<article>Građanska inicijativa 21. maj saopštila je da se Podgorička skupština iz 1918. godine ubraja među „najsramnije događaje novije crnogorske istorije“, ocjenjujući da se njene posljedice osjećaju i danas.U saopštenju ove organizacije navodi se da je tadašnja skupština, opkoljena srpskim okupacionim bajonetima, donijela odluke kojima je zbačena dinastija Petrović i Crna Gora pripojena Srbiji. Kako ističu, time su brutalno pogažena politička prava Crnogoraca i ugašena međunarodno priznata država koja je bila dio Antante i pobjednica Prvog svjetskog rata.Iz GI 21. maj podsjećaju da su odluke skupštine izazvale otpor dijela crnogorskih patriota koji su se odlučili na ustanak kako bi, kako navode, odbranili nacionalna prava i sačuvali državnost.Prema ocjeni inicijative, više od jednog vijeka kasnije Crna Gora i dalje živi posljedice tog nasilnog i nelegitimnog čina. U saopštenju se tvrdi da se savremena Crna Gora suočava sa „politikama i ideologijama koje, u okviru velikodržavnih projekata, nastoje potisnuti crnogorsku samostalnost“.- Kao i 1918. godine, postoje grupe koje, svjesno ili pod tuđim uticajima, rade protiv crnogorske državnosti - poručuju iz GI 21. maj, naglašavajući da je danas neophodna državnička mudrost i iskustvo kako bi se izbjeglo ponavljanje istorijskih grešaka.Organizacija zaključuje da je podsjećanje na događaje iz 1918. godine važno kako bi se sačuvali savremena nezavisnost i demokratski poredak Crne Gore.</article>

Građanska inicijativa 21. maj saopštila je da se Podgorička skupština iz 1918. godine ubraja među „najsramnije događaje novije crnogorske istorije“, ocjenjujući da se njene posljedice osjećaju i danas.
U saopštenju ove organizacije navodi se da je tadašnja skupština, opkoljena srpskim okupacionim bajonetima, donijela odluke kojima je zbačena dinastija Petrović i Crna Gora pripojena Srbiji. Kako ističu, time su brutalno pogažena politička prava Crnogoraca i ugašena međunarodno priznata država koja je bila dio Antante i pobjednica Prvog svjetskog rata.
Iz GI 21. maj podsjećaju da su odluke skupštine izazvale otpor dijela crnogorskih patriota koji su se odlučili na ustanak kako bi, kako navode, odbranili nacionalna prava i sačuvali državnost.
Prema ocjeni inicijative, više od jednog vijeka kasnije Crna Gora i dalje živi posljedice tog nasilnog i nelegitimnog čina. U saopštenju se tvrdi da se savremena Crna Gora suočava sa „politikama i ideologijama koje, u okviru velikodržavnih projekata, nastoje potisnuti crnogorsku samostalnost“.
- Kao i 1918. godine, postoje grupe koje, svjesno ili pod tuđim uticajima, rade protiv crnogorske državnosti - poručuju iz GI 21. maj, naglašavajući da je danas neophodna državnička mudrost i iskustvo kako bi se izbjeglo ponavljanje istorijskih grešaka.
Organizacija zaključuje da je podsjećanje na događaje iz 1918. godine važno kako bi se sačuvali savremena nezavisnost i demokratski poredak Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

GI 21. maj

Podgorička Skupština

Politika

GI 21. maj: Posljedice Podgoričke skupštine osjećaju se i danas

Zvaničnici razmatraju prelazni zajam EU kako bi Kijev ostao finansijski stabilan ako na vrijeme ne postignu dogovor o korišćenju zamrznute državne imovine Moskve.
Evropske zemlje rade na hitnom planu B kako bi spriječile da Ukrajina početkom sljedeće godine ostane bez novca, u slučaju da ne uspiju da postignu dogovor o korišćenju zamrznute ruske imovine za finansiranje ratnih potreba Kijeva.
Na samitu prije mjesec, lideri Evropske unije nadali su se da će postići dogovor o prijedlogu da se blokirane rezerve Moskve iskoriste za „reparacioni zajam” od 140 milijardi eura za Ukrajinu, ali je ta ideja naišla na snažan otpor Barta De Vevera, premijera Belgije, u kojoj se taj novac nalazi.
Sada, uz intenziviranje mirovnih pregovora i sve ozbiljniji manjak novca u Kijevu, pitanje šta učiniti s ruskom imovinom dobija novu hitnost. „Ako mi ne budemo djelovali, drugi će nas preduhitriti“, rekao je jedan zvaničnik EU, koji je, kao i ostali ovdje citirani, tražio anonimnost kako bi mogao slobodno da govori.
Evropski zvaničnici smatraju da bi nova mirovna inicijativa Donalda Trampa mogla pomoći učvršćivanju podrške planu da se zamrznuta sredstva iskoriste za reparacioni zajam. Prema tom planu, novac bi bio vraćen Rusiji samo u malo vjerovatnom scenariju u kojem bi Moskva pristala da plati ratnu odštetu.
Diplomate EU očekuju da će predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u narednim danima naložiti svojim službama da izrade nacrt pravnog teksta o reparacionom zajmu, kako pritisak za rješenje raste.
Međutim, uprkos intenzivnim razgovorima između Belgije i Komisije posljednjih sedmica, De Vever i dalje ima ozbiljne rezerve u vezi s pravnom odgovornošću i rizikom od odmazde Moskve ako bi se ruska sredstva koristila za zajam.
Zbog toga se stručnjaci za javne politike u Briselu sada okreću pitanju kako pomoći Ukrajini u slučaju da se prijedlog o reparacionom zajmu ne uspije zaključiti na vrijeme da ga lideri EU odobre na samitu 18. decembra.
Jedna opcija koja dobija sve veću podršku jeste „prelazni“ zajam, finansiran zaduživanjem EU, kako bi se Ukrajina održala na površini tokom prvih mjeseci 2026. godine, prema riječima četiri zvaničnika. To bi ostavilo dodatno vrijeme da se uspostavi puni reparacioni zajam uz korišćenje ruske imovine, na način koji bi bio prihvatljiv i za Belgiju, kako bi se obezbijedilo dugoročnije rješenje.
Dvoje diplomata je reklo da bi se od Ukrajine moglo tražiti da EU vrati početni prelazni zajam nakon što dobije sredstva iz dugoročnog reparacionog zajma.
Izaslanici zemalja EU su juče u Briselu razgovarali o ovim opcijama s Evropskom komisijom. Zemlje poput Francuske, Njemačke, Nizozemske, Litvanije i Luksemburga pozvale su Komisiju da nastavi rad na prijedlozima za finansiranje Ukrajine, prema riječima jednog zvaničnika upoznatog s razgovorima.
Mogućnost prelaznog modela finansiranja pomenuta je još 4. novembra od strane komesara EU za ekonomiju Valdisa Dombrovskisa, koji je tada upozorio: „Što se više sada budu odugovlačili rokovi, biće sve teže“.
Hitnost
Komisija je u potpunosti svjesna potrebe da se rješenje hitno pronađe, jer je Kijev upozorio da bi mogao ostati bez novca već u prvim mjesecima naredne godine.
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je juče da će saveznici iz EU „u narednim danima“ finalizovati rješenje koje će „obezbijediti finansiranje“ i „dati jasnu perspektivu Ukrajini“.
Na duži rok, reparacioni zajam se široko smatra jedinim realnim rješenjem. Među državama članicama EU nema spremnosti da iz sopstvenih budžeta šalju bespovratne novčane pomoći Ukrajini. Mnoge se već suočavaju s budžetskim deficitima i visokim troškovima zaduživanja. Zbog toga se uvjeravanje Belgije da se na kraju priključi smatra ključnim.
„Nadamo se da ćemo uspjeti da razriješimo njihovu uzdržanost“, rekao je jedan diplomata EU. „Zaista ne vidimo drugu održivu opciju osim reparacionog zajma“.
Kao jedna od ideja pominje se da se „reparacioni zajam kombinuje s nekom od drugih opcija“, ali to, kako je dodao, „ne smije trajati predugo jer je osjećaj hitnosti već veoma snažan“.
I dalje postoje problemi po pitanju uspostavljanja prelaznog zajma kroz zajedničko zaduživanje EU, koje neki komentatori nazivaju „euroobveznicama“, iako drugi taj izraz odbacuju.
Možda najveća prepreka jeste činjenica da bi ovakvo zaduživanje EU zahtijevalo jednoglasnu podršku svih 27 država članica, a Mađarska se već dugo protivi novim mjerama za finansiranje ratnih napora Ukrajine.
Moguće je, međutim, da bi predstavljanje prelaznog zajma kao sredstva za obnovu Ukrajine, a ne za finansiranje ratnih operacija, olakšalo postizanje saglasnosti.
Dodatni faktor je i novi zamah mirovnih pregovora, dok Trampov tim nastoji da približi stavove zvaničnika Ukrajine i Rusije ka dogovoru o uslovima mira. Nacrti mirovnih prijedloga koji se sada razmatraju predviđaju korišćenje zamrznute imovine za finansiranje obnove Ukrajine. Evropski zvaničnici su prošle sedmice s negodovanjem reagovali na ideju iz prvobitnog američkog nacrta da Sjedinjene Države ostvaruju profit od korišćenja tih sredstava.
Lideri EU sada se nadaju da su uspjeli ubijediti Trampov tim da EU mora imati posljednju riječ o tome šta će se desiti s tom imovinom, kao i o vremenu ukidanja evropskih sankcija Rusiji i o putu Ukrajine ka članstvu u Evropskoj uniji, navode diplomate.

Evropljani razrađuju plan B o korišćenju ruske imovine za Ukrajinu

Tetka trinaestogodišnjeg dječaka koji je smješten u Centru "Ljubović" tvrdi da njen bratić trpi maltretiranje u toj ustanovi, kako od dva vaspitača, tako i od drugih korisnika, te da porodici nisu dozvoljene posjete niti kontakt sa njim.
Nezadovoljni odnosom institucije, te stanjem u kojem se, kako tvrde, dječak nalazi, tražili su reakciju Zaštitnika ljudskih prava, Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), predsjednika države Jakova Milatovića, a dio njih je najavio i protest ispred "Ljubovića" dok se njihovi zahtjevi ne ispune, odnosno maloljetnika ne puste iz ovog centra.
Iz Centra "Ljubović", sa druge strane, tvrde da dječak ima omogućene posjete i komunikaciju sa devet članova uže i šire porodice, ali da dio familije koja najavljuje štrajk nema dozvolu nadležnog centra za posjete, odbacujući za "Dan" tvrdnje porodice o navodnom zlostavljanju djeteta.
Tetka maloljetnog dječaka tvrdi da je njen bratić nepravedno doveden u Centar "Ljubović", te da u njoj, otkako je smješten, trpi maltretiranje.
– Kada je jedna sestra od tetke uspjela da ga posjeti prije petnaestak dana, žalio se da ga vaspitači maltretiraju. Prilikom razgovora sa rođakom, ruke su mu se tresle, glavu je držao spuštenu, nokti su mu izgrizeni, zbog čega vjerujemo da je loše i da mu škodi boravak u tom centru – kazala je "Danu" njegova tetka.
Ona tvrdi da je dijete bilo žrtva vršnjačkog nasilja u školi koju je pohađalo, predmet poruge vršnjaka zbog razvoda roditelja i njihovih grešaka, te da su nadležne službe, umjesto da mu pomognu i omoguće nesmetan nastavak školovanja i sigurno okruženje, odlučile da ga pošalju u popravni dom. Dječakova tetka tvrdi da njen bratić nije imao pomoć nadležnog Centra za socijalni rad, kao i da je dijete zanemarivano od strane roditelja i kažnjeno jer se, kako navodi, branilo od dugotrajnog vršnjačkog nasilja.
– Otkako je u popravnom domu, zabranjena nam je svaka komunikacija sa njim, mjesec dana dolazimo ispred doma i obavijeste nas da ga ne možemo posjetiti, a odgovor je da je pod kaznom – kazala je dječakova tetka.
Na više pitanja u vezi sa navodima dječakove porodice, iz Centra "Ljubović" odgovorili su "Danu" da ta ustanova postupa stručno u skladu sa protokolima.
– Nema govora o tome da je bilo koje dijete maltretirano, niti je bio žrtva postupanja vaspitača i druge djece unutar naše ustanove – tvrdi direktorica tog doma Nina Delević.
U vezi sa posjetama, koje su, kako je kazala, predmet okupljanja ispred njihove ustanove, posebno tvrdnjama da je malodobnom korisniku zabranjena komunikacija sa porodicom, Delević poručuje da to nije tačno.
– Korisnik ima pravo kontakta i posjeta od strane devet članova porodice (uže i šire), a koje redovno ostvaruje telefonski ili lično. U odnosu na srodnike koji organizuju protest, naglašavamo da za te kontakte i posjete nije izdata saglasnost nadležnog Centra za socijalni rad. Vaspitači su ih uredno informisali o proceduri da je neophodno da upute zahtjev nadležnom Centru za socijali rad koji jedini može procijeniti da li bi takav kontakt bio u najboljem interesu djeteta. Kako CSR još uvijek nije dostavio potrebnu saglasnost, time nije moguće ni realizovati zahtijevane posjete korisniku smještenom u našoj ustanovi – istakla je ona. 
&nbsp;

Protestuju dok maloljetnika ne puste na slobodu

O rješenju za izdavanje licence za srednju vjersku školu-Gimnaziju "Sveti Sava" koje je potpisala ministarka Vesna Bratić pisao sam više puta da je to rješenje o izdavanju licence nezakonito, zbog neodgovarajućeg prostora za rad škole i zato što za ovu školu Nacionalni savjet nije bio utvrdio obrazovni program kao i što rješenjem nije utvđen "najveći broj učenika, odnosno polaznika koji škola može upisati". Ovo rješenje o licenci je potpisala ministarka Vesna Bratić 18. aprila 2022. godine.
Nezakonito finansiranje ove škole pošelo je te 2022. godine iako te godine niti je imala učenika, niti je počela sa radom. Novac joj je dodijeljen za "osnivanje". Škola je za tri godine iz budžeta dobila 2,7 miliona eura. DRI je u svom Izvještaju o reviziji pravilnosti „Finansiranje vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore“ konstatovala da je to bilo nezakonito. Moju tužbu za zloupotrebu službenog položaja protiv ministara prosvjete za nezakonito finansiranje ove škole SDT je odbacilo.
Tvrdnja da škola radi u prostoru koji ne zadovoljva propisane standarde može se i danas provjeriti. Prosvjetna inspektorka koja je obišla školu nije konstatovala da prostor za rad škole u zgradi "Volvox" očigledno ne zadovoljava propisane uslove. U to se mogao uvjeriti i tužilac koji je odbacio pomenutu tužbu, a to je morala znati i komisija za licenciranje škole.
Naime, iz lista nepokretnosti, stambeno-poslovne zgrade, LN 5815, KO Podgorica II, može se vidjeti da vjerska škola "Sveti Sava", koja radi u prizemlju ove zgrade, za rad može da koristi prostor prizemlja čiji je vlasnik "Pravoslavna Mitropolija crnogorsko-primorska, Cetinje". Ukupna površina tog prostora &nbsp;(u LN pod 71, 72, 73) je 296 m2! Mogu li: komisija za licenciranje škole, prosvjetni inspektor i tužilac SDT potvrditi da je ovo, po Pravilniku, dovoljan prostor za rad škole? Sajt ministarstva skolskastatistika.edu.me pokazuje da školu 2025. godine, u tri razreda, pohađa 105 učenika.
Očekuje se da će planirana školska zgrada uskoro biti završena kada će prostorni uslovi za rad škole biti ispunjeni.
Nacionalni savjet je konačno 23. oktobra 2023, poslije više od godine dana, donio odluku koja je po zakonu bila potrebna za dobijanje licence za rad škole 2022. godine a čiju su neophodnost negirali i osnivači škole i ondašnje prosvjetne vlasti čak i tužilac SDT.
Odluka je: "Utvrđuje se punovažnost i jednaka vrijednost obrazovnog programa Srednje vjerske gimnazije "Sveti Sava", sa odgovarajućim javno važećim obrazovnim programom za opšte srednje obrazovanje, sa sljedećim sadržajem: Opšti dio obrazovnog programa Srednje vjerske gimnazije "Sveti Sava", Podgorica je opšti dio javno važećeg programa za opšte srednje obrazovanje, s tim da se u nastavnom planu dodaju dva izborna predmeta i to: Katihizis i Crkveno pjevanje.......".
Iz ove odluke idirektno proizilazi da škola ima javno ovlašćenje da može izdavati zakonita svjedočanstva i diplome.
Interesantan je stav tužioca SDT u odbacivanju krivične prijave, u vezi sa školom "Sveti Sava", da on smatra da za dobijanje licence nije bilo potrebno da Nacionalni savjet utvrdi obrazovni program za školu i da nije bilo nezakonitosti u finansiranju, dok DRI po pitanju &nbsp;finansiranja ima suprotno mišljenje. Vidjećemo šta će biti sa krivičnom prijavom Centra za građansko obrazovanje (CGO) zbog budžetskog finansiranja vjerskih škola.
Ostaje propust-greška da u rješenju o licenci školi "Sveti Sava" nije utvđen "najveći broj učenika, odnosno polaznika koji škola može upisati." Svjedoci smo da je Prosvjetna inspekcija ove jeseni privremeno zatvarale privatne inostrane škole koje su upisale veći broj učenika od broja predviđenog licencom. Ova se mjera ne može primijeniti na školu "Sveti Sava" jer u njenom rješenju o licenci nije naveden ovaj broj učenika.
U nalazu Odsjeka za Inspekciju rada od 14. juna 2024. godine konstatovano je da Srednja vjerska gimnazija "Sveti Sava" nema stalno zaposlene nastavnike. Nastavnici su nezakonito angažovani preko ugovora o djelu. Konstatovano je da su i dva penzionera (jedan je direktor) nezakonito zaposleni. Naloženo je da se ove nepravilnosti otklone. Nepoznato je da li je to učinjeno.
Očekuje se da Ministarstva čiji su ministri potpisali transfer budžetskih 2,7 miliona eura ovoj školi naprave finansijsku kontrolu i utvrde na šta su potrošena ova sredstva.
Konačno, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija mora da uvede Srednju vjersku gimnaziju "Sveti Sava" iz ovog pravnog haosa u okvire zakona kao i sve druge škole.

Opet o licenci za školu „Sveti Sava“

&nbsp;Andriji Mandiću odgovara da država ne ispuni do kraja obavezu da izabere sve sudije Ustavnog suda, kako bi makli jedan balvan ili kamen na putu ka EU – rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, predsjednik SDP-a i predstavnik Evropskog saveza Ivan Vujović.
Današnje ponovljeno glasanje za sudije Ustavnog suda je, smatra Vujović, neuspjeh sa stanovišta interesa države i potrebe da država izabere sudije Ustavnog suda, što se nije desilo jer je izabran samo jedan sudija Ustavnog suda od tri.
Podsjetio je na izmjene Ustava 2012/13. godine kada je amandmanima promijenjen način izbora sudija Ustavnog suda i još nekih institucija, kako bi, ističe on, sa pozicija apsolutne vlasti omogućili tadašnjoj opoziciji da aktivno uzme učešće u izboru sudija Ustavnog suda.
– Mislim da je to apsolutni neuspjeh, da ne kažem blamaža parlamentarne većine, prije svega, koja nije ispoštovala demokratske uzuse, elementarnu metodologiju koja se uvijek primjenjivala od strane prethodne vlasti koja je usvojila taj izborni model kvalifikovanom većinom – rekao je Vujović.
Ukazuje na činjenicu da je u sadašnjem izboru sudija Ustavnog suda opozicija u potpunosti zaobiđena, iako je opozicija po svom nahođenju glasala jednu kandidatkinju, čak i u prvom krugu, koja nije prošla zato što je nije glasao dovoljan broj poslanika vladajuće većine, jer je, kako ističe, Andrija Mandić promijenio redoslijed glasanja.
– Tu se radi o raznim vidovima političkih marifetluka, čemu je gospodin Mandić sklon i to radi uspješno. On se poigrava sa ostalim činiocima parlamentarne većine, posebno sa poslanicima PES-a, poigrava se, čak ih u pojedinim trenucima ismijava… Vidjeli ste kada je rekao na potpuno opravdanu primjedbu gospodina Mugoše zbog čega je promijenio redoslijed glasanja, jer je potpuno normalno i logično da se glasa za kandidata koji je prvi predložen, ali on je to uradio sa jasnom političkom kalkulacijom da se prvo glasa za kandidata koji mu je bliži, a za ove ostale apsolutno nije važno i kao epilog imamo jedan fijasko, neuspjeh i pored zahtjeva i upornih insistiranja Evropske komisije da izaberemo sve sudije Ustavnog suda mi smo od troje izabrali jednog – zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtNQJl2C8fVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Neizbor svih sudija Ustavnog suda je blamaža parlamentarne većine

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić optužio je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je "otuđio" skaj materijal iz kancelarije Saše Čađenovića.
-To je bilo 2021. godine, cilj je bio da se Čađenović optuži za skrivanje i utre put da je postao član kriminalne organizacije - kazao je Katnić.
Njegov branilac, advokat Ljubomir Raković kazao je da Katnić naveo da u spisima predmeta postoje dokazi iz kojih proizilazi da je Saša Čađenović bio jedini kome je dostavljen obavještajni paket Europola i da su se ti podaci nalazili u njegovoj kancelariji odakle su i otuđeni s ciljem da se dostave određenim medijima, što je i učinjeno.
- Katnić je zatražio da se u svojstvu svjedoka sasluša glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i da se izjasni o curenju svih skaj komunikacija i njihovom objavljivanju u medijima, što je bio razlog za prekid saradnje fracuskih nadležnih organa sa Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore - kazao je Raković.
On je dodao da je Katnić &nbsp;istakao da je tužilac Šoškić bio taj koji je dostavio podatke određenim medijima u Crnoj Gori, da bi mu na taj način nanio štetu i pripremio teren za njegovo hapšenje.

Raković: Katnić je ukazao da je Šoškić otuđio skaj komunikacije iz Čađenoviće kancelarije, dao ih medijima i tako pripremio teren za hapšenje

Bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katnić niko nije mogao da bude šef, niti da izdaje naređenja - kazao je u Višem sudu nekada prvi čovjek Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić.
On je ovo odgovorio na pitanje nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koji se, optužnicom SDT-a, tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član navodno bio Katnić. U ovom postupku sudi se i suspendovnom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću. Oni se terete da su svoje službene položaje podredili kavačkom mafijaškom klanu.
Svjedok Radonjić kazao je da Katnića poznaje od 2016. godine i da "subjektivno ne može da doživi da je Katniću &nbsp;neko šef".
- Njemu niko ne može da izdaje naređenja..Ne može ni u porodici da mu bude šef - to je moje mišljenje kazao je Radonjić.
On je bio kategoričan da nikada od Katnić nije dobio neki nezakoniti nalog, da neku osobu ne procesuira ili da neko treba da bude privilegovan.
- Svakodnevno sam imao komunikaciju sa njim. Upravo je on forsirao da prikupljamo podatke, da se što više osoba obuhvati pretkrivičnim postupkom - kazao je Radonjić.
Objasnio je da kada je formirano Specijalno policijsko odjeljenje - 2016. bilo 20 službenika i da su 2018. godine proširili tim sa još deset službenika.
Formiranjem Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala na čijem čelu je bio Zoran Lazović, prema riječima svjedoka, dobili su veliko pojačanje u borbi protiv organizovnog kriminala.
U tom sektoru su, kako kaže Radonjić, bili najbolji i najiskusniji operativci &nbsp;među kojima su Milorad Žižić, Dejan Knežević...
Na pitanje Katnićevog branioca, advokata Ljubomira Rakovića svjedok je kazao da 2017/2018. nijesu raspolagali informacijama da je Ljubo Milović član kavačke kriminalne grupe.
Radonjić zna da je Milović bio policajac i da je čuo da ima neke konekcije sa Rusima u "vezi nepokretnosti i da posreduje u kupovini banke".
-Imao sam kontakte sa mnogim rukovodioca stranih službi i nikada nijesam dobio informaciju o Miloviću - kazao je Radonjić.
Nakon promjene vlasti kada je ušao u uži zbor za direktora policije Radonjić je naveo da nije "odgovarao određenim strukturama i malo po malo su ga izolovali i poslali kući".
On je na pitanje Lazovića kazao da se bivši pomoćnika direktora nikada nije interesovanje ni za jedan predmet.
- Kolega Lazović se nije miješao u rad SPO, niti je bila ugrožena autonomija koju sam imao sa SDT-om. &nbsp;Pojedini prije njega su znali da budu "napadni" - rekao je Radonjić.
Za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, kako je naveo, prvi put je čuo kada su stigli u Crnu Goru. Nije imao saznanja da su u našoj državi počinili krivično djelo.
- Tokom moga rada imao sam stalne kontakte sa starješinama iz bezbjedbosnog sektora iz Srbije i nikada mi ih nijesu pomenuli - istakao je Radonjić.
On je dodao da je spriječena njihova likvidacija i da je ta akcija vođena profesionalno uz konstataciju " da nema što da doda, niti da oduzme".
- Rukovodilac akcije je bio iskusni operativac Milorad Žižić - kazao je Radonjić.
Nekadašnji službenik SPO i bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Dalibor Šaban je ispričao da ga je Radonjić obavijestio da je u SPO došla osoba koja ima saznanja o organizovanim kriminalnim grupama.
U prostorije je došao Ivan Milović i, prema riječima Šabana, ispričao je da se osjeća ugroženo od grupe sa kojom je ranije sarađivao.
- Iznio je neke informacije o krijumčarenju droge u Crnoj Gori i to je bilo ono što je on čuo, u čemu nije učestvovao. Lično je, kako je naveo učestvovao u krivičnim dijelima u Francuskoj - ispričao je Šaban.
Kada su završili razgovor Šaban je o tome obavijestio Radonjića koji je dao nalog za mjere tajnog nadzora za Ljuba Milovića, Ivana Stamatovića i Miloša Mišurovića.&nbsp;
Te mjere nijesu dale rezultat jer, prema riječima svjedoka, nijesu dovele do osnovane sumnje da je neko počinio krivično djelo.
Šaban je ukazao da su se francuski istražitelji interesovali za krivična djela počinjena na njihovoj teritoriji i Ivanu Miloviću je bio ponuđen status svjedoka saradnika ali je "odustao od svega".
Šaban je odgovarajući na pitanje Lazovića kazao da nikada nije čuo da se bivši pomoćnik direktora interesovao za bilo koji predmet ili da je nekog pokušao privilegovati.
Svjedok Zdravko Nedović, koji je radio na imanju porodice Lazović u Bijelom Polju, potvrdio navode Lazovića da je imanje u Bijelom Polju naslijedio od oca 2012. godine.
Na tom imanju Nedović je radio fizičke poslove za dnevnicu od 20 eura. Uzgaja se povrće, a od šljiva i jabuka, kako je ispričao, pekli su veliku količinu rakije, a držali su i ovce, kokoške i svinje.
- Sve fizičke poslove tokom vikenda i praznika Lazović je radio sa mnom - ispričao je Nedović.
On je na pitanje advokata Nikole Martinovića rekao da bude oko 38 tona šljiva i 20 tona jabuka i da se od tog voća peče rakija.
Martinović je konstatovao da je samo od prodaje rakije mogao prihodovati od 20.000 do 80.000 eura u posljednjih 10 godina.
Suđenje se nastavlja 2. decembra kada će svjedok Radonjić odgovarati na pitanja Katnića. Sudija Veljko Radovanović kazao je da će pozivi za saslušanje biti poslati Sanji Jovićević i Nikoli Janičiću.

Radonjić: Katniću niko nije mogao biti šef, nikada od njega nijesam dobio nezakoniti nalog

,,Dvadeseti novembar je jedan od najtragičnijih dana u Pljevljima i zbog poštovanja prema civilnim žrtvama i njihovim porodicama, ne prisustvujem Danu opštine“. Ako ste povjerovali da je ovu rečenicu izgovorio neki Pljevljak, u namjeri da podsjeti na tragično vrijeme Drugog svjetskog rata kada su, prvo Italijani i četnici, a potom Njemci, četnici i balisti, činili zločine – nijeste pogodili. Opet, ako ste pomislili da se danas javno prisjetio mučne ‘43. godine kada su četnici Pavla Đurišića i Draže Mihailovića u pljevaljskom srezu za samo četiri krvava februarska dana ubili 678 ljudi, uglavnom muslimana - od čega dvjesta đece u dobi do osam godina – opet ste pogriješili. Citat s početka je ponosno vlasništvo Daria Vraneša, predsjednika opštine Pljevlja. Iako je prethodne dvije godine uredno obilježavao Dan opštine, Vraneš je ove naprasno ustanovio da mu je Dan oslobođenja od fašista i njihovih slugu - i mučan i tragičan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951" data-rendition-name="original" width="1000" height="660" loading="lazy" alt="VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine "> <figcaption>VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ANTIFAŠISTIČKA I PROFAŠISTIČKA CRNA GORA I još se, veli Vraneš, njegovim obilježavanjem prave podjele u narodu. Ali ne na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, kako lažno govori Vraneš. Dan oslobođenja Pljevalja pravi podjelu na one koji podržavaju antifašizam i one koji bi da vaskrsavaju fašizam; pravi razdjelnicu između dobra i zla.&nbsp; Dario Vraneš ne krije da je na ovoj drugoj, mračnoj strani, na strani četničkih koljača. I valjda je zato u kabinetu, odmah iza svoje fotelje, postavio statuetu Draže Mihailovića, da svima pokaže kome se divi i za što se zalaže. Da mu može biti, vjerovatno bi u zgradu opštine - ili možda ispred zgrade - postavio i onaj veliki kip četničkog koljača Pavlja Đurišića.&nbsp; Sramota je današnje Crne Gore da je na čelu Pljevalja, jednog od najvećih crnogorskih gradova, čovjek koji ne poštuje sjene boraca koji su pali u borbi protiv fašizma i nacizma tokom Drugog svjetskog rata; junaka koji su svijetu pokazali snagu crnogorske zvijezde petokrake... Ali, to je crnogorska realnost: u vrhu vlasti, ne samo Pljevalja, ne samo Nikšića, već države Crne Gore nalaze se ljudi koji ne poštuju ni crnogorski 13. jul, ni vrijednosti antifašističke Crne Gore iz Drugog svjetskog rata. Niti žele da poštuju crnogorsku istoriju. POČASNA STRAŽA NA STRAŽICI&nbsp; ,,Pred veličinom vaše žrtve, pred zamahom vašeg pregnuća, mi savijamo naše borbene zastave i kažemo: vječna vam hvala drugovi.“ Tako je 21. decembra 1941, samo dvadeset dana nakon traumatične Pljevaljske bitke Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda za Crnu Goru i Boku odao pomen palim borcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38" data-rendition-name="original" width="512" height="615" loading="lazy" alt="U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici "> <figcaption>U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvije decenije kasnije, 1961. godine, na Stražici iznad Pljevalja otvoren je Spomenik palim borcima u Plјevalјskoj bici ali i svim žrtvama fašističkog terora tokom Drugog svjestkog rata. U centralnoj prostoriji spomenika na Stražici, nalaze se dva velika mozaika, koje su zajedno izradili čuveni crnogorski slikari Aleksandar Aco Prijić i Branko Filo Filipović, a na spoljnom zidu kripte, sa desne strane od ulaza nalazi se monumentalni bronzani reljef, poznatog crnogorskog vajara Draga Đurovića. A u bronzanom sarkofagu u kripti su posmrtni ostaci posmrtni ostaci 412 osoba stradalih od ruku fašista i domaćih kolaboranata. Zar je moguće da - osamdeset i četiri godine od Pljevaljske bitke, osam decenija od 9. maja 1945, Dana pobjede - prvi čovjek Pljevalja ne zna da taj Spomenik na Stražici nije samo počast partizanima, već simbol pobjede nad fašizmom? PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE Ali, nije ovđe riječ o nepoznavanju istorijskih fakata. Dario Vraneš - koji ima odlične pozicije i kod Andrije Mandića u Podgorici i Aleksandra Vučića u Beogradu - dobro zna što radi i zbog čega besprizorno ignoriše istorijske istine. Na djelu je svjesni, planirani istorijski revizionizam. Ne samo čelnika Pljevalja i funkcionera Mandićeve stranke, već najvećeg dijela parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović "> <figcaption>PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To je igranje po taktu velikosrpskog projekta u kojem nema mjesta za partizane, za antifašizam i, uopšte, za slobodarsku, građansku Crnu Goru. U osnovi tog imperijalnog programa je velikosrpski nacional-šovinistički projekat, uobličen u programskom dokumentu ,,Homogena Srbija" Stevana Moljevića. Koji je opet izveden iz onog ,,Načertanija“ Ilije Garašanina, nacrta spoljne, ali prvenstveno nacionalne imperijalne politike Srbije. I koji je osnova ovog što se danas nad Crnom Gorom sprovodi – kroz maligni ruski i srpski uticaj: obezličenje crnogorskog identiteta da bi se Crna Gora uklopila u projekat ,,Ruskog mira“, odnosno ,,Srpskog sveta“. Nije to novost: velosrpski projekat podrazumijeva pokornu Crnu Goru, Intrigantno je, međutim, ćutanje ljudi iz vrha Evropske unije. EVROPSKA (NE)DOSLJEDNOST Da, djeluje čudno ta evropska šutnja. Državu, u kojoj većina u vlasti koketira sa klerofašizmom; u kojoj popovi sve manje propovijedaju, a sve više zapovijedaju; državu koja je postala zavisna od politike Beograda i Moskve - ovakvu Crnu Goru - Evropa žuri da primi u naručje. Po svaku cijenu, i ne pitajući za cijenu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531" data-rendition-name="original" width="1024" height="538" loading="lazy" alt="VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije "> <figcaption>VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista liči na političku farsu kada komesarka za proširenje Marta Kos poručuje, sjedeći pored crnogorskog premijera Milojka Spajića, da je Crna Gora tako mala država da se njen ulazak u Evropsku uniju – i neće osjetiti. ,,Znate li koliko je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart. Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru i bez velikih reformi“, poručila je Kos protekle sedmice na Forumu o proširenju u Briselu. Ali, nije bila farsa; niti se komesarka šalila. Već je poslala jasnu poruku: ubacićemo vas u Uniju kakvi kod da budete, kakve god klerofašističke ideje bile dominantne u Crnoj Gori. Mučna je to poruka za Crnu Goru. Jer, na kraju te evropske balade ispada da su Vraneš i družina na vlasti koja glorifiuje četnike, kvislinge iz Drugog svjetskog rata - u pravu kada revidiraju istoriju, kada veličaju ratne zločince i naciste – jer sve to nije prepreka na putu za Evropu?! Ispada da je evropskoj birokratiji potrebna Crna Gora, kakva god bila, samo da bi štrikirali sebi jedan uspjeh u evropskim integracija. Baš mučna poruka iz Brisela.&nbsp;

Sprem’te se, sprem’te – Evropa vas zove

Jovan Jovanović izabran je za sudiju Ustavnog suda na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore.
Od ukupno 54 glasa, 50 poslanika je bilo za njegov izbor, jedan protiv, a tri uzdržana.
Mirjana Radović nije izabrana pošto je od 52 glasa, 47 bilo za, dva protiv, tri uzdržana - a za izbor sudija u drugom krugu glasanja je bila potrebna podrška 49 poslanika.
Mirjana Vučinić, koju je predložio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, nije izabrana za sutkinju Ustavnog suda. Od 56 glasova, 45 poslanika se izjasnilo da je za njen izbor, niko nije bio protiv, a bilo je 11 uzdržanih.
Ovi kandidati 14. oktobra nijesu dobili neophodnu dvotrećinsku podršku, odnosno 54 glasa u Skupštini Crne Gore nakon višesatne rasprave. Za izbor Vučinić tada je glasalo 16 poslanika, dok su čak 44 poslanika bila uzdržana. Za izbor Jovanovića tada je glasalo njih 45, jedan je bio protiv, a pet uzdržano, a za Radović su ranije glasala 44 poslanika, jedan je bio protiv, a pet uzdržanih.
Jovanović i Radović su kandidati su za sudije po prijedlogu Ustavnog odbora, a Vučinić je za tu poziciju predložio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je, nakon što nije izabran nijedan kandidat u prvom krugu, organizovao konsultacije sa partijama većine i opozicije kako bi dodatno mogao da odgovori na svako pitanje koje ima svaki poslanik u vezi kandidatkinje koju ju predložio.&nbsp;
- Vrata su otvorena ne za svakog šefa poslaničkog kluba, već za svakog poslanika pojedinačno, da odgovorim na svaku nedoumicu - poručio je Milatović prije mjesec u Skupštini.
Istorija, kako je tada rekao, sve pamti.
- Ova generacija će biti upisana ili kao ona koja je uvela Crnu Goru u EU ili ona koja ju je prodala. Ja sam izbor napravio - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-ustavni-sud-stit-od-samovolje-vecine-i-posljednja-linija-odbrane-prava-i-pravde&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Aktuelna ustavna kriza traje od ljeta prošle godine - kad je sudija Milorad Gogić ispunio uslove za starosnu penziju. Skupština od tada nije izabrala novog sudiju da popuni njegovo mjesto.
Osim toga, Ustavni odbor je u decembru prošle godine nezakonito i neustavno penzionisao sutkinju Draganu Đuranović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.5385%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-nema-vladavine-prava-bez-zaokruzenog-ustavnog-suda-podrska-ce-u-drugom-krugu-glasanja-biti-znacajnije-veca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Opozicija je na to reagovala blokadom parlamenta, nakon čega je napravljen dogovor pod pokroviteljstvom EU o rješavanju ustavne krize - odnosno odlukom da se primijene preporuke Venecijanske komisije, koja je i ocijenila da je Skupština bila dužna da poštuje proceduru prilikom penzionisanja sutkinje Đuranović.

GI 21. maj: Posljedice Podgoričke skupštine osjećaju se i danas

Tagovi

Evropljani razrađuju plan B o korišćenju ruske imovine za Ukrajinu

Protestuju dok maloljetnika ne puste na slobodu

Opet o licenci za školu „Sveti Sava“

Vujović: Neizbor svih sudija Ustavnog suda je blamaža parlamentarne većine

PRATITE TVe UŽIVO