Crna Gora je tokom 2024. i 2025. godine ostvarila napredak ka daljem usklađivanju sa listom zemalja kojima je potrebna viza EU. Nakon regresije na početku 2025. godine, Crna Gora je kasnije ukinula sporazume o bezviznom režimu sa pet zemalja i smanjila broj sezonskih izuzeća od viza sa četiri na jedan, pa kao rezultat toga ukupan broj neslaganja između vizne politike Crne Gore i politike EU smanjena je sa 15 na devet, navodi se u danas objavljenom Izvještaju Evropske komisije (EK) o viznoj politici.
Kako se navodi u izvještaju, 27. oktobra 2025. godine, kao odgovor na unutrašnji incident vezano za turske državljane, Vlada Crne Gore uvela je privremeni vizni režim za građane Turske, sa primarnim ciljem očuvanja javnog reda i bezbjednosti crnogorskih građana. Pošto je privremena (iako bez poznatog datuma isteka), dodaje se, ova mjera se trenutno ne može smatrati trajnim prekidom bezviznog režima Crne Gore sa Turskom.
- Komisija će pratiti situaciju kako se bude razvijala - &nbsp;piše u izvještaju EK.
Zemlje bez viza koje primjenjuju šeme državljanstva za investitore predstavljaju inherentne bezbjednosne rizike jer potencijalno dozvoljavaju državljanima trećih zemalja koji bi inače bili podložni viznim zahtjevima da zaobiđu standardne bezbjednosne provere i dobiju pristup Šengenskom prostoru sticanjem državljanstva, upozoreno je.
- Crna Gora je zvanično okončala svoj program 31. decembra 2022. godine. Ipak, vlasti su nastavile da obrađuju zahtjeve za državljanstvo podnijete prije zatvaranja programa. Ministarstvo unutrašnjih poslova je 2024. godine izdalo 1.282 odluke o dodjeli crnogorskog državljanstva podnosiocima zahtjeva i članovima njihovih porodica. Od aprila 2025. godine, 29 preostalih zahjteva je još uvijek bilo u obradi - piše u izvještaju.
Crna Gora je, ističe se, odgovorila na neke od prethodnih preporuka Komisije, posebno smanjenjem liste zemalja u režimu bez viza a kojima su inače potrebne vize za EU. Tu je i nastavak monitoringa preostalih zahtjeva za državljanstvo.
- Međutim, neka pitanja ostaju da se riješe - dodaje se.
Prvo je usklađivanje sa EU listom viza
- Crna Gora mora da uskladi svoju viznu politiku sa listom trećih zemalja kojima je potrebna viza. Crna Gora ne smije da odobrava više sezonskih ukidanja viza, uključujući i one zemlje koje su uklonjene sa stalne liste zemalja bez viza. Crna Gora bi takođe trebalo da uskladi svoje vizne procedure sa šengenskim standardima, posebno uvođenjem prikupljanja biometrijskih podataka (uključujući digitalnu fotografiju i otiske prstiju) kao dio ispitivanja zahtjeva za vize - navedeno je u izvještaju.
U međuvremenu, Crna Gora mora da sprovede ciljane bezbjednosne mere, kao što je pojačana provjera dolazaka iz država oslobođenih viza, i da dokumentuje njihovu efikasnost u smanjenju ilegalnih migracija i bezbjednosnih rizika.
Kada je u pitanju infrastruktura za podnošenje zahtjeva za vize, u pripremi za prelazak na revidiranu viznu politiku, Crna Gora bi trebalo da proširi svoje kapacitete za izdavanje viza kroz digitalizaciju elemenata procesa izdavanja, kako bi omogućila državljanima zemalja koje su trenutno oslobođene viza da podnesu zahjtev za vizu nakon što se izuzeće ukine.
- Ovo će olakšati administrativnu obradu i podržati usklađivanje politika. Crna Gora mora da obezbijedi da se pravni osnov šeme državljanstva za investitore ukine i da se svi zahtjevi koji su na čekanju u okviru sada ukinute šeme obrade u skladu sa najvišim bezbjednosnim standardima. Pored toga, mogući slučajevi dodjele državljanstava prethodno putem ove šeme licima koja su podložna međunarodnim restriktivnim jmerama moraju biti preispitani i poništeni gdje je to potrebno - zaključeno je u izvještaju Evropske komisije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

EK: Crna Gora nastavila da usklađuje viznu politiku sa EU, broj neusklađivanja smanjen sa 15 na devet

Crna Gora je zatvaranjem pet pregovaračkih poglavlja u jednom danu potvrdila status najnaprednije kandidatkinje u procesu pristupanja Evropskoj uniji, ali sagovornici emisije „Argumenti“ na TVCG ukazuju da je pred državom i dalje zahtjevan period u kojem će se mjeriti politička zrelost i spremnost na suštinske reforme.
Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Predrag Zenović kazao je da Crna Gora status predvodnice nikada nije ni izgubila, ali da on sam po sebi nema veliku težinu ukoliko ne prati konkretan napredak.
- Ako ste predvodnica nekog tima koje se ne kreće previše brzo, onda vam taj status ne znači puno - rekao je Zenović.
On je istakao da je zatvaranje velikog broja poglavlja u jednom danu rezultat koji ima širi značaj, naglašavajući da „ovoliki broj poglavlja u jednom danu nije zatvoren još od 2009. godine“, te da je 16. decembar „veliki datum u istoriji politike proširenja“.
Govoreći o pristupu Evropske unije prema kandidatima, Zenović je poručio da je princip zasluga neupitan.
- Politika proširenja mora biti zasnovana na zaslugama, nema alternativu - kazao je on, dodajući da je to jedini način da proces ostane kredibilan i ireverzibilan.
Poslanica Demokratske partije socijalista Aleksandra Vuković-Kuč ocijenila je da je riječ o velikom uspjehu koji treba priznati.
- Ovo je veliki uspjeh i to moramo svi da priznamo - rekla je ona, naglašavajući da je riječ i o uspjehu Evropske unije nakon dugog perioda zastoja u politici proširenja.&nbsp;
Vuković-Kuč je upozorila da se problemi u pojedinim poglavljima neće izgubiti njihovim privremenim zatvaranjem, navodeći da se zahtjevi posebno pojačavaju u oblasti zajedničke poljoprivredne politike.
- Ovdje se radi o finansijama, o EU fondovima, o velikom novcu - istakla je ona, ocjenjujući da Crnu Goru u 2026. godini očekuju najveći izazovi u integracionom procesu.
Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović kazala je da zatvaranje poglavlja predstavlja realan uspjeh države i građana.
- Ovo je zaista realan uspjeh Crne Gore, ali i svih građana i građanki - navela je Vuksanović, dodajući da je potvrđeno da je Crna Gora u ovom trenutku najspremnija kandidatkinja.
Ona je ocijenila da je ovaj iskorak i test političke zrelosti, postavljajući pitanje „da li ćemo ovo razumjeti kao signal da zbilja realizujemo ubrzane i suštinske reforme, ili ćemo ostati samo na formalnom napretku“. 
&nbsp;

Zenović: Status predvodnika nema veliku težinu bez konkretnog napretka; Vuković-Kuč: Problemi u poglavljima ne nestaju njihovim privremenim zatvaranjem

Ambiciozni planovi Crne Gore za narednu godinu postaju mnogo realniji nakon zatvaranja pet pregovaračkih poglavlja na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, rekao je premijer Milojko Spajić.
On je u intervjuu za Dojče vele kazao da je Crna Gora zasluženo prepoznata kao lider u procesu evropskih integracija.
Spajić je podsjetio da je Crna Gora u utorak zatvorila pet pregovaračkih poglavlja. 
- Zatvorili smo ukupno 12 poglavlja od 33. Tako da mislim da sa velikim optimizmom možemo da uđemo u narednu godinu - naveo je Spajić. 
Prema njegovim riječima, Crna Gora za narednu godinu ima ekstremno ambiciozne planove.
- Mislim da sada ti planovi postaju dosta realističniji i ostvarljiviji, poslije jednog ovakvog koraka koji smo imali u Briselu prije samo par dana - rekao je Spajić.
On je istakao ulogu Njemačke kao partnera na evropskom putu Crne Gore.
- Njemačka je “backbone”, odnosno glavna podrška putu naše zemlje ka Evropskoj uniji (EU). Zahvalni smo Vladi Njemačke, kao i Bundestagu koji je, takođe, iskazao veliku podršku našem evropskom putu - poručio je Spajić.
Govoreći o izazovima, on je naveo da je Crna Gora mala zemlja i da male države uvijek imaju limitirane administrativne kapacitete.
- Međutim, to smo uspjeli da prevaziđemo uz veliku pomoć koju dobijamo od zemalja članica EU - rekao je Spajić.

Spajić: Ekstremno ambiciozni planovi Crne Gore sada mnogo realniji

President of the European Commission Ursula von der Leyen stated last night in Brussels that Montenegro and Albania have made impressive progress in the process of European integration, which should inspire other partners from the Western Balkans.
Following the European Union - Western Balkans summit, which Serbia did not attend for the first time, von der Leyen said in a written statement that “EU enlargement, for the first time in more than ten years, has become a realistic possibility”.
- I would like to commend the enormous progress made by Albania and Montenegro. What they have achieved is impressive. Their progress is an impressive source of inspiration for other Western Balkans partners and sends a strong message to the world about the attractiveness of the European offer. It is an offer of solidarity, opportunity, and stability. To turn this offer into reality, we are working intensively on gradual integration - von der Leyen said.
She noted that the Growth Plan for the Western Balkans serves this purpose as well, thanks to which the countries of the region are more integrated into the EU than any enlargement partners before them.
- Investment alone cannot generate sustainable growth. And reforms without resources cannot be fully implemented. That is why the Growth Plan combines the two: Reforms to unlock resources and resources to enable reforms. With this combination, the region already benefits from integration even before full membership. The development gap between the Western Balkans and the EU has for too long constrained investment, job creation, and opportunities. The Growth Plan directly addresses this with six billion euros in investments. And now we have six ambitious reform agendas - she added.
The President of the European Commission pointed out that the first concrete results are already visible and that the Western Balkans is expected to achieve growth of around three percent next year, which “reflects confidence in the European future of the region, the impact of reforms, and the benefits of closer economic integration with the EU”.
- And there is more to come. We have integrated our partners into the Single Euro Payments Area (SEPA). This could save businesses and citizens up to 500 million euros per year. We are also saving time through our „green lanes“, which will strengthen supply chains, improve logistics, and cut transit times by up to 80 percent. With the Growth Plan, the region’s economy could double over the next decade - she said.
She added that the investment plan has so far mobilized 18 billion euros, including six billion euros in EU grants, and that more than 68 projects are being implemented across the region to finance key infrastructure in transport, energy, digital connectivity, and environmental protection.
- These investments make the region more competitive and better connected to the EU Single Market. Artificial intelligence is a good example: We are establishing a network of AI factories across the EU and opening them to the Western Balkans, with „antennae“ of AI factories in Serbia and North Macedonia. This will allow companies from across the region to connect to these factories and gain access to European AI infrastructure - von der Leyen noted.
She said that all of this is attracting private investment and added that during EU investment conferences in Albania and Montenegro, investment declarations from private investors worth more than four billion euros were secured.
Von der Leyen also expressed satisfaction at being able to announce that the EU is moving toward lifting punitive measures against Kosovo, following the peaceful transition of power in local governments in the north after the recent local elections, noting that 216 million euros in financial assistance are planned, of which 205 million euros will be disbursed at the beginning of next year.
She also stated that the Common Regional Market is “the fastest path to competitiveness, the most direct bridge to the EU Single Market, and the clearest proof that the region can act as one”.

1250x600

1084x550

Von der Leyen: Impressive progress by Montenegro and Albania, a strong message to the world about the attractiveness of the European offer

Napredak u pregovorima koji je Crna Gora ostvarila zahtijeva jasan i jednak odgovor Evropske unije (EU), koja kroz konkretne odluke mora pokazati da je proširenje strateški prioritet, poručio je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Marjan Šarec.
On je kazao da je Crna Gora, zatvaranjem dodatnih pet pregovaračkih poglavlja, još jednom potvrdila svoju snažnu posvećenost evropskom putu i nastavku reformskog procesa.
Prema njegovim riječima, taj korak predstavlja značajan napredak u pristupnim pregovorima i šalje jasan signal političke volje i predanosti crnogorskih vlasti.
- Napredak Crne Gore, međutim, i dalje zahtijeva jasan i ravnomjeran odgovor EU, koja kroz konkretne odluke mora pokazati da proširenje na Zapadnom Balkanu ostaje strateški prioritet, a ne samo deklarativna obaveza - rekao je Šarec.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkos-naredna-godina-ce-biti-odlucujuca-vise-nego-ikad-crnoj-gori-potrebno-nacionalno-jedinstvo-kako-bi-se-stiglo-do-cilja-bjere-progres-se-primjecuje&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šarec: Napredak Crne Gore zahtijeva jasan i jednak odgovor EU

Crna Gora će nastaviti da svoj evropski put mjeri konkretnim rezultatima, reformama i jačanjem institucija, sa ciljem da članstvo do 2028. godine bude ostvaren državni plan, a ne kao do sada neispunjeno obećanje, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u intervjuu za Washington Post. U trenutku kada se transatlantski odnosi nalaze pod sve većim pritiskom, Milatović je istakao da je rat u Ukrajini promijenio način na koji Evropa gleda na proširenje Evropske unije, ne samo kao na tehnički proces, već i na pitanja razvoja i bezbjednosti kontinenta. Washington Post u intervjuu sa Milatovićem konstatuje da je Bijela kuća posljednjih nedjelja pojačala negativnu retoriku prema Evropskoj uniji, uključujući i tvrdnje u novom dokumentu o nacionalnoj bezbjednosti, kao i niza izjava američkih zvaničnika i saveznika administracije, dok se istovremeno u Evropi šire strahovi da se američka politika kreće ka otvoreno neprijateljskom stavu prema evropskom projektu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121610124_a54ce6739be404fa8241417ca80bdd213bf4ac328e4f75ffc49b632dbfa14f55.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121610124_a54ce6739be404fa8241417ca80bdd213bf4ac328e4f75ffc49b632dbfa14f55" data-rendition-name="original" width="855" height="608" loading="lazy" alt="Intervju Milatovića"><figcaption>Isječak intervjua(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  U tom kontekstu, Milatović je naglasio da je “ruska agresija na Ukrajinu” pomogla Evropi da shvati “veoma važnu stvar”, da je proširenje EU povezano sa bezbjednošću evropskog kontinenta, i da zemlje kandidati u tome vide strateški okvir za stabilnost i razvoj. Predsjednik je podsjetio da je na predsjedničkim izborima 2023. godine svoju pobjedu vezao za jasnu političku obavezu da Crna Gora može postati članica Evropske unije do kraja njegovog mandata 2028. godine, uz reformski kurs koji treba da ukloni ključne prepreke na tom putu, posebno u oblasti borbe protiv korupcije. Milatović je u razgovoru istakao da članstvo u EU za Crnu Goru predstavlja mjeru demokratske zrelosti, prosperiteta i stabilnosti, ali i praktičan mehanizam koji državi daje spoljašnji oslonac i mapu brzog ekonomskog razvoja. Prema njegovim riječima, evropski put treba da pomogne Crnoj Gori da izgradi konkurentniju ekonomiju, snažnije demokratske standarde i institucije sposobne da nose dugoročni politički i ekonomski razvoj. Washington Post podsjeća da, uprkos američkom pritisku na evropski projekat i izjavama pojedinih aktera iz američke administracije, na periferiji Evrope raste politička energija za članstvom, naročito zbog posljedica izazvanih ratom u Ukrajini. U tekstu se navodi da se u Briselu razmatraju scenariji ubrzanja procesa za Ukrajinu nakon eventualnog mirovnog sporazuma, uz svijest da su kriterijumi pristupanja složeni i da punopravno članstvo ne dolazi brzo. Poruka predsjednika Milatovića je da Evropska unija za zemlje kandidate nije tema dnevne politike, već okvir koji povezuje bezbjednost, izgradnju institucija i ekonomski razvoj.

Milatović za Washington Post: Proširenje EU znači bezbjednost i razvoj Evrope, cilj članstvo do 2028.

Još jedno priznanje za crnogorski rukomet. Rukometni savez Crne Gore biće 2027. domaćin Evropskog prvenstva za igračice do 17 godina, sapšteno je iz RSCG.
Kako ističu, četiri federacije prijavile su se za organizaciju navedenog takmičenja, a Izvršni odbor EHF-a je ukazao povjerenje RSCG-u, te Hrvatskoj koja će 2027. biti domaćin prvenstva Evrope za igračice do 19 godina.
- Novo povjerenje koje je EHF ukazao Savezu dolazi kao potvrda kontinuiranih organizacionih uspjeha Saveza, koji je u 2025. bio domaćin dva prvenstva Evrope u mlađim kategorijama – za igračice do 17 i do 19 godina. Prvi put u istoriji evropskog rukometa jedna država u istoj godini organizovala je dva šampionata Evrope u mlađim kategorijama- kažu iz RSCG.
Crna Gora je 2025. petu godinu zaredom bila domaćin prvenstava Evrope u mlađim kategorijama, što predstavlja kontinuitet koji je rijetkost na evropskoj rukometnoj sceni i dodatno potvrđuje organizacione kapacitete RSCG-a.
Kako naglašavaju iz RSCG, to je potvrda povjerenja koje EHF ima u Rukometni savez Crne Gore. Prvenstva za mlađe kategorije nemaju samo sportski, već i širi društveni i državni značaj, a Savez će, kao i prethodnih godina, učiniti sve da opravda ukazano povjerenje.:&nbsp;
&nbsp;-Nakon uspješne organizacije i kontinuiteta domaćinstava, novo priznanje EHF-a znači da će Crna Gora 2027. godine ugostiti najbolje reprezentacije Evrope u uzrastu do 17 godina, čime se dodatno učvršćuje pozicija naše zemlje kao pouzdanog i prepoznatog domaćina velikih međunarodnih rukometnih takmičenja- poručili su iz RSCG-a.

RSCG: Crna Gora domaćin Evropskog prvenstva za rukometašice do 17 godina

Bilo je jasno od samog početka – još kada je prvi put pomenuto da će Crna Gora i Albanija biti primljene u Evropsku uniju (EU) do 2030. godine – da će Srbija sputavati put Crne Gore ka članstvu. Razlozi su višestruki. Prvo, time bi opao njen regionalni uticaj, a drugo, zaustavio bi se proces srbizacije Crne Gore. To ujedno znači i kraj projekta „srpski svet“, ocjenjuje za Pobjedu Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.
Odgovarajući na pitanje da li Vučićeva izjava da je Crna Gora jadna i da se ulizuje Hrvatskoj zbog puta u EU znači da će Srbija sve uraditi da opstruiše put Crne Gore, jer u Briselu nije prošla Vučićeva ideja da cio region zajedno bude primljen u EU, Biserko kaže da je ta ideja nerealna.
“Prijedlog Srbije da cio Zapadni Balkan uđe u EU istovremeno je nerealan, jer Srbija znatno zaostaje u reformama. EU nije odustala od Srbije i nastavlja da je poziva da unaprijedi stanje u medijima, građanskom sektoru, da poštuje akademske slobode i spriječi spoljne dezinformacije”, kaže Biserko.
Ona ističe da EU Srbiji uporno ukazuje na izostanak napretka u pravosuđu, kao i u stvaranju uslova za fer izbore (uređenje biračkog spiska i dr.).
“EU insistira i na sprovođenju Ohridskog sporazuma, kao i brojnih drugih obaveza i sve to pokazuje da Srbija nema iskren interes za članstvo u EU, ali da ima jasnu namjeru da opstruira put svojih susjeda. Pokazalo se da politika EU zasnovana na popuštanju Srbiji nije dala rezultate, što objašnjava njeno sve snažnije okretanje Albaniji i Crnoj Gori. U tom kontekstu, već se govori (npr. u izvještajima Merca) o početku rada na sporazumu o pristupanju Crne Gore. Najzad se došlo do zaključka da Srbija nije partner, već opresor”, navodi Biserko.
Govoreći zašto pohvale koje dolaze od evropskih zvaničnika na adresu Crne Gore toliko pogađaju režim u Beogradu i da li zaostajanje Srbije u evrointegracijama može da pojača ruski maligni uticaj prema Crnoj Gori, Biserko naglašava da Srbija već „uživa“ snažan i maligni ruski uticaj.
“Može se reći da je Srbija, a posebno njen predsjednik Vučić, talac ruskih interesa. To se jasno vidjelo i u slučaju NIS-a, pokazalo se da Vučić često više brine o interesima Rusije nego o interesima Srbije”, kaže Biserko.
Naša sagovornica podsjeća da su upravo SNS i Aleksandar Vučić širom otvorili vrata ruskom uticaju, koji se preko Srbije širi na cio region.
“Rusiji odgovara održavanje statusa quo na Zapadnom Balkanu, a radikali/naprednjaci ostaju ključni instrument Moskve u ostvarivanju takvog cilja. Predsjednik Vučić pokazuje politički kukavičluk, jer nije spreman da se založi za istinski srpski interes, već zemlju vodi na ivicu haosa. U zemlji rastu tenzije i psihoza da bi se moglo ponoviti stanje iz devedesetih godina. Simptomatično je da građani panično kupuju eure i već ih je teško nabaviti”, zaključije Biserko.

Biserko: Članstvo Crne Gore u EU zaustavlja njenu srbizaciju

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Crnu Goru čekaju generacijski izbori 2027. godine. Jedna slobodarska nacija pretvorena je u tuđu krpu. Uticaji koji dolaze od strane Vučićevog režima, a nazvao sam ga SNS-izacija, ne ugrožava samo Crnogorce, Bošnjake, Muslimane, Albance i Hrvate, nego cilja promijeniti mozgove crnogorskih Srba, poručio je u novoj emisiji Večernji TV-a 'Svijet Plus' analitičar Aleksandar Musić.
Crna Gora se nalazi u možda i najdelikatnijem trenutku svoje istorije, zemlja koja izvana dobija pohvale i “stoji bolje nego ikad” na putu prema Evropskoj uniji, ali iznutra, upozorava Musić, prolazi kroz duboka previranja: od “bujanja paralelnih društava” i rasta mržnje do straha u institucijama i uticaja “malignih” vanjskih vertikala, prije svega od strane režima Aleksandra Vučića.
- Ponavljanje da Crna Gora nikada neće biti vaša zemlja, da nikada nećete biti mirni osim ako Crna Gora ne izgubiti svoju nezavisnost, da vas samo Vučić može spasiti, cijeli niz je tu detalja po vertikali, Stalno spominjanje ustaša, stalno uvlačenje ludačke priće prisutne i u Srbiji i u Republici Srpskoj, ima za cilj promijeniti nove generacije i predstaviti im svaku Crnu Goru, i tradicionalnu i liberalnu, kao neprijateljsku- smatra Musić.
Musić je govorio o političkim procesima nakon 2020., figuri Andrije Mandića, generacijskom testu izbora koji čeka Crnu Goru 2027., ali i o tome što bi, iz hrvatske perspektive, trebalo promatrati bez iluzija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtLlDY_p180w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Musić: Vučićev maligni uticaj utiče na crnogorske Srbe da svaku Crnu Goru vide kao neprijateljsku

Ove subote u emisiji Vikend popodne, Televizije E, donosimo raznovrstan i zanimljiv sadržaj. Na početku razgovaramo sa članicom MOA Crne Gore o efikasnosti najvažnijih projekata koje su sproveli u 2025. godini, sa posebnim fokusom na projekte i inicijative realizovane u okviru Zone mladih, koje su obilježile ovu godinu.
Zatim razgovaramo sa stručnjakinjom za slijepe miševe, koja će nam otkriti zašto su ova često neshvaćena bića izuzetno važna za ekosistem i razbiti brojne mitove o njima.
U završnici emisije, prije kuvanja sa Sandrom Manojlović, zavirićemo u svijet egzotičnih jela iz različitih krajeva planete i razgovarati sa njom o ukusima, inspiraciji i kulinarskim putovanjima.
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17 sati!

Vikend popodne na TV E: Projekti Zone mladih, zašto su slijepi miševi važni za ekosistem...

Jedna osoba stradala je tokom vožnje žičarom na Savinom kuku - potvrđeno je Portalu ETV iz Uprave policije.
Antena M javlja da je stradao turista iz Njemačke, a da je njegov sunarodnik teško povrijeđen.
Nesreća se, prema pisanju tog medija, dogodila oko 13 sati tokom vožnje dok su se turisti nalazili u putničkoj korpi.
U toku je evakuacija povrijeđene osobe, a očekuje se početak uviđaja.

Državljanin Njemačke poginuo na Savinom kuku, njegov sunarodnik teško povrijeđen

Crnogorski zdravstveni sistem godinama stagnira zbog lošeg upravljanja, partitokratije i nepostojanja sistemske odgovornosti, što dovodi do odliva kadra i nezadovoljstva građana, ocijenila je predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić.
Ona je u intervjuu agenciji MINA, kazala da reforme u zdravstvu nijesu moguće bez sveobuhvatne analize stanja, promjene načina rukovođenja, objektivnog praćenja kvaliteta rada i očuvanja ljudskog potencijala.
- Stanje u zdravstvenom sistemu Crne Gore je loše - kazala je Popović Samardžić, navodeći da analize i sugestije koje su tokom deset godina davali iz Sindikata doktora medicine, ali i drugi sindikati i udruženja, niko nije ozbiljno razmotrio i na osnovu toga napravio program i plan rada.
Prema njenim riječima, ključni problemi zdravstvenog sistema danas isti su kao i u posljednjih deset godina. 
- To jako puno govori. To je samo jedan indikator da ne rješavamo na adekvatan način probleme - rekla je Popović Samardžić.
Govoreći o problemu nedostatka i odliva kadra, Popović Samardžić je kazala da su posljednja povećanja zarada djelimično zaustavila taj trend, ali da “haotično stanje u zdravstvenom sistemu, slaba snabdjevenost i loše upravljanje koji dovode i ljekara i pacijenta u rizik, dovode do odlazaka ljekara iz državnog zdravstvenog sistema".
Kako je pojasnila, ljekar čiji obim posla odgovara radu tri ili četiri ljekara, koji je premoren, iscrpljen i funkcioniše u improvizovanom sistemu, definitivno će taj sistem napustiti i preći u privatni sektor.
- Zanemiranje javnog zdravstvenog sistema udarilo je čvrst temelj za razvoj privatne prakse, što će da dovede do ozbiljnog odliva Ijekara iz javnog zdravstvenog sistema, koji sad ne odlaze više samo zbog zarada, već zbog haosa koji vlada u zdravstvenom sistemu - rekla je Popović Samardžić.
Navodeći da takav problem u crnogorskom zdravstvenom sistemu postoji odavno i da se stanje samo pogoršava, Popović Samardžić je rekla da volja za rješavanje stanja ne postoji zato što je partitokratija glavni kriterijum i u zdravstvu. 
- Zato što nas kao društvo sahranjuju privilegije pojedinaca kojima je jedina referenca pripadnost političkoj partiji, zato što smo zemlja koja ne trpi kompetentne ljude, koja sabotira kompetentne ljude - navela je Popović Samardžić.
Crna Gora, kako je upozorila, nema sopstveni projekat razvoja i napretka, pa se najbolji ljudi ne motivišu da daju svoj maksimum, već se sabotiraju.
Na pitanje da li postoji politička volja i dijalog između sindikalnih organizacija, stručnjaka i onih koji rukovode zdravstvenim sistemom, Popović Samardžić je odgovorila odrično.
Ona je kazala da su premijeru Milojku Spajiću poslali poziv za sastanak na temu stanja u zdravstvenom sistemu, tražeći da sastanku prisustvuje i ministar zdravlja Vojislav Šimun.
- Nikad nijesmo dobili odgovor - rekla je Popović Samardžić, navodeći da je stigao jedino odgovor u vidu “pojačane propagandne kampanje” o tome šta je Ministarstvo zdravlja uradilo u proteklom periodu i pokušaja nadležnih da objavama na društvenim mrežama izmijene percepciju javnosti.
Popović Samardžić smatra da takav odnos i stanje produbljuju jaz između građana, odnosno pacijenata i zdravstvenog sistema.
 - Većina građana u Crnoj Gori zavisi od javnog zdravstvenog sistema i samo će doći do povećanja nivoa frustracije - rekla je Popović Samardžić dodajući da to ugrožava zdravstveni sistem koji vapi za kvalitetom, uređenjem i hijerarhijom.
Govoreći o povjerenju građana u zdravstveni sistem, Popović Samardžić je ukazala na činjenicu da građane u kontaktu sa zdravstvenim sistemom opterećuju, između ostalog, liste čekanja.
Često, prema njenim riječima, građani potraže alternativu kroz privatnu praksu.
- I naravno da su ljuti, zato što u privatnoj praksi vjerovatno srijeću ljekare koji rade i u državnom sektoru - rekla je Popović Samardžić ocjenjujući da neko državni sektor namjerno opstruira.
Prema njenim riječima, sistem bez velikih čekanja je moguć, ali samo sa dobrom organizacijom, posvećenošću i odgovornim upravljanjem od strane države. 
Popović Samardžić je rekla da Crnoj Gori trebaju sve vrste reformi zdravstvenog sistema, ali i ozbiljna analiza, te da se mora sagledati gdje postoje deficiti.
- Ali ne na način na koji to radi Ministarstvo zdravlja. Desi se nešto i iz Ministarstva zdravlja kažu da su formirali komisiju, da sprovode istrage. Time se sistemski ništa ne rješava - navela je Popović Samardžić.
Ona je naglasila da je neophodno sistemski rješavati stvari i da se mora utvrđivati uzrok problema.
Potrebno je, kako je pojasnila, ispitati gdje je nastao propust i na to usmjeriti dalje djelovanje i edukacije, umjesto da se “kidaju ljudima glave”.
Kako je navela Popović Samardžić, u Crnoj Gori ima primjera da se onemogućavaju edukacije ljekara, ali se i smanjuju izdvajanja za kontinuiranu medicinsku edukaciju, koja nije ni formulisana na objektivan način i shodno potrebama. 
- Vi im ne omogućavate edukacije, imate jedan haotičan sistem u kome upravljaju ljudi koji nijesu obrazovani i nijesu obučeni da znaju da upravljaju zdravstvenim sistemom, ali onda kidate glave pojedincima koji u takvom zdravstvenom sistemu prave greške. Naravno da će da ih prave, ali nijesu oni krivi - navela je Popović Samardžić.
Odgornost je, kako je dodala, na onima koji rukovode i koji ne otvaraju prostor za razgovor i rješavanje problema.
- Ali u ovoj zemlji zbog objektivne odgovornosti niko ne odgovara nažalost. Da postoji stvaran sistem odgovornosti, ne bi oni tako radili - navela je Popović Samardžić.
Komentarišući tragične slučajeve koji su u posljednje vrijeme potresli crnogorsku javnost, Popović Samardžić je ocijenila da sistem nije adekvatno reagovao, navodeći da je “sistem reagovao tako što je formirao komisiju”.
- Stvari se ponavljaju zato što ovaj sistem nije reagovao kako treba. Zato što ovaj sistem radi vrlo licemjerno, abolira sebe od odgovornosti tako što će da upire prstom u najslabije karike u zdravstvenom sistemu, u pojedinice. A ogroman je broj pojedinaca koji svakodnevno ustaje ujutro, odlazi na posao znajući da je mu je glava u torbi - navela je Popović Samardžić.
Prema njenim riječima, tako je jer zdravstveni sistem funkcioniše sa toliko improvizacija da su ljekari koji su kliničari u ozbiljnom riziku u takvom sistemu.
Navodeći da se greške u liječenju i neželjeni događaji i ishodi dešavaju svuda, Popović Samardžić je kazala da druge sisteme od crnogorskog razlikuje to što oni iz takvih slučajeva nešto nauče. 
- U drugim sistemima imate jednu objektivnu istragu kojoj je cilj da utvrdi gdje je deficit znanja, zašto je došlo do propusta i da sistem popravi i osnaži u dijelu gdje utvrdi slabu tačku. U Crnoj Gori se to ne dešava. Dešavaju se floskule - "komisija će utvrditi", "biće sankcionisani", "biće smijenjeni" - kazala je Popović Samardžić.
Ona je kazala da se za tajve slučajeve mora snositi odgovornost.
- Prvo treba da bude sankcionisan i smijenjen ministar zdravlja (Šimun), ali i premijer (Spajić), zato što on ne reaguje na sve ovo što se dešava, nego ostavlja stvari da budu onakve kakve jesu. A sve mu je jasno - rekla je Popović Samardžić.
Popović Samardžić, kako je kazala, najviše zamjera Vladi to što se neželjeni ishod desio jviše puta, ali nije bilo jedne sistemske reakcije.
- Nijesmo imali novi protokol postupanja - rekla je Popović Samardžić, dodajući da nijesu konsultovani stručnjaci i nije došlo do edukacija za oblasti i nivoe gdje je to potrebno kako se propusti ne bi ponavljali.
- Jedino od takvog pristupa građani bi mogli imati koristi -rekla je Popović Samardžić.
Prema nejnim riječima, problem je i to što u Crnoj Gori nema nezavisne eksterne komisije koja će reći šta se tačno desilo i šta je na osnovu toga promijenjeno.
Popović Samardžić je kazala da odsustvo jasnog utvrđivanja uzroka i problema vodi u defanzivnu medicinu i situaciju u kojoj se ljekar plaši pacijenta.
- To nas vodi u jednu defanzivnu medicinu gdje se lijekar plaši ishoda liječenja, plaši se i samog pacijenta. To je zato što postoji rizik za oboje. Jedna takva nesređenost, haos u zdravstvenom sistemu vodi do toga da se svako od svakoga plaši - rekla je Popović Samardžić. 
Govoreći o potencijalima koji bi mogli iskorišćeni za reforme i napredak u sistemu, Popović Samardžić je naglasila da u Crnoj Gori ima primjera zdravstvenih ustanova i sektora koji veoma dobro funkcionišu.
Ona je naglasila i da zdravstveni sistem grade, čine i čuvaju ljudi i da je zato za napredak najvažnije sačuvati ljudski potencijal.
- Možete kupiti mašine, zamijeniti opremu, okrećiti zidove, renovirati kuhinje. Ali da dobijete savjesnog, odgovornog, stručnog ljekara, medicinskog tehničara, instrumentarku - za tako nešto potrebne su godine rada i kada to izgubite ne može lako nadoknaditi. Kad vidite da se neko odriče ljudskog potencijala, znajte da je ta osoba neodgovorna i da ne poznaje zdravstveni sistem - navela je Popović Samardžić. 
Prema njenim riječima, u Crnoj Gori najvažnije je promijeniti način na koji se upravlja sektorom zdravstva i kvalitet obrazovanja.
- Morate da imate kriterijume, morate da izgradite indikatore koje ćete da pratite i koji će da vam neprestano daju informaciju o tome gdje je nastao deficit u znanju. Ne da kidate ljudima glave. Sistem kvaliteta mora da postoji, prati i uoči deficit u znanju i greške u praksi i da ih ispravlja - rekla je Popović Samardžić.
Na pitanje da li smatra da je u Crnoj Gori, sa postojećim kapacitetima, moguće postići funkcionalnu reformu u skorije vrijeme, Popović Samardžić je kazala da to nije moguće na način na koji se radi u Crnoj Gori. 
- Crna Gora radi stvari partitokratski, kroz privilegije, neobjektivno. Ovo o čemu pričam je rezultat zapravo takvog načina rada. Ako se napravi otklon od toga, a ne vidim da se pravi, mogu nas iznenaditi. Ako nas time iznenade, biću vrlo srećna da kažem da sam pogriješila - zaključila je Popović Samardžić.

Popović Samardžić: Reformu zdravstva graditi na analizi stanja i ljudskom potencijalu

Budvanska policija pronašla je vozilo u kojem je bilo tijelo za koje se pretpostavlja da je strani državljanin čiji je nestanak prijavljen 3. decembra.
To je Portalu ETV potvrđeno iz Uprave policije.
Tijelo je, kako nam je rečeno, pronađeno u mjestu Stanišići.
- Izvršen je uviđaj na licu mjesta, a tužilac je naložio vršenje obdukcije - kazali su nam u policiji.

Budva: Pronađeno tijelo u kolima, pretpostavlja se da je strani državljanin čiji je nestanak prijavljen

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

Zaprepašćena sam da je uopšte poslovna komunikacija, u kojoj sam učestvovala kao izvršna direktorica Portala Analitika, dovedena ili pokušava biti kriminalizovana i davati joj se neki drugi kontekst osim onog koji je poslovni - poručila je Tinka Đuranović koja se odazvala na poziv Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića. Za danas je bilo zakazano i saslušanje glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića, ali je odloženo. Direktorica Analitike nije mogla iznijeti detalje sa današnjeg davanja iskaza jer je postupak u toku. - Uredno sam se odazvala na poziv za svjedočenje i izvršila tu obavezu svjedočenja - naglasila je ona. Smatra da je targetirana kao žena na čelnoj poziciji jednog medija. - Osim toga što smatram i doživljavam ovo kao pokušaj ličnog unižavanja reputacije i ličnog ugrožavanja egzistencije, smatram da je to prije svega targetiranje jednog medija i uticaj na reputaciju, egzistenciju i prihode tog medija, isticanjem poslovne komunikacije kao pokušaja da bude nekakva kriminalizovana priča - podvukla je Đuranović. Napomenula je da su obavijestili evropsku delagaciju u Crnoj Gori i da u se obratili Ujedinjenim nacijama, te da je glavna i odgovorna urednica koja je prisustvovala svim tim sastancima i obraćanjima to radila upravo radi zaštite novinarske profesije. - Jer je etički kodeks novinarki i novinara Crne Gore jedan od rijetkih kodeksa koji je ušao u zakon i koji pominje se u zakonu &nbsp;i naslanja se Zakon o medijima na njega - dodala je Đuranović. Istakla je da Portal Analitika radi profesionalno i da poštuje etički kodeks novinarki i novinara. - A ja sam tu da obezbijedim u poslovnom i finansijskom smislu uslove i legalno i legitimno poslovanje - zaključila je Đuranović. <h2>Đuranović: Postupanje SDT-a doživljavam kao pritisak, ne postoji osnov za davanje iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje</h2> Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović kazao je da postupanje Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koje ga je telefonskim putem pozvalo na saslušanje bez uredno uručenog poziva, doživljava kao pritisak i targetiranje medija, navodeći da ne postoji osnov za bilo kakav iskaz o krivičnim radnjama.&nbsp; Đuranović je telefonskim pozivom, u četvrtak 11. decembra, pozvan da da iskaz Specijalnom državnom tužilaštvu u istrazi protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića koji je, prema naredbi o sprovođenju istrage SDT-a, kreirao mrežu medija za vršenje uticaja na društveno-političke prilike. Kako ističe poziv mu nije uručen, ali mu je saopšteno da je termin saslušanja 19. decembar u 8:30 sati. - Tražio sam, naravno, da po svim zakonskim procedurama mi se uruči taj poziv, s tim što sam imao neodložan privatni put van Crne Gore naredne nedjelje. Nije mi uručen poziv, ali rečen mi je termin da je to 19. decembra u 8:30 sati da će biti saslušanje mene kao svjedoka. Nažalost, to se nije desilo, tako da je termin pomjeren za nekih 5-6 dana - kazao je Đuranović ispred SDT-a. Ovo doživljava kao neku vrstu pritiska državnog tužilaštva, institucije koja bi, napominje on, trebalo da poštuje i zakone i Ustav. - Mislim da to nije u redu - ističe Đuranović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Draško Đuranović"> <figcaption>Draško Đuranović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On je podsjetio da se Televizija E, kao targetirani medij, obratila delegaciji Evropske komisije. - EK je zaista odgovorila promptno kao i Ujedinjene nacije, ali priča se nastavlja. Nadam se ne još zadugo, ali mi nećemo odustati od onoga što su profesionalni standardi koje poštujemo - poručio je Đuranović. On ne smatra da postoji osnov za davanje bilo kakvog iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje. - Ako je kriminal raditi svoj posao kao medij, onda prihvatamo da smo, uslovno rečeno, sa druge strane zakona. Ali mislim da je svima jasno da je ovdje riječ o nekoj vrsti targetiranja medija, neću reći progona, ali zaista pokušaja da se ono što je najvažnije za medije – poslovna i profesionalna reputacija, ugroze - zaključio je Đuranović.

Đuranović: Zaprepašćena sam što se poslovna komunikacija pokušava kriminalizovati, poziv SDT-a doživljavam kao targetiranje medija

Predrag Boljević, penzionisani vazduhoplovni inspektor, kazao je da je njemu i arhitekti Batu Raduloviću, na zahtjev tužilaštva, danas prišao policajac i zatražio lične podatke zbog transparenta koji su postavili ispred kapije brda Gorica, na kojem piše: „Ustaše i četnici, zajedno ste bježali“. Sve se odigralo uoči početka skupa koji je danas organizovala STEGA na Gorici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-pocelo-okupljanje-na-gorici-crna-gora-ne-pristaje-na-represiju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Danas smo ispred kapije na Gorici zajedno postavili transparent koji su nedavno skandirali navijači naše reprezentacije. U jednom trenutku prišao nam je policajac u civilu i zatražio lične podatke, kako bi policija mogla da nas pozove na razgovor. Dali smo mu sve naše podatke - ispričao je Boljević za Portal ETV.
Kako je kazao, kasnije im je policajac rekao da je tužilaštvo ocijenilo da u tekstu na transparentu ima elemenata govora mržnje.
- Dotakli smo dno. Rekao sam da mi je čast što stojim ispred tog transparenta. Moji preci su znali da se bore protiv fašističkih hordi, a mi danas treba da znamo da se suočimo sa ovakvima. Ne bojimo ih se. Dno dna - naglasio je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FkBa2p9jUN54%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Zbog transparenta na Gorici policija tražila podatke, Boljević poručuje: Ovo je dno dna, ne bojimo ih se!

Pod izgovorom „volonterskog rada“ planira se da popovi Crkve Srbije i njihovi učenici dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima - saopštila je grupa građana sa Cetinja navodeći da se radi o direktnom i opasnom nasrtaju na Državni arhiv Crne Gore i Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević“.
To, kako su podvukli, nije pomoć - nego pokušaj kontrole, falsifikovanja i otuđivanja crnogorske istorije.
Oni čekaju ishod razgovora NVO Centar za građanska prava s direktorom Državnoga arhiva. Od toga ishoda, poručuju, zavisiće njihova dalja i odlučna reakcija.
- Jasno i glasno poručujemo: Neće se dozvoliti da oni koji su 5. septembra 2021. godine došli na Cetinje brutalnim nasiljem danas slobodno vršljaju po crnogorskome kulturnom blagu i nastavljaju ono što tada nijesu uspjeli - brisanje crnogorskog identiteta - naglasili su u saopštenju.
Posebnu odgovornost, smatraju, snosi direktor Arhiva, gospodin Mrvaljević koji, prema njihovim riječima, kroz lične ustupke popovima Crkve Srbije pokušava otvoriti vrata institucije koja mora biti bedem kulturne baštine crnogorske države.
- Ako im treba obuka - neka svoje ljude šalju van Crne Gore, đe im je matica. Ako im treba znanje - neka direktor ide kod njih u Bogosloviju i drži im predavanja. Ali u crnogorski Arhiv i biblioteku - neće ući - decidni su oni.
Cetinje, kažu, ima svoju đecu, školovanu, nezapošljenu i sposobnu da čuva ono što je naše.
- A koja nije imala šanse ni da volontira. I izvan Cetinja i na Cetinju Crna Gora ima svoje stručnjake, one koji Crnu Goru vide kao hiljadugodišnju državu a ne kao srpski izlaz na more. Ne damo arhivsku građu, ne damo istoriju, ne damo budućnost. Ako nadležne institucije ne reaguju, građani Cetinja hoće. U svojoj kući, branićemo Crnu Goru - zaključeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.

Tag: crna-gora