every page of their education, while others’ diplomas are tacitly ignored. In such an environment, fake and dubious diplomas do not disappear - they simply retreat into the shadows, while young people see that „resourcefulness“ and political loyalty often pay off more than work and learning, which directly undermines trust in the education system and motivation to invest in it.
ETV Portal: Recently, the National Library refused to print a book by Danilo Burzan in the jotated variant of the Montenegrin language. You reacted by calling for respect for linguistic equality and support for publishing the book in both variants, after which you became the target of personal attacks by the director. How do you see this incident?
Radulović: I perceive the rejection of the jotated version of the book and the subsequent threats as a worrying combination of institutional arbitrariness and personal retaliation, rather than a reasoned professional debate. This is therefore a question of system and values, not of my personal animosity toward anyone.
This is not just about one book by Danilo Burzan, but about the attitude of a city library toward constitutionally and legally recognised elements of the Montenegrin language standard, including jotated forms and specific letters. If a public cultural institution declares one legal variant of the Montenegrin language „unacceptable“, that constitutes institutional discrimination, regardless of how it is rhetorically wrapped in stories about „aesthetic criteria“.
As a councillor and as someone professionally engaged with language and literature, I am obliged to react when a public institution funded by all citizens effectively relativises linguistic equality and the pluralism of the Montenegrin standard. Instead of a professional and evidence-based discussion on the role of the library and the Montenegrin language standard, what followed were personal attacks, labelling, and attempts to discredit me as a „Montenegrin aunt“, „nationalist“ and the like - via social media and media outlets close to the current city authorities.
Such language and communication style say a great deal about the person leading the city library and send a message that anyone who demands respect for the Montenegrin language and identity is a legitimate target of insults.
Once a normatively grounded variant of the Montenegrin language is declared „undesirable“, tomorrow the Montenegrin language itself may be deemed „redundant“. I see the threats and „poisoned arrows“ as confirmation that this issue has struck a nerve among those who would prefer the public space to exist without the Montenegrin language in its full capacity. However, such reactions will not deter me from demanding respect for constitutional principles and professional standards in culture. Ultimately, if the city library in Podgorica lacks the strength to stand up for linguistic equality, then it is up to us - councillors, authors, and the public - to remind it of that clearly and persistently.
ETV Portal: According to Police Directorate data, 47 cases of peer violence have been recorded in Montenegro over the past four months. This is a clear warning that the problem is not being adequately addressed. How serious is the situation and what are the consequences?
Radulović: The phenomenon of violence in Montenegrin schools is increasingly drawing the attention of both experts and the wider public, as it goes beyond isolated incidents and points to deeper social dysfunctions. Existing institutional measures, such as introducing school security guards, have proven to be partial and insufficiently effective solutions.
Violence is not only a security issue, it is a deeply social one. It is not only physical, but also social, verbal, psychological, and cyber in nature, which is why a stronger systemic response is needed through the strengthening of professional services, psychological support, and clear accountability protocols.
Addressing this issue must be interdisciplinary, involving not only the education sector, but also social services, healthcare institutions, local communities, and the media. The key challenge lies in building a school environment that affirms emotional literacy, empathy, and mutual respect. In the long term, only such models can contribute to reducing violent behavioural patterns.
ETV Portal: The Assembly of the Capital City also decided on naming new streets in Podgorica. How do you interpret the messages sent by this decision, and what do you consider most important?
Radulović: The decision to name new streets in Podgorica carries a strong symbolic and identity message, because through names we show how we perceive the past, present, and future of the capital. Streets will bear the names of Charles Baudelaire, Aristotle, Josef Holeček, as well as Montenegrin and Yugoslav figures such as Jovo Bećir, Mašo Vrbica, Boro Begović, Nikola Raičević, Pero Ivanović, and Koča Popović.
The message is that Podgorica seeks to present itself as a city belonging to the European cultural canon, while at the same time reaffirming its own history and deserving local individuals. It is positive that the long-unresolved status of many streets that for years had no names or only temporary ones is finally being addressed, an issue that is both administrative and identity-related.
This is also a way to preserve Montenegrin history and affirm the values of the antifascist heritage in the heart of our capital. Every street thus becomes a living monument to generations who fought for our freedom, building a bridge between the past and the future.
ETV Portal: Your professional biography was also marked by the unlawful dismissal of school principals during the tenure of Minister Vesna Bratić. In your view, is this model of political purging still present in the system today?
Radulović: Within two days, without analysis, criteria, or even a shred of shame, standardised copy-paste decisions were sent to around 260 school, kindergarten, and student dormitory principals across Montenegro. The only criterion was: „You’re not one of us“. No one asked about results, dedication, education, or even whether those people were alive - some decisions were addressed to deceased individuals.
The state, through the will of one woman for whom power became more important than the law, inflicted damage upon itself amounting to half a million euros, and those court rulings were paid from the pockets of citizens instead of holding those responsible accountable. I myself was among those who dared to call that injustice by its true name: I sued the Ministry of Education and won the case, because when someone tries to take away your dignity, they take away your soul. I will never allow that.
I did not sue out of spite, but out of justice - to prove that the law exists and that no one’s ego can trample it. Today, from the opposition benches, I fight for the same value I have always advocated: a functional and fair Podgorica. I do not see my role through divisions, but through responsibility. As a native of Podgorica, I want a city where leadership positions belong to people of knowledge, reputation, and integrity - not to nepotism, populism, or primitivism.

Danijela Jovanović

Radulović: The city authorities are deepening inequality, the logic of „you're not one of us“ still prevails in education

Budžet Crne Gore za 2026. godinu izazvao je brojne kritike građana i stručne javnosti, a generalni sekretar Demokratske partije socijalista Nikola Milović ocijenio je da je riječ o potrošačkom dokumentu, nedovoljno investiciono orijentisanom i planiranom sa većim rashodima nego prihodima.
U intervjuu za Televiziju E, Milović je upozorio da će, ukoliko se ovakav budžetski okvir zadrži, ekonomski rast u narednoj godini biti poništen stopom inflacije. Kada je riječ o političkim aktivnostima DPS-a, najavio je da će fokus u 2026. biti na pripremama za izbore 2027. godine, uz predstavljanje novog ekonomskog programa građanima.
– Ovo je budžet kontinuiteta – treći koji predlaže aktuelna Vlada, a šesti koji predlažu oslobodioci od 2020. godine. Zajednička karakteristika svih budžeta u prethodnih šest godina, a posebno posljednja tri zbog eksperimentalnog programa Evropa sad 1 i 2, jeste izraženo potrošačko-populistički razvojni model ekonomije. Glavne karakteristike i ovog budžeta su da je potrošački, da nije dovoljno investiciono orijentisan i da je baziran na tome da su rashodi veći od prihoda, što znači da ćemo imati deficit budžeta. Jedini način da se ti rashodi, koji su veći od prihoda, regulišu jeste novo zaduživanje – kazao je Milović.
On ističe da pojedine budžetske stavke dostižu, kako navodi, istorijski maksimum.
– Konkretno mislim na ogromna izdvajanja za plate. U 2026. godini biće izdvojeno 726 miliona eura za zarade. Poređenja radi, 2019. godine taj iznos je bio 453 miliona. Preko 20.000 ljudi je zaposleno u javnom sektoru koji kontroliše država, dok ekonomija u tom periodu nije rasla, već se kretala veoma sporo. To je druga karakteristika ovog budžeta – predviđeni rast je zanemarljiv. Ako se uzme u obzir da imamo stopu inflacije koja je duplo veća nego u zemljama Evropske unije, jasno je da će ekonomski rast u narednoj godini biti poništen inflacijom – naglašava Milović.
Dodaje da su socijalna davanja dostigla maksimum i da iznose milijardu i 150 miliona eura.
– Takve procente imaju države koje vode izrazito populističku politiku – ističe on.
Milović podsjeća da zbirna stopa inflacije od 2020. godine iznosi 32 odsto.
– Za Fond PIO moraće da se izdvoji 850 miliona eura, a prvi put u istoriji Crne Gore desiće se da deficit budžeta iznosi 500 miliona eura, što je izuzetno opasno. S druge strane, država prihod planira da obezbijedi kroz porez na dodatu vrijednost, koji takođe dostiže maksimum i gotovo je duplo veći nego 2019. godine, a bazira se na potrošnji, novim nametima, akcizama i činjenici da se kompletna potrošnja finansira dijelom kroz inflaciju. Onda se vlast hvali rastom bruto domaćeg proizvoda, a pitanje je da li građani danas žive bolje nego 2019. godine – naveo je Milović.
Govoreći o kapitalnom budžetu, Milović je podsjetio da je on 2019. godine iznosio 272 miliona eura.
– Kada se na taj iznos doda stopa inflacije od 32 odsto, to bi značilo da kapitalni budžet u 2026. godini, da bi bio na istom nivou, mora iznositi 356 miliona eura. Umjesto toga, Vlada predlaže 305 miliona. Ovo je poraz crnogorske politike kada je riječ o kapitalnom budžetu i imaće zanemarljiv uticaj na investicionu aktivnost – poručio je Milović.
Govoreći o novom zaduženju, Milović je podsjetio da se država već zadužila 450 miliona eura, uz obrazloženje da je riječ o budžetskoj rezervi.
– Koji se to danas domaćin prvo zadužuje da bi štedio? Valjda prvo treba nešto da se stvori da bismo mogli da štedimo. Crna Gora mora svake godine da obezbijedi između 750 i 800 miliona eura rashoda u budžetu. Ako ih nema, mora da ih pozajmi – kaže Milović.
Osvrćući se na aktivnosti DPS-a, Milović je podsjetio na unutrašnje reformske procese u partiji.
– Prije dva mjeseca izabran sam za političkog sekretara, što je izuzetno izazovna pozicija u vrlo izazovnom periodu. Tu odgovornost sam prihvatio kao neko ko želi da iskoristi sva ekonomska znanja vezana za dostignuća koja je DPS baštinio u prethodnom periodu – od procesa ekonomske samostalnosti, uvođenja marke i eura, osnivanja CBCG, do stvaranja investicionog ambijenta i ulaska u NATO, kojim je Crna Gora dobila sigurnosni okvir i povjerenje investitora – ističe Milović.
Dodaje da će DPS u ovoj godini biti snažno okrenut pripremama za izbore 2027. godine.
– Formirali smo sedam komisija koje će početi sa radom početkom godine i kroz koje ćemo građanima ponuditi potpuno novi ekonomski program, koji će se odnositi na sve segmente funkcionisanja crnogorskog društva. Okrećemo se aktivnoj politici i direktnoj komunikaciji sa građanima, kako bi znali šta ih očekuje 2027. godine, kada DPS ponovo bude činilac vlasti – kazao je Milović.
Komentarišući aktuelnu parlamentarnu većinu, Milović je ocijenio da je teško očekivati njen dugoročni opstanak.
– Brutalnost političkog lijepka fotelja ih još drži na okupu, ali očekujem dodatne izazove i ne bih bio siguran da će opstati do 2027. godine. Već se naziru pukotine, a proces evropskih integracija zahtijeva iskrenost koju za sada ne vidim. Smatram da ova parlamentarna većina ne može završiti evropski put Crne Gore bez DPS-a – naglasio je Milović.
Zaključuje da DPS očekuje značajne političke promjene, uz fokus na predstojeće lokalne izbore zakazane za jun 2027. godine, ali i parlamentarne izbore.
– Sa tradicionalnim partnerima, sa kojima smo ostvarili nezavisnost, radimo na ekonomskoj platformi oporavka Crne Gore i pripreme za period nakon pristupanja Evropskoj uniji. To je šansa da Crnu Goru vratimo na pravi evropski put – zaključio je Milović.

Milović: Aktuelna većina neće završiti put ka EU, DPS se vraća sa novom ekonomskom platformom za oporavak

Botun je danas, prema ocjeni šefa Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrije Nikolića, više od ekološkog pitanja - postao je simptom nefunkcionalne, međusobno sukobljene većine, koja ne uspijeva da upravlja ni ključnim državnim projektima ni evropskim obavezama. U intervjuu za Portal ETV, Nikolić upozorava da aktuelna kriza ima potencijal da direktno ugrozi poglavlja u procesu pristupanja EU, te da politički otpor koji pojedini lideri vlasti pružaju projektu kolektora „djeluje toliko neuobičajeno da nameće sumnju u spoljne pritiske“. Istovremeno, Nikolić analizira rezultate DPS-a, stanje u institucijama nakon tragedija na Cetinju i predstojeći politički kurs za 2026. godinu. Portal ETV: Kada se podvuče crta ispod 2025. godine, što vidite kao najveće političke domete i rezultate DPS-a iz opozicionih klupa, a što kao najopasnije poteze aktuelne parlamentarne većine ( koje konkretne odluke, promašaje ili propuste vlasti smatrate najštetnijim po stabilnost sistema, vladavinu prava i kredibilitet Crne Gore u procesu evropskih integracija)? Nikolić: Što se tiče Demokratske partije socijalista, u najkraćem, rekao bih da smo nastavili sa kontinuiranim unutarpartijskim reformama i jačanjem političkog rejtinga. Podsjetiću vas da smo početkom 2025. godine imali Kongres na kojem smo izabrali nove stranačke organe, te da smo se nedugo nakon toga vratili na vlast u Budvi, a na izborima u Nikšiću, drugom gradu po broju stanovnika u Crnoj Gori, ostvarili rezultat od 36 odsto podrške.&nbsp; Takođe, podsjećam vas da smo na parlamentarnim izborima 2023. godine u širokoj koaliciji ostvarili rezultat od 23 odsto, a da je DPS trenutno po svim istraživanjima javnog mnjenja, sa samostalnim rejtingom oko 27 odsto, što nas čini ubjedljivo najjačom političkom strankom u Crnoj Gori. Sa legatom koji imamo kao državotvorna stranka, kad podvučemo crtu, nijesmo se ponašali antisistemski, niti smo pristajali na dogovore na štetu države koju smo stvarali, zarad kratkoročne političke koristi. Isto tako, ne zaboravite da smo onda kada smo procijenili da djelovanje vlasti ugrožava ustavni poredak - poput situacije sa neustavnom smjenom sutkinje Ustavnog suda, odgovorili blokadom Skupštine Crne Gore.&nbsp; Na drugoj strani, parlamentarna većina je nastavila sa svojom difuznom, neusaglašenom politikom, koja u praksi dovodi do inflacije problema. Najnoviji takav primjer predstavljaju posljednji dogadjaji u Botunu. Pa ipak, bez obzira što Vučićeva politička postava u Crnoj Gori nije ispunila ništa od onoga što je obećavala prije dolaska na vlast (napuštanje NATO-a, ukidanje sankcija Rusiji, otpriznavanje Kosova, promjena državnih simbola, dvojno državljanstvo, itd) kao najopasnije vidim učestale pokušaje istorijskog revizionizma i zatiranja antifašističkog nasljeđa.&nbsp; Vjerujem da je to tema koja zaslužuje angažman svih odgovornih društvenih subjekata, ne samo opozicionih političkih partija i malobrojnih nezavisnih medija i intelektualaca.&nbsp; Portal ETV: Na protestima, ali i u odbrani državnih interesa, najglasniji su dugogodišnji članovi DPS-a. Među njima nema, ili uglavnom nema, onih koji su godinama bili privilegovani dok je DPS bio na vlasti, a mnogi su već 2020. prešli na drugu stranu političkog spektra. Takođe, sadašnje rukovodstvo bez ijedne mrlje u političkoj karijeri, sa snažnim patriotskim ośećajem uživa veliko poštovanje. Što to govori &nbsp;o vrijednosnoj strukturi, reformama u partiji, ali i dubini autentične podrške biračkog jezgra DPS-a? Nikolić: Danas Demokratsku partiju socijalista podržavaju oni koji to rade iz čistog uvjerenja i bez klijentelističkih interesa. I kao što vidite - nije ih malo. Nijesu se ostvarile prognoze da će gubitkom vlasti Demokratska partija socijalista doći na jednocifren procenat podrške.&nbsp; Uprkos svim napadima koje smo bili izloženi tokom prethodnih pola decenije opozicionog staža, pokazali smo snagu ideje i žilavost naše politike. Logično, neki ljudi koji su ranije bili uz DPS da bi koristili benefite vlasti, više nijesu DPS. Ne znam šta ti ljudi danas vide kad se pogledaju u ogledalo, ali znam šta u njima vide građani i njihovi novi poslodavci – tipične preletače.&nbsp; I dobro je da takvih više nema među nama. Takvi su morali da odu, da bi došli neki novi. Vraćam se direktnom odgovoru na vaše pitanje. Demokratska partija socijalista je nakon gubitka vlasti 2020. godine, dakle, onda kad je bilo najteže, opstala zahvaljujući čvrstom karakteru i dostojanstvu svojih birača, dominantno onih koji su sa nama od 1997. godine.&nbsp; To je temelj na kojeg se danas naslanja i nova politička generacija naših glasača. Znamo dobro da je među onima koji su ostali uz Demokratsku partiju socijalista, mnogo vrijednih i poštenih ljudi koji od prvog do prvog sastavljaju kraj s krajem, ali koji drže do porodične tradicije i obraza, jer dobro znaju da se državni interesi ne prodaju ni za kakve pare. Njima i njihovim porodicama dugujemo najveću zahvalnost za podršku i prema njima osjećamo najveću odgovornost da ispunimo naša obećanja.&nbsp; Portal ETV: Može li Crna Gora realno završiti pregovore sa EU u očekivanom roku i još važnije: može li to uraditi sa postojećom vlašću? Da li u Vladi i parlamentu vidite dovoljno institucionalne zrelosti, političkog jedinstva i iskrene otpornosti na spoljne uticaje koji dolaze i sa istoka i iz regiona?&nbsp; Nikolić: Brzinu kretanja Crne Gore ka EU u ovom trenutku diktiraju geopolitički interesi koji su sračunati sa pravilno postavljenom tezom - da Evropa može biti snažna i rezistentna u odnosu na maligne uticaje samo ukoliko je ujedinjena.&nbsp; U tom kontekstu postoji jasna namjera naših partnera da Crna Gora što prije postane prva naredna članica Evropske Unije. I kao što ste vidjeli, Demokratska partija socijalista, i iz opozicije, daje svoj puni doprinos da se to dogodi. Upravo zbog toga smo i našli put do dogovora sa vladom o popisu i izbornom zakonodavstvu, te glasali za IBAR i zakone sa plavom zastavicom. Dakle, da se razumijemo, naši napori jesu usmjereni na promjenu, kako mi vjerujemo, loše vlasti, ali su još više usmjereni na ostvarivanje državnih interesa Crne Gore. Ključni državni interes danas je ubrzati učlanjenje Crne Gore u Evropsku Uniju. Taj strateški cilj postavila je Demokratska partija socijalista kada je usvajanjem Deklaracije o nezavisnosti Crne Gore iz 2006. otvorila put ka evropskim i evratlanskim integracijama. Zato Demokratska partija socijalista i kad je u opoziciji, ima veću obavezu prema nacionalnim interesima Crne Gore od postojeće vlasti, i nastavićemo da dajemo maksimalan doprinos da se članstvo Crne Gore u EU što prije dogodi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207081240_3e834e01a0b255c3b8dff2d37a42833b60effcc1a36cba981cc76f8962a78403.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207081240_3e834e01a0b255c3b8dff2d37a42833b60effcc1a36cba981cc76f8962a78403" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="Andrija Nikolić"> <figcaption>Andrija Nikolić(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Portal ETV: Slučaj kolektora u Botunu prerastao je u ozbiljan institucionalni problem, sa političkim tenzijama, blokadama i neslaganjima u samoj vlasti. Kako očekujete da će se ova situacija razvijati, &nbsp;može li dalja opstrukcija projekta, koji se direktno tiče ekologije, javnog zdravlja i evropskih standarda, usporiti ili čak blokirati zatvaranje ključnih poglavlja u procesu pristupanja EU? Nikolić: Crna Gora ima vladu koja u kontinuitetu ima više međusobno suprostavljenih politika koje stalno atakuju jedna na drugu. Posljedično, problemi se javljaju non stop i svaki put do sada prevazilazili su se otvaranjem novih ministarstava i novim rasprčavanjem državne uprave po partijskom ključu. Da li će tako biti i nakon krize koja je eskalirala u Botunu, vidjećemo.&nbsp; Upadljivo je da je situacija u Botunu umjesto ekološkog pitanja i pitanja zaštite životne sredine, poprimila oblik političkog skandala u kojem se stiče utisak da Milan Knežević i Andrija Mandić imaju pojačani politički interes u odnosu na taj projekat, više nego što to sagledavaju kao ugrožavanje zdravlja ljudi u Botunu.&nbsp; Nesporno je da je izostala angažovanija komunikacija vlade sa ljudima iz Botuna, jednako kao što je nesporno da je započeti projekat za prečišćavanje otpadnih voda, važan i za životnu sredinu, i za zaštitu zdravlja ljudi, ali i za proces evropskih integracija Crne Gore.&nbsp; Ako su Knežević i Mandić zaista evropejci kakvim se predstavljaju, djeluje neobično njihov agresivan otpor tom projektu. Toliko neobično, da navodi na sumnju da su izloženi političkim pritiscima sa strane, ne bi li podstičući komplikacije u Botunu, iskomplikovali EU put Crne Gore.&nbsp; Ono što je činjenica, je da je riječ o nefunkcionalnoj parlamentarnoj većini i da je Crnoj Goroj što hitnije potrebna snažna, proevropska Vlada. A takve vlade, jasno je, ne može biti bez Demokratske partije socijalista.&nbsp; Portal ETV: Dvije tragedije na Cetinju duboko su uzdrmale povjerenje građana u institucije. Očekujete li da će ti slučajevi dobiti jasan, potpun i pravno valjan epilog? Ima li sistem kapaciteta i volje da utvrdi odgovornost čak i ako vodi ka politički osjetljivim mjestima i što biste Vi smatrali minimumom pravde za žrtve i njihove porodice? Nikolić: Nažalost, nijesam optimista po tom pitanju, jer nijesam uočio da je protok vremena doveo do bilo kakvog suočavanja sa odgovornošću. Čini mi se da, posebno kod stranaka koje rukovode sektorom bezbjednosti, nema dovoljno ni lične ni političke zrelosti da pravilno razumiju odgovornost koja ih je zapala.&nbsp; Svejedno, da li je ta odgovornost objektivna ili subjektivna. Umjesto toga, svjedočimo tome da se bezbjednosni sektor često doživljava kao instrument za sijanje dnevno-političkih intriga. U takvoj atmosferi, razgovor o minimumu pravde za žrtve i njihove porodice, nemoguće je voditi, jer na drugoj strani nema adekvatnih sagovornika.&nbsp; Portal ETV: Što će biti ključni politički kurs DPS-a u 2026. godini? Da li slijedi jačanje opozicionog savezništva, novo programsko pozicioniranje ili širi politički front? Koja će biti glavna poruka DPS-a biračima u godini koja bi mogla biti presudna za dalji razvoj političke scene u Crnoj Gori? Nikolić: Demokratska partija socijalista nastaviće da radi na obnovi povjerenja kod gradjana i u tokom 2026. godine. Cilj nam je da što spremniji uđemo u predizbornu trku za naredne parlamentarne izbore, bilo da nas čekaju u vanrednom ili u redovnom terminu.&nbsp; Kako god, vjerujemo da će to biti sudbonosni izbori za Crnu Goru. Prelomna tačka. Jer, iako Crnoj Gori trenutno ide solidno na EU putu, opšti je utisak da ova vlast nije zadovoljila. Ni one koji su je u početku podržali, kao ni nas koji smo je kritikovali.&nbsp; Prema tome, ako ne uspijemo na narednim izborima, do nas je. Crnoj Gori moramo vratiti normalnost, a uslov za to je da se svi dobronamjerni ljudi zapitaju, da li smo dovoljno odgovorni pred sobom i šta ostavljamo našoj djeci?! Država ne može preživjeti još četiri godine zadovoljavanja dječačkih ambicija, tolerisanja neznanja i vrijednosnog propadanja. Odgovorni i savjesni pojedinci imaju moralnu dužnost da na tim izborima glasaju za one stranke koje baštine građansku, proevropsku i antifašističku Crnu Goru. Puno je takvih.&nbsp; Što se tiče drugog dijela vašeg pitanja, kakav će konkretno biti modalitet nastupa Demokratske partije socijalista, ostaje da se vidi. Procjenjivaćemo u skladu sa najpragmatičnijim interesima, koji garantuju najbolji izborni rezultat, promjenu vlasti i kraj političke agonije koju živimo u Crnoj Gori od 2020.godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251013121024_abd82ac1dfdaa580a9324918d89a4d587a27d40792225317e52f872393ba132a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251013121024_abd82ac1dfdaa580a9324918d89a4d587a27d40792225317e52f872393ba132a" data-rendition-name="original" width="896" height="528" loading="lazy" alt="Andrija Nikolić"> <figcaption>Andrija Nikolić(Photo: Skupština Crne Gore/Jutjub)</figcaption> </figure>  &nbsp;

Nikolić za Portal ETV: Ako su Knežević i Mandić zaista evropejci kakvim se predstavljaju, njihov agresivan otpor projektu u Botunu budi sumnju u spoljne pritiske

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je danas izjavio da je naložio ubrzanje uvoza opreme za energetske sisteme, jer se zemlja suočava sa ozbiljnom krizom.
Energetski sistem Ukrajine zbog ruskih napada ispunjava samo 60 odsto potreba.
Situacija je pogoršana zbog izuzetno niskih temperatura, navodi Rojters.
- Odluke su donijete i jačanje uvoza mora da se sprovede bez odlaganja - poručio je Zelenski.
U većem delu Ukrajine se sprovode planirana isključenja struje. Situacija je najteža u Kijevu i okolini.

Zelenski naložio ubrzanje uvoza opreme za energetske sisteme

Izaslanstvo Evropskog parlamenta, predvođeno Toninom Piculom, izvjestiocem Evropskog parlamenta za Srbiju, boraviće u Beogradu od 22. do 24. januara. Iako je posjeta najavljena ranije, prije nego što su uopšte stigli u Beograd, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić otvorio je žestoku paljbu po evropskim parlamentarcima. Očekivano, najviše kritika usmjereno je prema Piculi, kojeg Vučić i njegova medijska mašinerija od prvog dana nesuvislim izjavama napadaju i etiketiraju najgorim uvredama.
Predsjednik Srbije, zajedno s predsjednicom Narodne skupštine Anom Brnabić, poručio je da odbija razgovor s Piculom i njegovom delegacijom.&nbsp;
- Sjeli su, mrzitelji Srbije, i dogovorili se da će doći u Beograd. Nisu nas pitali, nisu nas obavijestili - danima ponavlja Vučić.&nbsp;
Njegove izjave zapravo su očekivani repertoar za domaću publiku, kojoj stalno naglašava da je Srbija na evropskom putu, ali da je njegov posao „spriječiti da država bude ponižavana“. Na koji način i od koga se država ponižava, ostaje nejasno.
Od imenovanja Picule za izvjestioca Evropskog parlamenta za Srbiju, Vučić stvara svojevrsni „sanitarni kordon“ oko hrvatskog europarlamentarca.&nbsp;
Ne treba ni spominjati koliko mu, očigledno, smeta činjenica da izvjestilac dolazi iz Hrvatske, što dodatno potvrđuje njegovu opsjednutost Hrvatskom, a onda je najlakše proglasiti ga „mrziteljem Srbije“.&nbsp;
Picula u razgovoru za Večernji list kaže da će ovakvih napada biti još i da Vučić od njih ne odustaje.
- Meni se čini da predsjednik Srbije Evropsku uniju doživljava kao švedski sto: bira samo sagovornike koji mu odgovaraju, a kritičare iz iste Evropske unije uporno smatra neprijateljima. Po mom mišljenju, to nije ništa ni novo ni čudno, jer tako postupa i s domaćim političkim rivalima, a rekao bih i s građanima Srbije - ističe Picula.
On na slikovit način objašnjava Vučićeve izjave i stalne napade.
- Vučić u svom poznatom maniru uglavnom razgovara ili s ogledalom, ili samo s odabranim novinarima, koji onda prenose njegovu percepciju kakvo je zapravo stanje u Srbiji i oko Srbije. Prema tome, ništa čudno - kaže Picula.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju ponavlja kako Evropski parlament, gdje je zastupnik s ostalim koleginicama i kolegama parlamentarcima, dosljedno podržava politiku proširenja Evropske unije, pa i na Srbiju.
- No, ta politika ima svoje ciljeve i metodologiju. Nažalost, Srbija stagnira već četiri godine jer ne uspijeva da otvori nijedno novo poglavlje. To tapkanje u mjestu počelo je prije mog imenovanja za stalnog izvjestioca Evropskog parlamenta za Srbiju. I drugi prije mene, koji nijesu bili ni u mojoj političkoj grupaciji, u svojim su izvještajima uvijek ukazivali na iste probleme koji se, nažalost, u Srbiji ne rješavaju. Rekao bih da se naročito u posljednjih godinu i nešto ti problemi samo gomilaju. Vučiću su za probleme Srbije krivi svi drugi osim njega i sistema na čijem je čelu već godinama - jasan je Picula.
Logično pitanje koje se nameće jeste: želi li Srbija s Vučićem na čelu uopšte u Evropsku uniju? Deklarativno – da, ali u praksi čini sve da to izbjegne.
- Kao što sam rekao, to je pristup „švedskog stola“. Oni žele fondove, finansijsku podršku, donacije, naravno i privrednu razmjenu. Jer oko 60 odsto srpske spoljne trgovine odvija se s Evropskom unijom. Bez te dobrohotnosti i spremnosti EU da trguje sa Srbijom, srpska ekonomija bi stala. Sada vidimo i probleme s Naftnom industrijom Srbije, koliko je ta ekonomija, poput ekonomija malih država, izložena i koliko je krhka, te kako se preko noći može naći u ozbiljnim problemima. Srbija očekuje sve od Evropske unije, ali se ne želi prilagoditi elementarnim zahtjevima EU, poput uvođenja sankcija Rusiji. Srbija je dugo zagovarala vektorsku spoljnu politiku između Pekinga, Moskve, Vašingtona i Brisela. Međutim, vrijeme takvog „sjedenja na četiri stolice“ polako prolazi, jer dolazi do globalnog sučeljavanja najvažnijih političkih aktera. Trenutno je teško, čak i za sposobnije države, voditi takvu spoljnu politiku bez posljedica po domaće društvo. To, naravno, ne može ni Aleksandar Vučić, ali uvijek mora naći nekoga na koga će svaliti odgovornost - zaključuje Picula u razgovoru za Večernji list.
Vučićeva napadačka retorika prema Evropi, u ovom slučaju prema predstavnicima Evropskog parlamenta, dio je njegovog narativa od dolaska na vlast, upozorava u razgovoru za Večernji list Žarko Korać, nekadašnji potpredsjednik Vlade Srbije u vrijeme Zorana Đinđića i žestoki kritičar aktuelne vlasti.
- Taj narativ je zapravo stariji od njega. To je Šešeljev narativ: mi i Rusija jedini smo nezavisni u Evropi, a Evropa želi da nas ponižava, eksploatiše, oduzima nam nezavisnost i otima nam teritorije, uključujući Kosovo. To je Šešeljeva retorika koju Vučić nastavlja. Primjeri su izjave tipa: „Imam veliku vojsku, dajem mnogo za naoružanje, nama niko ništa ne može. Ja sam nezavisan i neću da se Srbija ponižava niti da primam ljude koji nemaju razumijevanje za Srbiju“. „Razumijevanje za Srbiju“, u njegovom smislu, znači da bi ovakva Srbija odmah trebalo da bude primljena u Evropsku uniju. Vučić očigledno bijesno reaguje na činjenicu da Srbija već tri godine nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje, a kamoli zatvorila neko, dok Crna Gora napreduje znatno brže. Srbija je, dakle, na sporednom kolosijeku evropskih integracija, a Vučić ne želi da se to vidi kako ne bi bio uočen krah njegove politike. Sve ove odluke vode ka sve većoj izolaciji Srbije u Evropi. Jednom riječju – ono što se trenutno događa može se opisati kao izolacija - upozorava Korać.
Ipak, najveća zanimljivost u vezi s posjetom delegacije Evropskog parlamenta, prema Koraću, jeste stav studenata i pitanje hoće li se odazvati pozivu na razgovor s evropskim parlamentarcima.
- Beogradski studenti neće primiti delegaciju, što nije prvi put, dok se studenti iz Novog Pazara, Niša i Novog Sada spremaju za razgovor s njima. Među studentima je došlo do razlika: oni proevropski orijentisani žele razgovarati, dok drugi slijede zvanični državni narativ i ranije su odbili sastanke - naglašava Korać.
Studenti koji odbijaju razgovor s predstavnicima Evropskog parlamenta nijesu zalog bolje budućnosti susjedne države, a Srbija pod Vučićevim vođstvom sve više liči na zemlju saveznicu Rusije i Bjelorusije, a sve manje na kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.

Picula: Vučiću, EU nije švedski sto da birate po željama

Odgovoran i transparentan postupak, tako u Monteputu za Javni servis komentarišu tender za izgradnju druge dionice auto puta koji je vodila Evropska banka za obnovu i razvoj.&nbsp;
Direktor Monteputa Milan Ljiljanić rekao je da je cijena gradnje druge dionice auto-puta povećana zbog razlike između inicijalne procjene, zasnovane na idejnom projektu rađenom 2019. godine i ponude izabranog kineskog konzorcijuma koja je formirana u skladu sa aktuelnim tržišnim uslovima i raspodjelom rizika.
Dionica od Mateševa do Andrijevice će koštati gotovo 694 miliona eura, što je 150 miliona eura više u odnosu na procjene Vlade od prije nekoliko mjeseci.
- Odgovorno tvrdim da je ovo jedan od najtransparentnijih postupaka koja je vodila Evropska banka za obnovu i razvoj, u koju je bila uključena Evropska komisija, na kom smo izabrali izvođača radova sa najpovoljnijom cijenom - istakao je Ljiljanić za TVCG.&nbsp;
Ukoliko bilo ko ima sumnje na postupak i na cijenu, može, ističe on, pitanja direktno putiti i Evropskoj banci za obnovu i razvoj.&nbsp;
- Na osnovu svih ovih parametara i stanja na tržištu dobijena je cijena od 694 miliona eura, što iznosi 30,1 milion po kilometru. Ono što moram da dodam je da smo u ovom periodu tenderisanja zajedno sa Vladom Crne Gore i Evropskom delegacijom obezbijedili 150 miliona eura bespovratnog novca za ovu dionicu. Tako da će ova dionica građane koštati nepunih 24 miliona eura, odnosno 23,6 miliona eura - naveo je Ljiljanić.&nbsp;

Ljiljanić: Tender vodila EBRD, cijena druge dionice rezultat tržišnih uslova

Francuski predsjednik Emanuel Makron kaže da Francuska ostaje posvećena „suverenitetu i nezavisnosti država“, nastavljajući da pruža podršku Grenlandu i Danskoj u trenutku kada je američki predsjednik Donald Tramp najavio nove carine za zemlje koje se protive američkoj kupovini Grenlanda.
Makron je na platformi Iks (X) napisao da „ni zastrašivanje, ni prijetnja neće uticati na nas“.
Trampove prijetnje carinama ocijenio je kao „neprihvatljive“.
- Evropljani će na njih odgovoriti ujedinjeno i koordinisano ukoliko se one potvrde. Pobrinućemo se da se poštuje evropski suverenitet - dodao je Makron.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FEmmanuelMacron%2Fstatus%2F2012599888412877147%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2012599888412877147%7Ctwgr%5E8d8c89ae2987c7a8b582ec3cf4caea545a79f33b%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjetimo, u objavi na mreži Truth Social, Tramp je rekao da će carine od 10 odsto stupiti na snagu 1. februara za Dansku, Norvešku, Švedsku, Francusku, Njemačku, Veliku Britaniju, Holandiju i Finsku.
Te će se carine povećati na 25 odsto 1. juna i nastaviće da se primjenjuju sve dok se ne postigne dogovor o američkoj kupovini Grenlanda, poručio je Tramp.
Optužio je nekoliko evropskih zemalja da igraju „veoma opasnu igru“ na Grenlandu, rekavši da je „svjetski mir u pitanju“.
- Danska, Norveška, Švedska, Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Holandija i Finska otišle su na Grenland s nepoznatom svrhom. (…) Ove zemlje, koje igraju ovu veoma opasnu igru, preuzele su neprihvatljiv rizik - napisao je američki predsjednik u dugoj objavi na svojoj društvenoj mreži.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Ftruthsocial.com%2F%40realDonaldTrump%2Fposts%2F115911344443637897&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uvođenje carina Tramp vidi kao način da se „ova potencijalno opasna situacija brzo okonča“.
- Nakon vjekova, vrijeme je da Danska vrati Grenland - svjetski mir je u pitanju! Kina i Rusija žele Grenland, a Danska ne može ništa učiniti po tom pitanju - dodao je američki predsjednik.

Tag: dps