Vlada koordinira i vodi proces, ali je neophodno opšte jedinstvo na evropskom putu, uključujući vladajuću većinu, opoziciju, sve političke subjekte, NVO sektor, slobodne građane i medije, rekla je u razgovoru za „24 sata“ na Televiziji E ministarka evropskih integracija Maida Gorčević.
Prethodna godina je bila izazovna i uzbudljiva, kaže Gorčević, ali i uspješna u procesu evropskih integracija, jer je, podsjeća ona, zatvoreno šest pregovaračkih poglavlja, koliko je i dogovoreno sa EK i državama članicama.
Naglasila je da su u prethodnoj godini naučili da probleme rješavaju koordinisanom akcijom Vlade, parlamenta i svih činilaca društva.
- Sama godina je bila izazov za našu administraciju, zato što smo uporedo sa ovih šest pregovaračkih poglavlja, od kojih smo jedno zatvorili u junu, a pet u decembru, morali da radimo i na svim onim problemima i izazovima za 2026. godinu. Ovo nije proces kada se mi fokusiramo na određeni broj poglavlja, nego radimo u kontinuitetu i pratimo sva pregovaračka poglavlja i sve obaveze kroz evropske integracije koje ima Crna Gora. Međutim, ova godina nije bila samo uspješna u dijelu zatvaranja pregovaračkih poglavlja, već je tu i dio koji se odnosi na finansijsku podršku od Evropske unije, druga dionica autoputa – 150 miliona, kao i još veliki niz projekata koje smo dobili kao finansijsku podršku i kroz IPA i kroz Reformsku agendu. Ali ono što me posebno raduje jeste politička podrška na kraju svih 27 država članica, što nije nimalo lako niti jednostavan posao - rekla je Gorčević.
Smatra da su u prethodnoj godini brzo djelovali, ali i vodili računa o kvalitetu, što je pokazatelj da bez jedinstva ne bi bilo rezultata kojim se na kraju godine ponose.
Gorčević ističe da će 2026. godina biti posebna i po jubileju – 20 godina od obnove nezavisnosti, a evropski put je, dodaje ona, najbolja promocija koju Crna Gora može da ima.
- Jedinstvo moramo održati i u 2026. godini. To znači da ne zatvaramo samo pregovaračka poglavlja u dijelu ispunjavanja, glasanja zakona i strategija – to znači da sada svi moramo da dišemo kao jedan, Crna Gora mora da bude jedan tim. To se ne odnosi samo na vladajuću većinu, to se odnosi na sve političke partije, na opoziciju, na parlamentarnu većinu, na NVO sektor, na akademsku zajednicu, na naše medije. Sada je trenutak kada svi zajedno moramo da istrčimo onaj posljednji krug i, vjerujte, koliko god da djeluje da je veliki izazov 20 pregovaračkih poglavlja, ja zaista vjerujem da će najveći pritisak biti na Vladi s obzirom na to da mi koordiniramo i vodimo proces. Ali nimalo neće biti jednostavno i lako izlobirati u državama članicama na kraju, jer ovo nije samo tehnički, nego i politički proces. Isto tako moramo voditi računa i o porukama koje šaljemo iz Crne Gore. Naše medije ne prati samo region, prate i države članice i jako je važno da sada pošaljemo poruku upravo tog jedinstva, da mi želimo i da mi jesmo sljedeća članica Evropske unije - istakla je Gorčević.
Poručuje da Crna Gora nema plan B i da se pregovarački proces mora dovesti do kraja. Na kraju, podsjeća ona, evropsko pitanje je ono oko koga su svi saglasni – i vlast i opozicija.
Dodaje i da Rezolucija o evropskoj integraciji Crne Gore, koja dolazi od Odbora za evropske integracije kojim predsjedava predstavnik opozicije, pokazuje, smatra ona, da većina želi da sarađuje sa opozicijom na tim važnim temama.
- Nema podjela niti ima političkih kalkulacija ako govorimo o evropskim integracijama. Sama Rezolucija će u nekom narednom periodu, sigurna sam, biti izglasana u parlamentu apsolutnom podrškom svih poslanika. To je pokazatelj i nastavak Barometra 26 koji je sam premijer predstavio. To podrazumijeva da se neki lični, politički i svaki drugi interesi stave u drugi plan, a da jedino radimo na ovom jedinstvu i da, na kraju krajeva, pokažemo zaista volju da ne posmatramo stvari kroz ubiranje poena i marketing. Ova Rezolucija dolazi u trenutku kada izgleda da je možda najizazovnija godina iza nas, tako da vjerujem da je dobro što dolazi iz redova opozicije i dobro je što parlamentarna većina, Vlada i svi zajedno žele da se ona nađe na dnevnom redu parlamenta. Sve neke druge političke kampanje i političke poruke, koje je potpuno legitimno da se šalju i iz parlamenta i od samih političkih partija, mislim da su to pitanja koja mogu da dijele društvo i treba ih ostaviti za period kada završimo pregovarački proces. Ono što nas ujedinjuje – to je evropski put i to treba da ostane prioritet i tema koju guramo u prvi plan - naglasila je Gorčević.
Komentarišući mogućnost izlaska DNP-a iz vlasti, ministarka kaže da jedna partija ne može usporiti evropski put Crne Gore. Sve dok je na čelu Vlade, cijeni ona, Milojko Spajić, na agendi se ništa neće naći prije evropskog puta.
- Evropski put je jedina stvar koju Vlada premijera Spajića želi da završi u toku svog mandata. Mi ovdje ne kalkulišemo nikakvim uskopartijskim niti ličnim interesima, posebno ako pođemo od činjenice da 2027. godine, u godini kada treba ratifikacija u parlamentima, dolazimo sa završenim tehničkim dijelom procesa. Ne manipulišemo građanima, posvećeni smo rezultatima, posvećeni smo da završimo svoj dio posla, zato što vidimo da je ovo istorijska šansa za Crnu Goru i zato što smo svjesni da je, i zbog geopolitike i raznih drugih činjenica, ovo jedna šansa koja, nijesam sigurna, da će se skoro ponoviti, ako posmatramo iz ugla proširenja Evropske unije - rekla je Gorčević.
Podsjeća da je Poglavlje 27 izuzetno zahtjevno finansijski i administrativno, ali i u dijelu tehničkih ispunjavanja zadataka, poput kolektora u Botunu, koji je, kako ističe, samo jedna od tih obaveza.
Dodaje i da se već sada pregovara sa Evropskom komisijom oko tranzicionih perioda, i to ne samo za Poglavlje 27, već i za niz drugih poglavlja za koja će biti potrebno prolongiranje.
- Tu postoje razne druge obaveze. Ako posmatramo TE Pljevlja, Solanu u Ulcinju, postoji niz određenih reformi koje nijesu baš popularne među građanima, niti su to reforme koje su vrlo jednostavne, brze, lake ili, na kraju krajeva, koštaju malo. To su obaveze koje imamo radi evropskog puta, sa određenim rokom zatvaranja. Poglavlje 27 se mora zatvoriti do kraja 2026. godine, međutim, to samo zatvaranje poglavlja ne znači da ćemo uspjeti da zatvorimo i zaokružimo apsolutno sve naše obaveze - zaključila je Gorčević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FSQq7J_WHRzI%3Fsi%3D3Jv6JtvukqR2e-8i&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Gorčević: Svi moramo da dišemo kao jedno, Crna Gora mora da bude jedan tim

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je da je i posljednji dan 2025. godine obilježen punom posvećenošću evropskom putu.
Gorčević je na mreži X čestitala Skupštini na vrijednom i uspješnom poslu, jer su, kako je rekla, poslanici izglasali značajan broj zakona sa plavom zastavicom – suštinski važnih za proces pristupanja.
Uz to, dodaje, imenovanjima sudije Ustavnog suda, članova Savjeta CBCG i Savjeta AMU, adresirane su najvažnije preporuke Evropske komisije.
- Ovaj dan pokazatelj je da možemo i umijemo i uvjerava da ćemo 2026. dovršiti posao – zatvoriti sva poglavlja - zaključila je Gorčević.

Gorčević: Poslanici izglasali značajan broj zakona sa plavom zastavicom, čestitam Skupštini

Zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja na Međuvladinoj konferenciji u Briselu snažna je potvrda da se reforme isplate i da je realna i ostvariva ambicija Crne Gore da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja naredne godine - kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ona je, zajedno sa predsjednikom Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta (EESK) Seamusom Bolandom, otvorila sastanak Zajedničkog konsultativnog odbora Evropska unija (EU) - Crna Gora.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova (MEP), sastankom u Briselu kopredsjedavali su Danko Relić sa evropske i Gordana Đurović sa crnogorske strane, a učestvovali su predstavnici Evropske komisije (EK), kao i crnogorskih nevladinih organizacija, sindikata i poslodavaca.
- U okviru sastanka razmatrani su ključni aspekti odnosa EU i Crne Gore, sa posebnim fokusom na ocjene iz Izvještaja EK za ovu godinu, sprovođenje Reformske agende za EU Plan rasta za Zapadni Balkan, crnogorsku mapu puta za ispunjavanje kriterijuma za zatvaranje pregovaračkih poglavlja, kao i stanje civilnog društva i socijalnog dijaloga u Crnoj Gori - navodi se u saopštenju.
Gorčević je rekla da je evropska budućnost Crne Gore na dohvat ruke.&nbsp;
- Zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja na Međuvladinoj konferenciji u Briselu snažna je potvrda da se reforme isplate i da je naša ambicija – da zatvorimo sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine – realna i ostvariva - istakla je Gorčević.&nbsp;
Ona je kazala da uz odgovorno upravljanje, kredibilne institucije i jedinstvo svih grana vlasti, mogu ispuniti očekivanja građana i pokazati da EU ispunjava svoja obećanja.
Kako je navela Gorčević, Crna Gora je danas jedina država kandidat koja je otvorila 33 pregovaračka poglavlja, a zatvaranje dodatnih pet na Međuvladinoj konferenciji u Briselu predstavlja najveći uspjeh države u dosadašnjem toku pregovora.
Prema njenim riječima, to je napor cijelog društva - Vlade, institucija, civilnog sektora i građana Crne Gore, koji stabilno podržavaju članstvo u EU sa oko 70 procenata.&nbsp;
- Taj snažan društveni konsenzus naš je najveći politički kapital i dodatna motivacija da ubrzamo reforme i do kraja naredne godine ispunimo sve uslove za zatvaranje pregovaračkog procesa - naglasila je Gorčević.
Boland je naglasio da je istinsko uključivanje organizovanog civilnog društva od presudnog značaja za uspjeh reformi.
- Kako Crna Gora postepeno i sigurno napreduje ka članstvu u EU, aktivno učešće civilnog društva mora ostati u samom srcu procesa proširenja, kako bi reforme bile utemeljene na demokratskim vrijednostima i imale široku podršku građana - poručio je Boland.&nbsp;
Đurović je kazala da je zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja snažan signal institucijama EU i državama članicama da je Crna Gora čvrsto posvećena svom strateškom cilju.
- S ovog sastanka šaljemo jasnu poruku da je Crna Gora čvrsto posvećena tome da do 2028. godine postane 28. članica EU. Taj cilj zahtijeva mobilizaciju svih resursa - u Vladi, parlamentu i pravosuđu, kao i snažan i kontinuiran dijalog sa civilnim društvom, kako bi završetak pregovora bio uspješan i održiv - poručila je Đurović.
Relić je istakao da je Crna Gora pokazala da napredak ka EU zavisi od konkretnih rezultata.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je pokazala da napredak prema članstvu u EU nije pitanje političkih slogana, već rezultata, reformi i odgovornog vođstva.&nbsp;
- Proširenje EU temelji se na individualnim postignućima svake zemlje, uz snažan socijalni i civilni dijalog kao ključ uspješnog i održivog pristupnog procesa - kazao je Relić.
Državna sekretarka u MEP-u, Bojana Bošković, predstavila je rezultate i aktuelne aktivnosti Crne Gore u okviru sprovođenja Plana rasta za Zapadni Balkan, ističući da taj instrument ima centralnu ulogu u ubrzavanju socio-ekonomske konvergencije Crne Gore sa EU i pripremi zemlje za buduće članstvo.
Predstavnici civilnog sektora poručili su da je aktivno, pravovremeno i suštinsko učešće organizacija civilnog društva ključno u procesu donošenja odluka koje direktno utiču na građane, posebno u okviru evropskih integracija.&nbsp;
- Naglašena je važnost uključivanja civilnog sektora u zakonodavni proces od najranijih faza izrade propisa, kako bi reformska rješenja bila kvalitetnija, transparentnija i zasnovana na stvarnim potrebama društva - navodi se u saopštenju.
Sa sastanka je poručeno da su snažan politički konsenzus, inkluzivan dijalog sa civilnim društvom i dosljedno sprovođenje reformi ključni preduslovi za uspješan završetak pregovora i punopravno članstvo Crne Gore u EU.
Iz MEP-a su kazali da je na sastanku, konsenzusom svih učesnika, usvojena i Zajednička deklaracija Zajedničkog konsultativnog odbora EU–Crna Gora.
Zajednički konsultativni odbor civilnog društva EU - Crna Gora osnovan je u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između, s ciljem da omogući dijalog između civilnog društva, socijalnih partnera i institucija, kao i da prati napredak države u procesu pristupanja EU.

Gorčević: Evropska budućnost Crne Gore na dohvat ruke

Brisel ubrzava politiku proširenja Evropske unije pod pritiskom geopolitičkih kriza. Crna Gora i Albanija koriste momentum, a Srbije nema za stolom.
Lideri Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana sastaju se ove srijede (17. decembar) u Briselu, u trenutku kada se, pod pritiskom novih geopolitičkih okolnosti, ponovo preispituje budući odnos EU prema regionu.
Više od decenije nakon ulaska Hrvatske, proširenje Evropske unije djeluje bliže stvarnosti nego što je bilo godinama unazad. Pitanje više nije da li, već koje su zemlje Zapadnog Balkana spremne da krenu naprijed, a koje će ostati po strani.
Prema riječima komesarke EU za proširenje Marte Kos, Crna Gora bi tehnički mogla da završi pristupne pregovore do kraja 2026. godine, a Albanija godinu dana kasnije.
- Zatim nam je potrebno godinu do godinu i po dana da prođemo kroz proces ratifikacije. Tako da sam realno optimistična da bi čak i tokom mog mandata, koji se završava krajem 2029. godine, Evropska unija mogla da dobije najmanje dvije nove članice - rekla je Kos za Dojče vele.
Istovremeno, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je da Srbija „prvi put u 13, 14 godina“ neće učestvovati na Samitu.
- Ja sam donio takvu odluku, da ne bude neko drugi kriv. Neću da Vlada trpi bilo kakve pritiske. Ja mislim da time štitim Srbiju, njene interese, zato što mi moramo da pokažemo prvo šta je to što smo uradili, a mnogo toga smo uradili i oni su to priznali i govorili - kazao je Vučić.
<h2>Crna Gora kao uzor</h2>
Najviše razloga za optimizam uoči Samita svakako ima Crna Gora koja je u utorak 16. decembra na međuvladinoj konferenciji u Briselu zatvorila još pet pregovaračkih poglavlja.
Ipak, iz Evropske unije i dalje poručuju da je neophodno uložiti još više napora u borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, i obezbjeđivanje nezavisnosti pravosudnog sistema.
Nakon godina zastoja, Crna Gora je prije dvije godine progurala ključne reforme i postigla široki politički konsenzus o članstvu u Uniji. I Podgorica i Brisel sada teže da pristupni proces završe što je prije moguće.
Ipak, lokalni kritičari tvrde da su reforme ubrzane, pa da im zato može nedostajati suština.
- Niko ozbiljan ne tvrdi da se sistem može promijeniti iz korena za nekoliko godina. Kritike su legitimne kada služe da dodatno ubrzaju reforme, ali je važno reći da se danas reforme ne mjere političkim utiskom, već jasnim evropskim indikatorima, i da je napredak Crne Gore objektivno potvrđen od strane institucija EU - kaže za Dojče vele ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
<h2>Napredak Albanije</h2>
Crnu Goru u stopu prati i Albanija. Dok Evropska komisija ukazuje na pomake u pravosudnim reformama, istovremeno upozorava da su potrebni dodatni napori u borbi protiv korupcije i jačanju vladavine prava.
Ipak, kako za Dojče vele, ističe politički analitičar Florijan Biber, ishod je daleko od izvjesnog i potrebne su održive reforme.
- Albanija sprovodi mnogo, bar formalnih reformi, ali u kontekstu u kojem imate vrlo snažnog lidera, Edija Ramu, ona svakako ima i vrlo ozbiljne demokratske manjkavosti. Dakle, postoje određene rezerve i nije jasno da li će Albanija moći da premosti taj jaz i zaista bude spremna u isto vrijeme kao Crna Gora - ocjenjuje Biber za Dojče vele.
<h2>Zašto EU želi da se proširi?</h2>
Za Evropsku uniju je proširenje strateško pitanje, ali i pitanje kredibiliteta. Pridruživanje Crne Gore bilo bi niskorizičan potez s velikim efektom, koji bi pokazao da Unija može da ispuni svoja obećanja i ojača povjerenje u svoje liderstvo u neizvjesnim geopolitičkim vremenima, navodi se u analizi Evropskog centra za politike (EPC).
Proširenje je takođe povezano s bezbjednošću Evrope i njenim geostrateškim interesima.
- Plaćamo cijenu za to što ove zemlje nismo integrisali onda kada su prvi put željele da se pridruže, ostavljajući region nestabilnim - rekla je komesarka Kos za Dojče vele.
Pritisnuti novim geopolitičkim okolnostima sada tu grešku pokušavaju da isprave.
- Ako se Unija ne proširi na ove zemlje, druge sile bi mogle da uđu i iskoriste region, koristeći ga kao polugu protiv Evropske unije, uključujući Rusiju i Kinu - kaže za Dojče vele Tinatin Akhvledijani, istraživačica u odjeljenju za spoljnu politiku Evropske unije pri Centru za evropske studije politike (CEPS).
<h2>Šta je s predlogom iz Srbije?</h2>
Ako je tempo napretka ka članstvu u EU toliko različit širom regiona, gdje to ostavlja Aleksandra Vučića i njegov raniji predlog da sve zemlje Zapadnog Balkana zajedno uđu u Uniju?
Mnogi analitičari Vučićev predlog tumače kao pokušaj usporavanja cjelokupnog procesa integracije, jer Srbija trenutno ne stoji dobro.
Iako je predsjednik Srbije rekao da su ga evropski lideri saslušali “kao pristojni ljudi”, čini se da unutar Evropske komisije za njegovu ideju nema mnogo interesovanja.
- Pristupanje je proces zasnovan na zaslugama. Svaki kandidat treba da se pridruži kada je spreman i kada ispuni uslove i kriterijume utvrđene u Ugovorima EU, uključujući kopenhaške kriterijume. Ne postoje unaprijed određeni rokovi. Proces je vođen sprovođenjem reformi i dokazivanjem održivih rezultata - rekao je portparol Evropske komisije za Dojče vele.
<h2>Svaka zemlja svojim putem</h2>
I Tinatin Akhvledijani i Florian Biber naglašavaju da se proces proširenja oduvijek vodio po “principu regate”, što znači da države kandidati idu svojim putem, a integracija zavisi od njihovih sopstvenih zasluga, reformi i ispunjavanja tehničkih kriterijuma.
Biber, međutim, primjećuje da ideja istovremenog pristupanja ima i neke prednosti.
- Time bi se izbjeglo stvaranje spoljnih granica EU između zemalja Zapadnog Balkana i spriječio uvoz bilateralnih problema u Evropsku uniju. S druge strane, postoje ozbiljni nedostaci, jer bi tempo najsporijeg kandidata diktirao tempo ostalima. Tako bi Crna Gora, i ako bi bila spremna da uđe u Evropsku uniju u narednim godinama, mogla da bude zadržana zbog zemalja poput Bosne i Hercegovine ili Kosova, kojima bi moglo biti potrebno još deset godina - dodaje Biber.
<h2>Crna Gora ne želi da čeka</h2>
Kabinet albanskog premijera nije imao komentar na Vučićev predlog u trenutku objavljivanja teksta.
Crna Gora je, međutim, brzo reagovala, jasno stavljajući do znanja da želi da ide naprijed.
- Crna Gora ne želi nikoga da čeka, niti da neko čeka nju. Mi smo predvodnici u procesu i želimo da pristupimo Evropskoj uniji onda kada svojim rezultatima pokažemo da smo za to spremni i da članstvo zaslužujemo - rekla je Gorčević.
Dok ostali susjedi pokušavaju da sustignu tempo, Podgorica im poručuje da je spremna da podijeli svoja znanja i iskustva, vjerujući da „ uspjeh jedne zemlje doprinosi stabilnosti, sigurnosti i ukupnom napretku Zapadnog Balkana, ali i cijele Unije“.

1250x600

Proširenje EU izvjesnije nego ikad: Crna Gora i Albanija koriste momentum, Srbije nema za stolom

Na današnjoj međuvladinoj konferenciji Crna Gora je zatvorila pet pregovaračkih poglavlja - a u pitanju su poglavlja koja se odnose na privredno pravo, slobodu kretanja kapitala, pravo osnivanja preduzeća, poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo. Ovo predstavlja prekretnicu jer onda ulazimo u novu fazu - kazala je ministarka evropskih poslova Maide Gorčević nakon konferencije.
Kako je dodala, u 2026. godini Crnoj Gori preostaje da zatvori još dvadeset pregovaračkih poglavlja.
- Ali i da nastavimo da vrijedno radimo na konsenzusu oko evropske ideje, jačanju naših institucija i administracije, kao i na očuvanju političke stabilnosti koju trenutno imamo u državi. Što se tiče Crne Gore, ona će biti spremna da zatvori sva preostala pregovaračka poglavlja, a današnji napredak nije značajan samo za Crnu Goru i države kandidate, već i za države članice i Evropsku komisiju - navela je Gorčević.
Ovo je, kaže, jasan pokazatelj da smo ispunili ono što smo obećali i da Crna Gora, sa ambicioznim planom fokusiranim prije svega na rezultate, može da isporuči ono što se od nje očekuje.
- Na kraju, zaista moram da kažem da je ovo još jedan uspjeh cjelokupne administracije. Ovo je uspjeh svih naših timova i ne govorim samo o tehničkom dijelu zatvaranja poglavlja. Govorimo i o saradnji Vlade sa Parlamentom, kao i o diplomatskim aktivnostima koje su bile izuzetno važne, jer zatvaranje pregovaračkih poglavlja nije samo tehnički proces. Ono podrazumijeva i političku dinamiku i politički proces sa svim državama članicama - kazala je Gorčević.
Posebno je zahvalna što je danas svih 27 država članica dalo direktnu podršku Crnoj Gori da nastavi sa reformama koje sprovodimo.
- Time nam je data podrška i nada da ćemo postati dvadeset osma članica 2028. godine, a ono što je možda i najvažnije - izražena je spremnost da, ukoliko ovako nastavimo, vrlo brzo bude formirana Radna grupa za izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. Smatram da je ovo za građane snažna dodatna motivacija, a za našu administraciju podsticaj da nastavimo putem kojim smo započeli - kazala je Gorčević.

Gorčević nakon Međuvladine konferencije: Snažna motivacija i podsticaj da nastavimo putem kojim smo započeli

U prethodnom periodu imali smo različite prijedloge o pristupanju regiona – od tretiranja Zapadnog Balkana kao cjeline do ideja o ulasku nekoliko država zajedno. Ti modeli, međutim, nisu dali rezultate, jer nijesu bili zasnovani na pojedinačnom napretku svake države, poručuje ministarka evropskih poslova Maida Gorčević u odgovoru Anteni M na pitanje da prokomentariše ideju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da cijeli Zapadni Balkan uđe zajedno u Evropsku uniju.
- Sa novom metodologijom proširenja Evropske unije i jasnim pristupom zasnovanim na zaslugama, konačno vidimo konkretne pomake. Svaka država napreduje onoliko brzo koliko ispunjava obaveze, i taj princip se pokazao kao najefikasniji. Crna Gora snažno podržava evropsku perspektivu cijelog regiona i vjeruje da sve države Zapadnog Balkana treba da budu članice Evropske unije – ako to žele i ako isporučuju rezultate - &nbsp;kazala je Gorčević.
Dodaje da je Crna Gora na svom evropskom putu odlučna, posvećena i potpuno fokusirana na ispunjavanje obaveza.
- Kao država koja je najdalje odmakla u procesu pristupanja, spremni smo da podijelimo svoje znanje i iskustva sa svima u regionu, jer uspjeh jedne zemlje doprinosi stabilnosti i napretku cijelog Zapadnog Balkana. Crna Gora će nastaviti da bude ozbiljan i odgovoran partner Evropskoj uniji i državama regiona - &nbsp;zaključila je Gorčević.
Nakon Vučićeve izjave, podsjetimo, oglasio se premijer Milojko Spajić.
On je na Iksu predsjedniku Srbije poručio:&nbsp;
- Saglasan sam da bi čitavom Zapadnom Balkanu EU trebalo da bude finalna odrednica. Međutim, mi ćemo vas tamo čekati već od 2028. godine i navijamo da istinski požurite i ubrzate ostale kandidate iz okruženja.
Predsjedniku crnogorske Vlade sinoć je Vučić odgovorio.&nbsp;
- Ja sam predložio nešto što mislim da je odgovorno i mudro, jer ako razmišljate samo o sebi i ne vidite komšiju svoga i kažete – vidi što sam uspio, a vaš komšija nije bogat i ne ide mu najbolje… drugačije je to. Ja sam govorio to iz racionalnih razloga, ne iz iracionalnih ili političkih, ne zato što će neko prije nas da bude, nego zbog toga što mislim da je to najbolje rješenje. Ja nisam rekao da mi svi čekamo svi zajedno, nego da svi mi na vrijeme ili prije vremena budemo dio EU. Zašto je to nekome zasmetalo? - naveo je Vučić.
Povodom Vučićeve ideje oglasio se i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović, poručujući da Crna Gora, kao lider u regionu, nema pravo zbog svog prosperiteta da bilo koga čeka na putu ka Uniji.

Gorčević o Vučićevoj ideji: Sve države ZB treba da budu članice Unije ako to žele i ako isporučuju rezultate

Više puta je ponovljeno da bi na narednoj Međuvladinoj konferenciji, koja bi trebalo da se održi već naredne sedmice, trebalo da se zatvori pet pregovaračkih poglavlja. Međutim, poslednjih dana sa više strana izražava se očekivanje da bi taj broj mogao biti i veći. Takvu mogućnost najavio je potpredsjednik Vlade Filip Ivanović, kao i poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović. Iz Ministarstva evropskih poslova nisu mogli da potvrde takvu mogućnost. Kako su naveli, paralelno rade na ispunjavanju mjerila u mnogo većem broju oblasti, a pregovarački proces je dinamičan i nije dobro licitirati brojem poglavlja koja bi mogla da budu zatvorena.
Međuvladina konferencija Crne Gore i Evropske unije trebalo bi da se održi naredne nedjelje u Briselu, a prema dosadašnjim najavama, očekuje se zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja. Međutim, prethodnih dana mogla su se čuti i optimističnija očekivanja. Naime, potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović kazao je da postoji mogućnost da se ovog mjeseca zatvori i više od pet poglavlja. Takve prognoze prije nekoliko dana dao je i poslanik NSD-a Dejan Đurović, koji je tokom zvanične posjete Briselu kazao da bi naredne sedmice moglo da se zatvori šest poglavlja.
U resoru ministarke Maide Gorčević nisu željeli da licitiraju brojevima, navodeći da Ministarstvo evropskih poslova, zajedno sa drugim institucijama, paralelno radi na ispunjavanju mjerila u mnogo širem obimu od poglavlja koja su u određenom trenutku planirana za zatvaranje.
– Pregovarački proces je po svojoj prirodi dinamičan i višeslojan. Prema planu dogovorenom sa Evropskom komisijom za decembar 2025. godine, predviđeno je zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja. Pored toga, u kontinuitetu radimo na ispunjavanju mjerila za sva poglavlja pravne tekovine, imajući u vidu planiranu dinamiku za završetak pregovora – kraj 2026. godine – kazala je Gorčević za "Dan".
Kako ističe, važno je da se naglasi da se radi o dvosmjernom procesu i da nije dovoljno da samo Crna Gora obavi svoj dio posla.
– Sve što Crna Gora pripremi mora proći analize i verifikaciju Evropske komisije, koje takođe zahtijevaju vrijeme. Konačno, za privremeno zatvaranje svakog poglavlja potrebna je jednoglasna podrška svih 27 država članica. Zbog toga, dok ne prođu sve procedure i dok Savjet EU ne završi proces internih konsultacija oko pregovaračkih poglavlja koja su spremna za zatvaranje, nije odgovorno licitirati brojem poglavlja – istakla je ministarka evropskih poslova.
Na pitanje da li se mogućnost zatvaranja više od pet pregovaračkih poglavlja odnosi na poglavlje čije je zatvaranje blokirala Hrvatska, a koje je spremno već neko vrijeme, Gorčević podsjeća da je Crna Gora svoj dio posla završila.
– Sva mjerila za poglavlje 31 – vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika – Crna Gora je u potpunosti ispunila. Sa naše strane, to poglavlje je spremno za zatvaranje i mi vrlo jasno stojimo iza toga. U ovom trenutku u toku su političke konsultacije na nivou ministarstava vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske. Vjerujemo da postoji dobra volja da se pitanje razriješi u konstruktivnom duhu i na obostrano zadovoljstvo. Crna Gora ostaje dosljedno usklađena sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU i očekujemo da će i to biti adekvatno vrednovano u procesu odlučivanja – rekla je Gorčević.

Gorčević: Nema licitiranja poglavljima

Ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, potpisala je danas Finansijski sporazum o višegodišnjem IPA programu za Crnu Goru za period 2025–2027. godine kojim je za Crnu Goru za dati period opredijeljeno 46,1 milion eura, od čega je doprinos Evropske unije 45 miliona eura, dok je nacionalno kofinansiranje 1,12 miliona eura.
Sredstva iz ovog programa će, kako je saopšteno iz MEP-a, biti usmjerena na reforme u oblastima koje predstavljaju srž napretka u pregovorima i ubrzanja puta ka članstvu - vladavini prava, javnoj upravi, obrazovanju, ekonomskom upravljanju, digitalizaciji i jačanju institucionalnih kapaciteta.
- Ministarstvo evropskih poslova izražava posebnu zahvalnost Evropskoj uniji na kontinuiranoj podršci, koja predstavlja snažan podsticaj za dalji napredak Crne Gore na evropskom putu. Ujedno pozivamo sve institucije uključene u realizaciju programa da blagovremeno pripreme projektnu dokumentaciju i dostave informacije o stepenu zrelosti projektnih prijedloga, kako bi se obezbijedila efikasna, transparentna i pravovremena implementacija IPA sredstava — u interesu građana i kao važan korak ka ostvarenju strateškog cilja članstva u EU - kazala je Gorčević.
Gorčević je navela da program uključuje i tehničku pomoć za dalje usklađivanje sa pravnom tekovinom EU, unapređenje kapaciteta lokalnih samouprava i jačanje sistema upravljanja EU fondovima, kao i aktivnosti informisanja javnosti o procesu pristupanja EU. Posebna pažnja posvećena je rodnoj ravnopravnosti, statistici, zdravstvu, finansijskom sektoru, razvoju malih i srednjih preduzeća i održivom upravljanju prirodnim resursima - oblastima od ključnog značaja za ukupni društveni i ekonomski razvoj.
- Usvajanjem ovog dokumenta Crna Gora potvrđuje svoju punu posvećenost evropskoj agendi i dinamizaciji procesa pristupanja. Program predstavlja jedan od ključnih instrumenata EU podrške našoj zemlji za ubrzanje reformskih aktivnosti, a njegova priprema i usvajanje prvi put je sprovedena kroz zajedničko programiranje tri programa u okviru IPA III perspektive, što dodatno potvrđuje visok nivo usklađenosti i saradnje sa evropskim partnerima - poručila je Gorčević.
Ona je objasnila da je ovaj Sporazum osnov za korišćenje sredstava koja je Evropska komisija opredijelila u okviru Odluke o finansiranju višegodišnjeg akcionog plana za Zapadni Balkan i definiše okvir finansijske saradnje i implementacije aktivnosti kroz Instrument EU za evropsku integraciju (EUIF) i Instrument EU za podršku reformama (EURF), i dodala da se ovim nastavlja kontinuirana i snažna podrška Evropske unije reformskim procesima u Crnoj Gori.
Vlada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici usvojila Finansijski sporazum o višegodišnjem IPA programu za Crnu Goru za period 2025–2027. godine, dok današnjim potpisivanjem sredstva iz ovog programa postaju operativna za korišćenje Crnoj Gori, zaključuje se u saopštenju.

Crnoj Gori 46,1 milion eura iz višegodišnjeg IPA programa za period 2025-2027

Zatvaranje poglavlja 3, 4 i 6 znači jednostavnije pokretanje firmi, uklanjanje nepotrebnih administrativnih prepreka i veću konkurenciju, ali i više šansi da crnogorski privrednici usluge ponude širom Evropske unije (EU), saopštila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
- To znači jasnija pravila, manje rizika, stabilniji finansijski sistem i veću predvidivost za investitore. Ovaj proces donosi ujednačena i moderna pravila poslovanja i fer uslove za sve - rekla je Gorčević na otvaranju panel debate u Privrednoj komori (PKCG).
Panel debatu pod nazivom Prilike. Razvoj. Integracija: crnogorska privreda pred novim poglavljima, organizovalo je Ministarstvo evropskih poslova, u partnerstvu sa PKCG, ministarstvima ekonomskog razvojam i finansija i uz podršku Delegacije EU kroz projekat EU4ME, a u susret zatvaranju Poglavlja 3 - Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 4 - Sloboda kretanja kapitala i 6 - Privredno pravo.
Gorčević je navela da ova poglavlja predstavljaju set vrlo praktičnih promjena, koje vode ka lakšem, bržem i sigurnijem poslovanju.
- Članstvo u EU neće riješiti sve probleme. Usklađivanje se standardima EU zahtijeva stručni kadar, digitalizaciju, a ponekad i promjene u poslovnoj kulturi - rekla je Gorčević.
Ona je naglasila da sve to vrijedi, jer kompanije koje usklade svoje poslovanje s evropskim pravilima, postaju konkurentnije, ne samo na domaćem, već i na tržištu EU od preko 450 miliona ljudi.
- Zatvaranjem ovih poglavlja pokazujemo da Crna Gora ne usklađuje samo propise, već gradi ekonomiju kompatibilnu sa evropskom i spremnu za ravnopravno učešće na jedinstvenom evropskom tržištu - poručila je Gorčević.
Predsjednica PKCG, Nina Drakić, saopštila je da zatvaranje pregovaračkih poglavlja 3, 4 i 6 nije samo rezultat dugotrajnih i složenih pregovora, već potvrda da Crna Gora napreduje u oblastima presudnim za ekonomski razvoj, investicionu sigurnost i jačanje konkurentnosti privrede.&nbsp;
- Zatvaranjem ovih poglavlja, EU jasno potvrđuje da se Crna Gora približava standardima, pravilima i najboljim praksama jedinstvenog evropskog tržišta. To nijesu samo tehnički kriterijumi - radi se o oblastima koje svakodnevno utiču na rad naših kompanija - kazala je Drakić.
Prema njenim riječima, radi se o procesu koji oslobađa potencijal crnogorskih kompanija da pružaju usluge širom EU, kroz jednostavnije procedure.
- Zatvaranje ovih poglavlja jeste važno dostignuće, ali ne treba zaboraviti da predstavlja i novu obavezu - da nastavimo sa dosljednom i kontinuiranom primjenom preduzetih standarda, sprovođenjem reformi koji će osigurati da usklađeni propisi zažive u praksi - navela je Drakić.
Ona je naglasila da Crna Gora danas šalje jasnu i snažnu poruku – da je spremna, da može i da želi da bude dio evropskog ekonomskog prostora.
- Na nama je da iskoristimo ovu pozitivnu dinamiku i zajedno stvorimo poslovni ambijent u kojem domaća preduzeća, kao i strani investitori, ulažu sa povjerenjem, posluju u stabilnim uslovima i stvaraju vrijednost koja je prepoznata i na domaćem i na širem evropskom tržištu - istakla je Drakić.
Šefica pregovaračke radne grupe za Poglavlje 6, Renata Milutinović, iz Mnistarstva ekonomskog razvoja, kazala je da poglavlja 3 i 6 najvidljivije utiču na poslovni ambijent, mobilnost preduzetnika, kvalitet regulative i nivo zaštite svih učesnika na tržištu.
- Poglavlje 3 otvara crnogorskim kompanijama pristup jedinstvenom evropskom tržištu, gdje preduzetnici mogu pružati usluge u 27 država članica na jednak način kao i domaći pružaoci usluga - rekla je Milutinović.
Crna Gora je u Poglavlju 6 ispunila sva završna mjerila, a Skupština usvojila cijeli set zakonskih rješenja.
- Sve ove reforme ne stvaraju samo zakonski okvir koji je usklađen sa EU. One stvaraju uslove da investitori imaju jasnija pravila, manjak pravne nesigurnosti i veću predvidivost u poslovnom planiranju - dodala je Milutinović.
Time se otvara prostor za veće ulaganje, veći broj projekata i stabilniji poslovni ambijent.&nbsp;
- Poglavlja 3 i 6 imaju zajedničku misiju – da učine crnogorsku privredu otvorenijom i otpornijom, uz jasna i savremena pravila usklađivanja sa najboljom evropskom praksom - smatra Milutinović.
&nbsp;Državna sekretarka u Ministarstvu finansija, Milica Adžić, saopštila je da sloboda kretanja kapitala predstavlja jedan od četiri stuba na kojima počiva jedinstveno tržište EU, dok je privredno pravo ključ za stabilno, predvidivo i transparentno poslovno okruženje.
- Poglavlja 4 i 6 nijesu tek administrativne obaveze. Ona otvaraju nove mogućnosti za investiranje, jačanje konkurentnosti i dublju integraciju Crne Gore u evropski ekonomski sistem - &nbsp;zaključila je Adžić.

Gorčević: Zatvaranjem poglavlja do većeg tržišta i lakšeg pokretanja biznisa

Iako cijenim da je nakon dužeg perioda neodlučnosti ovom odlukom potvrđen demokratski kapacitet Skupštine i zrelo političko djelovanje u pravcu naše zajedničke evropske budućnosti, posao nije cjelovito obavljen - poručila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević komentarišući izbor Jovana Jovanovića za sudiju Ustavnog suda Crne Gore naglašavajući da je ovom odlukom spriječena je potencijalna blokada.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.8184%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fjovan-jovanovic-izabran-za-sudiju-ustavnog-suda-radovic-i-vucinic-nijesu-dobile-potrebnu-podrsku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Što prije je, cijeni ona, potrebno otvoriti dijalog kako bi se, u skladu sa Zakonom i skupštinskim procedurama, stvorili preduslovi za izbor preostalih nedostajućih sudija Ustavnog suda.
Ministarka je podsjetila da naimenovanje sudija nije samo nužno za funkcionalnost Ustavnog suda i cjelokupnog pravnog sistema, već predstavlja i ispunjenje preporuka iz ovogodišnjeg izvještaja Evropske komisije.
- Današnjim naimenovanjem, u pogledu poglavlja 23, u kojem već bilježimo dobar nivo spremnosti, obezbijedili smo napredak što je izuzetno važno u nadolazećoj i ključnoj godini za kompletiranje pregovaračkog procesa - navela je Gorčević.
Ona je naglasila i potrebu da Skupština u narednim mjesecima ostane fokusirana na preostala imenovanja, uključujući ne samo Ustavni sud, već i Sudski i Tužilački savjet.
- Za Crnu Goru, i prije i nakon njenog učlanjenja u Evropsku uniju, ne postoji važniji prioritet od uspostavljanja vladavine prava - zaključila je Gorčević.

Gorčević: Izbor Jovana Jovanovića spriječio blokadu Ustavnog suda, ali posao još nije završen

Predsjednik Brazila Luiz Inasio Lula da Silva danas je stavio veto na zakon koji bi njegovom prethodniku Žairu Bolsonaru mogao da smanji 27-godišnju zatvorsku kaznu zbog pokušaja puča protiv Lule 2023. godine.
Lula je tu odluku saopštio na ceremoniji u predsjedničkoj palati u Braziliji na treću godinu nemira Bolsonarovih pristalica koji su upali u zgrade federalne vlade i uništavali ih.
Senat Palamenta Brazila je zakon donio u decembru i mogao bi da zaobiđe Lulin veto, ali analitičari kažu da je to riskantno za poslanike, jer se približavaju opšti izbori u oktobru.
Lula, 80-godišnji ljevičar, predvodiće favorite na izborima, a konkurent će mu vjerovatno biti senator Flavio Bolsonaro, 44-godišnji sin krajnje desnog 70-godišnjeg bivšeg predsjednika koji je u zatvoru.
- Nemamo pravo da zaboravimo prošlost. Zato ne prihvatamo diktature - civilne ili vojne - rekao je Lula predstavnicima sve tri grane vlasti na ceremoniji povodom godišnjice nemira koja se slavi kao "Dan obnavljanja demokratije" i istakao da je u istoriji to "dan pobjede naše demokratije, pobjede nad onima koji su pokušali da zadobiju moć silom, ignorišući volju naroda iskazanu na izborima".
Lula je 2023. godine ostvario tijesnu pobjedu nad Žairom Bolsonarom kome je kasnije zabranjeno da se kandiduje do 2030. godine zbog zloupotrebe vlasti, a potom je i osuđen na 27 godina zatvora. Sudi mu se zbog još nekih nedjela.
Da Lula nije stavio veto, zatvorska kazna za pokušaj puča bi se spojila sa drugom što bi dovelo do smanjenja ukupne kazne, a Bolsonarovim saučesnicima bi zatvorske kazne bile skraćene za dvije trećine.
Bolsonarovi ljekari traže da on zbog lošeg zdravlja pređe iz zatvora u kućni pritvor. On ide po bolnicama još od 2018. godine kada ga je tokom predsjedničke kampanje nožem izboo jedan mentalno poremećeni čovjek.

Predsjednik Brazila stavio veto: Bolsonaru ne smanjuju zatvorsku kaznu

Zbog najavljenih nepovoljnih vremenskih uslova, program manifestacije ,,Novogodišnja priča u Prijestonici’’, planiran za 9. i 10. januar, odlaže se i biće realizovan u novim terminama, saoptšeno je iz gradske uprave.
Kako navode, manifestacija ,,Novogodišnja priča u Prijestonici’’ nastavlja se 11. i 12. januara na Dvorskom trgu i Balšića pazaru, uz bogat muzički program za građane i posjetioce iz drugih gradova.
U nedjelju, 11. januara, program počinje nastupom Hora ,,Luča’’ u 11 sati, dok će u večernjim satima nastupiti mediteranska klapa Assa Voce u 18 sati i Leon Lasić Tribute Oliver Džiboni u 20h.
Završnog dana manifestacije, u ponedjeljak, 12. januara, publiku očekuju nastupi Danila Ivanovića Čode u 16 sati, Edisa Agića u 18 sati, kao i Indire Forze ex. Colonia u 20 sati.
Poseban dio programa biće posvećen i najmlađima, kroz Dječiji grad na Balšića pazaru, koji će 11. i 12. januara ponuditi zabavne i edukativne sadržaje, uključujući čitanje bajki, maskote, Ledenu laboratoriju i Veselov show.
- Pozivamo građane i posjetioce iz drugih gradova da zajedno zatvorimo ,,Novogodišnju priču u Prijestonici’ – navode iz gradske uprave.

,,Novogodišnja priča u Prijestonici”: Čoda, Edis Agić i Indira Forza za završnicu manifestacije

Naučnici koji analiziraju prve snimke sa opservatorije Vera C. Rubin otkrili su asteroid sa najbržom rotacijom u svojoj klasi. Ovaj svemirski kamen koji obara rekorde, nazvan 2025 MN45, veći je od većine nebodera na Zemlji – prečnika širok oko 710 metara.
Masivni svemirski objekat napravi pun krug za oko 113 sekundi, što ga čini najbrže rotirajućim poznatim asteroidom prečnika većeg od 500 metara.
Istraživanje, objavljeno u srijedu, 7. januara, u časopisu The Astrophysical Journal Letters, dio je programa proučavanja asteroida čiji je cilj bolje razumijevanje načina na koji su se ova nebeska tijela formirala i razvijala.
Ova studija je prvi recenzirani naučni rad nastao na osnovu podataka sa LSST kamere Opservatorije Rubin, najveće digitalne kamere na svijetu, koja će tokom deset godina neprekidno snimati noćno nebo južne hemisfere i stvoriti dosad neviđeni vremenski zapis evolucije svemira.
<h2>Kamenje koje se okreće</h2>
Asteroidi su velike svemirske stene, a mnogi od njih su ostaci iz ranog perioda istorije našeg Sunčevog sistema, starog oko 4,5 milijardi godina, prije nego što su se razvile planete i sateliti. Zato proučavanje asteroida omogućava naučnicima da rekonstruišu promjene kroz koje je Sunčev sistem prolazio tokom vremena, prenosi RTS.
Naučnici su asteroid 2025 MN45 otkrili koristeći preliminarne podatke Opservatorije Rubin, koji su već nakon samo sedam noći posmatranja otkrili hiljade do tada nepoznatih asteroida širom Sunčevog sistema.
Izuzetno brza rotacija ovog asteroida posebno je zainteresovala istraživački tim, jer pruža važne naznake o sastavu ovog drevnog svemirskog tijela.
- Očigledno je da ovaj asteroid mora biti građen od materijala izuzetno velike čvrstoće da bi ostao u jednom komadu. Njegova koheziona čvrstoća morala bi da bude slična čvrstoći kompaktnog kamena. Ovo je donekle iznenađujuće, jer se smatra da je većina asteroida sastavljena od velikog broja manjih kamenih fragmenata i krhotina koje su se spojile gravitacijom tokom formiranja Sunčevog sistema ili kasnijih sudara - izjavila je Sara Grinstrit, pomoćna astronomkinja u Nacionalnoj laboratoriji za optičko-infracrvenu astronomiju Nacionalne fondacije za nauku.
<h2>Hiljade novih otkrića</h2>
Uopšteno, brzorotirajući asteroidi mogli su da dostignu takvo stanje nakon sudara sa drugim svemirskim tijelom, navodi istraživački tim. Takođe je moguće da je 2025 MN45 ostatak znatno većeg asteroida koji je razbijen u kosmičkom sudaru.
Većina asteroida u Sunčevom sistemu nalazi se u glavnom asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera. Međutim, većina brzorotirajućih asteroida koje su astronomi do sada posmatrali nalazi se bliže Zemlji, jednostavno zato što su lakši za uočavanje.
Asteroid 2025 MN45 pripada glavnom pojasu, gdje većina asteroida, pošto su uglavnom labave gomile krhotina, mora da ima period rotacije od najmanje 2,2 sata kako bi se izbjeglo raspadanje. Sve što se okreće brže od toga „mora biti strukturno veoma čvrsto“, navode autori.
Ipak, 2025 MN45 nije jedini brzorotirajući asteroid u glavnom pojasu. Pored njega, prvi skup podataka Opservatorije Rubin uključuje i 16 „super-brzih“ rotatora, sa periodima rotacije između 13 minuta i 2,2 sata, kao i dva „ultra-brza“ rotatora koji se okreću za manje od dva minuta. Svi ovi asteroidi duži su od 90 metara, a svi osim jednog nalaze se u glavnom asteroidnom pojasu.
Podaci prikupljeni tokom probne faze rada Opservatorije Rubin, objavljeni prošlog juna, detaljnije su analizirani u ovom radu, koji je u srijedu predstavljen i na konferenciji za novinare tokom 247. sastanka Američkog astronomskog društva u Finiksu.
Prema saopštenju, ovaj ogroman skup posmatranja sadrži oko 1.900 do sada neviđenih asteroida. Kada Opservatorija Rubin u narednim mjesecima zvanično započne svoje desetogodišnje istraživanje neba, očekuje se otkriće još mnogo novih objekata.

Naučnici posmatrali asteroid koji ruši granice brzine rotacije u glavnom pojasu

Veliki požar zahvatio je večeras skladišta na jednoj pijaci s raznovrsnom robom u Tirani, glavnom gradu Albanije, objavila je agencija Anadolija.
Na terenu je angažovan veći broj vatrogasnih ekipa koje gase vatru zahvaćenu velikom površinom skladišnih prostora u kojima se nalaze odjeća i drugi zapaljivi materijali.
Prema preliminarnim informacijama nadležnih službi, nema podataka o poginulim ili povrijeđenim osobama, ali je pričinjena velika materijalna šteta.
Uzrok požara zasad nije poznat, a očekuje se službeno saopštenje nadležnih tijela, prenosi Index.

Tag: maida-gorcevic