Albanski premijer Edi Rama našalio se na račun Grčke i Crne Gore tokom panel-diskusije održane u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, objavio je profil Kosovo and Balkans Daily News na društvenoj mreži X.
– Kao Grk, uvijek potcjenjujete druge ljude jer vjerujete da imate monopol nad filozofijom i da ste direktni nasljednici Platona i Aristotela, ali to nijeste – kazao je Rama.
Govoreći o Crnoj Gori, Rama je ironično dodao:
– Crna Gora je najveća i najmoćnija država u regionu. Ima 50 miliona stanovnika. Mi smo mali, ali Crna Gora je ta – rekao je Rama, očigledno aludirajući na preuveličavanje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkos_data%2Fstatus%2F2011571672168743108&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Rama: Mi smo mali, Crna Gora je ta

Legitimizacija četničkog vođe, ratnog zločinca i dokazanog kolaboracionistu Pavla Đurišića već se dogodila. On više nije samo mračna figura iz prošlosti koju, uz obilje istorijske dokumentacije, pamte još živa djeca i unuci poklanih ljudi, već postaje uzor koji se otvoreno zagovara.
To što crkveni velikodostojnici Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori jednog od najokrutnijih koljača proglašavaju herojem nije incident, već javno ispoljena ideologija koju oni dosljedno baštine. Iz rata u rat.
Crnogorska vlast, proruska i prosrpska, ma šta govorili u Briselu, ovu tiraniju nad istinom i zdravim razumom nije osudila. Naprotiv, podržala ju je ćutanjem.
<h2>Korijeni</h2>
Crna Gora je država sa hiljadugodišnjom, burnom i odbrambenom istorijom. Tokom njenog trajanja više puta je osvajana i gašena od susjedne Srbije. Posljednji put 1918. godine, kada je regent Aleksandar Karađorđević, uz saglasnost velikih sila, izbrisao ime zemlje u kojoj je rođen, a čiji je kralj bio njegov đed. Tada je ugasio i Crnogorsku crkvu, pripojio je SPC-u, a Crnogorce koji su se borili za pravo, čast i slobodu ubijao, proganjao, izgladnjivao...
Crnoj Gori ime su vratili komunisti. Izgradili su zemlju, infrastrukturno i institucionalno. Ali, zarad bratstva i jedinstva, o 1918. godini se u školama nije učilo.
Bez previše otpora i odbrane vlastitog integriteta, Crnoj Gori su se desile devedesete.
Crnogorci, ponešeni projektovanom srpskom mitomanijom, smijenili su tada crnogorsko komunističko rukovodstvo koje je jedino bilo brana uključivanju Crne Gore u pogrom koji slijedi, a koji su na jeziv način osjetile gotovo sve ex-Ju republike.
Srbija je započinjala ratove pod izgovorom odbrane Jugoslavije, a istina je bila da je srpski državni vrh realizovao ideju akademika SANU o Velikoj Srbiji.
<h2>Mladi, obrazovani, pametni...</h2>
AB revolucija iznijela je novu crnogorsku političku elitu. Mladi, pametni, obrazovani... Sa njima je stigla još jedna figura koja je narednih decenija igrala važnu političku ulogu – Amfilohije Radović.
Jedni su bili podložni beogradskom državnom vrhu. Drugi je blagosiljao kriminalce koji su „oslobađali“ Jugoslaviju pljačkajući, silujući, ubijajući i granatirajući tuđe gradove.
A i u crnogorskom dvorištu, za račun velikosrpske ideologije, dešavali su se zločini devedesetih: deportacije izbjeglica iz Bosne 1992, Morinj, Bukovica, Kaluđerski laz… Država je gledala i ćutala.
<h2>Crnogorski “nacionalisti”</h2>
Dok je Crna Gora tonula u vrtlog velikosrpske ideologije i klerikalnog pritiska, DPS je prolazio svoj put preživljavanja kroz pragmatizam.
Umjesto jasnog stajanja na stranu državnog suvereniteta i građanske multietničnosti, DPS je često birao kompromis. Cijena je bila velika: antifašizam je pripreman da postane relikt, a SPC se pozicionirala kao važan faktor – država u državi.
A bilo je i svijetlih tačaka – Liberalni savez Crne Gore, istinski antiratni glas, Savez reformskih snaga, SDP, manjinske partije. Pokazivali su da postoji druga Crna Gora – čojska i junačka. I baš zato su nazivani izdajnicima, separatistima i nacionalistima. Trpjeli su pritiske, torturu i progon.
<h2>Raskol DPS i mirnodopski period</h2>
Tek je 1997. godina označila prelomni trenutak u crnogorskoj politici – raskol u DPS-u koji je duboko promijenio političku scenu. Dok je jedna frakcija, predvođena Milom Đukanovićem, odvajala Crnu Goru od savezništva sa Miloševićevim režimom, druga je ostajala čvrsto vezana za Beograd i njegovu, po sve, pogubnu politiku.
Raskol je otvorio put ka promjenama koje će uslijediti tokom narednih godina, ali i učvrstio duboke podjele u društvu.
S druge strane, potpuno autonomno od svih donoseći odluke, Amfilohije je, godinu prije obnove nezavisnosti, na Rumiji, uz direktnu pomoć vojske kojom je upravljao Beograd i policije kojom se rukovodilo iz Podgorice, podigao limenu crkvu na vrh planine, čime je uzurpirao prostor koji je vjekovima bio mjesto zajedničkog hodočašća pravoslavaca, muslimana i katolika.
Ovim činom on nije samo prekinuo tradiciju zajedničkog hodočašća i iznošenja krsta kneza Vladimira, već je stvorio simbol dominacije SPC-a i nad drugim vjerama, ali i nad državom. SPC je sa Rumije krenula da šalje poruke koje su često išle u pravcu očuvanja upravo koncepta Velike Srbije i protivljenja crnogorskoj nezavisnosti, na šta je vladajuća garnitura ćutala.
Međutim, uprkos jačanju SPC-a, Crna Gora je nastavila da se kreće ka obnovi svoje samostalnosti. Put do referenduma 2006. bio je isprepleten borbama za očuvanje identiteta, pravde i prava na samoopredjeljenje.
DPS je, pod vođstvom Đukanovića, uspio da konsoliduje podršku i iskoristi trenutak da Crna Gora povrati svoju nezavisnost, što je kulminiralo istorijskim referendumom koji je otvorio novo poglavlje za državu i narod.
<h2>Nenaučene lekcije</h2>
I bi država.
Ali, nakon obnove nezavisnosti, ništa suštinski veliko se nije desilo. DPS je promovisao ustavni patriotizam, a nastavio koketiranje sa SPC-om. Vlast je protivzakonito prepisala imovinu na SPC. Prepise su obavili ljudi iz katastra uz amin nadležnih.
Do raskola dolazi 2019. godine, kada DPS novim zakonom pokušava da vrati u državno vlasništvo crkve i manastire građene do 1918.
Amfilohije, potpomognut medijima, proruskim partijama i navodno građanskim pokretom URA, pokreće crkvenu kontrarevoluciju. Litije su u dijelu javnosti predstavljene kao emancipatorski pokret.
<h2>Devedesete opet</h2>
Avgusta 2020. slavilo se uz crne zastave sa kosturskim glavama i pjesmu „Veseli se srpski rode“.
Posljednjih pet godina SPC rukovodi svakom porom društva, diže četnike na tron heroja i prijeti da Crna Gora mora biti pripojena Srbiji ili će doći do „ukrajinizacije“.
Ljudi koji se bune, kao i članovi LSCG devedesetih, proglašavani su ekstremistima i nacionalistima i postajali su target.
Dio medija i civilnog sektora ćutao je, čineći se saučesnicima. Drugi dio je, iz lukrativnih razloga, potvrđivao da su kritičari vlasti i SPC-a – nacionalisti, iako su svi odlično znali i razumjeli kuda ide Crna Gora.
Još 2020. godine, mnogi intelektualci iz Crne Gore i regiona upozoravali su Abazovića da koalicija sa baštinicima bjelaško-četničke ideologije ne vodi progresu, već fašizmu.
Dakle, znali su svi sve odlično. Ovo nije spontani folklor, nego politički projekat normalizacije zločina i potčinjavanja države. I zato sada, kada živimo u fašisoidnom društvu, ne pitajte se.
Da, za ovo ste se borili.

610x380

Kako je normalizovan četnički narativ u Crnoj Gori

U završnoj fazi pristupanja Evropskoj uniji (EU), Crna Gora bi trebalo da rekonstruiše sadašnju Vladu kako bi se efikasno oduprla negativnim spoljnim uticajima koji žele usporavanje njenog evropskog puta, navodi se u nezavisnoj analizi koju razmatraju evropske diplomate uključene u proces integracije Crne Gore.
- Da bi uspješno prebrodila kritični period u koji sada ulazi, Crna Gora treba brzo da dobije Vladu i administraciju sa nesumnjivom proevropskom agendom kao vrhunskim prioritetom, što sada nema- piše u <a href="https://beta.rs/content/237494-analiza-crnoj-gori-treba-rekonstruisana-pro-eu-vlada-da-zavrsi-proces-pristupanja">analizi </a>u koju je agencija Beta imala uvid.
Ocjenjuje se da bi formiranje stabilne proevropske vlade, nakon redovnih izbora u proljeće 2027. godine, bilo „suviše kasno“ za obezbjeđivanje stabilnog političkog okvira za završnicu procesa pristupanja Evropskoj uniji.
- Zato se kao pragmatično rješenje nameće rekonstrukcija Vlade Crne Gore najkasnije do proljeća 2026. godine. Cilj ove rekonstrukcije je istiskivanje iz vlasti antievropskih opcija, kao čvorišta najvećeg rizika za finiš procesa evropskih integracija- navodi se u preporukama.
Takođe se sugeriše da rekonstruisanu Vladu čine Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića, partije nacionalnih manjina, kao i opoziciona Demokratska partija socijalista, kao pojedinačno najjača partija u Crnoj Gori, uz još neke proevropske partije u parlamentu.
- Uz nesumnjivu evropsku orijentaciju, ovakav blok imao bi ubjedljivu i stabilnu većinu u parlamentu, što bi budućoj Vladi donijelo snažniji legitimitet od onog koji ima sada- navodi se u dokumentu.
Kao najveći rizici u završnici pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji navode se negativni uticaji Rusije i, djelimično, Srbije, na koje je Crna Gora „i dalje ranjiva“.
- U narednom periodu (najmanje dvije godine), Rusija će intenzivirati remetilačke operacije u Crnoj Gori. Njen cilj je maksimalno odugovlačenje ili potpuno zaustavljanje crnogorskog puta ka članstvu u EU- navodi se u analizi.
Dodaje se da će Rusija, osim direktnog uticaja na važne poluge državne vlasti, naročito biti uključena u „izmjenu dominantnog narativa u Crnoj Gori, diskreditujući evropski put kao loš za državu i nudeći alternative u vidu prividnog jačanja suvereniteta na račun integracija, a zapravo jačanja etničkih (srpskih) veza u regionu“.
- Kao krunski cilj ove strategije vidimo pitanje potencijalnog referenduma o članstvu u EU. Rusija će raditi na tome da referendum bude raspisan, što već traže neke proruske stranke u Crnoj Gori- zaključuju autori dokumenta.
Kao najnoviji primjer ovakvog djelovanja navode se protesti povodom izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u okolini Podgorice, koje je organizovala Demokratska narodna partija, članica vladajućeg bloka koja okuplja Srbe u Crnoj Gori.
Lider te partije, Milan Knežević, predvodio je demonstracije protiv projekta koji finansira Evropska unija. On je 9. januara koalicionim partnerima ispostavio zahtjeve kao uslov za ostanak njegove partije u Vladi.
Ti uslovi tiču se takozvanih identitetskih pitanja Srba u Crnoj Gori, kao što su proglašavanje srpskog jezika službenim, izmjene zakona o državnim simbolima, kao i pitanje dvojnog državljanstva sa Srbijom.
Uticaj iz Srbije na prilike u Crnoj Gori označava se kao „značajan“, kako kao transmisija ruskog uticaja, tako i direktno, „radi ostvarivanja sopstvenih interesa u Crnoj Gori“.
Procjenjuje se da bi Vladi u Beogradu odgovaralo održavanje vanrednih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori ove godine i da to pokušava da ostvari preko svojih partnerskih partija u Podgorici.
Vanrednim izborima, kako se dodaje, ojačala bi se pozicija prosrpskih partija i ujedno „usporilo ispunjavanje preostalih obaveza Crne Gore u procesu pristupanja EU“.
- Organizovanje prijevremenih parlamentarnih izbora nosilo bi veliki rizik po evropski proces, jer bi skrenulo fokus sa ispunjavanja preostalih kriterijuma za članstvo, usporilo proces i dalo šansu destruktivnim uticajima da ojačaju svoje eksponente- zaključuje se u preporukama.
U tom smislu, dodaje se, važan faktor za uspjeh rekonstrukcije Vlade je „obezbjeđivanje kooperativnosti Srbije“.
- Evropska unija u tome može imati značajan uticaj, s obzirom na aktuelni zaokret Beograda od Rusije (zbog slučaja Naftne industrije Srbije – NIS) ka zapadnim partnerima. Bilo bi dovoljno da Srbija prećuti događaje u Crnoj Gori, da ih skloni iz fokusa medija na koje ima uticaj i da ignoriše eventualne zahtjeve za podršku svojih političkih satelita u Crnoj Gori- navodi se u analizi.

Crnoj Gori treba rekonstruisana pro-EU Vlada da završi proces pristupanja

Muška rukometna reprezentacija Crne Gore igrala je danas u Podgorici, u drugom kontrolnom meču, sa Bosnom i Hercegovinom (BIH) neriješeno 37:37.
Prvi međusobni duel, koji je odigran u petak, pripao je crnogorskim neriješeno 36:25.
U duelu koji je bio zatvoren za javnost, izabranici selektora Didijea Dinara sačuvali su remi, jer su gosti imali 15 sekundi za posljednji napad, ali ga nijesu iskoristili.
Dinar je u drugom meču dao poštedu Vuku Borozanu i Radojici Čepiću i isprobao brojne taktičke zamisli, a Bosna i Hercegovina odigrala mnogo bolje nego u petak i zasluženi došla do remija.
Na poluvremenu je bilo 18:18, iako je crnogorska reprezentacija uglavnom imala prednost.
U nastavku bolje izdanje gostujućeg tima koji je imao i dva gola prednosti, a potom u posljednjem napadu propustio priliku da dođe do pobjede.
U crnogorskoj selekciji, najefikasniji je bio Miloš Vujović &nbsp;sa sedam, dok je gol manje postigao Miloš Božović.
Reprezentacija će još dva dana trenirati u Podgorici, a u srijedu putuje u Oslo, gdje će igrati utakmice grupne faze Evropskog prvenstva.
Crna Gora će na premijeri u petak igrati protiv Slovenije, a rivali u borbi za plasman u glavnu rundu su još Farska ostrva i Švajcarska.

Rukomet: Crna Gora neriješeno sa BiH

Evropski put Crne Gore odvija se u ambijentu snažnih regionalnih i globalnih potresa. Dok Podgorica ostaje najdalje odmakla država Zapadnog Balkana u procesu evropskih integracija, paralelno se suočava sa otvorenim i prikrivenim pritiscima koji dolaze iz Srbije. U tom kontekstu, politika Aleksandra Vučića, uloga Srpske pravoslavne crkve, kao i rastući ruski uticaj, predstavljaju ozbiljan test za političku stabilnost i strateško opredjeljenje Crne Gore. O tim pitanjima, ali i o mogućim promjenama na političkoj sceni Srbije, stanju u srpskom društvu, protestima, represiji vlasti, kao i energetskoj zavisnosti Beograda od Moskve, za Portal ETV govorila je predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko.&nbsp; Portal ETV: Da li smatrate da će Beograd i Aleksandar Vučić pokušati, na sve moguće načine, da zaustave evropski put Crne Gore i njeno članstvo u Evropskoj uniji? BISERKO: Vučić će sigurno nastaviti sa opstrukcijom Crne Gore i njenog ubrzanog kretanja ka članstvu u EU. Međutim, treba imati u vidu da je situacija u Srbiji veoma fragilna i da će od toga zavisiti kakve su Vučićeve mogućnosti da djeluje u tom pravcu. Kada je riječ o Crnoj Gori, od nje same zavisi koliko je suštinski zainteresovana za članstvo. Čini se da određeni krugovi nijesu i da se trude da zadrže status quo. Ipak, vjerujem da će prevagnuti trezvenost crnogorskih građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250317230336_c2cd640f011faf8b505ffa28f8f77b665723ad8b13480de95348e23551ea65d8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250317230336_c2cd640f011faf8b505ffa28f8f77b665723ad8b13480de95348e23551ea65d8" data-rendition-name="original" width="1493" height="867" loading="lazy" alt="Aleksandar Vučić"> <figcaption>Aleksandar Vučić(Photo: AP)</figcaption> </figure>  <h2>Uloga SPC, BIA i ruskog faktora</h2> Portal ETV: Mislite li da bi u tom poduhvatu ulogu mogli imati Srpska pravoslavna crkva i Bezbjednosno-informativna agencija (BIA)? Šta, po vašem mišljenju, možemo očekivati u tom kontekstu? BISERKO: SPC je najvažniji eksponent Beograda i od 2020. godine imala je ključnu ulogu u formiranju svih crnogorskih vlada do sada. Međutim, treba imati u vidu da je i ruski uticaj veoma važan i da će, moguće, biti sve veći, jer je Zapadni Balkan poprište na kojem se prelamaju različiti interesi. Rusi Zapadni Balkan lako mogu destabilizovati, jer imaju jaku bazu u Srbiji, Republici Srpskoj, ali i u Crnoj Gori. <h2>Da li 2026. donosi politički preokret u Srbiji?</h2> Portal ETV: Da li je 2026. godina ona u kojoj bi neminovno moglo doći do promjena na političkoj sceni Srbije? Da li Vučić odlazi? BISERKO: Beograd će nastaviti sa svojom politikom, ali ipak treba imati u vidu da je Vučićeva politika doživjela krah na međunarodnom i unutrašnjem planu. Pitanje je kakav će biti njen epilog i ko će se nametnuti kao glavni akter nakon što on ode. To može potrajati, ali nema povratka na staro. Nažalost, do sada još nije došlo do jasne proevropske orijentacije. Poslije višedecenijske nacionalističke i populističke politike, društvo se osvješćuje, ali je jasno da je za to potrebno vrijeme. Rekla bih da je u pitanju proces koji će eventualno iznjedriti nove aktere. <h2>Pad Vučića – nemiri ili spor proces promjena?</h2> Portal ETV: Može li eventualni pad Vučića dovesti do nestabilnosti ili nemira u Srbiji? BISERKO: Da li će biti nemira – vlast je na proteste reagovala represijom, otpuštanjem sa posla svih onih koji su podržali studente, hapšenjima i podizanjem optužnica, kao i medijskim hajkama. Dakle, Srbija je kontinuirano u nekoj vrsti opsade. Ono što je značajno jeste da je strah razbijen. Strah je promijenio stranu. Režim reaguje panično i arogantno. Uglavnom se oslanja na lojaliste sa kriminalnim backgroundom, jer nema povjerenja u sopstveno okruženje. U toku je i paralelni proces u okruženju Vučića – u tužilaštvu, sudovima, ali i drugim institucijama. Za sada još uvijek čvrsto drži kontrolu nad medijima, koji su njegov važan instrument uticaja. Međutim, društvene mreže su postale ključne za komunikaciju studenata i demonstranata. Suštinske promjene biće spore. Ali da bi se to desilo, neophodan je veliki angažman svih ujedinjenih proevropskih aktera, naravno uz snažnu podršku Evropske unije. <h2>Sudbina NIS-a i ruski pritisak</h2> Portal ETV: Kako očekujete da će se završiti situacija sa NIS-om? Kakav potez, prema Vašem vašem mišljenju, može povući ruska strana? BISERKO: Sudbina NIS-a još uvijek je neizvjesna. Moskva nije pokazala namjeru da izađe u susret Vučiću, čemu se on nadao, i zato nije preduzimao mjere da diversifikuje nabavku energenata, uprkos preporukama Evropske unije, od koje je dobio i finansijsku podršku za to. To pokazuje da ne razumije međunarodni kontekst i da je daleko precijenio svoj međunarodni značaj. Osim toga, politički je kukavica da donese jedinu racionalnu odluku, a to je nacionalizacija NIS-a. Time je Srbija dovedena u poziciju ruskog taoca. Spekuliše se da bi Mađarska mogla biti kupac, ali to ne rješava problem Srbije, jer je jasno da iza toga stoji Moskva. Živimo u veoma dramatičnim vremenima i teško je anticipirati budući razvoj događaja.

Miraš Dušević

500x500

Biserko: Ova godina je test za Crnu Goru, sve jači udarci Vučića, SPC i Moskve

Džozef: Ulazak Crne Gore u EU bio bi ideološki udarac srpskom nacionalizmu, politička kohezija ključna za završnicu evropskog puta

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić optužio je danas Hrvatsku da pokušava da utiče na procese i u Crnoj Gori kako bi i tu zemlju uvukla u ono što Vučić vidi kao zavjeru protiv Srbije i Srba.
Vučič je optužio Hrvatsku i da zajedno sa Kosovom i Albanijom radi na njegovom rušenju, te da predstavlja vojnu prijetnju, pa je najavio da će vlast, koju on kontroliše, zbog toga nastaviti sa jačanjem svojih vojnih kapaciteta, piše Index.
<h3>„Stvoren je novi vojni savez“</h3>
Vučić je to rekao u Trebinju, u istočnoj Hercegovini, gdje je doputovao kako bi učestvovao na otvaranju nove bolnice, ali je u govoru koji je tom prilikom održao najmanje govorio o zdravstvu. Usredsrijedio se na geostrateške analize, prognozirajući dolazak „teških vremena“, pa i novih ratnih opasnosti na jugoistoku Evrope.
Izričito je potvrdio da mu je posebna smetnja Hrvatska, odnosno njena odbrambena saradnja sa Kosovom i Albanijom. Kaže da svima treba da bude jasno da to „nije savez protiv Austrije“, pa ima obavezu da to objasni Srbima.
- U Beogradu dobro razumijemo novi vojni savez stvoren između Zagreba, Prištine i Tirane. Nije on stvoren ni protiv koga drugog nego protiv srpskog naroda - izjavio je Vučić pred okupljenima.
<h3>Procesi u Crnoj Gori</h3>
Dodatno je optužio Hrvatsku da pokušava da utiče na procese i u Crnoj Gori kako bi i tu zemlju uvukla u ono što Vučić vidi kao zavjeru protiv Srbije i Srba.
- Pokušaj Zagreba da pod svoju kontrolu stavi Podgoricu i sve uključi u antisrpsku politiku nam je jasan i vidljiv - rekao je. Najavio je da će Srbija zbog toga raditi sve da bude uvjerljiv „odvraćajući faktor“, kako je kazao, da ne bi bila napadnuta.
Takođe je rekao da sada slijedi značajno jačanje vojne sile Srbije. „Drugi smo u svijetu po napretku svojih vojnih kapaciteta, a za dvije godine ćemo udvostručiti svoje vojne kapacitete“, najavio je Vučić.
<h3>Sve povezao sa studentskim protestima</h3>
Svoje teorije zavjere povezao je i sa protestima koji su trajali u Srbiji tokom cijele prethodne godine.
- Oni koji misle da smo naivni i da će moći da rade stvari kao 1941. i mnogo puta u istoriji, neka znaju: sve ste uradili prošle godine da me srušite s vlasti, uz milijardu uloženih eura, pa nijeste uspjeli... Ja vam nijesam Slobodan Milošević, ni naivan ni glup da vam vjerujem - rekao je predsjednik Srbije.
Iako je poslije prošlogodišnje smjene sa dužnosti predsjednika RS ostao samo lider političke stranke, Milorad Dodik je dobio status počasnog govornika u Trebinju, a tu priliku je iskoristio da se zahvali Vučiću i najavi jačanje odnosa između RS i Srbije.
<h3>Dodik: Sve činimo zajedno sa Srbijom</h3>
- Sve činimo zajedno sa Srbijom i to nije slučajno. To se zove osmišljena politika - rekao je, pozvavši Vučića da nastavi sa dosadašnjom politikom.
U Trebinje je stigao i predsjednik parlamenta Crne Gore Andrija Mandić poznat po promovisanju prosrpske političke struje u toj zemlji. Rekao je da je važno što su u Srbiji, Crnoj Gori i RS jasno definisali svoje spoljnopolitičke prioritete.
- Više sam nego siguran da nam je budućnost zajednička - rekao je Mandić.
Otvaranje bolnice u Trebinju organizovano je u okviru kontroverznog obilježavanja 9. januara kao Dana RS. Time se podsjeća na datum iz 1992. godine, kada je dio poslanika srpske nacionalnosti u parlamentu tadašnje Socijalističke Republike BiH jednostrano proglasio tzv. Srpsku Republiku BiH, koja je kasnije preimenovana u RS.
Tako je započela realizacija projekta čiji je cilj bio da se po svaku cijenu spriječi nezavisnost BiH, odnosno da se ona zadrži u sastavu „skraćene“ Jugoslavije, koja bi bila pod potpunom srpskom dominacijom. Sve je to izazvalo rat u BiH, u kojem je poginulo više od 100.000 ljudi, a obilježili su ga masovni etnički progoni.
<h3>Spor­ni praznik</h3>
Vlasti u RS i ove godine planiraju da obilježe taj praznik, uprkos činjenici da ga je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, odnosno diskriminatorskim prema Hrvatima i Bošnjacima koji žive u tom entitetu. Organizacija Majke Srebrenice i Udruženje žrtava i svjedoka genocida zatražili su od vlasti Federacije BiH da 9. januar proglase danom žalosti u tom entitetu.
- Imajući u vidu nastavak provokacija iz Republike Srpske, ponovo pozivamo vlasti u Bosni i Hercegovini da, u skladu sa svojim ovlašćenjima, pokrenu inicijativu za proglašenje 9. januara danom žalosti - navodi se u njihovom dopisu upućenom entitetskoj vladi, uz obrazloženje da je brojnim presudama Haškog tribunala dokazano da je uspostavljanje RS predstavljalo udruženi zločinački poduhvat.

1250x600

1084x550

Vučić: Zagreb pokušava da stavi Podgoricu pod svoju kontrolu

Reakcije zemalja širom svijeta nižu se nakon vojne intervencije SAD u Venecueli i hapšenja tamošnjeg lidera Nikolasa Madura, a različiti stavovi po ovom pitanju mogli su se čuti i od strane zvaničnika država Zapadnog Balkana, osim jedne - Crne Gore.
Naime, kada je riječ o našoj regiji, jedino zvanična Podgorica nije reagovala nakon vijesti o hapšenju venecuelanskog lidera i upada američkih oružanih snaga u južnoameričku zemlju.
Američki predsjednik Donald Tramp najavio je da će Sjedinjene Američke Države "upravljati" Venecuelom do "odgovarajućeg prenosa vlasti" i iskoristiti njene velike rezerve nafte, nakon svrgavanja Madura.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.pobjeda.me%2Fclanak%2Fcrna-gora-jedina-zemlja-regiona-bez-reakcije-nakon-intervencije-sad-u-venecueli&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Takav potez kritikovala je Srbija. Lider te zemlje, Aleksandar Vučić kazao je da je hapšenje Madura pokazatelj da međunarodni pravni poredak i Povelja UN-a "ne funkcionišu".
Vučić je rekao da Srbija želi prijateljstvo sa SAD-om, ali je, kako je kazao, njihova dužnost da kažu kada dolazi do kršenja međunarodnog prava.
Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine u nedjelju je pozvalo "sve aktere da djeluju racionalno, odgovorno i uzdržano, kako bi se spriječila dalja eskalacija i patnja".
-Izražavamo podršku narodu Venecuele i stabilnosti u zemlji i širem regionu- objavilo je Ministarstvo na mreži X.
Potez SAD komentarisala je Hrvatska, pa je tako Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo da pomno prati situaciju u Venecueli u koordinaciji s partnerima iz Evropske unije.
-Zalagaćemo se da se borba protiv međunarodnih nezakonitih aktivnosti vodi u skladu s međunarodnim pravilima i temeljnim principima, kao i uz zaštitu civilnog stanovništva. Posebnu pažnju posvećujemo sigurnosti i dobrobiti hrvatskih državljana koji žive u Venecueli, kao i hrvatskih iseljenika u toj zemlji- naveli su.
Hrvatska je zauzela stav da režim Nikolasa Madura nema legitimitet koji proizlazi iz demokratski održanih izbora.
-Duboke unutrašnje političke podjele, kao i različiti pristupi međunarodne zajednice prema vlastima u Karakasu, dodatno su zakomplikovali već složenu situaciju u zemlji- naveli su.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani napisala je na mreži X da Kosovo snažno stoji uz Sjedinjene Američke Države i predsjednika Trampa u podršci njegovim potezima protiv "narko-terorističkog režima" Venecuele.
-Predsjednik Trump stao je uz narod Venecuele i suprotstavio se Madurovoj narko-državi, štiteći Ameriku i ostatak svijeta od kartela i organizovanog kriminala- napisala je Osmani u subotu.
Podršku Trampu uputila je i Sjeverna Makedonija.
Timčo Mucunski, ministar vanjskih poslova, rekao je da Skoplje "pozdravlja" objavu Trampa da je Maduro uhapšen i da će se suočiti s pravdom.
Da bez oklijevanja stoje uz SAD, poručili su iz Tirane.
Ministarka za evropska pitanja Albanije, Elisa Spiropali, napisala je na mreži X u subotu da Albanija bez oklijevanja stoji uz Sjedinjene Američke Države i Trampa u njihovim "odlučnim potezima protiv narko-terorističkog režima Venecuele".

Crna Gora jedina zemlja regiona bez reakcije nakon intervencije SAD u Venecueli

U prazničnom intervjuu za Portal ETV, bivši izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, a sadašnji izvjestilac EP za Srbiju, Tonino Picula, poručuje da Brisel „pažljivo vaga“ političke poruke koje stižu iz Podgorice, upozorava da u EU neće biti mjesta za države sa proruskim i antievropskim akterima, te oštro komentariše „provokacije“ vrha crnogorske vlasti i jačanje uticaja SPC. Ističe da Crna Gora ima realnu šansu da iskoristi ostatak mandata ove Evropske komisije, ali samo ako pokaže opipljive rezultate u vladavini prava i izbjegne unutrašnje blokade. Vučićev prijedlog zajedničkog ulaska regiona naziva „izrazom političke nemoći i zavisti“.
<h2>„EU neće tolerisati ucjenjivačke partnere u vlasti“</h2>
Portal ETV: Crna Gora je godinama važila za lidera u procesu evropskih integracija, ali nakon 2020. godine bilježi stagnaciju u ključnim reformama, posebno u pravosuđu i pregovaračkim poglavljima, uz produbljene političke podjele. Iz perspektive Evropske unije - koliko je danas realno govoriti o zadržavanju liderske pozicije i da li je najavljena ambicija ulaska u EU do 2028. godine ostvariva u postojećim okolnostima?
- Prije svega, pozdravljam nedavno zatvaranje pregovaračkih poglavlja, momentum je tu, ali ključna odgovornost i dalje ostaje na Crnoj Gori. Vjerujem da je Europskoj uniji, kako državama članicama, tako i Komisiji i Parlamentu, bitno da u EU ulazi istinski spremna članica, usklađena s našom vanjskom i sigurnosnom politikom, te neupitnom vladavinom prava. Ono što je također bitno jest da su ključne reforme istinski sprovedene i da su održive, jer će se samo zbroj spomenutog uzimati u obzir na kraju pregovaračkog procesa. O datumima ne bi trebalo nagađati, ali treba sve uraditi da mogući vremenski okvir za ulazak Crne Gore u sastav EU zaista bude ovaj tekući mandat Europskog parlamenta i Komisije. Sljedeći europski izbori su sredinom 2029., a otvoreno je pitanje u kakvim okolnostima i kako će izgledati sastav europskih institucija, te kakvo će biti političko raspoloženje nakon njih. Zato je sada od velike važnosti da naredni period bude optimalno iskorišten. EU je tu da usmjerava proces i pomaže, ali temeljna odgovornost za uspjeh pregovora je, ponavljam, na Crnoj Gori.
Portal ETV: Koliko EU zabrinjava činjenica da mnoge ključne državne resore vode ljudi otvoreno antizapadnih stavova? Može li takav disbalans unutar vlasti blokirati pregovarački proces?
- Heterogenost vladajuće koalicije može imati pozitivne i negativne reperkusije. Okupljanje oko projekta ulaska u EU je u osnovi nadstranačko jer treba osigurati široku podršku ozbiljnim i često bolnim reformama, ali unutar koalicije može rasti i ucjenjivački potencijal partnera sa drugačijom agendom. Ovo posljednje kao mogući tok događanja definitivno može zabrinjavati, premda treba priznati da i današnja EU ima vlastitih problema s anti EU politikama nekih država članica jer nažalost zbog kriznih previranja antizapadne politike interno jačaju. Upravo to je razlog što će neke institucije EU kao i države članice dobro vagati kod primanja novih članica s proruskim i antieuropskim akterima jer se ne žele unedogled opterećivati lošim iskustvima stečenim u natezanjima s političarima poput Orbana i sličnih.
<h2>„Mandićeva slika Karađorđevića je smišljena provokacija“</h2>
Portal ETV: Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić nedavno je, tokom posjete Londonu, uručio domaćinima sliku kapele Karađorđevića na Lovćenu – simbola nestanka crnogorske državnosti. Da li takvi politički gestovi zabrinjavaju EU kada razmatra da li je Crna Gora vrijednosno usklađena sa Evropom?
- To je očito smišljena politička provokacija za koju smatram da nije primjerena funkciji koju taj gospodin trenutno obnaša. Predsjednik Skupštine bi po definiciji trebao djelovati kao umjeren i uključiv faktor sposoban surađivati i s političkim oponentima bez demonstriranja bilo kakvog radikalizma. To svakako vrijedi i za nastupe u inozemstvu. Postoje puno prikladniji darovi koji se mogu pokloniti u svečanim i diplomatskim prilikama, a koji ne iritiraju značajan broj građana vlastite zemlje. U svakom slučaju, i ova gesta upućuje na oprez kada se razmišlja koliko su sa zajedničkim vrijednostima EU usklađeni najviše rangirani pojednici crnogorske vlasti, a ne samo država.
Portal ETV: Kako u u evropskim institucijama tumačite rast uticaja Srpske pravoslavne crkve u institucijama i javnom životu Crne Gore?
- Utjecaj SPC-a je kontinuirano vidljiv i prisutan, pogotovo nakon velikih političkih promjena u Crnoj Gori od 2020., kada su se i bitne političke odluke donosile s crkvenim visokodostojnicima. SPC u Crnoj Gori ima ambiciju da funkcionira gotovo kao nadvladina organizacija i agent beogradskih interesa. Ono što je bitno za EU institucije jest da se mora dosljedno inzistirati na sekularnosti, što je i ustavno načelo, ali i bitan faktor odvajanja svjetovnog i vjerskog. To načelo je, kao i puna sloboda vjeroispovjesti, također ugrađeno i u pretpristupne pregovore.
<h2>„Vladavina prava i nezavisno pravosuđe – ključ za 2026. godinu“</h2>
Portal ETV: Što bi bili ključni zadaci koje Crna Gora mora završiti 2026. godine ako zaista želi da ostane u trci za prvu narednu rundu proširenja?
- Poruke koje dolaze iz europskih institucija su kristalno jasne, jer je naglasak na borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala uz osiguravanje pune neovisnosti pravosudnog sustava kao i nastavak sinkronizacije s zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU. Sažeto, vladavina prava i pravosuđe su krucijalne teme na kojima će inzistirati relevantan broj država članica. Iz hrvatskog iskustva mogu reći da su rezultati u tim segmentima bili od izuzetne važnosti kako bi se uvjerile rezerviranije države članice da nam je mjesto u Europskoj uniji. To svakako i Crna Gora mora u narednom razdoblju pokazati.
Portal ETV: Samit Evropska unija - Zapadni Balkan biće održan 1. juna 2026. godine u Crnoj Gori, a domaćinstvo su potvrdili predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić, što je ocijenjeno kao velika čast i politička poruka za region. Možete li prokomentarisati najavu predsjednika Milatovića da će na tom Samitu biti potpisan dokument o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, da li je to realno očekivati?
- Slažem se kako je vrlo dobra poruka za Crnu Goru što će se summit održati baš na njenom tlu. To je nesumnjivo velika prilika za Podgoricu i jasna podrška Brisela u finalu pristupnih pregovora. Smatram da je najava predsjednika Milatovića u duhu optimizma i aktivizma koji se pokazuje kod političkih aktera proteklih dana u Crnoj Gori. Izjava ima, prije svega, motivacijski karakter. Bilo bi svakako dobro za Crnu Goru da do summita napravi neke značajne korake, te da se u okviru nastupajućeg ciparskog predsjedanja Vijećem EU može reći kako je dobra prilika dobro iskorištena.
<h2>"Očekujem da se kriza u Srbiji razriješi novim fer i poštenim izborima"</h2>
Portal ETV: Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić predlaže da sve države Zapadnog Balkana istovremeno uđu u EU. S obzirom na to da je i ranije postojala ideja tzv. „train principle“ koja nikada nije formalno prihvaćena iz više razloga, koliko je takav koncept ostvariv i da li bi mogao da ugrozi princip individualnog napretka zasnovanog na reformama?
- Taj je prijedlog izraz političke nemoći i slabo prikrivene zavisti budući da Vučićeva Srbija ne želi ni promovirati europsku agendu u vlastitoj zemlji niti uspjeva ostvariti minimalan napredak u pregovorima o članstvu. On je i neostvariv jer je suština procesa proširenja bazirana na meritumu, honorira države koje istinski sprovode reforme, koje se sustavno mijenjaju na bolje i koje se sve više, a ne sve manje rimuju s geopolitičkim interesima Unije. Naravno da zemlje predvodnice proširenja ne žele i ne moraju čekati države koje nisu spremne, stagniraju ili nazaduju. To je stav europskih institucija oko kojeg su i Vijeće i Komisija i Parlament usuglašeni i jednostavno ne vidim da bi se u pogledu toga radili neki loši kompromisi na štetu država kandidatkinja koje zaslužuju pristup. Naravno da bi Vučić želio navrat nanos uspostaviti neki novi “coupling” njegove Srbije s Crnom Gorom ne bi li otežao ulazak Podgorice u EU.
Portal ETV: U posljednjem izvještaju koji ste predstavili u EP ukazali ste na “ozbiljne nedostatke” u izbornom zakonodavstvu, stanju medija, nezavisnosti pravosuđa, i na problem selektivne pravde? Što, konkretno, očekujete od vlasti u Srbiji da urade u narednom periodu da pokažu da zaista teže evropskoj orijentaciji, a ne samo deklarativno?
- Za početak, bilo bi dobro da se predsjednik države pojavljuje na visokim summitima EU i država Zapadnog Balkana, jer u suprotnom šalje sliku neodgovornosti i odustajanja. Nažalost, ne vidim neke tragove poboljšanja situacije u Srbiji te pokušaje adresiranj nagomilanih problema koji su spomenuti u izvješćima Komisije i Parlamenta. Očekujem da se kriza razriješi na način koji traži značajan broj građana, a to su novi izbori. Ti izbori moraju biti fer i pošteni što podrazumjeva da izborno zakonodavstvo mora biti prilagođeno preporukama relevantnih međunarodnih organizacija prije toga. To je paket realnih zahtjeva koje vlast u Beogradu mora ispuniti, ukoliko postoji istinska politička volja za rješavanje nagomilanih unutarnjih problema i želja za deblokadom pristupnog procesa.

Danijela Jovanović

Picula za Portal ETV: EU neće primati države sa proruskim akterima, Crna Gora mora da pokaže da je vrijedna povjerenja

Nejasnoće u planiranju finansija, nesigurne investicije, usporavanje turističe sezone, duplirana inflacija i usvajanje Budžeta za 2026. koji mnogi vide kao potrošački. Ovo su samo neki od najznačajnih momenata koji su obilježili godinu za nama u ekonomiji.
Počelo je optimistično. Iako je prvi mjesec prošao bez usvojenog Budžeta premijer Milojko Spajić, na društvenim mrežama, pohvalio se suficitom od dva miliona. Ipak, po usvajanju Budžeta za 2025, 7. februara, planirani deficit od 278 miliona eura zamijenio je novi, planiran na 391 milion eura, a onda je uslijedila i naknadno unešena otplata kredita - 507 miliona eura u aprilu 2025. godine. Nedostajućih 80 miliona za Fond zdravstva, nagovještavali su probleme na koje su ukazali iz Fidelity consatltinga. Kao so na ranu, došla je analiza Ekonomskog fakulteta o uzrocima inflacije koja je pokazala da je na rast cijena uticao program Evropa sad 1. Premijer Milojko Spajić nazvao je sramnom.
- Zar nije suštinski logičan zaključak, bez ekonometrike, ja sam završio ekonometriku i neću nikoga da opterećujem sa tim, bez ikakve duboke matematike, zar nije logično da su suštinski inputi najveći dio inflacije, ne suštinski nego jedini. I mi koristimo te podatke iz 2021. godine o jednoj mega laži, mega lažne podatke- kazao je tada premijer.
Sa druge strane, ekonomski analitičar Miloš Vuković upozoravao je da se, slagali se sa njima ili ne, ne mogu se analize koje je radila akademska zajednica nazivati sramnim.
- MMF u izvještaju za Crnu Goru za maj 2024. godine: ove politike, misli se na smanjenje doprinosa za Fond PIO, dovele bi do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije i povećanje plata bi takođe dovelo do veće inflacije. OECD u izvještaju za CG na strani 26 za 2024. godinu kaže veće plate i penzije doprinijele su brzorastućoj inflaciji- poručio je Vuković u martu
Inflacija je u Crnoj Gori rasla, od 2,8 odsto koliko je iznosila u januaru, do 4,2 odsto - u novembru. U Evropskoj uniji, samo Rumunija ima veću inflaciju od Crne Gore. Prosjek u eurozoni je 2,5 odsto.
- U Crnoj Gori su trenutno duplo veće cijene hrane nego u zemljama EU u posljednjih pet godina. Tri puta više farmaceutskih proizvoda. Četiri, do četiri ipo puta više medicinskih usluga, 15 puta više igračaka- upozorio je poslanik SD-a Boris Mugoša u novembru.
Na pitanje kako komentarišu cijene u Crnoj Gori građani su u anketi bili složni oko toga da je sve skupo i da se teško izdrži do kraja mjeseca sa ovim platama.
Nije, kako kažu, mnogo pomogla ni akcija limitirane cijene 2 koja je obuhvatala dvadesetsak proizvoda manje nego prethodna. A dok su građani pokušavali da sastave kraj sa krajem - neki predstavnici vlasti su vidjeli inflaciju kao način punjenja Budžeta.
S druge strane, potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović vidi i dobre strane inflacije.
- Čim je inflacija – veći su prihodi budžeta. To je loše za građane, ali za državu I budžet inflacija je dobra- kazala je Popović.
Umjesto populističkih mjera, upozoravali su analitičari, Vlada bi trebalo da se fokusira na dugoročna rješenja, poput jačanja proizvodnje, odnosno stvaranja novih ekonomskih vrijednosti.
Pokušavao je premijer u 2025. da dovede investitore. 28. marta potpisao je ugovor sa Ujedinjenim Arapskim Emratima i najavio da će biznismen Mohamed Alabar investirati 25-30 milijardi eura u projekat na Velikoj plaži u Ulcinju.
- Posmatrano godišnje, imali bismo investicije od dvije do tri milijarde, godišnje, od jednog takvog projekta. Benefit za državu Crnu Goru od jednog takvog projekta bi bilo oko pola milijarde dodatnih prihoda, godišnje. Za opštinu u kojoj bi se radio projekat prihod bi bio 60-60 miliona prihoda- kazao je premijer Spajić u martu.
Mještane i predstavnike opštine Ulcinje nisu fascinirale ove cifre i nakon odlučnog protivljenja i protesta, bisnismen je odustao od projekta. Ali, podsjetimo, nije samo ovaj potez Vlade naljutio građane Ulcinja, ali i ostalih primorski opština. Da će odlukom da poveća cijene zakupa lježaljki, ali i PDV-a na smještaj sa 7 na 15 odsto, nanijeti veliku štetu turizmu – upozravali su turistički poslenici.
- Ja očekujem u narednom periodu da će još gore da bude jer ovo što smo doživjeli ove godine, sa ovim PDV-om, što nas čeka sad sa sedmočasovnim radnim vremenom, gdje ćemo tek da nastradamo, a sve prosto bilo, da bi oni sa tim riješili sve probleme Budžeta koje imaju, a ovdje rješavaju, znate kako, sa tim što podignu nama, mogu da kupe tabletu za bolove i da ga zub ne boli od osam ujutru do popodne, a popodne će ga ponovo boljeti- komentarisao je Žarko Radulović, predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja.
I zabolio je. U bijeloj knjizi za 2025., investitori su najniže ocijenili sektor turizma. Ono što nedostaje Crnoj Gori je, kako su naveli, infrastruktura, avio povezanost. Zbog cjenovne politike Aerodroma Podgorice, mnoge niskobudžetne avio kompanije ukinule su letove ka Crnoj Gori. Optimizam uliva najava Wiz aira da će od marta 2026. otvoriti bazu u Podgorici. Međutim, da bi se ozbiljnije pozabavila ovim problemom i privukli veći broj avio kompanija, Vlada mora završiti proces koncesije Aerodroma, čija realizacija kasni. Koliko je to važno kako bi se privukao veći broj investitora, za TV E je govorio šef kancelarije EBRD-ja u Crnoj Gori Remon Zakaria, koji je ukazao i na značaj drugih infrastrukturnih projekata.
- Vidimo da je koncesija Aerodroma ekstremno važna za Crnu Goru da poboljša povezivanje u regionu. Mi u EBRD-u, takođe finansiramo nastavak izgradnje autoputa Bar-Boljare. U julu smo sa Vladom I EU potpisali dodjeljivanje granta od 100 miliona eura I zajma od 200 miliona eura, kako bi se pomogao ovaj veoma važan infrastrukturni razvojni projekat- kazao je Zakaria.
Ovaj aranžman sa EBRD-jom, poručuju iz vlasti, prolongirao je rok izgradnje auto-puta. U 2025. nije počela ni izgradnja kompleksa Velje brdo, iako je premijer obećao da će se prvi stanari useliti početkom 2026. U 2025. nije bilo grandioznih obećanja, na koja smo navikli, ali nisu realizovana ni neka iz ranijih godina.
- Ja sam uspio da nekako saberem vrijednosti investicija, svega što je on obećao od početka svog mandata i to teži nekih 60-70 milijardi eura. Ja ću vas podsjetiti da je premijer kazao da je koncesija i Elektroprivrede i Aerodroma, vidjeli ste kako je završen taj posao...vidjeli smo i obećanje za novi most na Tari koji je trebalo da bude izgrađen u okviru nove brze ceste, podsjetiću vas koliko kilometara smo trebali da imamo brzih cesti i auto puteva i što imamo danas, evo kraj 2025. godine. Imali smo, naravno, završen auto-put od Kolašina do Andrijevice, novu fabriku i milijardu investicije u Pljevljima i novu fabriku koja je obećana iz kapitalnog budžeta. Imali smo osnivanje kripto industrije i blok čejn zajednice- govorio je u decembru poslanik DPS-a Mihailo Anđušić na skupštinskom Odboru za ekonomiju,
Pitao je nadležne i šta se dešava sa obećanjem da ćemo imati potpuni otkup poljoprivrednih proizvoda.
- Znate li šta se desilo sa tim obećanjem? Desilo vam se da su vam juče traktorom blokirali grad poljoprivredni proizvođači jer nemaju elementarne uslove, a ne potpuni otkup poljoprivrednih proizvoda. Što nam se desilo sa državnim glovom, što nam se desilo sa onlajn supermarketima, što nam se desiloo u situaciji krize sa inflacijom sa robnim rezervama. Montenegro biznis distrikt sam svakako zaboravio. E, realizovala se jedna stvar, to pozdravljam, što je formalno realizovana. To je rekonstrukcije TE Pljevlja- poručio je Anđušić.
Infrastrukturni i razvojni projekti srž su, kako uvjeravaju u Vladi, i Budžeta za 2026. Za njihovu realizaciju, iz Budžeta koji je projektovan na 3,79 milijardi eura, predviđeno je do 2 milijarde. Kapitalni budžet iznosi 305 miliona i obuhvata 396 projekta ukupne vrijednosti 9,7 milijardi EUR. Međutim, stručna javnost uvjerava da Budžet za narednu godinu nije razvojni nego potrošački.
- Usporavanje turizma, investicije i domaće potrošnje usljed odlaska jednog broja nerezidenata, slabljenje kredidnog ciklusa zbog dostizanja kreditnog limita za zaduženja i kod privrede i kod stanovništva, i dalje prisutni međunarodni izazovi koji mogu usporiti ekonomiju, slabija dinamika planiranih investicija, javnih i privatnih, smanjenje priliva stranih direktnih investicija, što sve može uticati na ostvarenje rasta na kom je baziran budžet. Fleksibilnost fiskalne politike je ograničen visokim mandatornim troškovima što u izazovnim vremenima postaje rizik, imajući u vidu da struktura budžeta ukazuje na to da on ipak nije dovoljno razvojno orijentisan jer značajan dio resursa ide na obaveze koje ne donose direktan ekonomski rast- upozorila je Marijana Mitrović Mijatović, direktorica Sektora za istraživanja i statistiku Centralne banke Crne Gore.
Takav Budžet usvojen je nakon kratke rasprave u Parlamentu, u subotu veče, 27. decembra.

Ekonomija u 2025.

Češki državljanin koji je bio zatvoren u Venecueli oslobođen je zajedno sa drugim stranim državljanima, rekao je danas češki ministar spoljnih poslova Petr Mačinka.
Čeh je uhapšen 2024. godine kada su ga venecuelanske vlasti optužile da planira učešće u zavjeri za ubistvo Nikolasa Madura, koji je tada još bio predsjednik, i svrgavanje vlade, prema češkim medijima.
Češko ministarstvo spoljnih poslova je odbacilo ove optužbe. Bivši ministar spoljnih poslova Jan Lipavski je prošle godine rekao da je zatvaranje čovjeka bilo „nezakonito“ i „bez optužbi i poštenog suđenja“.
Mačinka je rekao da je muškarac oslobođen tokom noći zajedno sa zatvorenicima iz Irske, Rumunije, Njemačke, Albanije, Ukrajine i Nizozemske.
- Nakon nekoliko sedmica intenzivnih pregovora, uspjeli smo da obezbijedimo njegovo oslobađanje -rekao je Mačinka na konferenciji za medije.
Venecuelanska organizacija za ljudska prava Foro Penal je takođe saopštila da je češki državljanin zatvoren iz političkih razloga.
Mađarski državljanin koji je uhapšen dok je bio član međunarodne posade istraživačkog broda takođe je oslobođen, rekao je danas mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
Horhe Rodrigez, predsjednik Venecuelanskog nacionalnog parlamenta, i američki predsjednik Donald Tramp su obojica ranije rekli da će veliki broj zatvorenika biti oslobođen nakon što SAD uhvate Madura početkom godine.
Venecuela je ove sedmice saopštila da je oslobođeno više od 400 ljudi. Organizacije za ljudska prava kažu da je broj manji.

Mačinka: Venecuela oslobodila češkog državljanina i druge strance

Prvi mliječni zubi kod djece, uz individualne varijacije, najčešće niču oko šestog mjeseca života, dok se nicanje prvih stalnih zuba može očekivati oko šeste godine - kazala je doktor stomatologije Milica Radulović gostujući u emisiji Srećan dan na Televiziji E.
Kako je objasnila, nicanje zuba često prati pojačano lučenje pljuvačke i uznemirenost djeteta, dok su dokazi o direktnoj povezanosti sa povišenom tjelesnom temperaturom i dalje nedovoljno konkretni.
- Ako je nicanje zuba praćeno nekom temperaturom i ekstremnom uznemirenošću, može se razmišljati i u drugom pravcu. Generalni savjet je da se djetetu pomogne rashlađivanjem desni, zamrzavanjem namjenskih igračaka, što će njima subjektivno olakšati tegobe - rekla je Radulović.
Nicanje zuba, navodi ona, najčešće počinje oko šestog mjeseca, ali djeca često odstupaju od takozvanih udžbeničkih tabela.
- Kod djevojčica se pokazalo da taj proces ide sve brže i brže, ali otprilike oko šestog mjeseca, uz individualne varijacije, možemo očekivati da se u donjoj vilici pojave bjeličaste ivice i da se naziru zubići. To je vrlo često praćeno simptomima koji variraju od pojačanog lučenja pljuvačke do potpune uznemirenosti djeteta. Dijete osjeća nelagodu, svrab ili peckanje u predjelu desni, pa roditelji često tvrde da je to praćeno povišenom temperaturom. Iako nema dovoljno dokaza za to, uznemirenost i nelagodnost kod djece zaista postoje - istakla je Radulović.
Ona savjetuje korišćenje sredstava koja rashlađuju desni, jer to djeci olakšava tegobe, a u apotekama su dostupne različite igračke namijenjene upravo toj svrsi.
- To su kalupi u koje se može sipati pasirano voće, zamrznuti ga i potom dati djetetu da sisa, što im subjektivno prija. Kod neke djece imate osjećaj da odjednom izbiju tri ili četiri zuba, što im u tako malom uzrastu predstavlja veliku nelagodnost, ali sve to prolazi - kazala je Radulović.
Govoreći o stalnim zubima, ona je naglasila da se oko šeste godine pojavljuju prvi stalni molari, koje roditelji često ne primijete.
- Prvi stalni zubi koji niču su prvi stalni molari, takozvane šestice. Oni se pojavljuju na samim krajevima zubnih lukova, pa roditelji često gledaju da li se klate jedinice ili dvojke, a dijete već ima stalne zube. To su zubi koje mi kao stomatolozi nastojimo da sačuvamo raznim preventivnim metodama, jer prvi niču i najduže su u ustima - zaključila je Radulović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na YouTube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DH2tClsGU1Ig&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radulović: Prvi zubići niču oko šestog mjeseca, a prvi stalni zubi oko šeste godine

Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore kroz kampanju “Jedna ulaznica – pet nacionalnih parkova” ima za cilj da približi prirodu Durmitora, Biogradske gore, Lovćena, Skadarskog jezera i Prokletija građanima i predstavi povoljnosti Godišnje ulaznice zahvaljujući kojoj za svega 13,50 eura ljubitelji prirode mogu neograničen broj puta posjetiti svih pet zaštićenih područja, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Kako se navodi, zainteresovani godišnje ulaznice mogu kupiti na kontrolno - naplatnim punktovima na ulazu u parkove, radnim danima u Upravi JPNPCG u Podgorici, kao i online na sajtu www.nparkovi.me.&nbsp;
Oni su podsjetili da je ulaz u nacionalne parkove za djecu do 15 godina besplatan.
- JPNPCG je 2026. godinu, u duhu zaštite prirode i očuvanja jedinstvenih vrijednosti nacionalnih parkova, posvetilo gospinoj papučici (Cypripedium calceolus) – rijetkoj vrsti orhideje izuzetne ljepote i značaja - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Njeno prisustvo, kako pojašnjavaju, potvrđeno je na samo nekoliko lokaliteta u Crnoj Gori.&nbsp;
- Zaštićena je nacionalnim zakonodavstvom (Sl. list RCG 76/06), kao i međunarodnim konvencijama i direktivama (Bern, CITES, HD direktiva), što potvrđuje njen izuzetan status i potrebu za strogom zaštitom - dodaje se.
Na području NP Durmitor ova vrsta bilježi rastući trend populacije.&nbsp;
- Od prvog nalaza na Ćurevcu 2023. godine, kada je zabilježeno svega nekoliko jedinki, zahvaljujući sprovedenim mjerama zaštite, pojačanom nadzoru i redovnom monitoringu, brojnost populacije je višestruko povećana. Tokom 2025. godine potvrđen je i novi nalaz u kanjonu Šušice, gdje je evidentirana mala, ali stabilna populacija, što dodatno naglašava značaj JPNPCG za očuvanje ove dragocjene vrste - ističe se.&nbsp;
Podsjećaju da kupovinom Godišnje ulaznice doprinosimo zaštiti i očuvanju nacionalnih parkova.

NPCG sprovode kampanju “Jedna ulaznica – pet nacionalnih parkova”: Neograničen broj posjeta za 13,50 eura

Januarski repertoar Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP) otvoren je sinoć gostovanjem Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika s predstavom „U očekivanju oca”, prema novom dramskom tekstu Mira Gavrana, u režiji Paola Tišljarića. 
Gostovanje je privuklo veliko interesovanje, pa je crnogorska publika u punoj sali nacionalnog teatra glumački i kreativni tim predstave pozdravila gromoglasnim aplauzom.
Predstava „U očekivanju oca” otvara važne porodične teme, pitanja ljubavi, predanosti i odanosti. Kroz priču prikazanu u različitim vremenskim skokovima pratimo kako se međuljudski odnosi transformišu, kako se ljudi mijenjaju ili kako, pak, njihova narav ostaje ista.
Sjajnom igrom, glumica Areta Ćurković uvjerljivo donosi nesvakidašnju priču glavne protagonistkinje Jane koja i u grotesknim situacijama ostaje istrajna u svojim uvjerenjima te privržena svojoj porodici.
- Uvijek kada krenem kreirati svoje likove mene zanima istina u njima. Mislim da onda stvari same izlaze van, ne moramo puno raditi ako dubinski proživimo to što igramo. Ovaj komad je zahtjevan jer ima šest segmenata u kojima je sve vrlo slično, te sam trebala stvoriti luk od početka gdje igram mlađu ženu sa dvoje male djece, pa do perioda kada su oni vjenčani i zreli. Ako ne tražiš neke dubinske razloge u psihologiji i patologiji odnosa, već ako povjeruješ i baziraš se na odanost i ljubav, onda dobiješ ono što smo mi ponudili kroz predstavu - istakla je Ćurković.
Kvalitetu predstave, likom Ane, sjajno doprinosi i glumica Srđana Šimunović.
- Osnovni dio komada i najvažnija ćelija bilo kog života je porodica. U njoj se događaju najveće tragedije, ali i najveće komedije. Ovaj komad priča upravo o tome kako u malim stvarima možeš pronaći veliki problem, a u velikim problemima možeš pronaći malu sreću. Uživanje je igrati Gavranove tekstove, a ovaj komad nije opterećujući za glumca – dopušta vam puno, možete se zaigrati i uživati. Mi smo se kao ekipa, uz našu gošću Aretu koja nam je došla iz Osijeka i našeg penzionera, prvaka Branimira Vidića Fliku, umrežili. Svakog puta nam je užitak igrati, a publika nas je ovdje jako toplo i divno primila na čemu joj iskreno zahvaljujem - istakla je Šimunović.
Pored Arete Ćurković, Branimira Vidića Flike i Srđane Šimunović, u glumačkoj podjeli su i Nika Matušić, Nikola Radoš, Boris Matić, Bojan Beribaka i Ines Tričković.
Direktor Crnogorskog narodnog pozorišta Ilija Subotić podsjetio je da je sinoćnje gostovanje predstave „U očekivanju oca” realizovano u okviru nastavka uspješne saradnje dva teatra.
- CNP i Kazalište Marina Držića su početkom 2024. godine potpisali sporazum o saradnji koji je do sada rezultirao razmjenom predstava, tako da se Crnogorsko narodno pozorište pred cijenjenom dubrovačkom publikom predstavilo produkcijama „Ja sam ona koja nisam“ prema Matu Matišiću, u režiji Vita Taufera, kao i s predstavom „Gospoda Glembajevi“ prema Miroslavu Krleži, u režiji Danila Marunovića, pri čemu ćemo 18. marta ove godine gostovati u Dubrovniku s višestruko nagrađivanom predstavom „Naličje“ – autorskim projektom reditelja Borisa Liješevića. Kolege iz Kazališta Marina Držića u protekle dvije godine na velikoj sceni CNP-a gostovali su s predstavama „Kraljice“ prema Šekspiru, u režiji Livije Pandur i „Vidi kako Lokrum pere zube“, prema Ivani Lovrić-Jović, u režiji Paola Tišljarića - napomenuo je Subotić.
Kako je podsjetio Subotić, u Crnogorskom narodnom pozorištu u toku su probe za predstave „Pred penzijom – komedija o duši“, Tomasa Bernharta u režiji Nataše Milićević, čija je premijera u februaru i „Kockar“, koja će premijerno, prema F. M. Dostojevskom u režiji Lidije Dedović, biti izvedena u martu. Publika se o aktivnostima nacionalnog teatra može informisati putem veb-sajta cnp.me, na biletarnici, društvenim mrežama Facebook i Instagram, kao i Viber kanalu.

Tag: crna-gora