Đukanović: Simbol promjena izblijedio pred starim navikama, pitanje da li koncept tridesetog avgusta danas ima politički težinu

Od istorijske smjene vlasti 2020. godine do danas, crnogorska politika prošla je kroz više rekonstrukcija, saveza i političkih mimoilaženja.

Ono što je u periodu od tada ostala konstanta jeste pozivanje na tzv. avgustovsku većinu i otklon prema mogućnosti da se sarađuje sa partijama koje su decenijama prije 2020. vršile vlast. U susret izbornoj 2027. godini otvara se pitanje da li koncept tridesetog avgusta danas ima političku težinu, ili taj simbol gubi snagu mobilizacije glasača, ali i da li bi otpor prema saradnji sa Demokratskom partijom socijalista mogao da popusti.

Da avgustovska većina danas teško može opstajati na istim temeljima na kojima je i nastala smatra Nikoleta Đukanović, docent na Univerzitetu "Donja Gorica". Prema njenim riječima, politički akteri koji su se nekada okupili oko ideje promjena i smjene DPS-a danas se često ponašaju na način koji su ranije oštro kritikovali kod svojih političkih protivnika.

– Koncept avgustovske većine jnj prije svega bio integrativni faktor okupljen oko jednog zajedničkog cilja – smjene DPS-a sa vlasti. Međutim, šest godina kasnije postavlja se pitanje koliko je taj narativ i dalje politički relevantan za građane. Danas vidimo da se politički akteri često ponašaju na način koji su ranije kritikovali kod DPS-a, pa se opravdano može postaviti pitanje da li je dovoljno pozivati se na događaje iz 2020. godine bez jasnih rezultata u sadašnjosti – kazala je Đukanović za "Dan".

Kako ocjenjuje, taj narativ više nema istu mobilizacionu snagu među građanima kao ranije, ali ostaje važan politički resurs za partije koje su nastale ili ojačale upravo na talasu promjena iz avgusta 2020.

– U tom smislu, rekla bih da je avgustovska većina danas više politički simbol nego koherentna politička većina sa zajedničkom vizijom razvoja države – kaže naša sagovornica.

Upitana koliko je moguće da, nakon šest godina promjena i različitih koalicionih kombinacija, nakon narednih izbora dođe do do sada "nemogućih" postizbornih kombinacija, navodi da je sve moguće. Ipak, smatra da su veće šanse da opstane koncept da je sve prihvatljivo osim saradnja sa DPS-om.

– Mislim da su iznenađenja uvijek moguća i da crnogorska politička scena postaje sve fragmentisanija, zbog čega će nakon narednih izbora prostor za različite kombinacije biti veći nego ranije. Ipak, teško mi je da zamislim značajnije jačanje koalicionog kapaciteta DPS-a u kratkom roku. Razlog za to nije samo odnos drugih partija prema DPS-u, već i činjenica da ta partija nije sprovela suštinske promjene u svom funkcionisanju, koje bi biračima i potencijalnim partnerima poslale uvjerljivu poruku da je riječ o drugačijem političkom subjektu nego ranije. Bez takvih promjena, politički trošak saradnje sa DPS-om za mnoge partije ostaje veoma visok – ocjenjuje Đukanović.

Pitanje oko kojeg deklarativno nema izdvojenih mišljenja i mimoilaženja u redovima vladajuće većine, ali i na političkoj sceni uopšte, jesu evropske integracije. Upravo je EU agenda više puta poslužila kao okvir za prevazilaženje neslaganja i očuvanje saradnje među partnerima unutar većine. Naša sagovornica smatra da će eventualni uspjeh na EU putu uticati i na raspored snaga na izborima naredne godine.

– Nažalost, vrlo je vjerovatno da uspjeh u evropskim integracijama može uticati na odnos snaga. Nažalost, jer EU integracije nijesu projekat jedne partije, već države i društva u cjelini. Međutim, u političkoj praksi često vidimo da partije pokušavaju da uspjehe na evropskom putu predstave kao sopstveni politički rezultat i da ih kapitalizuju kroz podršku birača. Ukoliko do kraja godine bude ostvaren značajan napredak, ili čak zatvaranje pregovaračkih poglavlja, nema sumnje da će vladajuće partije nastojati da taj uspjeh predstave kao potvrdu svoje politike i iskoriste ga u predizbornoj kampanji za 2027. godinu – rekla je Đukanović.

Situacija u Podgorici ogolila slabosti partija na vlasti

Partije koje na državnom nivou čine vlast u gotovo istoj kombinaciji upravljaju glavnim gradom, ali u Podgorici već neko vrijeme nema većine. Zamršena situacija na lokalnom nivou, prema ocjeni naše sagovornice, pokazuje slabosti tih partija.

– Mislim da situacija u glavnom gradu više govori o slabostima nego o snazi tih partija. Ona pokazuje određeni stepen neusklađenosti među partnerima, kao i tendenciju da partijski interesi i partikularni programi često imaju prednost nad zajedničkim ciljevima i efikasnim upravljanjem. Činjenica da je vlast u Podgorici više puta uspijevala da se formira, ali ne i da obezbijedi dugoročnu stabilnost i funkcionalnost, govori da među partnerima postoje ozbiljni problemi u koordinaciji i upravljanju. To je upozorenje da sama izborna pobjeda nije dovoljna ukoliko ne postoji kapacitet za održivu saradnju i odgovorno upravljanje institucijama – zaključila je Đukanović.