Stanje u CG - prva analiza nevladine organizacije WestBalkanNet

Hibridni pritisci i unutrašnje zarobljavanje: Skrivena bezbjednosna kriza Crne Gore

 (Foto: Pixabay)
(Foto: Pixabay)

Iako se Crna Gora početkom 2025. godine na prvi pogled predstavlja kao pozitivna priča u regionu Zapadnog Balkana – sa napretkom u pregovorima sa Evropskom unijom, stabilnom parlamentarnom većinom i pohvalama zapadnih partnera – ispod te površine kriju se duboki politički, bezbjednosni, ekonomski i identitetski problemi koji ozbiljno ugrožavaju demokratski i državni kapacitet zemlje, navodi se u prvoj analizi stanja u Crnoj Gori, koju je izradila nevladina organizacija WestBalkanNet: Regionalni forum za demokratiju, pomirenje i strateške analize (WBN), prenosi Antena M.

Politički sistem je izrazito ranjiv zbog zavisnosti vlasti od tvrdo pro-srpskih i pro-ruskih struktura, koje koriste institucije, naročito pravosuđe i bezbjednosni sektor, selektivno i politički motivisano. Vladavina prava je ozbiljno narušena, mediji i novinari izloženi su pritiscima, a civilno društvo je oslabljeno i nedovoljno aktivno u suprotstavljanju autoritarnim tendencijama.

- Nekadašnja koalicija poznata kao Demokratski front (DF), kao i sve autoritarnije Demokrate, predvođene Aleksom Bečićem, i dalje imaju preveliki politički uticaj. Ove partije održavaju blisku saradnju sa režimom Aleksandra Vučića u Srbiji i ideološku usklađenost sa Rusijom Vladimira Putina, sprovodeći dvostruku strategiju: ili pretvaranje Crne Gore u „trojanskog konja“ ruskih i kineskih geopolitičkih interesa unutar NATO-a i EU, ili, ukoliko to ne uspije, potpunu sabotažu evropskog puta Crne Gore. Za političko rukovodstvo u Beogradu, Crna Gora unutar EU dok Srbija ostaje izvan tog okvira predstavlja strateški poraz; stoga je njihov preferirani ishod vjerovatno sprječavanje crnogorskog članstva, a ne njegovo olakšavanje - navodi se u analizi.

Napadi na nacionalni identitet i kulturu

Posebno zabrinjava, kako navode, sistematski napad na crnogorski nacionalni identitet, jezik i kulturu, u kojem ključnu ulogu ima Srpska pravoslavna crkva, djelujući ne samo kao vjerski, već i kao politički i geopolitički akter. Kroz obrazovni sistem, kulturne institucije i simboličke poteze, promoviše se negacija crnogorske državnosti i identiteta, što predstavlja dio šire strategije hibridnog djelovanja Srbije i Rusije.

- Simboličke borbe oko jezika, istorije i kulture nijesu sporedne; one su sastavni dio šire strateške ofanzive čiji je cilj razaranje društvene kohezije u Crnoj Gori i delegitimizacija crnogorskog nacionalnog narativa. Napadima na institucije koje čuvaju i razvijaju poseban crnogorski identitet – od škola i univerziteta do kulturnih nagrada – prosrpske i proruske snage nastoje da crnogorsko društvo učine podložnijim narativima koji odgovaraju geopolitičkim interesima Beograda i Moskve - navode autori analize.

Bezbjednosna situacija daleko od stabilne

Analizirajući bezbjednosnu situaciju u zemlji, autori navode da, iako je Crna Gora danas mirna članica NATO-a, njena bezbjednosna slika je daleko od stabilne. Dodatno je komplikuje slika politički kompromitovanog Savjeta za odbranu i bezbjednost, u kojem pro-srpski lideri imaju mogućnost blokade ključnih odluka, uključujući i mehanizme NATO zaštite.

- Prema važećem zakonodavstvu, sve ključne odluke Savjeta za bezbjednost i odbranu donose se jednoglasno. To Andriji Mandiću, političaru sa snažnim nacionalističkim i anticrnogorskim stavovima, daje mogućnost da blokira vitalne odluke – od vojnih raspoređivanja i aktiviranja mjera nacionalne odbrane, do pokretanja konsultacija po članu 4 ili čak članu 5 Sjevernoatlantskog ugovora, mehanizama predviđenih za reagovanje na bezbjednosne prijetnje i kolektivnu odbranu. U praksi, to znači da se crnogorski bezbjednosni štit unutar NATO-a može neutralisati iznutra, ukoliko se politički uticaj iskoristi za blokadu konsenzusa - navodi se u analizi.

Botun - dio hibridnih pokušaja destabilizacije Crne Gore iznutra i opstrukcije njenog evropskog puta

Unutrašnja bezbjednosna situacija već pokazuje znake napetosti, pišu autori analize i dodaju da su radikalni prosrpski i proruski politički akteri uspjeli da lokalne društvene sporove pretvore u šire bezbjednosne krize, poput protesta u Botunu.

- Najnoviji obrt u ovoj priči jeste prijetnja jedne od glavnih prosrpskih i proruski orijentisanih partija u Crnoj Gori – Demokratske narodne partije – da će povući podršku Vladi ukoliko se Ustav Crne Gore ne izmijeni u skladu s radikalnim srpskim nacionalističkim ciljevima asimilacije. Važno je naglasiti da je lider te partije ujedno optužen u predmetu koji se odnosi na pokušaj državnog udara uz navodnu podršku ruske vojne obavještajne službe (GRU). Ovaj potez jasno pokazuje da protesti nikada nijesu bili isključivo vezani za lokalno pitanje upravljanja otpadnim vodama, već predstavljaju dio hibridnih pokušaja destabilizacije Crne Gore iznutra i opstrukcije njenog evropskog puta - navodi se u dokumentu.

Vanjska politika i diplomatska slabost

Kada je riječ o spoljnopolitičkom planu, Crna Gora, kako se navodi, formalno ostaje usklađena sa EU i NATO, ali u praksi vodi opreznu i često defanzivnu politiku prema Srbiji, nauštrb sopstvenih interesa i odnosa sa ključnim partnerima poput Hrvatske i Kosova. 

Diplomatski aparat je spor, ideološki podijeljen i nedovoljno efikasan. Autori analize posebno problematizuju diplomatsku službu Crne Gore.

Ekonomski izazovi

Ekonomski, kako to vide autori analize, i pored solidnog rasta, zemlju opterećuju strukturni problemi: prenaduvan javni sektor, partitokratija, neodrživa javna potrošnja i slaba privatna inicijativa. Programi povećanja plata, dodaju, nijesu donijeli trajno poboljšanje životnog standarda, dok su inflacija i intervencionizam dodatno narušili investicionu klimu.

- Ekonomska stabilnost Crne Gore ugrožena jednako ozbiljno kao i njena politička i bezbjednosna stabilnost. Dubinski strukturni problemi – preglomazan javni sektor, neefikasno upravljanje i nepovoljna investiciona klima – i dalje sputavaju zemlju u ostvarivanju punog ekonomskog potencijala - navodi se u analizi.

Parlamentarna opozicija politički slaba

Autori su se bavili i opozicijom u Crnoj Gori i došli do zaklučka da parlamentarna opozicija, predvođena DPS-om, iako istorijski zaslužna za nezavisnost, NATO i evropski put, danas je politički slaba, kompromitovana nasljeđem klijentelizma i paralizovana strahom od istraga. Njena neodlučnost, ideološka konfuzija i izostanak jasne odbrane državnih interesa ostavljaju prostor da anti-crnogorske snage djeluju gotovo bez otpora.

- Dio problema leži i u mlađim strukturama unutar opozicije. Riječ je o političarima koji uživaju parlamentarne privilegije bez tereta izvršne odgovornosti i koji su često skloniji konformizmu nego aktivnom političkom djelovanju. Život u opoziciji, oslobođen teških odluka i odgovornosti koje nosi vlast, doveo je do gubitka osjećaja hitnosti i političke borbenosti kod značajnog dijela opozicionog kadra. Ta „zona komfora“ učinila ih je manje efikasnim u suprotstavljanju vlasti i spremnijim da tolerišu status quo, čak i kada on podriva dugoročne interese države - navodi se u dokumentu.

Preporuke za Crnu Goru i Zapad

Autori smatraju da je situacija u Crnoj Gori krajnje zabrinjavajuća, a demokratska i suverena budućnost države nalazi se na prekretnici.

- Ukoliko se hitno ne preduzmu korektivne mjere, Crna Gora rizikuje da sklizne u stanje političke degradacije, ekonomske nestabilnosti i, u konačnici, autoritarizma. Potrebna je brza i odlučna akcija – kako unutar same Crne Gore, tako i od strane međunarodne zajednice – kako bi se osiguralo da budućnost zemlje ostane čvrsto vezana za Zapad i da njen put ka članstvu u EU ne bude zaustavljen - poručuju autori.

Analiza sadrži i dva seta preporuka, jedan namijenjen Crnoj Gori, dok se drugi odnosi na Zapad.

Crnoj Gori se preporučuje razvoj novih političkih snaga, koje će ponuditi patriotsku, procrnogorsku ideologiju zasnovanu na nacionalnim interesima i ekonomskoj racionalnosti. Dodatno, neophodno je, kako se navodi, promovisati crnogorski nacionalni identitet i kulturu, preispitati ideološki okvir, te smanjiti uticaj Srpske pravoslavne crkve.

S druge strane, zapadnim partnerima se preporučuje da povećaju podršku civilnom sektoru i nezavisnim medijima u Crnoj Gori, primjena strožije politike uslovljavanja u oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, posebno kroz poglavlja 23 i 24. NATO treba da nastavi pritisak na Crnu Goru kako bi se bezbjednosni sektor očistio od prosrpskih i proruskih elemenata koji ugrožavaju bezbjednost Alijanse, dok EU i SAD treba jasno i javno da se suprotstave političkom uticaju Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.

Brza i odlučna primjena ovih preporuka, kako se zaključuje, može značajno unaprijediti izglede Crne Gore za stabilnu i prosperitetnu budućnost, osigurati njen put ka članstvu u EU i učvrstiti njenu poziciju kao pouzdanog saveznika u NATO-u.

- Suprotno tome, izostanak djelovanja – kako crnogorskih političkih elita, tako i Zapada – vodi ka ozbiljnim posljedicama. Crna Gora rizikuje da postane autoritarna, antizapadno orijentisana država, destabilizovana unutrašnjim podjelama, ruskim uticajem i prosrpskim nacionalizmom. Takav scenario mogao bi dovesti do građanskih nemira, kolapsa procesa evropskih integracija i faktičkog obesmišljavanja članstva u NATO-u. Ulozi su izuzetno visoki – a vrijeme za djelovanje je sada - zaključak je analize nevladine organizacie WestBalkanNet: Regionalni forum za demokratiju, pomirenje i strateške analize (WBN).