Albanija ima jednu jako važnu karakteristiku koju smo mi pomalo izgubili: &nbsp;ima dobrosusjedske odnose. Niko nema problem da dođe u Tiranu, ni iz Makedonije, sa Kosova, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, iz Srbije... - poručila je predsjednica crnogorske panevropske unije prof. na Ekonomskom fakultetu &nbsp;Gordana Đurović osvrnuvši se na to što je kancelarija Evropskog parlamenta otvorena u toj državi, a ne u Crnoj Gori kako je najavljivano.
Očito je da, kaže ona, današnji format politike proširenja kreira dodatnu konkurenciju.
- I bez obzira što Albanija na dnevnoj osnovi ruši stereotipe, mi i dalje smatramo da smo mnogo, mnogo napredniji, i da je to nemoguće, i da je ta konkurencija ipak precijenjena, ali se ona se u stvarnom životu dešava - navela je Đurović gostujući u Budilniku na Televiziji E.
Svi su navijali, kaže Đurović, da kancelarija Evropskog parlamenta da bude otvorena Podgorici, međutim otvorena je u Tirani jer je nekako ta koncentracija institucija u Albaniji.
- Što potvrđuje da je Albanija regionalni hub - dodala je ona.
Mi jesmo, kako je rekla, otvorili pregovore prije 12 godina i devet mjeseci, a Albanija je to učinila, što se narodski kaže, učnila juče.
- Ali i najavila da će do kraja ove godini otvoriti sve klastere, tako da se stvari kod njih ubrzavaju, &nbsp;tako ova posjeta komesarke Marte Kos 13.marta u Tirani i poruke su jasne, ko ih čita između redova može vidjeti da je ta podrška snažna, i imajući u vidu da Sporazum iz Nice preferira 28, ne više, jedna zemlja bi mogla biti preferirana, dvije već malo teže, ali onda imamo taj rizik regionalnog pristupa. Vidjećemo kako će stvari ići, ali zdrava konkurencija u svakom slučaju ne treba da nas obeshrabri, naprotiv, da mi držimo svoju agendu, ona nas promoviše kao prvu potencijalnu zemlju &nbsp;kandidata - rekla je Đurović.
<h2>Mora se ulagati u ljude</h2>
Crna Gora je, kaže, ostvarila značajan napredak na putu ka članstvu u Evropskoj uniji - od 2008. kada je predala zahtjev za članstvo i 2012. godine kada je započela pristupne pregovore.
- U oktobru 2024. Evropska komisija je usvojila Reformsku agendu Crne Gore čime je omogućeno povlačenje 383,5 miliona eura iz instrumenata za reformu i rast, u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan. Ova sredstva su namijenjena približavanju crnogorske ekonomije standardima EU i pripremi za članstvo. Prema nekim projekcijama, uz efikasnu implementaciju reformi Crna Gora ima šanse da postane članica Evropske unije do 2028.godine - navela je Đurović.
Politička kriza u Crnoj Gori, podsjeća Đurović, usporila je rad parlamenta i ne usvajaju se zakoni, zbog čega je, napominje, i SEPA odložena za jedan kvartal.
Najveći izazov Crne Gore, objašnjava Đurović, na putu ka EU pored vladavine prava su, ističe ona, administrativni kapaciteti, jer se mora, cijeni ona, ulagati u ljude da bi oni vodili zajedničke evropske politike.
- U ekonomskim poglavljima stići ćemo onaj prag koji je obavezujući, ostaće taj rizik implementacije i dovoljno administrativnih kapaciteta, ali s obzirom na postepeno otvaranje strukturnih fondova, mogli bismo, da kažem, da preživimo. Naravno, opet ćemo se vratiti poglavljima &nbsp;23 i 24, efikasno pravosuđe, učinkovit parlament, posvećena Vlada koja sa strane stavlja pitanja koja dijele državu, su pretpostavke da se taj cilj ostvari. Vidjeli smo zadnje debate u Evropskom odboru za spoljne poslove, koje nijesu bile baš pozitivne za nas, i ta se slika treba mijenjati pod hitno - kazala je ona.
Mjeseci po Barometru 26 ističu, kaže, vrlo brzo.
- Sad već ulazimo u april, proljeće, poljsko predsjedavanje &nbsp;i da li možemo tu nešto uraditi i šta ostaje za dalje. Treba fokusirati tu ograničenu društveno administrativnu energiju na ove prioritete koji su jasno definisani. Šansa nije izgubljena, ali pod hitno politički prioriteti se moraju jasno definisati i što znači da ko nije za to, nije za to i to treba javno i otvoreno reći - poručila je Đurović.
<h2>Mogli smo pratiti Hrvatsku</h2>
Naglasila je da je Crna Gora bila mali sistem koji se brzo prilagođavao i u administrativnom kontekstu i kontekstu ispunjavanja obaveza.
- Te stvari koje su bile u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju smo dosta korektno isporučivali, i svake godine ispod jelke je bilo nešto novo, ili sporazum, ili vizna liberalizacija, ili kandidatura, uvijek neke dobre vijesti za evropsku integraciju i konkretni rezultati. Onda smo malo smanjili dinamiku i evo nas gdje smo danas - istakla je Đurović.
Okvir je, kaže, da smo nastavili tom dinamikom mogli smo pratiti Hrvatsku.
- A nama datum ulaska bio 2015. godina, odnosno okončanje pregovora, takozvani presjek političke spremnosti. Sada je ‘25. sada je drugi institucionalni okvir, znači politika proširenja je prošla fazu dobrosusjedstva, povratka opet u proširenje, deset država kuca na vrata, mi smo tu negdje najozbiljniji &nbsp;kandidat, ali Evropska unija se, možda na sreću, promijenila malo zbog ovih negativnih geopolitičkih okolnosti i spremna je da primi novu članicu - zaključila je Đurović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đurović: Svi su navijali da kancelarija EP bude u Crnoj Gori, a Albanija ima dobrosusjedske odnose

Govor predsjednice Evropske Komisije Ursule fon der Lajen u obraćanju, kako je sama rekla istorijskoj Kraljevskoj danskoj vojnoj akademiji, na EU Debates Jutjub kanalu, a u kojem je predstavila mapu puta 'Spremnost 2030' o jačanju odbrambenih kapaciteta EU, prenesen je kao „istorijski“.
Ukazujući na ponovno oživljavanje globalnih prijetnji i kraj ere, koju je nazvala "dividendom mira", predsjednica izvršnog tijela EU, nekadašnja ministrica odbrane Njemačke, danskim kadetima je juče poručila da im istinu - ma koliko nelagodna bila, mora reći otvoreno:
&nbsp;"Ako Evropa želi izbjeći rat, Evropa se mora pripremiti za rat."
Fon der Lajen je naglasila važnost ujedinjene i pripremljene Evrope za odvraćanje agresije i očuvanje suvereniteta, u trenutku kada je Rusija na „nepovratnom putu prema ratnoj ekonomiji“.
"I sada je Rusija na nepovratnom putu prema stvaranju ratne ekonomije. Masivno je proširila svoje vojno-industrijske proizvodne kapacitete: 40 posto svog federalnog budžeta troši na odbranu, što je devet posto BDP-a. Ovo ulaganje podstiče njen agresivni rat na Ukrajinu dok se priprema za buduće sukobe sa evropskim demokratijama. I baš dok se te prijetnje povećavaju, vidimo kako naš najstariji partner - Sjedinjene Države - &nbsp;pomjeraju fokus na Indo-Pacifik.
Dragi kadeti,
Mi bismo možda željeli da ove stvari nijesu istinite. Ili da ih nijesmo morali reći tako otvoreno. Ali sada je vrijeme da se govori iskreno kako bi svaki Evropljanin shvatio šta je u pitanju. Jer nelagoda slušanja ovih riječi blijedi u beznačajnost sa boli koju uzrokuje rat. Samo pitajte vojnike i narod Ukrajine. Poenta je da moramo vidjeti svijet onakvim kakav jest – i moramo djelovati odmah kako bismo se suočili s njim. Zato što će se novi međunarodni poredak formirati u drugoj polovini ove decenije i kasnije.”
Govor EU čelnice je uslijedio samo tri sedmice nakon što su posljednjeg dana februara u Ovalnoj sobi Bijele kuće, predsjednik i potpredsjednik SAD-a, Donalad Tramp (Trump) i Džej Di Vance (JD Vence) u živom prenosu brutalno napali ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zbog toga što je njegova zemlja već tri godine žrtva pune ruske agresije - i otvoreno stali na stranu agresora, na šok Evropljana i ogromnog broja Amerikanaca.
Bio je to momenat buđenja EU i lidera ostalih država koje baštine vrijednosti zapadne demokratije, poput Kanade, Australije i drugih, nakon koga je u seriji sastanaka predvođenih britanskim premjerom Kirom Starmerom (Keir) i EU zvaničnicima, počelo ubrzano stvaranje uslova za osiguravanje odbrane Ukrajine „koliko god bude potrebno“, jer Ukrajinci, postalo je to jasno svima, a ne samo Baltičkim i Skandinavskim državama „ne brane samo svoju već i slobodu cijele Evrope" i jačanje odbrambenih kapaciteta EU „sad i odmah“. Uslijedila je odluka o evropskom odbrambenom paketu vrijednom 800 milijardi eura.
U danu kada je predsjednica EK dramatično upozorila Evopljane, prigodno izabravši obraćanje kadetima Kraljevske vojne akademije Danske, glavni headlines „udarna vijest iz svijeta“, uz onu da je Izrael kršeći „primirje“ a osokoljen podrškom SAD-a, koji ga je navodno osigurao slaveći Trampa kao „mirotvorca“ u Gazi, u jednom danu ubio još 400 Palestinica - bio je razgovor američkog i ruskog predsjednika, nakon tri godine zapadne izolacije Vladimira Putina. Poslije 2 i po sata razgovora, koji su ruski mediji, za promjenu - s pravom nazvali pobjedom, Trampova administracija je navela da se Rusija obavezala da će zaustaviti napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, dok je Rusija za nastavak pregovora o miru tražila "zaustavljenje zapadne vojne pomoći Ukrajini".
I dok su se mediji kao ključne vijesti držali razgovora Trampa sa njegovim idolom Putinom, na evropskom su tlu nastavljeni užurbani radovi na mapi puta „Spremnost 2030“. Osim što je Fon der Lajen odaslala neuvijenu poruku da se Evropa mora spremiti za rat, njemački Bundestag je odobrio paket povećanja njemačke potrošnje vrijedan 500 milijardi eura, budućeg premijera najsnažnije evropske ekonomije Fridriha Merza (Friedrich Merz). Paket koji zahtijeva i određene ustavne promjene, a za koji se posljednjih sedmica vodila žestoka politička borba, dobio je više od neophodne dvotrećinske podrške parlamenta, sa 513 glasova za, dok je protiv bilo 207 poslanika Bundestaga.
Glasanje za omogućavanje zaduživanja za vojnu potrošnju i Ukrajinu, uz ostali paket reformi, &nbsp;je "prvi veliki korak prema novoj evropskoj odbrambenoj zajednici", poručio je budući kancelar Merc, precizirajući:
„Okolnosti su prije svega određene agresorskim ratom Putina protiv Evrope.”
Istovremeno je francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) rekao je da će njegova zemlja naručiti dodatne ratne avione Rafal narednih godina i uložiti gotovo 1,5 milijardi eura (1,6 milijardi dolara) u jednu od svojih vazdušnih baza, kako bi opremila svoje eskadrile najnovijom tehnologijom nuklearnih projektila. Francuski nuklerni arsenal, prema novim najavama, neće više služiti samo za zaštitu Fancuske već cijele Evrope.
Makron se susreo i sa novim kanadskim premijerom Markom Karnijem, koji je iskazao spremnost da se u potencijalnim evropskim mirovnim snagama za Ukrajinu (uz britanske) nađu i kanadski vojnici, a istu spremnost iskazala je i Australija.
Markon koji je konačno shvatio da od „bromancea“ sa Trampom nema nikakve koristi, kao što je nije bilo ni od podilaženja Putinu, na poruke iz Rusije da se moraju pitati u vezi sa raspoređivanjem mirovnih snaga u Ukrajini, Kremlju je uzvratio, da odlluku o tome čije će snage dozvoliti na svojoj teritoriji donosi - Ukrajina, te da Rusija nije tražila saglasnost kada je u agresiju na Ukrajinu uključiila i dovela vojnike Sjeverne Koreje.
Britanski premijer Starmer je još nakon prvog sastanka u Londonu, 2. marta najavio novih 1.6 milijardi za odbranu, a istovremeno je za svog glavnog savjetnika za sigurnost imenovao Džonatana Pauela, nekadašnjeg savjetnika Tonija Blera, za kojeg se smatra da je bio glavni tvorac istorijskog sporazuma sa Sjevernom Irskom "Good Friday", o prekidu decenijskog konflikta. Njega je odmah poslao u Kijev da bude savjetnik Ukrajincima u pregovorima o miru, koje navodno vode SAD-a. &nbsp;
Sve države Baltika i Skandinavije već su jedna za drugom najavile i započele povećanje vojne potrošnje za odbranu, a Turska koja ima jednu od najozbiljnih vojnih sila i odlično razvijenu vojnu industriju, takođe je najavila da će udvostručiti odbrambene kapacitete, uz jasnu poruku Kremlju da nikad neće priznati aneksiju Krima, gdje živi velika tatarska zajednica.
Navednom treba dodati niz masovnih demonstracija podrške Ukrajini širom Evrope proteklih dana, kao i - ne bi rekla slučajnu kampanju na društvenim mrežama- "Ja sam iz (ime zemlje..)i stojim uz Ukrajinu?"&nbsp;
Evropa se dakle sa naznakom hitno sprema za zaštitu od ruske agresije i pozicioniranje u novom svjetskom poretku koji će uslijediti u narednih pet godina - a šta je sa „prvom sljedećom EU članicom“, navodno upravo u tom periodu, čiji predsjednik, Jakov Milatović koliko juče, reče da ne voli što se EU miješa u naše unutrašnje poslove? Možda bi premijer Milojko Spajić, kad nađe vremena od „dubajizacije“ Ulcinja, bez upita ili miješanja Ulcinjana, mogao naći vremena i da priupita i svog ministra vojnog, Dragana Karpovića, kad ovaj pak nađe vremena od besplatnog dijeljenja vojne zemlje Crkvi Srbije (SPC) - koja je produžena ruka ruske crkve –(zvanično još)nevojnog krila Vladimira Vladimiroviča, da sjednu i vide - &nbsp;đe mi stojima u svemu ovome?
Osim toga naši NATO susjedi Hrvatska i Albanija i komšija NATO aspirant Kosovo, potpisali su sporazum o trilateralnoj vojnoj inicijativi u ponedjeljak, pa je Antenin Miljan Vešović s pravom priupitao: " A zašto Crna Gora nije ovdje?".&nbsp;
Odgovori na ova pitanja ne bih rekla da su za čekanje!

1084x550

Rusija je na nepovratnom putu ka ratnoj ekonomiji, Evopa se mora spremiti za rat da bi sačuvala mir - a đe smo mi?

Predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine - Vojvođani Bojan Kostreš najoštrije je osudio privođenje potpredsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković u Srbiji poručujući da je takvim postupkom režim Aleksandra Vučića dodatno narušio odnose Srbije i Crne Gore i još jednom se potvrdio kao ključni faktor destabilizacije Zapadnog Balkana.
- Vuković je kao profesor Fakulteta političkih nauka, tokom svog privatnog boravka u Beogradu, objavio na društvenim mrežama tri riječi: uvijek uz studente! Protivzakonitim privođenjem prof. Vukovića i njegovom deportacijom iz Srbije, odlazeći SNS režim je pokazao ogromnu paniku i spremnost na kriminalne i represivne mere u cilju očuvanja vlasti - ocijenio je Kostreš.
On je pozvao Vučića da od Srbije ne pravi balkansku Bjelorusiju.
- Jer mu nećemo dopustiti da bude srpski Lukašenko - podvukao je on.
Demokratska Srbija ima, kaže, on prijatelje u susjedstvu.
- Njihova podrška nam puno znači i uvijek ćemo ih dočekivati raširenih ruku - naveo je Kostreš.
Vuković je, inače, u Beogradu boravio sa partnerkom koja je obavila zakazanu ljekarsku intervenciju - a oko 13 sati, u subotu, kada su izlazili iz hotela „Hilton“ prišao im je čovjek koji se predstavio kao agent BIA-e i obavijestio potpredsjednika DPS-a da mora biti privreden na informatovni razgovor. Vuković je noć prije na društvenim mrežama objavio kratak video snimak sa dočeka studenata u kojem je napisao kratku poruku „Uvijek uz studente (live from BG) #pumpaj“.
To su mediji pod kontrolom srpskog predsjednika Aleksandra Vučića iskoristili za plasiranje narativa kako je u proteste u Srbiji umiješana crnogorska obavještajna služba, ali i kriminalni klanovi.&nbsp;
Presuđeni ratni zločinac i nekadašanji lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj &nbsp;na televiziji Pink kazao kako se u Beogradu okupljaju najveći srpski neprijatelji, te fabrikovao informaciju kako je Vuković viđen u napadu "na progresivne i savjesne studente".
- Možete sad zamisliti koliko je još crnogorskih kriminalaca došlo iz Crne Gore sa njim - kazao je Šešelj.i dodao da "banda iz Crne Gore, iz Republike Srpske, iz Federacije i banda iz Hrvatske..." treba da budu unutrašnja snaga protesta koja će izazvati ubistvo ili neko teško ranjavanje, kako niko nasilje više ne bi mogao da zaustavi.
Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović je na dan privođenja Vukovića, u 14.22 sati, obmanuo crnogorsku javnost kada je saopštio da je on na slobodi i da je na putu ka Crnoj Gori.
- U razgovoru s uvaženim kolegom Markom Đurićem informisan sam da je poslanik Skupštine Crne Gore, g-din Ivan Vuković, na slobodi i da je na putu ka Crnoj Gori - &nbsp;napisao je Ivanović kratko na X-u.
No, ispostavilo se da ta informacija bila tačna, te da je Vuković, prema pouzdanim informacijama Portala ETV proveo još nekoliko sati u stanici BIA-e na Savskom vencu.

Kostreš: Privođenjem Vukovića režim Vučića se još jednom potvrdio kao ključni faktor destabilizacije na Zapadnom Balkanu

Muška rukometna reprezentacija Crne Gore igraće danas u Tatabanji sa Mađarskom utakmicu četvrtog kola kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. 
 
Mađarska je prvi međusobni duel, u srijedu u dvorani Morača, dobila 29:26. 
 
U dosadašnjem dijelu kvalifikacija ostvarila je maksimalan učinak. 
 
Crnogorski rukometaši upisali su prvi poraz, nakon što su novi ciklus kvalifikacija počeli sa dva trijumfa. 
 
Slavili su protiv Finske u Bemaks areni 29:28 i Slovačke u Košicama 38:35. 
 
Duel u Tatabanji počeće u 17 sati i 30 minuta. 
 
U drugom meču te grupe, sat i po ranije u Hlohovecu, sastaće se Slovačka i Finska.

Crna Gora u Tatabanji sa Mađarskom

Crna Gora i Francuska danas su potpisale niz sporazuma u različitim oblastima - od jačanja policijske i civilne bezbjednosti, reforme javne uprave, do kulture i obrazovanja. Time smo, kako je ocijenio potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, dodatno učvrstili partnerstvo.
To je učinjeno na njegovom sastanku sa delegiranim ministrom za Evropu pri francuskom ministaru vanjskih poslova Benžamenom Adadom.
- Svojevrstan simbol naše saradnje predstavlja i otvaranje Centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana (WB3C) - dodao je Ibrahimović.
On je istakao da mu je drago što je imao priliku da budem domaćin delegiranom ministru za Evropu u Benžaminu Adadu tokom njegove posjete Crnoj Gori.
- Posjeta je još jedna potvrda posvećenosti Crne Gore i Francuske razvoju naših međudržavnih odnosa i strateškog partnerstva. Naši bilateralni kontakti su intenzivniji nego ikada - a tokom 2024. godine ostvarili smo najdinamičniju saradnju od uspostavljanja diplomatskih odnosa - naveo je Ibrahimović.
Poručio je da intenziviranje saradnje, kao i dinamičan politički dijalog, potvrđuju i našu zajedničku opredijeljnost da jačamo savezništvo u okviru NATO-a i doprinosimo viziji stabilnije, sigurnije i prosperitetnije Evrope.
- Tome poseban pečat daje naša posvećenost da, u što skorijem roku, postanemo članica Evropske unije, a sa zadovoljstvom konstatujem da, na putu ka članstvu, uživamo snažnu podršku Francuske - zaključio je Ibrahimović.

1250x600

Ibrahimović: Partnerstvo sa Francuskom dodatno učvršćeno potpisivanjem sporazuma o jačanju bezbjednosti, reforme javne uprave...

Vidljivi rezultat reformskih procesa na EU putu pravi su poziv za EBRD da još više ulaže u Crnu Goru - poručio je potpredsjednik Evropske banke za obnovu i razvoj Mateo Patrone na sastanku sa premijerom Milojkom Spajićem.
Centralna tema razgovora bila je, kako su naglasili u Vladi, realizacija velikih projekata.
 - A iz EBRD-a su poručili da su spremni da u velikoj mjeri učestvuju u namjeri Vlade, da osigura bolju saobraćajnu povezanost, razvije energetski i turistički sektor, ali i pruži podršku unapređenju sektora malih i srednjih preduzeća - ističe se u saopštenju Vlade.
Spajić je rekao da će druga dionica auto-puta omogućiti ravnomjerniji razvoj i sjeveroistoku zemlje dati novi život, što vide i iz EBRD-a.
- Kristalno nam je jasno koliko je strateški važno otvoriti sjeveroistok ka ostalom dijelu zemlje i zbog toga vas podržavamo u tim projektima i računajte da ćemo nastaviti to da činimo i za sve ostale saobraćajne projekte - naveo je Patrone.
Spajić je ocijenio da će uz bolju saobraćajnu povezanost ekonomiju pogurati i rekonstrukcija željeznice, valorizacije Luke Bar i proširenje kapaciteta naših aerodroma.
On je predočio Patroneu i šanse za saradnju u oblastima energetike, turizma i agrikulture, koja je velika razvojna šansa za mala i srednja preduzeća, posebno na sjeveru.
U tom kontekstu je zaključeno da je pružanje pomoći malim i srednjim preduzećima sada u fokusu EBRD-a.

Patrone: Vidljivi rezultat reformskih procesa pravi poziv za EBRD da još više ulaže u Crnu Goru

Vojni zvaničnici više od 30 zemalja učestovaće sjutra u Parizu u pregovorima o formiranju međunarodnih bezbjednosnih snaga za Ukrajinu, a Sjedinjene Američke Države nijesu pozvane - kazao je francuski vojni zvaničnik, koji nije želio da mu se navede ime, <a href="https://apnews.com/article/france-ukraine-russia-war-military-talks-36677ebd25df12a0941225e4c1d8a3a8">za AP</a>. U prvoj verziji teksta objavljenoj ranije danas, koji su prenijeli brojni domaći, regionalni i svjetski mediji, neimenovani vojni zvaničnik kazao je da će "tri NATO članice biti odsutne iako su pozvane: Sjedinjene Američke Države, Hrvatska i Crna Gora".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250310230332_484dea4473eca462950807a76221a55f9ff76aeee52f4c822b1fb968c4c45e8f.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250310230332_484dea4473eca462950807a76221a55f9ff76aeee52f4c822b1fb968c4c45e8f" data-rendition-name="original" width="1907" height="852" loading="lazy" alt="Tekst koji je oko 16 sati prenio N1 Beograd"> <figcaption>Tekst koji je oko 16 sati prenio N1 Beograd(Photo: N1 Beograd)</figcaption> </figure>  U ažuriranom tekstu ove novinske agencije u 18:17 sati piše da će "načelnici armija ili njihovi predstavnici iz skoro svih 32 zemlje NATO vojnog saveza prisustvovati pregovorima u Parizu - sa izuzetkom Sjedinjenih Država". - Zvaničnik je rekao da Sjedinjene Države nisu pozvane jer evropske nacije žele da pokažu da mogu da preuzmu odgovornost za veliki dio bezbjednosnog okvira za Ukrajinu nakon prekida vatre - navodi se u tekstu AP-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250310220320_249e9343cd547562196b1938c3f50cfecbcc58de283c89379876be79adee4d0f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250310220320_249e9343cd547562196b1938c3f50cfecbcc58de283c89379876be79adee4d0f" data-rendition-name="original" width="1875" height="856" loading="lazy" alt="Ažurirani tekst u kom se ne navode Crna Gora, Hrvatska i SAD"> </figure>  Na dugom spisku učesnika u pregovorima u utorak nalaze se i zemlje iz Azije i Okeanije, rekao je francuski zvaničnik.&nbsp; Načelnici generalštabova, ili u slučaju Kanade njihov predstavnik, iz gotovo svih zemalja članica NATO učestvovaće na razgovorima u Parizu. Učestvovaće načelnici generalštabova Irske, Kipra i predstavnik Austrije, zemalja koje nisu članice NATO, ali jesu u unutar EU. Australija i Novi Zeland, koje su nacije Komonvelta, kao i Japan i Južna Koreja uključiće se u razgovore video vezom, rekao je taj zvaničnik. Ukrajinu će predsetavljati vojni zvaničnik koji je takođe član ukrajinskog savjeta za bezbjednost i odbranu. Međunarodni sastav sastanka ukazuje na to kako široko Francuska i Britanija, koje zajedno rade na planovima za te mirovne snage, gledaju dok nastoje da izgrade koaliciju nacija sposobnih i spremnih da budu dio napora za obezbjeđenje Ukrajine ako se postigne primirje, objasnio je francuski zvaničnik. Francuski vojni zvaničnik govorio je za AP o budućim mirovnim snagama koje su pod velom tajnosti i o pariskim razgovorima na tu temu.&nbsp; Cilj takvih međunarodnih snaga bio bi odvraćanje Rusije od pokretanja još jedne ofanzive, nakon stupanja na snagu nekog budućeg primirja u Ukrajini. One bi mogle da uključuju i teško naoružanje i zalihe oružja, koje bi mogle da budu poslate u roku od nekoliko sati ili dana, za odbranu Ukrajine u slučaju ruskog napada kojim bi se prekinulo primirje, rekao je on. Francusko-britanski plan treba da bude predstavljen vojnim zvaničnicima iz više od 30 zemalja u prvom dijelu pregovora u utorak, rekao je zvaničnik. Drugi dio pregovora sastojao bi se iz preciznijih i konkretnijih razgovora kada bi učesnici bili pozvani da kažu da li i kako bi njihove vojske mogle da doprinesu, dodao je on. - Neće biti: "Ovo je ono što nam je potrebno", nego više: "Šta vi donosite ovome" - rekao je neimenovani sagovornik za AP. On je dodao da će krajnje odluke o učešću pojedinih zemalja biti donijete na političkom nivou, na nivou državnih lidera.

U Parizu sjutra razgovori o formiranju bezbjednosnih snaga za Ukrajinu, SAD nijesu pozvane

Bugarska će snažno podržavati Crnu Goru na putu ka Evropskoj uniji (EU) i pružiće joj ekspertsku i političku podršku - poručio je bugarski predsjednik Rumen Radev. 
 
On je to rekao na konferenciji za novinare sa crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovićem, koji boravi u zvaničnoj posjeti Bugarskoj. 
 
Radev je kazao da Crna Gora radi naporno i realizuje potrebne redorme, zbog čega uspješno zatvara poglavlja. 
 
Ocijenio je i da Crna Gora radi i na razvijanju dobrosusjedskih osnosa. 
 
- Taj pristup je ispravan i zaslužuje podrsku. Tako da ćemo jako podržavati Crnu Goru na putu kao EU - rekao je Radev. 
 
On je istakao da način rada i ponašanje Crne Gore treba da bude primjer ostalim državama koje teže članstvu u EU. 
 
- Pružaćemo ekspertsku i političku podršku na tom putu - dodao je Radev. 
 
On je rekao da je posjeta Milatovića važna, zbog odličnih odnosa Bugarske i Crne Gore na najvišem nivou. 
 
Radev je istakao da Crna Gora i Bugarska dijele vjekovne kulturne i istorijske veze.

Radev: Podržavaćemo Crnu Goru na putu ka EU

Crna Gora želi da u Evropsku uniju uđe bez prečica, već isključivo kroz zaslužen napredak u reformama, poručio je potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović na sastanku sa ministrom vanjskih poslova Češke Janom Lipavskim.&nbsp;
Sastanak je bio prilika za potvrdu snažnih bilateralnih odnosa i izražavanje obostrane posvećenosti jačanju saradnje između dvije prijateljske zemlje.
Potpredsjednik Ivanović izrazio je zahvalnost Češkoj na kontinuiranoj podršci evropskoj integraciji Crne Gore, ističući da je članstvo u EU ključni strateški cilj naše zemlje.&nbsp;
- Važno je da proširenje ostane u fokusu EU politike i da globalna dešavanja ne skrenu pažnju sa integracija. Crna Gora ostaje posvećena ispunjavanju svih reformskih zahtjeva i očuvanju statusa predvodnika procesa - naglasio je Ivanović.&nbsp;
Ministar Lipavski potvrdio je punu podršku Češke proširenju EU, naglasivši da proces mora ostati zasnovan na ispunjavanju kriterijuma i individualnim zaslugama.&nbsp;
U fokusu razgovora bila su i ekonomska pitanja, pri čemu je ministar Lipavski istakao značajan potencijal za unapređenje saradnje, posebno u oblastima odbrambene industrije, turizma i investicija.&nbsp;
Jedna od tema sastanka bila je i mogućnost otvaranja crnogorske diplomatske misije u Pragu, što bi dodatno unaprijedilo odnose dvije zemlje i olakšalo dalju saradnju.&nbsp;
- Sagovornici su razmijenili mišljenja o bezbjednosnim izazovima i aktuelnim globalnim dešavanjima, potvrđujući privrženost NATO savezništvu i ističući značaj jačanja evropske bezbjednosti - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
Ivanović je istakao je važnost diplomatskih napora u okončanju rata u Ukrajini, naglasivši da je ključni faktor za stabilnost u Evropi očuvanje jedinstva unutar EU i proaktivna uloga u dijalogu sa strateškim partnerima.
Zaključeno je da će Crna Gora i Češka nastaviti intenzivnu saradnju u svim oblastima od zajedničkog interesa, uključujući ekonomske odnose, turizam, obrazovanje i odbranu, te da će Češka nastaviti da bude pouzdan partner Crne Gore na njenom evropskom putu.

Ivanović sa Lipavskim: Crna Gora želi da u EU bez prečica

Evropski parlament je u novom nacrtu izvještaja o Crnoj Gori izrazio zabrinutost zbog političkih bojkota i blokada i ponovnog jačanja tenzija i etničke polarizacije i pozvao je na konstruktivan dijalog i izgradnju konsenzusa među političkim akterima.
Član Evropskog parlamenta i stalni izvjestioc EP za Crnu Goru, Marjan Šarec predstavio je prvi nacrt izveštaja o napretku Crne Gore ka pristupanju EU u kome je, takođe, izražena zabrinutost zbog malignih spoljnih uticaja, destabilizacionih napora, hibridnih prijetnji i kampanja dezinformacija od strane trećih zemalja. Pozvao je Crnu Goru da usvoji protivmjere u saradnji s EU i NATO-om.
<h2>Dostignuća i izazovi</h2>
Izvještaj, zasnovan na onim Evropske komisije iz 2023. i 2024. godine, ističe ključna dostignuća i izazove koji su, prema njegovoj procjeni, od suštinskog značaja za dalju usklađenost Crne Gore sa Evropskom unijom.
- Ovaj nacrt izvještaja pripremljen je u okviru određenih ograničenja u dužini i još će biti predmet revizije i amandmana od strane poslanika Evropskog parlamenta - saopšteno je iz Kabineta Šareca.
U izvještaju, stalni izvjestilac pozdravio je napredak Crne Gore u sprovođenju reformi i mjera, koje su, kako je ocijenio, rezultat zajedničkih napora političkih aktera, civilnog društva i šire javnosti.&nbsp;
Takođe je apelovao na političke lidere da ostanu fokusirani na evropske integracije, naglašavajući da su politička stabilnost i konstruktivna međustranačka saradnja u ovoj fazi jedini održivi put ka zajedničkom cilju – punopravnom članstvu Crne Gore u EU.
- Izražena je zabrinutost zbog političkih bojkota i blokada, kao i ponovnog jačanja tenzija i etničke polarizacije. Crna Gora se poziva na konstruktivan dijalog i izgradnju konsenzusa među političkim akterima, uz prioritet koji se odnosi na kvalitet zakonodavstva; snažno ohrabruje inkluzivne i transparentne javne konsultacije i redovan angažman civilnog društva u donošenju odluka - navedeno je u nacrtu izvještaja.
<h2>Izbori u jednom danu</h2>
Pored toga, u Nacrtu izvještaja, Šarac je ohrabrio crnogorske vlasti da što prije izmijene izborno zakonodavstvo, prvenstveno kako bi se obezbijedilo da se lokalni izbori širom zemlje održavaju istog dana, uz rješavanje drugih otvorenih pitanja vezanih za lokalne izbore.&nbsp;
Poziva Crnu Goru da u potpunosti uskladi svoj izborni pravni okvir sa standardima EU i sprovede preporuke Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava OEBS-a.
- Sve ovo ima za cilj osiguravanje uspješnog funkcionisanja opština, što je u konačnom povezano sa fondovima EU, njihovom efikasnom upotrebom i, samim tim, višim životnim standardom građana - ističe se u saopštenju.
Takođe, Crna Gora se poziva da poveća transparentnost i nadzor nad finansiranjem političkih partija i spriječi zloupotrebu državnih resursa u skladu sa standardima EU.
Izvještaj prepoznaje napredak u oblasti pravosuđa, ali naglašava potrebu da Crna Gora dodatno uskladi svoj pravni okvir (uključujući i Ustav) sa zakonima i standardima EU koji se odnose na nezavisnost pravosuđa, nepristrasnost, integritet i profesionalizam.
<h2>Uskladiti Zakon o oružju</h2>
U izvještaju se izražava zaprepašćenje zbog tragične masovne pucnjave na Cetinju i izražava saučešće porodicama žrtava, a Crna Gora poziva da uskladi svoje zakonodavstvo o oružju sa zakonima EU i međunarodnim standardima.&nbsp;
Takođe, ukazano je da Crna Gora mora u potpunosti uskladiti svoju viznu politiku sa politikom EU, posebno u vezi sa zemljama koje predstavljaju bezbjednosni rizik.
<h2>Pomirenje i dobrosusjedski odnosi</h2>
Jedna od ključnih preporuka u nacrtu izvještaja odnosi se na dobrosusjedsku politiku. Podsjeća se da su dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja ključni elementi procesa proširenja i pohvaljuje se aktivno učešće Crne Gore u regionalnim inicijativama.
Evropski parlament žali zbog nemogućnosti zatvaranja Poglavlja 31 u decembru 2024. godine i poziva sve uključene strane da pronađu rješenja za preostala bilateralna pitanja i postave kao prioritet buduće interese građana Zapadnog Balkana.
Crna Gora je ohrabrena da proaktivno postupa u slučajevima ratnih zločina i osigura pravdu i reparacije za žrtve.
<h2>Šarec: Dnevna kolebanja da ne ometaju donošenje ključnih zakona</h2>
U posebnoj izjavi, Šarec je ocijenio da Crnoj Gori ne nedostaje politička volja da nastavi svoj evropski put, a da podrška javnosti za pristupanje EU ostaje izuzetno visoka.&nbsp;
- Međutim, imperativ je osigurati da dnevna kolebanja političkog života – koja, po mom mišljenju, proizilaze iz velikog broja političkih partija, od kojih svaka nastoji da osigura svoj položaj – ne ometaju donošenje ključnih zakona potrebnih za završetak pregovaračkog procesa -naglasio je Šarec.
On je istakao da zakonodavstvo mora biti što efikasnije i da ne smije podleći iskušenju da bude samo „kozmetičko“.
- Crna Gora ima sve mogućnosti da se pridruži EU u okviru tekućeg mandata evropskih institucija - zaključio je Šarec.
Očekuje se da će glasanje o izvještaju biti održano u maju ove godine u Odboru za spoljne poslove (AFET), a zatim će uslijediti konačno glasanje na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u Strazburu u junu 2025.

Nacrt izvještaja o Crnoj Gori: Zabrinutost zbog političkih bojkota, jačanja tenzija i malignih spoljnih uticaja

U cilju podizanja nivoa bezbjednosti saobraćaja, službenici saobraćajne policije su u nastavku pojačanih represivnih aktivnosti u sjevernom i centralnom dijelu zemlje sankcionisali 25 vozača i izdali preko 300 prekršajnih naloga zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, saopšteno je iz policije.
Zbog prekoračenja dozvoljene brzine na auto-putu Mobilna jedinica saobraćajne policije je lišila slobode vozača iz Ulcinja, K.U.(48) koji je upravljao vozilom brzinom od 213 km/h.
U okviru akcije Brzina službenici Regionalnog centra bezbjednosti ,,Sjever” kontrolisali su 272 lica i od toga broja izdali 218 prekršajnih naloga zbog počinjenih prekršaja.
Iz policije dodaju da su službenici Odjeljenja bezbjednosti Kolašin, lišili su slobode B.K.(39) operativno interesantno lice iz Kolašina. On je upravljao vozilom kojem je istekao rok važenja saobraćajne dozvole, a odbio je da se podvrgne testiranju na prisustvo psihoaktivnih supstanci u organizmu, nakon čega je testiranjem utvrđeno da je istim upravljao pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 1,79 g/kg.
Zbog počinjenih prekršaja, sudija za prekršaje kaznio ga je novčanom kaznom od 920 eura.
B.K. je povratnik u izvršenju prekršaja, a prethodno je lišavan slobode zbog vožnje pod dejstvom opojnih droga.
Takođe, pripadnici policije u Kolašinu su u sklopu akcije Tragač od vozača M.B.(36) oduzeli vozilo marke Mercedes, kojim je isti upravljao bez registarskih oznaka i potrebne dokumentacije. Pomenuto vozilo će biti predmet daljih provjera.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica izveli su sinoć akcije pojačanje kontrole saobraćaja Brzina, Alkohol i PAS, i tom prilikom lišili slobode 23 lica, izdali 117 prekršajnih naloga i oduzeli jedno vozilo.
Od ukupnog broja lišenih slobode, 10 lica je lišeno slobode zbog prekoračenja dozvoljene brzine, 10 lica zbog vožnje u alkoholisanom stanju i tri lica zbog vožnje pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.
Podgoričanin M.K. lišen je slobode zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,32 g/kg.
Prioritet aktivnosti saobraćajne policije će i u narednom periodu biti na otkrivanje i sankcionisanju ovih vrsta prekršaja, pa apelujemo na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise, i time doprinesu sopstvenoj bezbjednosti, tako i bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju.

Najviše prekršaja zbog alkohola i prekoračenja brzine, oduzeta dva vozila

U Beogradu je u 70. godini preminula dr. Svetlana Broz, kardiolog. Bila je istaknuti borac za ljudska prava, autor kultne knjige (sedam izdanja), prevedene na šest svjetskih jezika „Dobri ljudi u vremenu zla“, kao i knjiga „Imam petlju“, „Pravednici Ruande između zaborava i pomirenja“, „Galaksija Gojer“ i „Moji“.&nbsp;
Koautorka je brojnih knjiga u svijetu iz oblasti mirovnih studija, osnivačica i direktorka NVO „Gariwo“ Sarajevo, u kojoj je među prvima u Evropi kreirala i vodila edukaciju o građanskoj hrabrosti kroz javna predavanja, Škole građanske hrabrosti, izdavačku djelatnost (preko 60 knjiga), osnovala Nagradu „Duško Kondor“ za građansku hrabrost i njenu afirmaciju, napravila preko 40 dokumentarnih filmova o laureatima.
Bila je predavač na 52 američka univerziteta, kao i na 80 evropskih univerziteta.&nbsp;
Počasni građanin je Tuzle (BiH), nosilac Nacionalnog ordena za zasluge Francuske, L'Ambrogino d'Oro i La Bussola dell’ Educazione “Margherita Zoebeli” Italije, a proglašena je pravednikom u Svjetskom parku pravednika u Milanu (Italija).
Kremacija će se obaviti 26.03.2025. u 14:15h na Novom groblju u Beogradu.

Preminula Svetlana Broz

Omladinska fudbalska reprezentacija Crne Gore pobijedila je danas u Tbilisiju selekciju Poljske 1:0, u utakmici drugog kola turnira elitne runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo za igrače do 19 godina.

Crnogorski fudbaleri upisali su prvi trijumf na turniru, nakon startnog remija sa Slovačkom (1:1).
Pogledajte slavlje crnogorskih omladinaca nakon trijumfa na d Poljskom.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FVwFcoORfXp8%3Fsi%3DzJjK4mrDSvqWGQEF&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Pogledajte slavlje crnogorskih omladinaca nakon trijumfa na d Poljskom

U organizaciji Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) sinoć je u Petnjici upriličen iftar.&nbsp;
kako je saopšteno iz pokreta, &nbsp;ovo je bila prilika da se u neposrednom razgovoru sa ljudima predstave ciljevi i djelovanje Bošnjačkog demokratskog pokreta stanovnicima Petnjice, kao i da se prezentuju &nbsp;došadašnje aktivnosti.&nbsp;
Gostima su se obratili predsjednik BDP Sead Šahman, kao i osnivači tog pokreta dr Anis Šabotić, dr Bejto Šahmanović, Semir Škrijelj i Almin Ajdarpašić.&nbsp;
Naglašena je snažna posvećenost BDP-a društvenom boljitku i ekonomskom oporavku Petnjice, kao i jačanje veza sa dijasporom iz ovog kraja.

U organizaciji BDP-a u Petnjici upriličen iftar

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;Informacija Televizije E i Portala ETV od prije dva dana - o planovima ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da iz policije, kroz brojne isforsirane i nezakonite disciplinske postupke, otjeraju politički nepodobne službenike - izazvala je burnu reakciju unutar MUP-a. &nbsp; KRIVIČNE PRIJAVE &nbsp; Devetorica dugogodišnjih starješina iz regionalnog centra ,,Sjever”, koji su nedavno dobili poziv za pokretanje disciplinskog postupka 17. marta, podnijeće kolektivnu krivičnu prijavu protiv više ovlašćenih policijskih službenika, saznaje Portal ETV. &nbsp; Targetirane starješine, protiv kojih pokrenuti su disciplinski postupci, ocjenjuju da je sve urađeno protivno Zakonu o unutrašnjim poslovima, Pravilniku o utvrđivanju diciplinske odgovornosti i Zakonu o upravnom postupku. Istovremeno tvrde i da je sve urađeno bez prethodnog upoznavanja službenika i bez uzimanja izjave na zapisnik kao obavezujuće dokazne radnje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova"> <figcaption>BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Izvori naše redakcije ističu da će krivičnu prijavu podnijeti ove doskorašnje starješine: Marjan Račić, Predrag Kukalj, Radun Stojanović (sva trojica su svojevremeno bili na čelu Centra bezbjednosti Berane), Džemal Šabović, bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Plav, Radosav Tomčić, bivši načelnik CB Bijelo Polje, Almir Ćatović, bivši komandir stanice policije CB Bijelo Polje, Sead Husović, bivši komandir stanice policije OB Rožaje, Danko Gogić, bivši pomoćnik načelnika CB Bijelo Polje i Dejan Petrović, bivši komandir stanice policije Odjeljenja bezbjednosti Plav. MILOVAN PAVIĆEVIĆ PRVA META Televizija E i Portale ETV su već izvijestili da je bivši načelnik Centra bezbjednosti Milovan Pavićević, sada neraspoređeni službenik Ministarstva unutrašnjih poslova, dobio poziv za disiplinski postupak za danas, 6. marta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević"> <figcaption>NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pozivu uopšte nije naznačeno zbog čega mu se disciplinski sudi, da li se i kako ogriješio o pravila ponašanja i policijski kodeks. Kako smo izvijestili prije dva dana, Pavićević je samo jedan od policijskih službenika koji se našao na spisku nepodobnih koji su sredinom prošle godine počeli da prave ministar unutrašnjih poslova Šaranović i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Šćepanović. &nbsp; Nakon konačnog odlaska Zorana Brđanina sa čelnog mjesta u Upravi policije, Šaranović i Šćepanović su krenuli u akciju čišćenja policije od, kako su to nezvanično nazvali, ,,ljudi bivšeg režima”. &nbsp; Za izvođenje akcije svojim ljudima od povjerenja u Upravi policije i ANB-a naznačili su da, koristeći zaštićeni kanal info streem, unose kompromitujuće informacije o politički nepodobnim službenicima, čak i ako te ocjene nemaju utemeljenja u činjenicama. &nbsp;&nbsp; Prema saznanjima Portala ETV, načelnik Odjeljenja za koordinaciju, podršku i razvoj rada policije Đorđe Peković neposredni je rukovodilac koji predlaže pokretanje, kako ističu naši izvori iz policije, nezakonitog disciplinskog postupka protiv većine policijskih službenika. Peković je, ističu izvori naše televizije, u prijateljskim, kumovskim odnosima sa vršiocem dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. &nbsp; A poziv za već pokrenuti disciplinski postupak - javnu raspravu - policijskim službenicima upućuje Ljubica Damjanović koja je prethodno prihvatila nepotpune spise predmeta od strane disciplinskog tužioca. Time je akcija politički motivisanih disciplinskih postupaka ušla u direktno kršenje obaveznih zakonskih i podzakonskih obavezujućih procedura. &nbsp; Upravo zato je, prema informacijama Televizije E, bivši načelnik CB Podgorica Milovan Pavićević već angažovao advokata koji priprema krivične prijave protiv svih koji su postupali mimo zakona. &nbsp; Ta najava je, prema saznanjima naše redakcije bila poticaj i ostalim nekadašnjim policijskim starješinama da se od politički najavljenih čistki brane kontranapadom – podnošenjem kolektivnih i individualnih krivičnih prijava. &nbsp; PRIJAVE PROTIV ĐURĐEVIĆA &nbsp; Kako ističu izvori naše redakcije, krivična prijava će biti podnijeta protiv Harisa Đurđevića, aktulenog načelnika Regionalnog centra ,,Sjever” koji je, tvrde targetirane starješine, neovlašćeno preuzeo obavezu neposrednog rukovodioca i protivno zakonskim i podzakonskim propisima, predložio disciplinskom tužiocu pokretanje disciplinskog postupka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt='DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"'> <figcaption>DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prijavom će biti, kao i u slučaju starjšeina Milovana Pavićevića, obuhvaćena i predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, kao i svi članovi disciplinske komisije. &nbsp; VOLKOV: POSTUPCI BEZ OBRAZLOŽENJA &nbsp; Advokat Mihailo Volkov za Portal ETV i Televiziju E ističe da je upoznat sa dešavanjima u MUP-u i Upravi policije i sve doživljava, citiramo, ,,kao neki trik-pokušaj Ministarstva unutrašnjih poslova da skrene pažnju sa onoga što zaista treba biti tema u ovom momentu”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov"> <figcaption>KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  – Određeni broj policijskih službenika angažovao me je kao punomoćnika u dvije pravne stvari: u disciplinskim postupcima koji se vode protiv njih, a određeni broj policijskih službenika je zavrijedio da dobije i rješenje o privremenom udaljenju sa rada tzv suspenzija. I jedan i drugi segment u ovoj pravnoj stvari je besmislen i potpuno nezakonit – ističe poznatii advokat. Zakon o unutrašnjim poslovima izričito propisuje da se u slučaju pokrenutog disciplinskog postupka, policijski službenik može udaljiti s rada, ali da je neophodno obrazložiti takvu odluku. - Svako rješenje koje sam pročitao o suspenziji, apsolutno mu nedostaje taj segment – davanja stručnih razloga, a podjsetiću one koji bi to trebalo da znaju da Zakon o upravnom postupku, član 22. stav 7, jasno kaže da obrazloženje rješenja mora da ima i svoj razloge za tu odluku - napominje Volkov. (ZLO)UPOTREBA ANB-A Informacije kojima raspolaže naša redakcija otkrivaju kako su Šaranović i Šćepanović unaprijed pripremili progon i odredili lica za čistku u policiji. Kao instrument je korišćena Agencija za nacionalnu bezbjednost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f" data-rendition-name="original" width="1035" height="778" loading="lazy" alt="DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Sve je dogovoreno sa tadašnjim vrhom ANB-a, na čijem je čelu bio Boris Milić. Najveći dio bezbjednosnih provjera je završen u prvoj polovini 2024 godine i na osnovu tih provjera pokrenuti su disciplinski postupci. Međutim, najveći dio postupaka obustavio je prethodni disciplinski tužilac, ocjenjujući da su pravno neosnovani. &nbsp; To, međutim, nije značilo odustajanje od progona. Više od pola godine od kako su završene bezbjednosne provjere, pojedini službenici su raspoređeni u sistem tokom decembra 2024. i januara 2025. godine. I to nakon što su im urađene naručene - negativne provjere. Tako se fiktivno stvorio osnov, pa su, oslanjajući se na provjere od prošle godine, preko Ljubice Damjanović, predsjednice disciplinske komisije ponovo pokrenuti &nbsp;disciplinski postupci. &nbsp; -Kroz spise sam mogao da se upoznam, da disciplinski postupci su pokrenuti na bazi navodne loše bezbjednosne procjene koja je urađena u prvom kvartalu prošle godine. Vjerovali ili ne, poslije godinu od dana kada su navodno utvrđene bezbjednosne smetnje za policijske službenike, moji klijenti ni dan danas ne znaju šta im se stavlja na teret - zaključuje Mihailo Volkov. GLASOVI POBUNE Nakon što je čitava akcija progona postala dostupna javnosti, kada su targetirani policajci počeli da najavljuju krivične prijave, čuli su se neki drugačiji glasovi u Ministarstvu unutrašnjih poslova. &nbsp; I, prema iskazima policijskih starješina sa terena - kojima je već proradila kolegijalna savjest - izgleda da su disciplinske postupke u određenim situacijama predlagala neovlašćena lica. &nbsp; Premda ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović insistira na nastavku čišćenja policije od nepodobnih, neki se disciplinski postupci odgađaju. To djeluje kao znak da bi akcija političkih čistki u MUP-u mogla da bude kontraprodutivna po čelnike policije - Šaranovića i Šćepanovića. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šaranović i Šćepanović u problemu: proganjani policajci spremaju brojne krivične prijave!

"Od Velike Srbije ostao omanji svinjac u Pionirskom parku". "I tako radikali dođoše od Karlobag - Ogulin - Karlovac - Virovitica do Trg Nikole Pašića - Kneza Miloša - Kralja Milana - Dragoslava Jovanovića". Ovo su samo dva tvita od mnogih objava na društvenim mrežama, čiji su korisnici ovih dana šaljivo komentarisali okupljanje poslušnika i plaćenika srpskih vlasti oko prorežimske grupe "Studenti 2.0", u parku koji razdvaja zgrade Predsedništva i Skupštine Srbije u Beogradu. Na meti su skromni intelektualni i obrazovni dometi učesnika ovog skupa, ali i razne "moralne veličine" iz kriminalnog miljea, rijalitija i drugog beogradskog parka poznatog po prodavačicama seksualnih usluga. Pionirski park je uredno ograđen bezbednosnim barikadama, na koje su duhoviti Beograđani okačili natpise u stilu "molimo vas da ne hranite životinje" ili "dajte im kikiriki, ali ih ne mazite". Napravljena je i "ulaznica" za "Ćacilend". A na "gugl mapama" već su šaljivo označene lokacije "ljudskog ZOO vrta".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314070340_b76611b2950c1cb4b97c7bd52a854632bd8f53d021b8506f809a603269fed2ef.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250314070340_b76611b2950c1cb4b97c7bd52a854632bd8f53d021b8506f809a603269fed2ef" data-rendition-name="original" width="642" height="303" loading="lazy" alt="Ćaciland karta"></figure>  Neki duhoviti Beograđani su čak znali da oko tri izjutra dođu pred Park i sirenama i vuvuzelama razbude stanovnike ovog nehigijenskog naselja. Ipak, poznavaoci prilika vele da je većina iznajmljenih studenata noćivala na toplom, u obližnjem hotelu "Balkan". Koji, navodno, pripada porodici Dodik. Nekada elitni park u centru grada sada već izgleda kao razrovana livada, na kojoj se grupici mladih ljudi koji se predstavljaju kao studenti, danima priključuju organizovani "podržavaoci" iz redova Srpske napredne stranke i Vulinovog Pokreta socijalista, ali i brojne ličnosti sa biografijama kojima ne bi trebalo da se ponose: osuđeni i neosuđeni ratni zločinci, siledžije, sitni kriminalci i prostitutke. Studente, ili "studente", predvodi Miloš Pavlović, rodom iz Doboja (BiH), student Medicinskog fakulteta u Beogradu s odličnim prosekom, inače sin osuđivanog narko-dilera. Zbog bliskosti sa predsednikom Srbije, već je zaradio pogrdni nadimak "prva pratilja", a zbog činjenice da je na čelu grupacije u kojoj - istina - ima nekoliko studenata, ali mnogo više statista, nazvan je "vrhovni Ćaci". Termin "Ćaci" je, da podsetimo, postao pogrdan naziv za sve članove vladajuće stranke s kupljenim ili falsifikovanim diplomama srednjeg i visokog obrazovanja, odnosno diplomama nekih od brojnih "no nejm" privatnih srednjih škola i fakulteta - naziv koji označava, u stvari, nemanje onog osnovnog obrazovanja. Nastao je od pogrešnog ćiriličnog pisanja termina "đaci" (gde nedostaje dugačka crta nadole koja razlikuje ćirilično "đ" od "ć") i simboliše podsmeh celoj velikosrpskoj bulumenti, koja svoje "srpstvo" vezuje za ćirilicu. Elem, "Ćaci" Miloš nije nepismen, iako uočljivo ima problem sa verbalizacijom, ali je zato većina njegovih drugara u ograđenom prostoru Pionirskog parka - za svaki podsmeh. Aleksandar Vučić je tu, doista, dovukao sve šta je mogao, baš onako s koca i konopca. Pa i iz "Republike Srpske". No, nisu svi akteri skupa ološ, bar ne po akademskom statusu. Tako su "Studente 2.0" posetili vrhunski endokrinolog, Svetlana Vujović, i još nekoliko profesora Medicinskog fakulteta, pa i sudija Ustavnog suda i profesor Pravnog fakulteta Vladan Petrov. Sasvim slučajno, sve ljudi sa izbornih lista Srpske napredne stranke ili spiskova podržavalaca Aleksandra Vučića. Ipak, tu su i ljudi sumnjivog karaktera i morala, počev od neonacista i siledžija Pavla Bihalija i Miše Vacića, preko Sime Spasića, redovne mirođije u svakoj režimskoj čorbi, ali i lica osuđenog za silovanje, do elitne prostitutke Mine Vrbaški i izvesnog Srđana "kneza" Babovića, jedne žalosne osobe s očiglednim psihijatrijskim problemom, koja već dugo služi za podsmeh.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314070340_8e78ab024d47c03d42aa917b589dc08ce2106ecf6f9bf7a1e350add62cdbb204.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250314070340_8e78ab024d47c03d42aa917b589dc08ce2106ecf6f9bf7a1e350add62cdbb204" data-rendition-name="original" width="526" height="698" loading="lazy" alt="Sima Spasić Ćaciland"></figure>  Kad smo kod podsmeha - pojavio se i direktor novosadske gimnazije "Zmaj Jova Jovanović" Radivoje Stojković, koji je postao poznat kada je klekao u poniznu molitvu pošto su učenici škole stupili u obustavu. Njega su po povratku u Novi Sad sačekali đaci s transparentima "Pošto obraz" i "Vrati se u Ćacilend". Slično je prošao i nastavnik fizičkog Umetničke škole u Nišu, koji se u Beogradu predstavio kao student: đaci su ga izviždali i sprečili da uđe u zgradu škole. S društvancem u parku slikao se i nekadašnji košarkaš Dejan Tomašević, poslanik SNS. Pojavio se i "novinar" Dragan J. Vučićević ("Informer"), kome su Beograđani tom prilikom s druge strane ograde skandirali "vrati konju glavu, Dragane". Možda i najveći bezobrazluk bilo je pojavljivanje nekoliko nekadašnjih pripadnika zloglasne jedinice "Crvene beretke", baš uoči dana na koji su 22 godine ranije njeni pripadnici ubili premijera Srbije Zorana Đinđića. Ipak, sa Živoradom Ivanovićem poznatim kao "Žika Crnogorac" - kome nikad nije suđeno za zločine "beretki" iako im je bio komandant - došlo je tek nekoliko stvarnih penzionera. Ostatak do broja za koji je procenjeno da bi trebalo da uliva strahopoštovanje popunili su statisti, koji su većinom bili deca u vreme delovanja ove zloglasne jedinice. Bio je tu i Goran Radisavljević Guri, bivši komandant Žandarmerije, koji je dovođen u vezu s ubistvom državljana SAD, braće Bitići. I naravno, haški osuđenik general Vladimir Lazarević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314070340_0949210502140e8fd32b0da6b8630f60dcad8577ab7f1a08dd0c1eb01a171557.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250314070340_0949210502140e8fd32b0da6b8630f60dcad8577ab7f1a08dd0c1eb01a171557" data-rendition-name="original" width="403" height="589" loading="lazy" alt="Crvene beretke Ćacičand"></figure>  Na društvenim mrežama identifikovan je i najveći broj učesnika ovog skupa kao lokalni funkcioner Srpske napredne stranke u nekoj od srpskih opština. Ali, tu ima i romske populacije koja je više nego očigledno došla samo po dnevnicu. Kao i nekoliko registrovanih narkomana, kojima takođe dnevnica dobro dođe. "Da li ste svesni da bi danas i Ivan Tasovac morao da bude u Ćacilendu, da se nasmejan slika s ubicama i kurvama, da hvali "srpsku mladost"? Kad se uhvatite s mafijom - samo vas smrt izbavlja" - glasi još jedna objava na društvenim mrežama, koja opisuje čudnu potrebu nekih afirmisanih ljudi da se povežu sa SNS, koja to članstvo posle "naplaćuje" i kroz pojavljivanja na ovakvim mestima i u ovakvom društvu. Juče je predsednik Srbije, onim svojim glasom odgovarajućim za izjave saučešća, zamolio "Studente 2.0" da razmisle da se 15. maja ne pojave u Pionirskom parku, kako bi se izbegli incidenti. O incidentima, međutim, samo on i vođstvo Srpske radikalne stranke pričaju, jer ni na jednom studentskom okupljanju do sada - na Slaviji, u Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu - nije bilo nikakvih incidenata. Svakako, o mogućem nepojavljivanju na kraju će ipak razmisliti sam student Fakulteta za fizičku kulturu iz Andrićevog venca, koji je i smislio pojavljivanje. Ako bi se nešto do sada moglo nazvati "incidentom" - to je uspešna akcija kolega sa televizije N1, koji su provalili i snimili šemu angažovanja i plaćanja "rent-a-studenata", za oko 70-100 eura po noći. Naredni incident su spremili sami studenti Fakulteta dramske umetnosti, koji su se infiltrirali među "ćacije" i snimili film. Uglavnom, Pionirski park ovih dana zatrpan je đubretom i ljudskim izlučevinama, a zabeleženo je već nekoliko međusobnih tuča ovog perfomansa, jer su sponzori prekasno shvatili da nije trebalo da im obezbeđuju pakete "Rubin" vinjaka za zagrevanje u hladnim martovskim noćima. Da sve bude tužnije, u Pionirskom parku nalazi se kamenje za koje mnogi tvrde - iako to nauka ne potvrđuje - da predstavlja delove osmatračnice srpske vojske u Prvom svetskom ratu. Ta je "osmatračnica" postala jedan od simbola srpskog nacionalnog ponosa, ali to nije sprečilo najveće Srbe među Srbima, angažovanim u ovom igrokazu, da na njoj vrše nuždu, ignorišući postavljene mobilne toalete. Verovatno kao još jednu podvalu mrskog Zapada.

Tag: crna-gora