Crna Gora bi, da je politika koju danas zagovara Evropska unija važila ranije, već bila članica Evropske unije (EU), ocijenio je u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković.
Govoreći o reformama u institucijama, Đuričković je naveo da je i EU odustala od ambicije da crnogorske institucije budu u potpunosti reformisane prije ulaska zemlje u Uniju.
- Sad je već izvjesnije i negdje smo imali takvu vrstu poruka da će se taj proces reformi odvijati i po postanku Crne Gore punopravnom članicom. Šta će to značiti, da li ćemo mi imati taj ugovor o pristupanju koji će možda imati neke klauzule koje do sada nijesu bile tipske za države koje su pristupale ili ćemo možda imati neki status koji je malo drugačiji u odnosu na druge punopravne članice, to ostaje da vidimo - rekao je on.
Prema njegovim riječima, EU bi, ukoliko želi da dobije podršku svih država članica za skoro pristupanje Crne Gore, mogla insistirati na posebniim garancijama.
- Ono što smo imali prilike u proteklih nedjelju dana ili dvije nedjelje da čujemo je ukoliko se želi dobiti povjerenje svih država članica da Crna Gora pristupi u skorije vrijeme Evropskoj uniji, da će oni sigurno imati uslove da se ipak u tom pristupnom ugovoru stave neke klauzule koje će omogućavati da se ta tranzicija, to jest reforma tih institucija do onoga nivoa do koga treba da budu, ipak sprovodi i da postoje neke garancije da je to vremenski ograničeno, da je dinamika ograničena i da se na taj način u konačnom pokuša suzbiti neke anomalije kojima smo svi svjedočili u protekle dvije godine i to je tehnički dio priče - istakao je Đuričković.
Navodi da ga ohrabruju sve češće političke poruke evropskih zvaničnika, jer one, kako kaže, snažno utiču na javno mnijenje i društvenu klimu u Crnoj Gori.
- Baš danas je na konferenciji ambasador EU Johan Satler rekao da treba da se zaustavi priča oko nacionalnih tema, podjela, identitetskih tema, da se više ne podgrijavaju u društvu i da se fokus stavi na neke druge stvari. I pravo da vam kažem, kao neko ko pripada opozicionom subjektu, ja bih čak mogao i ovako na prvu loptu da kažem da sam potpuno saglasan sa time, ali ajde da odemo i korak dalje - kazao je on.
Đuričković smatra da u procesu proširenja paralelno postoje dva interesa - interes građana Crne Gore i Evropske unije.
Vjeruje da Brisel želi proširenje „bez obzira na stanje na terenu“, što, kako kaže, potvrđuju poruke evropskih zvaničnika poput Satlera, Marte Kos i Kaje Kalas.
- Tu se odvijaju dva procesa, jedan je proces zadržati taj EU optimizam unutar EU, unutar država članica, što je jako bitno da se desi, jer ako vi nemate unutar EU pozitivno mišljenje po pitanju proširenja na zemlje Zapadnog Balkana, ako tu nemate podršku, onda je čitava ova priča uzaludna… Upravo je to izjavila Marta Kos, da je to po prvi put da se EU usklađuje unutar nje same, a da se paralelno sa tim odvija i proces integracija. Da je takva politika sticajem okolnosti bila na snazi 2014. godine, ili 2012. kad smo započeli pregovore, Crna Gora vrlo vjerovatno završila pregovore i bila punopravna članica već 2018. ili 2019. godine najkasnije - zaključio je Đuričković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0VIsGuDwwSE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Đuričković: Briselu je potrebno proširenje bez obzira na stanje na terenu

Crna Gora u narednom periodu nastavlja strateški fokus na punopravno članstvo u Evropskoj uniji i ispunjavanje NATO obaveza, uz prioritet jačanja dobrosusjedskih odnosa, multilateralne saradnje i usklađivanje prava radnika sa standardima EU, pokazuje, prenosi Portal RTCG.
Kako se ističe, prioriteti vanjske politike Crne Gore zasnivaju se prije svega na punopravnom članstvu u EU i ispunjavanju obaveza koje proizilaze iz članstva u NATO. dokument Vlade pod nazivom “Program pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2025 – 2026”
Poseban značaj daje se jačanju odnosa sa susjednim državama čiji su temelji konstruktivan dijalog, razvoj povjerenja i široke regionalne saradnje.
- Politika dobrosusjedskih odnosa predstavlja jedan od vodećih spoljno političkih ciljeva Crne Gore. Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika temelje se na pravnim aktima i međunarodnim sporazumima, a usklađenost Crne Gore sa odlukama Savjeta za vanjske poslove EU je kontinuirano 100 odsto. U okviru pregovaračkog poglavlja 31, politika obuhvata politički dijalog sa EU, pitanja odnosa države kandidata sa EU i njenim institucijama, saradnju sa međunarodnim organizacijama, posebno sa UN, OEBS i SE, razvijen sistem kontrole naoružanja, EBOP, saradnju sa NATO-om i borbu protiv terorizma - navodi se u dokumentu.
Crna Gora, kako piše, aktivno doprinosi regionalnoj saradnji kroz učešće u brojnim inicijativama, među kojima su Centralno-evropska inicijativa, Proces saradnje u Jugoistočnoj Evropi, Jadransko-jonska inicijativa, Berlinski proces, Savjet za regionalnu saradnju, Regionalna inicijativa za azil, migracije i raseljena lica.
U dokumentu se ističe da je multilateralizam jedan od tri utvrđena vanjskopolitička prioriteta Crne Gore.
- Država je ispunila sve uslove za privremeno zatvaranje pregovaračkog poglavlja 31, raskinuviši bilateralni sporazum s SAD u vezi s uslovima za izručivanje lica Međunarodnom krivično sudu u septembru 2024 - piše u dokumentu i dodaje se da nastavlja potpunu usklađenost sa deklaracijama EU u oblasti zajedničke vanjske, bezbjednosne i odbrambene politike.
Poglavlje 31 otvoreno je 24. juna 2014. na Međuvladinoj konferenciji u Luksemburgu.
Dokument obuhvata i dio posvećen slobodi kretanja radnika, definisanoj kao jedan od temeljnih principa Evropske unije i jedno od četiri slobode unutrašnjeg tržišta.
- Radnicima koji se sele u drugu članicu EU, u skladu s pravnom tekovinom, garantuje se pravo na rad bez radne dozvole, jednak tretman u zapošljavanju, pravo na jednaku socijalnu sigurnost, kao i pravo porodice da se pridruži radniku - ističe se u dokumentu.
Kako je naglašeno, cilj navedenih prava je i podsticanje mobilnosti radne snage između država članica EU, što je važan faktor ostvarivanja unutrašnjeg tržišta.
Poglavlje 2 otvoreno je 11. decembra 2017. u Briselu.
U dijelu koji se odnosi na tržišnu ekonomiju, dokument navodi da pravila koja se odnose na zaštitu konkurencije predstavljaju osnov na kojem je formirana tržišna privreda jedne zemlje.
Ukazuje se da efikasno sprovođenje politike konkurencije doprinosi razvoju i rastu broja privrednih društava, privlačenju novih investicija, unapređenju ekonomije i povećanju proizvodnje i izvoza.
- U narednom periodu predviđeno je jačanje administrativnih kapaciteta Agencije za zaštitu konkurencije, koja je nadležna za sprovođenje propisa u oblasti konkurencije i državne pomoći. Poglavlje 8 otvoreno je 30. juna 2020. u Briselu - navodi se u dokumentu.

Ispunjeni uslovi za privremeno zatvaranje poglavlja 31

Uključivanje Crne Gore i Sjeverne Makedonije u Zajedničku izvršnu grupu nije samo korisno, već i strateški nužno - jer jedino kroz blisku saradnju i pravovremenu razmjenu informacija zemlje mogu efikasno odgovoriti na zajedničke bezbjednosne izazove.&nbsp;
To je ocijenjeno na Operativnom sastanku Zajedničke izvršne grupe za sprečavanje neregularnih migracija formirane u okviru Berlinskog procesa, koji je juče održan u Tirani, u organizaciji Ministarstva unutrašnjih poslova Velike Britanije, a kojem su prisustvovali v.d. direktor Uprave policije Lazar Šćepanović i pomoćnik direktora za Sektor granične policije Dejan Bojić.
Pored direktorice Ministarstva unutrašnjih poslova Velike Britanije za obavještajne podatke i međunarodne operacije, sastanku su prisustvovali i direktori policija Albanije, Kosova i Sjeverne Makedonije, sa svojim saradnicima.&nbsp;
- Na sastanku je potvrđeno da se Zajednička radna grupa širi, te da su, pored Velike Britanije, Albanije i Kosova, njen sastavni dio odnedavno i Crna Gora i Sjeverna Makedonija - naveli su u Upravi policije.
Naglašeno je, dodaju u saopštenju, da ova struktura predstavlja objedinjeni operativni front protiv savremenih prijetnji, posebno neregularnih migracija, prekograničnog kriminala i nezakonitih finansijskih tokova čije se djelovanje zasniva na intenzivnoj razmjeni informacija, bržim provjerama, sinhronizovanim operacijama, jedinstvenim standardima i upotrebi savremenih tehnologija, radi izgradnje zajedničkih mehanizama za detekciju, prevenciju i suzbijanje prekograničnog kriminala.
- Istaknuto je da dosadašnji rezultati pokazuju da je ovaj mehanizam saradnje primjer kako zemlje regiona mogu efikasnije koordinisati kapacitete, podatke i operativne napore, te da se zajedničkim djelovanjem mogu značajno suzbiti nezakonite migracije i kriminalne mreže - naveli su u policiji.
Zaključeno je da će ovi procesi dodatno unaprijediti saradnju zemalja učesnica i podići nivo operativne efikasnosti, sa ciljem jačanja sistema granične bezbjednosti kao osnovnog preduslova stabilnog sistema unutrašnje, regionalne i evropske bezbjednosti.

1250x600

Strateški nužno uključivanje Crne Gore i Sjeverne Makedonije u Zajednički front za graničnu bezbjednost

Profesori sa Univerziteta Crne Gore dio su projekta Metakognitiv, koji realizuju sa kolegama iz inostranstva, a čiji je cilj stvaranje platforme, koja bi omogućila studentima da detektuju da li je nešto generisano preko vještačke inteligencije. To je, u emisiji E-uživo, na Televiziji E, kazao saradnik na Prirodno-matematičkom fakultetu – doktorand Aleksandar Plamenac.
Na taj način bi, kako je objasnio Plamenac, korisnici ove platforme mogli, na neki način, i da provjere vjerodostojnost sadržaja koji je pročitan.&nbsp;
Sagovornik TV E komentarisao je zloupotrebe vještačke inteligencije, imajući u vidu da je sve teže prepoznati tekstove, ali i fotografije i video snimke – koji su nastali kao proizvod vještačke inteligencije.
“Jako često vještačka inteligencija zna da prepozna samu sebe. Na internetu možete da nađete dosta modela koji su u stanju da prepoznaju tekst koji je generisan, isto važi i za sliku i za video. Dodatno bih spomenuo: mi, na Univerzitetu, dio smo jednog projekta koji se nazova Metakognitiv, gdje sarađujemo sa kolegama iz Haga, Helsinkija i iz Košica, i radimo na tome da napravimo jednu platformu, koju mogu da koriste studenti netehničkih nauka, neko ko ne razvija vještačku inteligenciju. Kroz tu platformu mogu da detektuju da li je nešto generisano preko vještačke inteligencije i da, na neki način, provjere vjerodostojnost tog sadržaja koji je upravo pročitan”, kazao je Plamenac, gostujući na TV E.
Sličan alat bi, dodaje, pomogao i nastavnicima, s obzirom na to da se vještačka inteligencija sve više zloupotrebljava tokom obrazovanja.
Gost TV E komentarisao je i veliku popularnost alata poput Chat GPT-a, ali i zloupotrebe koje je ta popularnost donijela, među kojima je i pojava da korisnici od ovog alata traže savjete psihologa.
"Chat GPT, i bilo koji alat tog tipa, ni na koji način ne može da zamijeni psihologa – prosto ne poznaje ljudsku empatiju i, sa te strane, čovjek mora da bude obazriv. Dokle god je to na nivo nekih bazičnih konsultacija ili eventualne edukacije - to je, u nekoj mjeri, u redu”, kazao je Plamenac.
Zabrinjavajuće je, zaključuje on, kada svakodnevni život čovjeka zavisi od toga šta će da kaže alat kao što je Chat GPT.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqjNTb4dleWE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Profesori iz Crne Gore dio važnog projekta: Vještačka inteligencija zna da prepozna samu sebe

Komesarka za proširenje EU Marta Kos danas je na Forumu o proširenju u Briselu kazala da EU može da primi Crnu Goru i bez velikih reformi.
Ona je rekla da ne može biti prečica u procesu pristupanja bilo koje zemlje kandidata, te da se neće žmuriti.
Ipak, kako naglašava, proširenje je investicija u stabilnost i prosperitet EU i Brisel, smatra, mora da podrži najnaprednije.
Govoreći o Crnoj Gori i o skepticizmu u pravcu prijema novih članica prije sprovedenih reformi EU, Kos je upitala da li su svi svjesni kolika je zapravo Crna Gora.
- Znate li kako je mala Crna Gora. neki kažu da se reformišemo pa da je primimo. To je trećina Beča, ona je kao Tuluz, Štutgart, naravno da je možemo primiti bez velikih reformi - izjavila je Kos, navodi Pobjeda.

Kos: Crna Gora je mala zemlja, možemo je primiti bez velikih reformi

Ekonomski rast Crne Gore nastavio se stopom od oko tri odsto u prvoj polovini godine, podržan snažnom domaćom potražnjom, navodi se u Jesenjim ekonomskim prognozama Evropske komisije (EK) za ovu godinu.
“Iako veći raspoloživi dohodak i kreditna ekspanzija pokreću privatnu potrošnju, oni su takođe doprinijeli višoj inflaciji. Vanjski disbalansi su se povećali zbog privremenog pada izvoza električne energije, usporenih turističkih rezultata i snažne potražnje za uvoznom robom”, ocijenjeno je u prognozi EK.
Dodaje se da postoje izgledi za umjeren ekonomski rast između 2025. i 2027. godine, sa postepenim oporavkom izvoza, dok se očekuje usporavanje rasta privatne potrošnje.
“Revidirani budžet predviđa deficit od 3,5 odsto BDP-a u 2025. godini, a očekuje se da će deficit premašiti tri odsto BDP-a tokom prognoziranog perioda, dok se očekuje da će javni dug porasti na preko 60 odsto BDP-a”, konstatuje se u ekonomskim prognozama EK.
Domaća tražnja pokreće rast BDP-a
Realni rast BDP-a za 2024. godinu je revidiran naviše sa tri odsto na 3,2 odsto.
“Ekonomija je porasla za 3,1 odsto u odnosu na prethodnu godinu u prvoj polovini 2025. godine, vođena snažnim povećanjem investicija, koje su porasle za 7,4 odsto u odnosu na prethodnu godinu, i privatnom potrošnjom, koja je porasla za 6,4 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Rast privatne potrošnje je podržan višim raspoloživim dohotkom i kreditnom ekspanzijom”, navodi se u jesenjim prognozama EK za Crnu Goru.
Navodi se i da su privremeno zatvaranje termoelektrane Pljevlja zbog rekonstrukcije i nadogradnje, kao i usporeni turistički rezultati, doveli do negativnog rasta izvoza od 2,8% u odnosu na prethodnu godinu.
“U međuvremenu, rast uvoza je ostao stabilan na 3,7 odsto u odnosu na prethodnu godinu, što je rezultiralo negativnim doprinosom eksternog sektora BDP-u. Državna potrošnja je umjereno porasla”, ocjenjuje se u prognozama.
U periodu 2025-27, predviđa se da će ekonomski rast ostati vjerovatno stabilan krećući se oko tri odsto.
„Sprovođenje programa „Evropa sad 2.0“, koji je obuhvatio smanjenje doprinosa za penzije, povećanje minimalne zarade i ubrzanje investicija u infrastrukturu, trebalo bi da podstakne privatnu potrošnju i investicije u 2025. godini. Očekuje se da će pozitivan uticaj na privatnu potrošnju nestati u periodu 2026-27, dok će se rast investicija nastaviti zbog realizacije velikih putnih i željezničkih projekata“, navodi se u ekonomskim prognozama.
Očekuje se da će se izvoz oporaviti u periodu 2026-27 zahvaljujući ponovnom otvaranju termoelektrane Pljevlja, dok se očekuje da će rast izvoza usluga, posebno turizma, ostati umjeren.
„Prognozira se da će rast uvoza usporiti u periodu 2026-27, u skladu sa usporavanjem domaće potražnje. Deficit tekućeg računa se povećao u prvoj polovini 2025. godine zbog loših rezultata izvoza robe, posebno električne energije, i usporene turističke sezone. Suficit u bilansu sekundarnih dohodaka je opao, odražavajući veće tekuće transfere, dok se suficit primarnih dohodaka neznatno poboljšao, u skladu sa istorijskim trendom. Veliki deficiti tekućeg računa će se nastaviti i u 2026-27, uglavnom zbog rasta uvoza“, konstatuje se u prognozama EK.
Poboljšanje situacije na tržištu rada
Rast zaposlenosti, djelimično podržan smanjenjem neformalne zaposlenosti usljed sprovođenja programa „Evropa sad 2.0“, nastavio se i u 2025. godini, a stopa nezaposlenosti pala je na novi rekordno nizak nivo od 10,7 odsto u drugom kvartalu 2025. godine, navodi se u prognozama.
„Očekuje se da će rast zaposlenosti nastaviti da se usporava u 2026-27. godini, jer će veće plate vjerovatno opteretiti stvaranje radnih mjesta u sektoru usluga“, dodaje se u dokumentu.
Mjere domaće politike doprinose ponovnom rastu cjenovnih pritisaka
Inflacija je ubrzana tokom 2025. godine sa 2,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine u januaru na 4,9 odsto u septembru, konstatuje se u prognozama.
„Ključni pokretači bili su zdravstvene usluge, smještaj, ugostiteljstvo i alkoholna pića. Inflaciju u 2025. godini takođe pokreću domaći cjenovni pritisci koji proizilaze iz viših plata“, navodi se u dokumentu.
Očekuje se da će inflacija biti umjerena u 2026-27. godini pod pretpostavkom da se politike ne promijene.
„Rizici po izglede BDP-a su usmjereni naniže. Iako je izloženost Crne Gore SAD ograničena, neizvjesno globalno okruženje i dalje predstavlja rizik od pada, zajedno sa sporijim oporavkom izvoza nego što se očekivalo. Pored toga, veće plate opterećuju konkurentnost sektora usluga. Rizici od porasta su povezani sa ubrzanom implementacijom investicionog programa i Reformske agende u okviru Plana rasta EU, za koju se očekuje da će poboljšati poslovno okruženje“, predviđa se u prognozama EK.
Budžetski deficiti će se nastaviti
Od januara do avgusta budžet je podbacio i zabilježio deficit od 0,9 odsto projektovanog BDP-a, u poređenju sa ciljanim deficitom od 3,5 odsto za cijelu 2025. godinu, konstatuje EK.
„Rast prihoda je podržan snažnim učinkom PDV-a, akciza i poreza na dohodak građana, dok su doprinosi za penzije i prihodi od grantova bili niži od očekivanih. Potrošnju su pokretale investicije, socijalni transferi i troškovi kamata“, navodi se u prognozama.
U odsustvu dodatnih mera konsolidacije, EK predviđa da će se deficit opšte države povećati 2025. godine i ostati iznad tri odsto BDP-a u periodu 2026-27.
„Predviđa se da će se javni dug postepeno povećavati, vođen stalnim budžetskim deficitima. U martu je Crna Gora izdala rekordnu količinu evroobveznica od 850 miliona eura, što iznosi oko 10,7 odsto projektovanog BDP-a. Ravnoteža rizika po fiskalne izglede ostaje nagnuta naniže zbog oslanjanja na poreze na potrošnju i visoke obavezne potrošnje“, zaključuje se u jesenjim ekonomskim prognozama EK koje se odnose na Crnu Goru.

EK objavila prognoze: Očekivan umjeren rast crnogorske ekonomije do 2027.

Vlada Crne Gore vodi odgovornu politiku i siguran sam da ćemo brzo ukinutu privremenu suspenziju za državljane Turske, poručio je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.
On se u Vili Gorica sastao sa ministrom vanjskih poslova Njemačke Johanom Vadefulom koji boravi u posjeti Crnoj Gori.&nbsp;
Ibrahimović je poručio da je prisustvo njegovog kolege ali i cijelog njegovog tima potvrda da Crna Gora i Njemačka njeguju prijateljske odnose.
Dodao je da imamo potvrdu da Njemačka podržava evropski put Crne Gore i cijelog Zapadnog Balkana.
"Crna Gora jeste pouzdan partner i može da jača svoj međunarodni ugled. Podsjetio sam kolegu Vadefula na našu ambiciju i da smo obradovani najpozitivnijim izvještajem EK do sada", kazao je ministar Ibrahimović.
Ibrahimović očekuje da ćemo uz pomoć naših evropskih partnera u decembru zatvoriti pet poglavlja.
"Crna Gora drži kontinuitet i drži zamah", poručuje.
Ibrahimović ističe da su njemački investitori poželjni u našoj državi, te da su njemački turisti dobrodošli u Crnu Goru.
Vadeful podsjeća da je proces proširenja nužan.
"Ovo jeste Evropa i ljudi koji ovdje žive zaslužuju da budu dio Evrope", dodaje.
Navodi da njemačka vlada ohrabruje Crnu Goru da slijedi taj put, sprovođenjem reformi i ističe "ako ne posustanete na tom putu taj put može biti uspješan".
"Jaka EU je najbolji doprinos za blagostanje u Evropi", kaže njemački ministar.
Važno je naglašava da su događaji devedesetih iza nas i mnogo toga je učinjeno da bi život bio bolji.
"Crna Gora je uspješna priča koja je uspjela premostiti sve tenzije" navodi.
Zahvalni smo Crnoj Gori što sprovodite sankcije Rusiji, dodao je.
"Drago mi je što &nbsp;ćete vi biti domaćin sljedećeg Berlinskog procesa", kazao je Vadeful.
Crna Gora se, ponavlja, nalazi na dobrom putu i Njemačka je spremna da pruži svaku podršku ali, kako dodaje, reforme se mogu desiti samo u Crnoj Gori.
Ibrahimović o vizama
Vlada Crne Gore vodi odgovornu politiku i siguran sam da ćemo brzo ukinutu privremenu suspenziju za državljane Turske, kazao je Ibrahimović, odgovarajući na pitanja novinara.
"U stalnoj sam komunikaciji sa premijerom i u narednih 10 do 15 dana ćemo ukinuti tu suspenziju. Na dobrom smo putu da uskladimo našu viznu politiku sa viznom politikom EU", kazao je ministar.

Ibrahimović: U narednih 15 dana ćemo ukinuti aktuelnu suspenziju za državljane Turske

Rasprava i radionica pod nazivom „Strateški pogled na proširenje EU i nedostatak diskusije u Njemačkoj“ već je u samom naslovu ukazala na problem o kojem se od dolaska nove vlade početkom maja govori u Berlinu.
Tu raspravu je organizovalo Njemačko društvo za spoljnu politiku (DGAP).
Mnogi koji se u njemačkoj prijestonici bave Zapadnim Balkanom mišljenja su da demohrišćansko-socijaldemokratskojvladi Fridriha Merca, uprkos usredsređenosti na spoljnu politiku, region Zapadnog Balkana nije visoko na listi prioriteta.
Doduše, na mjesto ministra spoljnih poslova došao je Johan Vadeful, koji kroz razne dužnosti i članstva u parlamentarnim tijelima ovaj region prati već godinama, ali uprkos tome ovom regionu ne posvećuje toliku pažnju kao njegova prethodnica na toj poziciji, Analena Berbok.
Prvi znak je i ukidanje funkcije posebnog izaslanika za zapadni Balkan, funkcije koju je obavljao političar Zelenih Manuel Zaracin.
<h2>Velika očekivanja od Njemačke</h2>
I predstojeća, prva posjeta novog ministra spoljnih poslova regionu, ne ukazuje, kako je tokom rasprave u DGAP-u rekao poslanik njemačkih Zelenih Boris Mijatović, na to da Njemačka regionu pridaje posebnu pažnju. „Šest zemalja u dva dana“, pri čemu je posjeta Bosni i Hercegovini u nedjelju uveče označena kao „radna“.
Pri tom se od Njemačke, kako je tokom rasprave rekla državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova Crne Gore Biljana Papović, mnogo očekuje kada je u pitanju postavljanje smjernica i određivanje tempa napretka zemalja.
Od šest zemalja regiona zapadnog Balkana, Crna Gora i Albanija su otišle najdalje, pri čemu Crna Gora sljedeće godine očekuje zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja. Cilj za ulazak je 2028. godina.
- Mi se držimo krilatice "28 u 28" - kaže u razgovoru za Dojče vele Papović, aludirajući na želju Podgorice da Crna Gora 2028. postane 28. članica Evropske unije.
Kao realnu mogućnost vidi da napredak Crne Gore u procesu evropskih integracija može da ima širi efekat na region i može da posluži možda i snaženju podrške Evropskoj uniji u zemljama regiona, prije svega Srbiji ali i šire.
<h2>Opasnost blokada zbog bilateralnih problema</h2>
Ali ne radi se samo o ispunjenju kriterijuma, već i o dinamici unutar same Evropske unije i njenoj spremnosti za prijem novih članica. Nakon zatvaranja poglavlja sledi mukotrpan proces ratifikacije u državama članicama. Podrška prijemu novih članica je, čak i u zemljama čiji građani ne slove kao evroskeptični, niska – u Njemačkoj ispod 49 odsto za naspram 47 odsto protiv.
Osim toga, tu je i problem blokade zbog bilateralnih pitanja, poput aktuelne bugarske blokade pregovora Sjeverne Makedonije. Mijatović je rekao da se u Sjevernoj Makedoniji s pravom pitaju: „Šta ako ispunimo i ove zahtjeve Bugarske, nakon što smo već zbog Grčke promijenili ime, i ako se nakon toga pojavi neki novi zahtjev?“
I Slovenija je godinama zbog graničnog spora u Piranskom zalivu kočila ulazak Hrvatske u EU. Crna Gora je imala sa članicom EU Hrvatskom bilateralnih problema, ali su oni, kako kaže Papović, u međuvremenu riješeni.
- Od samog početka pregovora Hrvatska je bila izuzetno snažan partner Crnoj Gori u ovom procesu i mnogo su pomogli u ostvarivanju mnogih obaveza na ovom našem putu. Tačno je da postoje mnoga otvorena pitanja između Hrvatske i Crne Gore i mi smo već u prethodnoj godini formirali radni tim koji radi na rješavanju ovih otvorenih pitanja i trudimo se da ovim zahtjevima pristupimo kao prioritetu. Svakako ne vidimo da bi Hrvatska blokirala ulazak Crne Gore u Uniju i naše puno članstvo - kaže Papović.
<h2>Naredna godina ključna</h2>
Zaključak rasprave, u kojoj je učestvovao i Tomas Haglajtner, direktor Odeljenja za strategiju proširenja pri Evropskoj komisiji, jeste da se napokon, 22 godine od famoznog „obećanja iz Soluna“, kojim je svim zemljama regiona pružena evropska perspektiva, u procesu približavanja punopravnom članstvu nešto događa.
Nikola Ksavijeref iz DGAP-a smatra da će 2026. biti ključna u ovom procesu, i to ne samo zbog kretanja u samim državama kandidatima, nego i unutar same Unije, pri čemu se ukazuje na izbore u Mađarskoj.
- Mislim da sljedeća godina može definisati, ne samo za Crnu Goru nego i za ostale zemlje, postoji li uopšte šansa za članstvo, kao i pitanje modaliteta kojim će se taj proces odvijati - kazao je Ksavijeref.

Dok se Crna Gora nada brzom ulasku u EU, zvanični Berlin previđa cijeli region?

Srbija je najlošije rangirana zemlja Zapadnog Balkana prema Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2025. godinu, dok se Crna Gora nalazi na 10. mjestu.
Nalazi se na četvrtom mestu, od 44 evropske zemlje koje su analizirane.
Lošije rangirane su jedino Rusija, Ukrajina i Italija.
Godišnje izvještaje o Indeksu organizovanog kriminala objavljuje Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC), organizacija civilnog društva sa sedištem u Ženevi.
Prema ovogodišnjem, izvještaju za 2025. godinu, Bosna i Hercegovina (BiH) je na šestom mjestu. Podaci za Kosovo nisu objavljeni.
Globalni indeks organizovanog kriminala procjenjuje nivo kriminala i otpornost na organizovani kriminal u 193 države svijeta.
Izvršni direktor GI-TOC, Mark Šov ukazao je na to da organizovani kriminal "potkopava demokratiju, suverenitet država, pa čak i međunarodni mir i bezbjednost".
- Globalni indeks organizovanog kriminala nije samo alat za mjerenje kriminala: on je ogledalo koje reflektuje šta se dešava unutar država i međunarodnog sistema - poručio je Šov.
<h2>"Kavački i škaljarski klan - ključan uticaj na kriminalni pejzaž Crne Gore"</h2>
Kada je riječ o nivou otpornosti na kriminal, Crna Gora je na 37. mjestu.
U izvještaju se podvlači da je Crna Gora dom dvije dominantne mafijaške grupe – kavačkog i škaljarskog klana, koji imaju značajan uticaj na kriminalni pejzaž zemlje.
Napominju da se njihove operacije protežu širom Crne Gore, ali i u druge države.
- Uprkos pojačanim naporima policije, uključujući hapšenja ključnih članova, ove grupe i dalje kontrolišu kriminalna tržišta kroz regrutovanje novih članova, čak i u zatvorima - piše u izvještaju.
Glavni izvori prihoda klanova su trgovina kokainom i pranje novca, pri čemu Europol procjenjuje da kontrolišu najmanje 30 odsto kokaina koji iz Južne Amerike stiže u Evropu, navodi se.
Klanovi, dodaje se, održavaju jake veze sa kriminalnim organizacijama u EU, Latinskoj Americi i na Zapadnom Balkanu, dok luke Bar i Kotor predstavljaju ključne ulazne tačke za šverc kokaina.
- Dodatno, bave se iznudom i reketiranjem, koristeći nasilje i zastrašivanje za očuvanje svojih kriminalnih aktivnosti, što je dovelo do eskalacije sukoba i porasta broja ubistava između klanova - piše u izvještaju uz napomenu da je Crna Gora među zemljama sa najviše incidenata sa vatrenim oružjem u regionu.
Autori izvještaja ukazuju i da su procurjele enkriptovane komunikacije otkrile kako se kriminalni prihodi koriste za političku zaštitu i uticaj na pravosuđe i policiju.
- Akteri povezani sa državom održavaju duboke veze sa organizovanim kriminalom, olakšavajući nezakonite aktivnosti kroz korupciju i regulatorne slabosti - navodi se u izvještaju.
Dodaju da su visoki zvaničnici bili umiješani u transnacionalne kriminalne aktivnosti, uključujući trgovinu drogom, ilegalnu trgovinu duvanom i nelegalnu seču šuma.
- Iako se sprovode istrage i hapšenja, stalna umiješanost državnih zvaničnika slabi efikasnost organa reda - zaključuju i ukazuju na dokaze o miješanju kriminalnih grupa u izbore u Crnoj Gori.
Takođe napominju i da privatni sektor u Crnoj Gori omogućava rad organizovanog kriminala, naročito kroz trgovinu nekretninama i finansijske kriminalne aktivnosti.
Osim toga, ističe se da je finansijski kriminal u Crnoj Gori duboko ukorijenjen i da ga karakterišu loše upravljanje javnim sredstvima, nepravilnosti u finansiranju političkih aktivnosti i korupcija velikih razmjera.
- Nepravilnosti u korišćenju sredstava EU i prevare u procesima privatizacije dodatno ističu sistemske slabosti u finansijskom sektoru - dodaje se.
Takođe, izvještaj pokazuje da je trgovina ljudima i dalje prisutan problem u Crnoj Gori.
Posljednjih godina među žrtvama je zabilježen značajan porast broja ruskih državljanki i državljana, navedeno je.
Pored toga, romska djeca često bivaju prisiljena na prosjačenje i nelegalna vjenčanja, dok nadležni često takve slučajeve tretiraju kao "kulturnu praksu".
Zaključak je i da bezbjednost granica predstavlja izazov, s obzirom na to da Crna Gora služi kao ključna tranzitna tačka za razne ilegalne aktivnosti.
Autori izvještaja napominju da uprkos obavezama da se suzbije organizovani kriminal i korupcija, političke podjele i nestabilnosti i dalje ometaju efektivno upravljanje i sprovođenje zakonodavnih reformi.
Takođe ističu da visoko-profilisane oslobađajuće presude u slučajevima pranja novca izazivaju zabrinutost u vezi sa nezavisnošću pravosuđa i kvalitetom istraga.
<h2>"U Srbiji ključni državni akteri"</h2>
Po nivou kriminala u vrhu, po otpornosti na kriminal pri dnu liste - na 35. poziciji od 44 analizirane evropske države Globalnog indeksa.
U Srbiji "državni akteri imaju ključnu ulogu u pejzažu organizovanog kriminala", ocijenili su autori izvještaja, ukazujući da političke elite navodno utiču na ključna kriminalna tržišta.
Dodaju da korupcija unutar državnih institucija olakšava i nezakonite finansijske transakcije i štiti kriminalne poslove, te da su "visoki državni zvaničnici povezivani s ozloglašenim figurama iz svijeta organizovanog kriminala".
- Srbija ostaje jedno od glavnih čvorišta krijumčarenja na Zapadnom Balkanu - napominje se.
Takođe, prema izvještaju, Srbija predstavlja sastavni dio rute za krijumčarenju heroina ka zapadnoj Evropi, dok srpske kriminalne mreže igraju značajnu ulogu u globalnom krijumčarenju kokaina.
Izvještaj podvlači i da je ova zemlja "domaćin nekoliko mafijaških grupa" koje, uprkos hapšenjima ključnih članova, i dalje dominiraju različitim segmentima evropske trgovine drogom.
- Navijačke grupe fudbalskih klubova takođe su uključene u kriminalne aktivnosti, pružajući logističku podršku za krijumčarske operacije i učestvujući u paravojnim aktivnostima - dodaju.
Spominje se i u kontekstu trgovine oružjem.
Srbija je, navode, tranzitna zemlja u toj trgovini, pri čemu oružje koje potiče iz ratova u bivšoj Jugoslaviji, kao i iz Turske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i potencijalno Ukrajine - prolazi kroz Srbiju ka zapadnoj Evropi.
- Kriminalne mreže sa Kosova, iz Albanije i Srbije olakšavaju ovu trgovinu, dok su korumpirani državni zvaničnici navodno bili umiješani u ilegalne pošiljke oružja - ističe se.
Dodaje se i da je u posljednjih nekoliko godina zabilježen "porast krijumčarenja oružja iz Srbije na Kosovo, uključujući oružje vojnog tipa".
Autori Globalnog indeksa bave se i ulogom Srbije u trgovini ljudima.
- Izvještaji ukazuju da su pojedinci iz vlasti i policije umešani u prinudni rad, trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije i krijumčarenje oružja velikih razmjera, uz minimalnu odgovornost - navodi se.
Spominju se i rastuće veze sa Rusijom, Kinom i zalivskim državama koje "izazivaju zabrinutost zbog netransparentnosti stranih ulaganja i infrastrukturnih projekata". To, kako se ističe, podstiče sumnje na korupciju.
Finansijski kriminal u Srbiji veoma je ukorijenjen, ocjenjuje se i dodaje da su u njih "često umiješani visoki državni zvaničnici".
Privatni sektor u Srbiji, navodi se u izvještaju, duboko je ispreplijetan s organizovanim kriminalom - "veliki broj preduzeća posluje pod uticajem visokih političkih funkcionera", zbog čega "dobijaju povlašćen tretman u tenderima i investicijama, često služeći kao posrednici za tokove nezakonitog novca".
S druge strane, napominju, preduzeća koja nisu povezana s političkim krugovima trpe stalne pritiske i inspekcije.
Ukazuju i da vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) ima značajan uticaj na javne institucije, medije i izborni proces, što doprinosi sumnjama u demokratsko upravljanje.
U Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2025. godinu navode i da se organizovane kriminalne grupe u Srbiji koriste za zastrašivanje političkih protivnika i manipulaciju izbornim procesima.
Pored toga, dodaje se da politička elita posjeduje gotovo neograničenu moć, a da javnost na drugoj strani ima nizak stepen povjerenja u demokratske institucije.
U tom kontekstu, zaključuje se i da "široko rasprostranjeni protesti odražavaju nezadovoljstvo upravljanjem".
Globalni indeks bavi se i korišćenjem bezbjednosnih službi u političke svrhe u Srbiji.
Takvo korišćenje, "zajedno sa izvještajima o vezama između pripadnika organa reda i grupa organizovanog kriminala", dodatno je, kažu, "smanjilo povjerenje javnosti".
- Iako je Srbija uspostavila antikorupcijske agencije i uvela mjere za unapređenje odgovornosti, njihova efikasnost je oslabljena slabim sprovođenjem, nedostatkom resursa i institucionalne nezavisnosti - jedan je od zaključaka.
Napominje se i da slučajevi korupcije i organizovanog kriminala često ne dovode do osuđujućih presuda.
<h2>"Korupcija prisutna na svim nivoima vlasti u BiH"</h2>
Kada je riječ o otpornosti na kriminal BiH je među najniže rangiranim zemljama – na 42. mjestu.
Državni akteri uključeni u kriminal imaju ključnu ulogu u omogućavanju organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini, piše u izvještaju.
- Korupcija je prisutna na svim nivoima vlasti, a visoki zvaničnici su povezani sa trgovinom drogom, finansijskim kriminalom i nezakonitom eksploatacijom prirodnih resursa - ističe se u izvještaju.
Podsjećaju da su nekim od vodećih političkih ličnosti uvedene međunarodne sankcije zbog njihovog doprinosa korupciji i podrivanja državnih institucija.
Autori izvještaja ukazuju i na to da su neki policijski službenici uhapšeni zbog direktnog učešća u švercerskim operacijama, dok su političari koristili svoj uticaj kako bi zaštitili kriminalne mreže.
Kao poseban problem, podvlači se trgovina ljudima. Autori izvještaja napominju da su žene i djevojke izložene su seksualnoj eksploataciji, dok su romska djeca često žrtve prinudnog prosjačenja, seksualne trgovine i kućnog ropstva.
Dodaju i da je krijumčarenja migranata duboko ukorijenjeno, te da BiH predstavlja ključnu tranzitnu tačku duž balkanske migrantske rute, a da korupcija među pripadnicima granične policije dodatno pogoršava problem.
- Ovo tržište je usko povezano s krijumčarenjem oružja, pri čemu izvještaji ukazuju da kriminalne organizacije prodaju oružje migrantima uključenim u mreže krijumčarenja - napominje se.
Rat u Ukrajini, dodaje se, doveo je do porasta trgovine oružjem, pri čemu oružje iz BiH, uprkos regulatornim ograničenjima, navodno dospijeva u zone sukoba.
Napominju i da zemlja funkcioniše kao tranzitni centar za kokain iz Južne Amerike namijenjen zapadnoevropskom tržištu.
U izvještaju se ocjenjuje i da strani akteri imaju značajan uticaj na organizovani kriminal u zemlji, iskorišćavajući slabu kontrolu granica i podijeljen politički sistem.
- Regionalne kriminalne organizacije iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Albanije imaju snažno prisustvo, sarađujući sa lokalnim akterima u švercu droge i oružja - dodaje se u dokumentu.
Pored toga, turski, saudijski i zapadnoazijski akteri uključeni su u ilegalne finansijske šeme, dok grupe koje podržava Rusija koriste političku bliskost bh. entiteta Republike Srpske sa Moskvom, za jačanje uticaja.
Ističe se da je finansijski kriminal je rasprostranjen u Bosni i Hercegovini, da mnoge privatne kompanije služe kao posrednici u pranju novca i finansijskim prevarama, a da preduzeća u vlasništvu politički povezanih osoba imaju povlašćen položaj u postupcima javnih nabavki.
Kao jedan od rasprostranjenih problema podvlači se i nezakonita sječa šuma u koju su, kako navode, često umiješane političke elite i lokalni zvaničnici.
Dodaju i da se nezakonita eksploatacija uglja i drveta takođe sprovodi uz podršku političkih figura koje izdaju lažne dozvole u zamjenu za mito.
Zaključuje se da se BiH suočava sa stalnim izazovima u oblasti političkog upravljanja, naročito u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, a da podijeljen politički pejzaž zemlje, posebno secesionističke politike RS i njeno odbijanje da poštuje institucije na državnom nivou, dodatno komplikuju upravljanje.
Takođe u izvještaju Globalnog indeksa organizovanog kriminala navedeno je da se pravosudni sistem u Bosni i Hercegovini suočava sa neefikasnošću, političkim miješanjem i neujednačenom primenom zakona, što otežava efikasno procesuiranje organizovanog kriminala i korupcije.
Posebno je, smatraju, problematična praksa otkupa zatvorskih kazni do godinu dana.

Crna Gora visoko na listi organizovanog kriminala: Institucije na udaru korupcije, oružani incidenti među najvećima u regionu

Fudbalska reprezentacija Crne Gore savladala je Gibraltar u pretposljednjem kolu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026.&nbsp;
Izabranici Mirka Vučinića ostvarili su večeras treći trijumf u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2026, i to na Gibraltaru – 1:2 (1:2).
'Sokoli' su do trijumfa stigli nakon preokreta u prvom dijelu, a meč je obilježila majstorija Vasilija Adžića, koji je u 33. minutu postigao prekrasan gol iz slobodnog udarca.
Duel odigran po pljusku i jakom vjetru, počeo je inicijativom Crne Gore, no do vođstva je u 20. minutu stigao Gibraltar. Skanlon je poslao odličnu loptu sa centra, a Džesop je pobjegao našoj odbrani i savladao Nikića.
Svega dva minuta kasnije, Mauro je u svom šesnaestercu srušio Adžića i sudija Papapetru pokazao je na 'bijelu tačku'. No, nakon trominutne VAR provjere, ta je odluka preinačena, te je ostalo 1:0.
Čudo je kako u 29. minutu nije bilo 1:1 - Vukotić je odlično poslao loptu u peterac, tamo je glavom zahvatio Adžić, ali je poslao pored stative.
Dva minuta kasnije, Krstović je bio u sjajnoj prilici, lopta je gotovo bila 'već viđena' u mreži, ali je izvrsno intervenisao golman Hankins.
Najzad, u 33. minutu smo poravnali, i to majstorijom Vasilija Adžića. Bio je to slobodan udarac sa ivice šesnaesterca iskosa, iz veoma teške pozicije. Adžić je uputio perfektan šut po zemlji, a lopta je završila u mreži.
U 41. minutu, nakon VAR provjere, dosuđen je penal za Crnu Goru. Bila je to provjera uz nekoliko minuta zakašnjenja, i to pošto je Janković srušen u šesnaestercu. Sa 'bijele tačke' siguran je bio Krstović i time su 'sokoli' preokrenuli prije odlaska na odmor. No, imali smo u toj situaciji sreće - golman Hankins gotovo je zaustavio loptu, ali nekako je otišla iza gol linije.
Dvije prilike u nastavku nije iskoristio Osmajić - prvo mu je šut odbranio Hankins, a u 65. minutu, nakon centaršuta Krstovića, poslao je loptu pored stative.
Do 75. minuta, Vučinić je iz igre izveo i Krstovića i Adžića i Jankovića, očito misleći i na predstojeći okršaj protiv Hrvatske.
Čudo je kako u 82. minutu nije bilo 1:3. Vukotić je povukao kontru, poslao loptu do Osmajića koji je imao zicer, ali je Hankins ponovo zaustavio njegov šut. Minut kasnije, Rubežić je nakon centaršuta Vukotića bio sam pred golom, a lopta je otišla iznad prečke.
U finišu je Hankins zaustavio još dva šuta naših reprezentativaca, tako da se rezultat nije mijenjao.
<h2>U ponedjeljak protiv 'vatrenih', karte od sjutra u prodaji</h2>
Pred našom reprezentacijom u aktuelnom kvalifikacionom ciklusu ostaje još jedan duel. U ponedjeljak veče u Podgorici će gostovati selekcija Hrvatske.
Taj duel na programu će biti u 20:45 časova, pri čemu će prodaja ulaznica početi sjutra.

Kvalifikacije za SP: Crna Gora savladala Gibraltar

Idbornici u Skupštini Glavnog grada prihvatili su prijedlog da se postavi spomen-ploča bivšem mitropolitu Amfilohiju Radoviću i Podgoričaninu Halitu Đečeviću.
Ova odluka je izglasana sa 30 glasova za, dva protiv i dva uzdržana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 45.63%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdurickovic-odluka-o-podizanju-spomen-obiljezja-amfilohiju-i-decevicu-ce-unijeti-nove-podjele-u-drustvu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Sa 35 glasova "za" prihvaćeno je i da gradski prevoz za onkološke pacijente u Podgorici bude besplatan.
Odbornici su usvojili i prijedlog odluke o finansiranju sporta u Podgorici i usaglasili se da vrate teritorije na Zabjelu i Tuškom putu državi za potrebe izgradnje škole.
Prihvatili su i statut Javne ustanove za brigu o djeci "Dječiji savez".&nbsp;
Na sjednici je usvojena Informacija o potrebi pokretanja postupka proglašenja brda Ljubović za park prirode, kao i o učešću u Regionalnom programu lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 3 (RELOAD3).

Podgorica dobija spomen-obilježje posvećeno Amfilohiju i Halitu Đečeviću, gradski prevoz za onkološke pacijente biće besplatan...

Predsjednik Poljske Karol Navrocki poručio je danas na predavanju na Karlovom univerzitetu u Pragu da istorija uči da Rusija, koja je po njegovoj ocjeni glavni neprijatelj Evrope i država koja ne poštuje dogovorene i potpisane sporazume, ne samo da može biti obuzdana, već i pobijeđena.
- Istorija nam je pokazala da Rusija, bilo carska, boljševička ili sovjetska, može ne samo da se zaustavi, već i da bude pobijeđena. Svaki put kada je poražena to je donijelo talas političkih promjena - kazao je Navrocki.
Poljski predsjednik izrazio je nadu da će Ukrajina uspjeti da se izbori sa svoja dva glavna neprijatelja - Rusijom, ali i svojim unutrašnjim neprijateljem - korupcijom.
- Spoljašnji izazovi su egzistencijalni - preporođeni ruski neoimperijalizam. Unutrašnji izazovi nijesu tako očigledni - kazao je Navrocki o glavnim prijetnjama za Poljsku i Evropu.
Veći dio predavanja posvetio je nabrajanju prijetnji koje, po njegovom mišljenju, dolaze za manje zemlje iz Brisela, i optužio Evropsku uniju da pod maskom federalizacije pokušava da centralizuje Evropu, oduzimajući suverenitet svim narodima osim dvjema najjačim članicama.
Navrocki je rekao da, uprkos rasprostranjenom uvjerenju, poljski konzervativni nacionalisti u koje ubraja i sebe nijesu neprijatelji EU.
- EU je naše prirodno životno okruženje. Ali budimo iskreni, ovo nije Unija naših snova. Ulazili smo u EU da bismo dobili ekonomske šanse. I dobili smo ih. Ulazili smo da bismo mogli da koristimo šengenski prostor. I koristimo ga. Ali cilj nije bio da nam EU diktira uslove našeg društvenog poretka, šta jedemo ili da vaspitava poljsku djecu - kazao je Navrocki.
Poljski predsjednik iznio je i nekoliko prijedloga kako da se zaustave pokušaji dublje integracije EU i njene centralizacije, a dio nadležnosti koje su pripale EU vrati na nacionalni nivo, kao prije usvajanja Lisabonskog sporazuma.
Karol Navrocki danas boravi u posjeti Češkoj gdje je, zajedno sa predsjednikom Češke Petrom Pavelom, složno ocijenio da je Rusija najveća prijetnja bezbjednosti i demokratiji u cijeloj Evropi i da je u nacionalnom interesu i Poljske i Češke da se nastavi pomoć Ukrajini kako ta zemlja ne bi podlegla agresoru.
I Pavel i Navrocki oprezno su pozdravili činjenicu da se u najnoviji američko-ruski mirovni plan za Ukrajinu unose radikalne promjene, te da se više ne ide samo na štetu Ukrajine i zemalja istočnog krila NATO, a u korist Rusije.
Obojica su na konferenciji za medije konstatovala da saradnju u Višegradskoj grupi, zbog stava Mađarske i Slovačke prema ratu u Ukrajini i njihove podrške Rusiji, nije moguće obnoviti u punoj mjeri, ali da je nužno obnoviti saradnju u oblastima gdje nema sporova, kao što su klimatski ciljevi, migracija i energetska bezbjednost.
Budući češki premijer Andrej Babiš takođe se sastao danas sa Navrockim, a jedna od tema bila je upravo obnavljanje saradnje sa Mađarskom i Slovačkom u okviru Višegradske grupe.
- Želim da se obnovi saradnja tamo gdje se slažemo. Ako neke zemlje V4 imaju različit stav prema ratu u Ukrajini, to ne znači da ne možemo zajedno da rješavamo dozvole za emitovanje gasova zagađivača ETS2, nelegalnu migraciju, prije svega energente i druge stvari koje muče Evropu - kazao je Babiš nakon sastanka s poljskim predsjednikom.

Navrocki: Istorija nas uči da se Rusija može pobijediti

Ekološki aktivista i odbornik Pokreta Preokret u Skupštini Opštine Danilovgrad Vuk Iković objavio je danas na društvenim mrežama video snimak na kojem auto Glavnog grada, registarskih oznaka PG CG L07, prolazi podgoriičkim Trgom nezavisnosti.
Iković je podsjetio da su trgovi „najslobodnija zona za pješake“.
- Ako tu zonu ne štite funkcioneri, ko će(?) - naveo je Iković u objavi na društvenim mrežama.
Naglasio je da je ovo jedan od „razloga zašto građani sve manje vjeruju institucijama i zašto pada poštovanje prema službenim licima“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDRb718aCPrc%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Službenim vozilom preko Trga nezavisnosti u Podgorici

Američki mirovni predlog pomogao je da se Kijev i Vašington zbliže na putu ka okončanju rata između Rusije i Ukrajine, kazao je generalni sekretar NATO-a Mark Rute i dodao da se o nekim elementima mora dobro promisliti.
On je, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE), ocijenio da su razgovori o predlogu tokom vikenda u Ženevi između američkih i ukrajinskih pregovarača bili "veoma uspješni".
-Pa, očigledno je da se o nekim elementima mora dobro promisliti - rekao je Rute o planu u 28 tačaka, dodajući da je "jasno da je kao osnova juče poslužio svojoj svrsi da dvije strane zaista započnu dijalog".
Plan, koji je procurio u nekoliko medija, uključujući RSE, krajem prošle sedmice je izazvao uzbunu u nekoliko evropskih prijestonica, kao i u Kijevu, dok su ga neki nazvali "listom želja" Kremlja.
Uslovi plana zahtijevaju velike ustupke od Kijeva i čini se da odražavaju mnoge zahtjeve Kremlja, uključujući predaju ukrajinskih oblasti Donjecka i Luganska, poznatih kao Donbas &nbsp;i Krim, zajedno s postavljanjem ograničenja na veličinu ukrajinske vojske.
Predlog bi takođe omogućio Moskvi da se vrati u Grupu sedam vodećih industrijalizovanih zemalja, kao i postepeno ublažavanje zapadnih sankcija Kremlju.
Kad je predlog procurio, evropske diplomate su požurile da sastave kontrapredlog koji bi bio lakši za Kijev.
Rute je rekao da će se "elementi koji se više tiču EU ili NATO-a razmatrati odvojeno".
Američki predsjednik Donald Tramp je prvobitno dao Ukrajini rok do 27. novembra da pristane na predlog, mada je kasnije ublažio taj rok.
Rute je potvrdio da je bio u kontaktu i s Trampom i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim tokom vikenda i u intervjuu nije želio da govori o pojedinačnim tačkama predloga.
On je, međutim, naglasio da je "krajnje stanje" razgovora "suverena Ukrajina koja ide naprijed, snažna nacija i da Rusija nikada više neće pokušati da je napadne".
- Znam jednu stvar o Rusima generalno, a posebno o Putinu. Kad god postignete dogovor, morate se uvjeriti da je u njegovom interesu da ga se drži. Nikada više neće pokušati kada zna da će posledice po njega biti razorne ako ponovo pokuša da napadne Ukrajinu posle dugoročnog primirja ili, poželjno, mirovnog sporazuma - rekao je Rute.
On je ipak komentarisao dva aspekta kojih se plan dotiče u vezi sa zapadnim vojnim savezom: budući dijalog s Rusijom i potencijalno članstvo Ukrajine u NATO-u.
Rute je kazao da se budući razgovori neće odvijati u okviru Savjeta NATO-Rusija, koji se poslednji put sastao neposredno prije početka invazije Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, niti putem Osnivačkog akta NATO-Rusija iz 1997. godine, koji je kodifikovao odnose između 32-članog vojnog saveza i Moskve.
- Savjet NATO-Rusija i Osnivački akt NATO-Rusija su mrtvi otkako je Putin izvršio invaziju na Ukrajinu - rekao je Rute dodajući da je invazija Kremlja na susjednu zemlju protivna svim osnovama zapadnih vrednosti i onome što je predstavljao Osnivački akt NATO-Rusija i onome što je Savjet NATO-Rusija pokušao da postigne.
On nije u potpunosti isključio buduće članstvo Ukrajine u NATO-u, iako je početni predlog SAD naveo da vojni savez ne bi trebalo dalje da se širi.&nbsp;
Rute je, međutim, dodao da članstvo Ukrajine u NATO-u trenutno nije moguće.
- Svaka zemlja u evroatlantskoj zoni koja želi da postane članica NATO-a i to je Vašingtonski sporazum iz 1949. godine - može da aplicira za članstvo. Ali da biste postali član, potrebna vam je jednoglasnost. I trenutno je ta jednoglasnost daleko - rekao je Rute.

Rute: Potreban promišljen dijalog o Ukrajini

„Quod ab initio vitiosum est, non producit effectum“ – zapisali su još starorimski pravnici. Veliki Valtazar Bogišić, tvorac crnogorskog „Opšteg imovinskog zakonika“, jedinog građansko-pravnog propisa na ovim prostorima koji nije prost prevod odgovarajućeg dokumenta neke velike sile, latinsku je sentencu formulisao u svima razumljivo „Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi“.&nbsp;
Grbo se rodio i pokušaj Srbije da ima more. Ako ne računamo situaciju da je prvo more pobeglo od Srbije još mnogo pre njenog nastanka – Panonsko more – naredni pokušaj Srbije da ima more zbio se u vreme cara Dušana. Velika ranosrednjovekovna država obuhvatala je skoro ceo Balkan s odgovarajućom morskom vodom, i bila naseljena mnogim narodima, među kojima su tadašnji Srbi (Raščani) bili među najmalobrojnijim. Ta je država propala posle kratkog trajanja u praksi, ali je ostala da živi u šovinističkim mozgovima velikodržavnih ambicija do danas.
Opet nešto moramo da ne-računamo. Dok je Srbija bila Smederevski sandžak Osmanskog carstva, imala je more. Ne jedno, već nekoliko mora. Ali, ni jedno nije bilo srpsko, već Sultanovo. Kao i Srbi. Pa se to ne računa; najzad, ni jedan nedovoljno slavan period srpske istorije ne sme u istoriji ni da prenoći, kamo li da ostane i da se „računa“.
Tričavih pet vekova kasnije, Srbija je opet pokušala da ima more. Osmansko carstvo se raspadalo, posle samo nešto više od 600 godina postojanja (srpsko je trajalo čak devet godina!), pa je svaka balkanska državica poskočila da otrgne koje parče. Srbija se dokopala Drača, i imala more celih četiri meseca: od kraja novembra 1912, do aprila 1913. &nbsp;
A onda, pet godina kasnije, more se ukazalo kao realna šansa. Formirana je Kraljevina SHS, u koje su Kraljevina Crna Gora (ne baš svojom voljom) i Država Slovenaca, Hrvata i Srba (današnje – skoro - Slovenija, Hrvatska i BiH) unele i more. Ali, avaj: ti koji su uneli more u zajedničku državu držali su da je to ulog jednak srpskim planinama i rekama – dakle, zajednički – dok je za drugu stranu sve to bio zasluženi ratni plen. I tako su Srbi imali more, kao što su imali i sve ostale priznate i nepriznate narode od početka kljakave kraljevine, skoro 22 godine. Ko zna šta bi bilo, da velika tragedija svetskog rata nije rasparčala i tu, unutrašnjim mržnjama i nezadovoljstvom onih koji su bili pasivni subjekti srpskog posedovanja, već nagriženu državu.
Naredni pokušaj da more bude zajedničko takođe se završio katastrofom: Srbima su more „oteli“ oni koji i izlaze na more, i čije je i bilo to more uneto u zajedničku državu, tad bratstvo-jedinstvenu SFRJ. Pokušalo se devedesetih da se spasi što se spasiti može, da se zadrže bar „srpski Dubrovnik“ i „srpska Crna Gora“, sa sve pripadajućom slanom vodom, ali avaj: ni Hrvati ni Crnogorci se s time nikako nisu slagali. Onda je proklete 2006. zakucan poslednji ekser u kovčeg prirodnog hegemonističkog prava Srba: „otcepila“ se Crna Gora.
I upravo je u vreme uspešnog crnogorskog referenduma za obnovu državne nezavisnosti Aleksandar Vučić, tada još revnosni Šešeljev radikal, poručio da je crnogorska nezavisnost samo privremena. Što će reći, i da je period Srbije bez mora privremeno stanje.
Od momenta kada je postao potpredsednik srpske vlade, pa do dana današnjeg, Vučić je pozivao građane Srbije da ne letuju na „hrvatskom moru“. Crnogorsko more nije pominjao, a ovih smo dana saznali i zbog čega.
„Lakše bismo odgovorili da imamo more. Zato nemamo more, zato su odvojili Crnu Goru od Srbije, zato Pašiću nisu dali izlaz na more, iako se borio svim srcem“, rekao je Vučić za nešto što se zove medijem u Srbiji.
Dakle, tradicionalna belosvetska zavera protiv Srbije u svim epohama postojanja Planete je dala efekta. Posle onolikih klipova u točkove, ubacivali su nam i klipove u peraja, a od srpskog naroda je i ta istina skrivana. Eh, da Srbija ima more, gde bi joj kraj bio?&nbsp;
Ne bi bilo ni korupcije, ni rasprodaje prirodnih resursa, ni nerešenih ubistava političkih protivnika; ne bi bilo ni rušenja nadstrešnice, ni izbegavanja odgovornosti za to; ne bi se kršio zakon da bi se omogućilo rušenje „Jugoslavije“ ili „Generalštaba“; ne bi se zidali najveći zagađivači u plodnoj ravnici Vojvodine, dočim bi tamošnji veliki gradovi zasigurno imali pitku vodu; ne bi se noću rušilo u Savamali, ne bi niko tražio dva minuta snimka s naplatne rampe, niko ne bi pitao da li je zaista bio pijan pilot srušenog helikoptera; ne bi kriminalci mleli ljude, ne bi „navijači“ divljali, ne bi maskirane barabe „menjale“ policiju u uniformama...&nbsp;
Da ima mora, mislite da bi se osetilo što su nekompetentni duduci i vlasnici pečenjara uništili sistem Elektroprivrede Srbije? Eh, da je mora, ne bi Kinezi u njihovim proizvodnim otrovima zagađenoj Istočnoj Srbiji imali, maltene, svoju državu. Da ima mora, ne bi Kinezi i Rusi iznosili srpsko zlato i druge rude uz simboličnu nadoknadu. Uz more, kako bi Rusi držali špijunski centar u Nišu i kako bi dirigovali srpskim „političarima“ kao pačjom školom? Da ima mora, „Ćacilend“ bi mogao da se baškari i na plaži. Sve to, i još svašta. Samo zbog nemanja mora.
Čak je i onaj kanal Moravom do Egeja ostao negde u brojnim radikalskim planovima kojih je toliko bilo da su, jamačno, neki prosto zaboravljani, a kako bi tek Srbija odgovorila da bar do mora može Moravom. Odgovor bi, ima li mesta sumnji, bio moćan.&nbsp;
I da ne pominjemo Kosovo, tu rak-ranu srpske stvarnosti od Nikolaja Velimirovića naovamo, Kosovo kojeg je Srbija istorijski „imala“ još kraće nego more, ali ga sada zasigurno nema – zato što nema more. Dobro, ima Matiju Bećkovića, i to je nešto.
Na more, koje su im zlikovci uzeli, Srbi, dabome, imaju svako pravo. Kao i na Crnu Goru koja je, kao što je opštepoznato, srpska država, a Crnogorci ne postoje, i svako ko drugačije kaže je Milogorac i kopile iz Titovog Jajca. Poznata je ta doktrina iz „Načertanijem“ zagađenog srpskog uma, koja, opet, postaje sve glasnija kako ovovremena, aktuelna, živuća država Srbija zbog svoje nesposobne i zapadnoazijskim bezbednosnim službama instruisane vlasti doživi kakav politički poraz.
Ruku na srce, imaju Srbi pravo i na grčko more, što zbog Krfa i Soluna, što zbog pokojnog jagodinskog siledžije Palme koji je dobio „srpsko parče“ plaže za „plićak – kolo“ u Paraliji. Muka je, međutim, što je Grčka em daleko, em vojno i politički kudikamo moćnija, pa bi ćar pojeo vajdu. Ne računamo nedavno na društvenim mrežama lansiranu tezu da Srbija, iz nepoznatih razloga, ima pravo na – recimo, autor nije tačno zapamtio - četvrtinu Krita: fantazije u stilu Deretića ipak nisu postale zvanični stav Beograda. Još.
Više je nego zanimljiva ta potreba da se umesto u stvarnosti živi u kompleksima i izmišljenoj istoriji upodobljenoj da opravda svako bivše i buduće nepočinstvo. Nesrećni zbog onog što nemaju i što nije njihovo, zanemaruju ono šta imaju i šta propada jer je tuđe slađe. Ali, to je već stvar one grane medicine koja se bavi psihičkim zdravljem, i, u nekim slučajevima, krivičnog prava.
Ono o čemu može jedan medijski tekst da raspravlja je pitanje niza političkih i ekonomskih neuspeha današnje srbijanske vlasti, koji se maskiraju aktuelizovanjem davno sklonjenih pitanja iz prošlosti ili buđenjem tek zakopanih aveti balkanskih mržnji i sukoba. Nemoć Srbije da se uobroči u sopstveni guber i dvorište, koje u mnogim njenim delovima danas zvrji avetinjski prazno, problem je za komšije koje „imaju more“ ili već nešto što vazda nezasitim radikalima treba. Ali, čini se još više, to je problem za samu Srbiju, koja odbija i izbegava napredak i sreću, jureći rep sopstvenih fantazija i slobodnom rukom pisanih hegemonističkih noćnih polucija.
„Nihil est in intellectu, quod antea non fuerit in sensu“, napisao je odavno Džon Lok. „Nema ničega u intelektu što pre toga nije bilo u čulima“. I možda baš to pokazuje problem s intelektom, ne samo u današnjoj Srbiji već i u nekim drugim državama uspostavljenim na ovom zlosrećnom parčetu Raja – jer im kroz čula nije prošla istina i stvarnost, već frustracijama pogurana izmišljotina, što neverovatnija to za primaoca stvarnija.
Tako i ova priča o moru: mora da prođe kroz čula, kakva-takva, da bi mogla da bude predstavljena kao noćna mora i razlog nekih budućih neuspeha. Ali, noćne more se često završe enurezom. Mislite o tome, Vrhovni komandante.

More i noćne more

Prava slika današnje Crne Gore je „kulturna“ politika vlasti koju najlakše definišemo riječju postavgustovska. Kriterijumi po kojima se postavljaju čelni ljudi kulturnih ustanova sve su samo ne renomiranost i kompetentnost. Jedini kriterijumi su partijska, vjerska i nacionalna pripadnost. Da ne zaboravimo učešće u opskurantnim (pogledaj rječnik) litijama, retrogradnim manifestacijama svega najprimitivnijeg što Crna Gora može da izbaci. Da je to temelj i ontološko biće postavgustovske vlasti svjedoče namjere da se podižu spomenici lideru tih primitivnih uličnih metanija, koje namjeravaju da podižu širom Crne Gore, kao simbole mržnje prema Crnoj Gori, svemu crnogorskom, „brozomorno-montenegrinskoj ideologiji, koja se temelji na dukljanskoj mitologiji“. Ograđujem se ako nije tačno, ali sam čuo da su se dijelile i potvrde o učešću u litijama, kao buduće ulaznice za avanzovanje. Spomenici jednom popu diljem Crne Gore i jesu najbolja potvrda sunovrata Crne Gore, koja ne podiže spomenike znanju i nauci, već mantijašima i mraku.&nbsp; Biti dio civilizacije podrazumijeva poznavanje prošlosti na osnovu istorijskih artefakata, a ne guslarske mitomanije i popovskih izmišljotina. Aleksandar Solženjicin piše: „Da bi uništio jedan narod, moraš prvo saśeći njegove korijene“. Milan Kundera u „Knjizi ljubavi i zaborava“ piše nešto slično: „... prvi korak k uništenju jednog naroda jeste brisanje njegovog pamćenja … nađi nekoga da napiše nove knjige, proizvede novu kulturu, izmisli novu istoriju. Ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila“.&nbsp; <h2>NEDODER NACIJA</h2> Nekadašnja slobodarska Crna Gora danas je poprimila kmetski karakter i čeka da joj neko drugi vrati ime i dostojanstvo. Ponavljači, vlasnici lažnih diploma, pridošlice iz raznih crnogorskih i okolnih pripizdina pišu nam istoriju, uče nas jeziku predaka, onima kojima je jezik prepun turcizama smetaju crnogorski italijanizmi, poklanjaju sebi crnogorske nacionalne nagrade za trivijalna i lažna, nepostojeća djela, preuzimaju nam nacionalne institucije praveći od njih seoske domove kulture. Prvi predśednik Crnogorskog centra PEN kluba, profesor Pavle Mijović, kada je uhapšen i ispitivan u zatvoru u Dubrovniku od policije zbog Belvederskih demonstracija 1936. ostavio je zapisano kako mu je policajac koji ga je ispitivao rekao: „Možda se zakon promijeni i dozvolimo rad vaše komunističke stranke, ali, ukoliko i dalje nastavite da se zalažete za crnogorsku naciju sve ćemo vas istrijebiti“. Meša Selimović je napisao da čovjek postaje slobodan svojom odlukom, otporom i nepristajanjem. Pokazalo se, ipak, da je crnogorska nacija nedoder i da kad su se prvi put Crnogorci mogli nacionalno izjasniti na popisu 1948. godine, oni su to masovno uradili. Problem sa bilo kojim identitetom je što se on stalno mora zalivati od strane političkih i društvenih elita. Ako vi to ne činite taj prostor će ispuniti drugi i, što kaže Kundera, ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila. Crnogorski komunisti su se ponašali kao da je vrijeme stalo i da će vječito ostati takvo, da sve imamo u drugoj republici, da zato Crnoj Gori ne trebaju ni fakulteti, ni mediji, ni klinički centri, ni naučne ustanove, niti da je religija bilo kakav faktor u društvu. Padom socijalizma ostavili su Crnu Goru na izvolte uticaju velikopsrpskog nacionalizma i njegovom glavnom promoteru – Crkvi Srbije. Crkva Srbije sve vrijeme radi na tome da svetosavlje bude zajedničku teološka perspektiva crnogorskog društva, a srpski identitet istorijski kontinuitet. Kad se pogledaju podaci od popisa do popisa dobije se mjera njihovog uspjeha kroz period potonjih tri i po decenije. Ili, ako hoćete, pokazuje se inferiornost crnogorskog društva, nedostatak samopoštovanja i provincijalni karakter.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c" data-rendition-name="original" width="1200" height="710" loading="lazy" alt="Biblioteka"> <figcaption>„ESTETIKA“ PORTALA IN4S: Biblioteka „Radosav Ljumovićetv</figcaption> </figure>  <h2>ZADRUŽNI DOM</h2> Po statističkim podacima u Podgorici stanuje bezmalo pola Crne Gore. Za Podgoricu su dvije kulturne institucije uvijek imale veliki značaj, ako ne računamo nacionalno i gradsko pozorište. Biblioteka „Radosav Ljumović“ i KIC. Ako vi na čelo Biblioteke „Radosav Ljumović“ izaberete Slavicu Ilinčić, koja je sama po sebi antiteza kulture i promoter ideologije srpstva i svetosavlja kao temelja Crne Gore, koja je u biblioteku uvela „estetiku“ portala IN4S, a na čelo KIC-a harmonikaša, koji svojim vokalnim interpretacijama zasmijava čitav region, onda ste dvije više nego značajne institucije pretvorili u zadružni dom u Lebanama. I tu nema nikakve slučajnosti. Ideja i jeste da se sve institucije Crne Gore prilagode „estetici“ braće Mićović, Metodija i Krnje Jele, da se sroza na nivo najseljačkije pučke zabave najprimitivnijeg soja u Crnoj Gori, koji buja iz godine u godinu. Pa nama „Zavetnica“ vodi Filmski centar Crne Gore, zaboga?&nbsp; A onda nam Raonikije, tri puta sudski osporavani direktor RTCG, na mala vrata uvodi kampanju kako od malih mogu indoktrinirati buduće generacije ideologijom svetosavlja, srpske Sparte i junaštvom Pavla Đurišića. Pa još doveo svetosavskog stručnjaka za satanizam sa nesretnog Pravnog fakulteta. I to onaj isti Raonikije koji mi onako sa prosvijećenih visina održa lekciju da je on učinio više za demokratiju u Crnoj Gori i od mene i od Mila i od Ranka i čitave tadašnje vlasti. Biće da je u međuvremenu evoluirao od liberala i demokrate u protođakona Javnog servisa, jer je evolucija kod Crnogoraca postala nacionalni sport. Što reče onaj na televiziji „ja kad mi treba kažem da sam Srbin, a kad mi treba Crnogorac“! Eto, dotle smo stigli, sve se udarajući u junačke grudi, dičeći se sopstvenom junaštvu i čojstvu u prošlosti. <h2>&nbsp;PRODANE DUŠE</h2> Pošto ni mnogo veće države ne mogu izdržati toliki broj prodanih duša, riješio sam svaki put da poklonim po koju crticu iz istorije, nakon što sam predočio da su nam preci ginuli na Mojkovcu nizašto, jer nije bilo više nijednog Srbina kojem bi čuvali odstupnicu, već im je smješteno iz razloga koje napisa komandant Glavnog štaba crnogorske vojske, srpski pukovnik Petar Pešić, u beogradskoj „Pravdi“ od 9. maja 1925. godine: „Odnosno tvrđenje mojih kritičara, da sam savetovao pokojnom Kralju Nikoli da zaključi mir sa Austrijom, napominjem, da sam izneo u 'Ratniku' celu istoriju tog pitanja i nemam potrebe da ga ponovo izlažem. Sem toga nalazim da bi to bilo izlišno, jer su oni suviše slabi da shvate vojno-politička pitanja toga obima. Ali moram im postaviti ovo pitanje: jesu li ma kad razmišljali o tome, kakava bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da je na Solunskom frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola?“ Ponavljaću vam ovo sve dok ne shvati i posljednja fukara kakve su namjere bile prema Crnoj Gori!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Petar Pešić tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  Ne znam znate li ko je Jovan Đonović? On je uz Marka Dakovića jedan od najogorčenijih protivnika kralja Nikole od beogradskih studenata iz Crne Gore, učesnik u organizaciji više atentata na knjaza/kralja Nikolu. E pa taj Jovan Đonović piše, takođe u „Pravdi“: „On, koji misli, da nije Kralj Nikola uputio depešu Franji Josifu ne bi se kompromitovao u očima saveznika i svog naroda, da bi izveo nešto vojske i postavio je na Solunski Front i najzad sa njom ušao u Crnu Goru, - morao je, prirodno, utrošiti prilično vremena i spremiti dosta činjenica da se to desi. Idući za njegovim pisanjem ulazimo u njegovu misao, da je jedinstvo Crne Gore i Srbije bilo moguće: ako Kralj Nikola osramoti Crnu Goru predajom vojske, a sebe uprlja izdajstvom“. Čak je i on shvatio na koji način se jedino moglo izvesti „ujedinjenje“, kako ga zovu stručnjaci iz SNP-a, kad piše: „„Zar, onda nije jasno i laiku, da se g. Pešić nije mnogo starao da se ne desi sa crnogorskom vojskom ono, za šta se bojao da se ne dogodi srpskoj“?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143" data-rendition-name="original" width="530" height="829" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Jovan Đonović tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;ODA CRNOGORCIMA</h2> Što se tiče Marka Dakovića, po kojem se zove orden koji predśednik Rajo dodjeljuje sopstvenim „velikanima“, on je bio poznat po učešću u atentatima na knjaza/kralja Nikole i po tome što je nakon Podgoričke skupštine ćerao po ulicama građane da pjevaju pjesme srpskom kralju Petru, ukoliko ne bi htjeli ubijao ih hicima iz pištolja. Pravi heroj uz Pavla Đurišića.&nbsp; Malo da se taknemo i francuske štampe, obzirom na sramnu ulogu Francuske u nasilnoj aneksiji Crne Gore. „La Revue Diplomatique“, Pariz, 30. novembra 1919. g. donosi tekst „4.000 Crnogoraca u srpskim zatvorima“: „Konferencija Mira optužuje neprijatelja za zločine, a u isto vrijeme dozvoljava da Srbija iste zločine vrši u Crnoj Gori ... Francuski narod i njegovo javno mnjenje su uz Crnu Goru. Ali, zašto neko u francuskoj vlasti ne uzvikne: Dosta je, prekinite sa davljenjem Crne Gore!? Ako je Francuska prijatelj Srbije, ne mora biti neprijatelj Crne Gore. čast Francuske je u pitanju... Naš je zahtjev: Francuska treba da učini da se Srbija evakuira iz Crne Gore i da Crna Gora bude Crnogoraca. ... Dičite se Crnogorci, jer plemeniti i civilizovani svijet i danas vidi i sa divljenjem i simpatijama prati vašu borbu i podvige protivu nebratske i izdajničke Srbije Karađorđevića, kao što je nekad slavio i divio se djelima vašim i vaših predaka kad se ginulo 'za krst časni i slobodu zlatnu'“. Eh, kao što je nekad ....

KIC mijenja ime u KIČ

Sedamdesetogodišnji Božidar Šundić poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se danas, oko 12:15 sati, dogodila u nikšićkoj Župi, saopšteno je nezvanično iz Uprave policije.
Do nesreće je došlo kada je automobil kojim je upravljao Šundić, iz za sada neutvršenih razloga, sletio sa puta.
Kako prenosi RTCG, riječ je o bivšem generalnom direktoru Javnog servisa. Njegovo vozilo nađeno je pored puta u Župi, a kako prenosi taj medij informacije iz policije, pretpostavlja se da je doživio srčani udar tokom vožnje.
U policiji kažu da utvrđuju uzrok nesreće.
Šundić je bio na čelu RTCG od 2018. godine do 2021. godine.&nbsp;
Šundić je bio diplomirani inženjer, dugogodišnji novinar i urednik više crnogorskih medija.&nbsp;

Nikšić: Poginuo bivši generalni direktor RTCG Božidar Šundić

Bosanskohercegovački novinar i televizijski voditelj Adnan Rondić tvrdi da je postojao "Sarajevo safari", snajperski lov na ljude u Sarajevu devedesetih sa kojim se sumnjiči da je povezan i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, te da je sramna činjenica da pred državnim sudom ne postoji nijedna podignuta optužnica za opsadu glavnog grada BiH.
- Duboko vjerujem da je postojalo nešto što se naziva "Sarajevo Safari", ili što bi jedan Sarajlija rekao možda je ispravnije bilo reći "Sarajevo hunting" (Sarajevo lov). Nijesu oni nas samo promatrali i fotografisali kao na safariju, već su nas ubijali. Preživio sam opsadu Sarajeva i ostao sam bez 28 članova porodice, uključujući i moga oca i odlično znam da je ovo što se tvrdi istina i ovo nije prvi put da se pominje "Sarajevo Safari" - rekao je Rondić.
On je napomenuo da državno tužilaštvo nije podiglo nijednu optužnicu za opsadu Sarajeva.
- Imamo četiti haške presude i desetine hiljada dokumenata dokaza. I sam sam dokaz i spreman da svjedočim što su građani Sarajeva proživljavali u te četiri godine krvave opsade. Međuti, Državno tužilaštvo BiH neće, ili ne postoji interes da se stavi tačka barem dijelom na ono što se dešavalo 90-ih i to stvara frustraciju - istakao je Rondić.
Prema njegovim riječima, "Sarajevo safari" ponovo je otvorila rane, aktualizovala teške dane... Živimo, kako kaže, nedovršeni mir ili zamrznuti konflikt koji ne dozvoljava da se krene dalje.
- Treba se nadati da ćemo daći snage i mehamizme da izađemo iz ovog začaranog kruga. Ne smijemo odustati - poručio je Rondić.
<h2>Vrijeme je za reset</h2>
Komentarišući relativizaciju antifašističkog nasljeđa kao i normalizaciju narativa koji veličaju nacionalističke i klerikalne strukture, Rondić kaže da oni nijesu novi.
- Kroz istoriju su se mijenjali njihovi akteri, komunikacijski kanali putem kojih su dolazili do javnosti, ali oni postoje vjekovima, počev od porodice, baštini ih obrazovni sistem, mediji, crkva, akademska zajednica... Postoje i oni koji na takvu vrstu paradigme ne pristaju, ali bojim se da su društva dominantno sklona takvoj vrsti narativa koji ne pospješuju život u ovom dijelu svijeta - istakao je Rondić.
Podsjetio je na nedavni izliv mržnje bivšeg predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika o muslimanima.
- To nije nešto što mu je tom trenutku palo na pamet. "Niko krupno ko Turčin ne laže" zvuči poznato i te kako i u Crnoj Gori. Riječ je o starim narativima - naveo je Rondić.
On ističe da je vrijeme za neku vrstu reseta i da svim ljudi na ovim prostorima, pa i takozvane elite treba da se pogledaju u ogledalo i postave pitanje "Gdje smo mi to sada"?
- Važno je da svi, ako ne iz moralnih, onda iz pragmatičnih razloga pogledamo gdje nas ovakva vrsta narativa vodi. Ja bih bio skloniji da to radimo iz moralnih, etičkih razloga, ali neka za početak iz ugla elita budu praktični razlozi - kazao je Rondić, dodajući da je to proces koji će trajati, ali da ne smijemo odustati.
On je stava da nacionalizam i revizionizam nikada nijesu otišli sa scene. Ponekad se smanji, ali elite, smatra on, koriste tu vrstu narativa jer znaju da takav narativ još nalazi na plodno tlo.
- Imate primjer predizborne kampanje za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska - svi kandidati, posebno dvojica glavnih se skoro isključivo obraćaju jednom biračkom tijelu - Srbima. Znaju odakle bi podrška mogla doći. Koriste narative koji ni njima nisu daleki i mrski i onda imamo situaciju kakvu imamo - naglasio je Rondić.
<h2>"Bez značajnih promjena u RS nakon izbora"</h2>
On ne očekuje značajnije promjene u RS nakon ovih izbora, čak i ako kandidat opozicije pobijedio. Međutim, smatra da mogu pokazati određene trendove.
- Bojim se da oko većine ključnih stvari neće biti suštinske razlike. Možemo dobiti umivenijeg, pitomijeg čovjeka na čelu bh. entiteta RS, ali to su samo izbori za čelnu poziciju. Rezultati mogu biti svojevrsni test onoga što može uslijediti na opštim izborima u BiH 2026. godine - rekao je Rondić.
Ima, dodaje on, nekoliko ključnih karakteristika ovih izbora. Ipak je, kako ističe, pobijedila država.
- Onog momenta kada je Milorad Dodik osuđen na jednogodišnju kaznu zatvora rekao je da je neće prihvatiti, kao ni odluku Centralne izborne komisije koja mu je uskratila mandat. Rekao je da neće biti izbora, te da i ako ih bude na njima neće učestvovati. Međutim, prihvatio je presudu suda, platio je jednogodišnju kaznu zatvora, očito prihvatio odluku Centralne izborne komisije i izbori se održavaju i na njima učestvuje kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Ovo mi je ključna karakteristika i njihova vrijednost - kazao je Rondić.
T.K.

Tag: crna-gora