<article>Novi Zakon o Vladi donosi važnu promjenu, najmanje 40 odsto članova Vlade biće žene, saopštila je na mreži Iks ministarka evropskih integracija Maida Gorčević. Prema njenim riječima, nakon što su prošle godine podigli kvotu na 40 odsto na izbornim listama, sada prave još jedan konkretan korak ka stvarnoj, a ne deklarativnoj rodnoj ravnopravnosti.  - Vjerujem u društvo u kojem žene imaju jednake šanse da oblikuju politike i budu na najodgovornijim pozicijama. I nastaviću da se za to zalažem, jer evropske vrijednosti nijesu samo obaveza, već izbor kakvu Crnu Goru želimo - zaključila je Gorčević. </article>

Novi Zakon o Vladi donosi važnu promjenu, najmanje 40 odsto članova Vlade biće žene, saopštila je na mreži Iks ministarka evropskih integracija Maida Gorčević.&nbsp;
Prema njenim riječima, nakon što su prošle godine podigli kvotu na 40 odsto na izbornim listama, sada prave još jedan konkretan korak ka stvarnoj, a ne deklarativnoj rodnoj ravnopravnosti. &nbsp;
- Vjerujem u društvo u kojem žene imaju jednake šanse da oblikuju politike i budu na najodgovornijim pozicijama. I nastaviću da se za to zalažem, jer evropske vrijednosti nijesu samo obaveza, već izbor kakvu Crnu Goru želimo - zaključila je Gorčević.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Maida Gorčević

40 odsto žena

Politika

Gorčević: Najmanje 40 odsto članova Vlade biće žene

Novi Zakon o Vladi donosi važnu promjenu, najmanje 40 odsto članova Vlade biće žene, saopštila je na mreži Iks ministarka evropskih integracija Maida Gorčević. 
Prema njenim riječima, nakon što su prošle godine podigli kvotu na 40 odsto na izbornim listama, sada prave još jedan konkretan korak ka stvarnoj, a ne deklarativnoj rodnoj ravnopravnosti.  
- Vjerujem u društvo u kojem žene imaju jednake šanse da oblikuju politike i budu na najodgovornijim pozicijama. I nastaviću da se za to zalažem, jer evropske vrijednosti nijesu samo obaveza, već izbor kakvu Crnu Goru želimo - zaključila je Gorčević.

Predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću i njegovom Kabinetu sugerišem da ne odlažu dalje ispunjenje svojih snova koje očigledno duboko potiskuju iz pragmatičnih razloga, već da idu do kraja i predlože izmjene Ustava u pravcu zabrane krivičnog gonjenja učesnika litija iz 2020. godine, lica koja se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi, pripadnika SPC, svim licima zaslužnim za nepravne i protivzakonite čistke usmjerene protiv službenika “bivšeg režima” - poručio je jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan.&nbsp;
&nbsp;Dodaje da ostale građanke i građane Crne Gore koji se ne mogu ubrojiti u navedene kategorije Ustavom treba proglasiti građankama i građanima drugog reda prema kojima tužilaštvo i sudstvo imaju pravo postupati bez zakonskih ograničenja.
- Ustavom definisati i obavezan jutarnji usklik u javnim ustanovama i školama - živio evropski predsjednik Jakov Milatović - poručio je Belan.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmilatovic-zatrazio-hitno-postupanje-ministarstva-pravde-u-slucaju-vesne-bratic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Belan: Milatoviću i njegovom kabinetu sugerišem da ne odlažu dalje ispunjenje svojih snova, koje očigledno duboko potiskuju iz pragmatičnih razloga

Američki vojni zvaničnici obavijestili su predsjednika SAD Donalda Trampa da će do subote blizu Irana stići dovoljno američkih aviona i brodova za početak vazdušnih udara, saznaje britanski list Telegraf.
Ove sedmice, u američke baze na Bliskom istoku stiglo je još oko 50 borbenih aviona.
Stigli su i avioni za dopunu goriva u vazduhu i drugi pomoćni avioni.
Očekuje se da će u roku od nekoliko dana do istočnog Mediterana stići i druga udarna grupa brodova, predvođena nosačem aviona "Džerald Ford".
Nosač "Abraham Linkoln" je iz Južnog kineskog mora već stigao blizu Irana.
Ako Tramp izda naređenje, brojne snage SAD u regionu omogućiće da bombardovanje Irana traje nedjeljama, piše Telegraf.
Zajedno sa raketnom odbranom koju su SAD postavile u svoje baze na Bliskom istoku tokom proteklog mjesec, avioni i brodovi treba da služe i kao odbrana američkih saveznika u regionu i Izraela od iranskih balističkih raketa.
Još nije poznato da li je Tramp odlučio da napadne Iran.
Neki američki mediji ranije su objavili da bi američki predsjednik uskoro mogao da donese upravo takvu odluku.
Politički sajt Aksios je u srijedu na osnovu izjava više neimenovanih zvaničnika javio da je Trampova administracija sve bliža napadu na Iran.
Jedan Trampov savjetnik, koji je želio da ostane anoniman, izjavio je američkom mediju da predsjednik SAD gubi strpljenje.
- Šefu postaje dosta svega. Neki u njegovom okruženju mu savjetuju da ne ulazi u rat sa Iranom, ali mislim da je vjerovatnoća za udar u narednih nekoliko nedjelja 90 odsto - rekao je neimenovani Trampov savjetnik, dok su dva anonimna izraelska zvaničnika navela da se vlada Izraela, koja forsira promjenu režima u Iranu, priprema za scenario da rat počne u roku od nekoliko dana.
Dvije runde pregovora predstavnika SAD i Irana postigle su samo veoma ograničen napredak, a većina analitičara ne predviđa da će dvije strane pronaći zajednički jezik, navodi britanski list.
Iako američke trupe neće biti raspoređene u Iranu, analitičari vjeruju da Pentagon možda računa da bi ubijanjem i degradiranjem dovoljnog broja ključnih rukovodilaca zemlje mogao da ubijedi manje ideološki orijentisane elemente države da otkažu poslužnost.
Procjenjuje se da bi to zajedno sa novim velikim protestima širom zemlje moglo da dokrajči Islamsku Republiku, iako malo stratega vjeruje da se to može sa sigurnošću predvidjeti, piše Telegraf.
Saša Brukman, istraživač u analitičkom centru Međunarodi institut za strateške studije, smatra da je cilj da regularna iranska vojska stane na stranu demonstranata.
- Želim da bude jasno da to nismo vidjeli u januaru, ali to bi bio plan. Vazdušni udari bi vjerovatno imali za cilj da naude komunikacionim sistemima režima, tako da ne može da komunicira i organizuje se, izjednačujući uslove (za antirežimske snage) - rekao je Brukman.

Britanski Telegraf: SAD će biti spremne za napad na Iran do subote

U Crnoj Gori i dalje postoje duboke socijalne nejednakosti i nedovoljna zaštita najugroženijih građana - upozorili su iz Akcije za ljudska prava povodom Svjetskog dana socijalne pravde.&nbsp;
Uprkos međunarodnim obavezama i ciljevima održivog razvoja do 2030. godine, država, kako ističu u ovoj nevladinoj organizaciji, nije obezbijedila ni minimum uslova za dostojanstven život svima.&nbsp;
- Socijalna davanja ostaju nedovoljna, ključne preporuke Komiteta UN za ekonomska, socijalna i kulturna prava nijesu sprovedene, a izostanak strategije za borbu protiv siromaštva i pouzdanih podataka potvrđuje da država nema sistemski odgovor na rastuće siromaštvo i socijalnu isključenost - navode u Akciji za ljudska prava.
Država i dalje nema precizne i sveobuhvatne podatke o broju siromašnih, beskućnika, osoba bez adekvatnog stanovanja ili pristupa osnovnoj infrastrukturi.&nbsp;
- Bez pouzdanih podataka nema ni odgovornosti ni djelotvornih javnih politika. Posebno zabrinjava što Crna Gora još nije usvojila sveobuhvatnu Strategiju za borbu protiv siromaštva - naglasili su u Akciji za ljudska prava.
Socijalna davanja ne pokrivaju ni elementarne potrebe.&nbsp;
- Inflacija od 3,9 odsto u 2025. godini dodatno je smanjila njihovu realnu vrijednost. Za četvoročlanu porodicu ukupna mjesečna davanja iznose 227,51 euro (167,51 euro materijalnog obezbjeđenja i 60 eura dječijeg dodatka za dvoje djece, decembar 2025). Nasuprot tome, sindikalna potrošačka korpa u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2.045 eura. Socijalna davanja tako pokrivaju svega 11,4 odso iznosa potrebnog za dostojanstven život. To znači da ono što najugroženiji građani dobiju od države tokom cijele godine nije im dovoljno ni da pokriju troškove sindikalne potrošačke korpe za dva mjeseca. To pokazuje da trenutni sistem socijalne zaštite ne obezbjeđuje minimum egzistencijalne sigurnosti - kazali su u Akciji za ljudska prava.
&nbsp;Uprkos tome, Vlada Crne Gore je za 2026. godinu smanjila budžet za materijalno obezbjeđenje porodice za 500.000 eura.&nbsp;
- Smanjenje izdvajanja za najsiromašnije u uslovima rasta cijena pokazuje raskorak između deklarativnih ciljeva socijalne politike i stvarnih budžetskih prioriteta i dodatno povećava rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, posebno za djecu, osobe s invaliditetom i starije. Dodatno zabrinjava činjenica da institucije ni nakon više od decenije nijesu ispunile ključne međunarodne obaveze - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, pripremilo je Nacrt izvještaja o primjeni Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, ali taj dokument ne pruža stvarnu sliku položaja najugroženijih.
- Akcija za ljudska prava je u komentarima na nacrt izvještaja ukazala da ono ne sadrži ključne podatke potrebne za ocjenu sprovođenja preporuka koje je Crna Gora dobila još 2014. godine. Izostanak ovih podataka pokazuje da ključne preporuke nijesu sprovedene, posebno one koje se odnose na povećanje socijalnih davanja i uspostavljanje sistema praćenja ostvarivanja ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava - kazali su u Akciji za ljudska prava.&nbsp;
Dugogodišnji izostanak konkretne akcije pokazuje da država formalno prihvata međunarodne obaveze, ali ih suštinski ne sprovodi, ostavljajući najugroženije građane bez adekvatne zaštite.
- Zahtijevamo od nadležnih institucija da bez odlaganja povećaju socijalna davanja, usvoje sveobuhvatnu strategiju za borbu protiv siromaštva i uspostave pouzdan sistem prikupljanja podataka o najugroženijima, uz odgovarajuće budžetske izmjene. Socijalna pravda mora postati mjerljiv rezultat javnih politika i stvarna zaštita onih kojima je najpotrebnija - navodi se u saopštenju.
Svjetski dan socijalne pravde uspostavile su Ujedinjene nacije 2007. godine radi podizanja svijesti o jednakim šansama, socijalnoj uključenosti i borbi protiv siromaštva.

HRA: Nedovoljna socijalna davanja, bez strategije i bez pouzdanih podataka

Američku političku scenu potresa nova bura nakon što je demokratski zastupnik u Kongresu iz Kalifornije Ted Lju izjavio da nedavno pregledani, necenzurisani materijali iz slučaja Džefrija Epstina sadrže "duboko uznemirujuće" optužbe povezane s američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
Govoreći o dokumentima koji su stavljeni na uvid odabranim članovima Kongresa, Lju je ustvrdio da dosjei sadrže brojne reference na Trampa, uključujući i eksplicitne optužbe koje uključuju maloljetnike. Zastupnik je poručio da ovakav materijal zahtijeva hitnu i ozbiljnu istragu, kako od strane medija, tako i od nadležnih organa za provođenje zakona.
Trampova administracija je brzo i oštro reagovala, u potpunosti odbacivši ove navode. Zvaničnici su optužbe okarakterisali kao apsolutno neosnovane i isključivo politički motivisane, insistirajući na tome da u objavljenim materijalima ne postoje kredibilni dokazi koji bi predsjednika povezali s bilo kakvim kriminalnim ponašanjem.
Ovaj politički sukob eskalirao je ranije ove godine tokom saslušanja u Kongresu, kada je Lju pritiskao američku državnu tužiteljku Pem Bondi u vezi s načinom na koji su tretirane optužbe za seksualne napade koje se navodno spominju u ovim dokumentima.
Lju je postavio pitanje zašto određene prijave nisu agresivnije procesuirane te je optužio Ministarstvo pravde za ozbiljne propuste u istrazi dojava vezanih za ovaj slučaj. Takođe je kritikovao nedosljednosti u zvaničnim izjavama o obimu necenzurisanih dokumenata.
<h2>Milioni stranica istrage</h2>
Cijela kontroverza proizilazi iz implementacije Zakona o transparentnosti "Epstinovih dokumenata", koji je naložio javnu objavu miliona stranica sudskih spisa, dokumenata FBI-a i drugih materijala povezanih s pokojnim finansijerom Epstinom i njegovom kriminalnom mrežom.
Ovi dosjei spominju brojne visoke ličnosti iz svijeta politike, biznisa i međunarodnih krugova. Iako samo spominjanje imena u dokumentima ne predstavlja direktan dokaz o krivici, najnovija otkrića su ponovo podigla političke tenzije u Vašingtonu.
Dok Lju tvrdi da američka javnost zaslužuje potpunu transparentnost i odgovornost dok vlasti nastavljaju objavljivati dodatne materijale, Tramp i njegovi saveznici poručuju da su optužbe isključivo klevetničke. Očekuje se da će se pritisak na Ministarstvo pravde i zakonodavce dodatno pojačati u narednim danima kako se bude analiziralo sve više dokumenata.

Gorčević: Najmanje 40 odsto članova Vlade biće žene

Tagovi

Belan: Milatoviću i njegovom kabinetu sugerišem da ne odlažu dalje ispunjenje svojih snova, koje očigledno duboko potiskuju iz pragmatičnih razloga

Britanski Telegraf: SAD će biti spremne za napad na Iran do subote

HRA: Nedovoljna socijalna davanja, bez strategije i bez pouzdanih podataka

Kongresmen pročitao tajne Epstinove dokumente, odmah zatražio istragu protiv Trampa: "Pominju se maloljetnici"

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO