Nalazi CG Pulsa iz decembra ove godine ukazuju da 44,7% građana i građanki smatra da Crna Gora ide u dobrom ili veoma dobrom pravcu, dok 38,4% cijeni da je taj pravac pogrešan, a 16,9% nema stav, što znači da je pravcem kojim se država kreće zadovoljno manje od polovine stanovnika.
&nbsp;Takođe, gotovo polovina (47,1%) ispitanih navodi da im mjesečni prihodi nijesu dovoljni da pokrivaju osnovne troškove, dok 36,8% uspijeva „zatvoriti“ budžet. Trećina (33%) živi lošije nego prošle godine, 25,5% bolje, a 41,5% ne primjećuje razliku, što pokazuje da ekonomska nesigurnost postaje ključna tema u Crnoj Gori.
&nbsp;Najčešća osjećanja građana i građanki u posljednja dva mjeseca su zabrinutost (26,1%), nada (17,8%), ravnodušnost (15,7%) i tuga (15,6%), dok su zadovoljstvo (9%) i bijes (6,3%) rjeđa, pokazalo je istraživanje.
&nbsp;Prikupljanje podataka je obavljeno CAPI metodom, od 08. do 18. decembra 2025. godine, na troetapnom stratifikovanom slučajnom uzorku koji je obuhvatio 1000 punoljetnih građana i građanki Crne Gore.
&nbsp;CG puls predstavlja zajedničku inicijativu Centra za građansko obrazovanje (CGO) i Instituta DAMAR, sa ciljem da, kroz empirijske podatke, pomognu onima koji rade na strateškom demokratskom oblikovanju društva, odluke donose na osnovu pouzdanih podataka i temeljnih analiza, držeći u fokusu građane i građanke. Na taj način se može unaprijediti kvalitet javne debate o važnim pitanjima, ali i podići nivo odgovornosti svih aktera.
Kompletno istraživanje je dostupno na: <a href="https://media.cgo-cce.org/2025/12/CG-puls-12.pdf" target="_blank">https://media.cgo-cce.org/2025/12/CG-puls-12.pdf</a>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F2005577046815015359&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

CG Puls: Manje od pola građana smatra da Crna Gora ide u dobrom pravcu, gotovo polovina nema dovoljne mjesečne prihode

Crnogorski pasoš zauzima 41. mjesto na globalnoj listi „Henley Passport Index“, koja rangira putne isprave prema broju zemalja u koje njihovim vlasnicima nije potrebna viza. Sa crnogorskim pasošem, građani mogu posjetiti 129 država bez prethodnog dobijanja vize.
U regionu prednjače Slovenija, čiji pasoši zauzimaju šesto mjesto sa mogućnošću ulaska u 185 zemalja bez vize, dok je Hrvatska odmah iza, na sedmom mjestu, sa 184 zemlje.
Iza Crne Gore su susjedne države Bosna i Hercegovina (123 zemlje), Albanija (122) i Kosovo (81).
Na prvom mjestu je Singapur sa slobodnim ulaskom u 193 države, druga je Južna Koreja čiji državljani bez vize mogu putovati u 190 zemalja, treći je Japan sa 189 bodova, a od četvrtog do šestog mjesta nalazi se 21 evropska država i Novi Zeland.
Posljednji na listi je Avganistan, sa čijim pasošem se bez vize može ući u samo 24 države.

Globalni rang pasoša: Singapur na vrhu, Crna Gora na 41. mjestu

Crna Gora od početka pregovora o pristupanju Evropskoj uniji (EU) ima snažnu podršku Hrvatske, ocijenili su vršilac dužnosti generalnog direktora Generalnog direktorata za EU u Ministarstvu vanjskih poslova, Ivan Ivanišević i poslanik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović, navodeći da su uvjereni da će se otvorena bilateralna pitanja rješavati u duhu dobrosusjedstva.
Ivanišević je u intervjuu Agenciji MINA kazao da nema precizan odgovor na pitanje kada će biti održan novi krug bilateralnih konsultacija između Crne Gore i Hrvatske, dodajući da se razgovori vode na svim nivoima, a ne samo između resora vanjskih poslova.
Upitan da li su dvije susjedne države blizu rješavanja otvorenih bilateralnih pitanja, on je rekao da misli da je rano na to odgovoriti, jer su ta pitanja otvorena duže vrijeme.
- Mislim da ne postoji generacija političara koja ne bi voljela da određena otvorena pitanja zatvara. Kojom će se dinamikom to desiti, ne mogu da predvidim ovom prilikom, ali sam siguran da će se to rješavati u najboljem duhu dobrosusjedstva, saradnje, međusobnog razumijevanja i podrške, kako je uvijek bilo u našim bilateralnim odnosima - naveo je Ivanišević.
Vuksanović je u intervjuu Agenciji MINA kazao da je optimista da će doći do rješavanja otvorenih pitanja, ističući da su Hrvatska i Crna Gora dvije prijateljske države.
- Može doći do trenutnih poremećaja u tim relacijama usljed određenih političkih odluka, čemu smo svjedočili. Ali vjerujem da će Hrvatska i Crna Gora nastaviti dobru saradnju i da će biti partneri ne samo u NATO alijansi, već uskoro i u EU - rekao je Vuksanović.
Hrvatska je, kako je kazao, pouzdan partner Crnoj Gori u integracionom procesu.
- Ne treba sumnjati u dobre odnose Zagreba i Podgorice, i pored onih kojima se to ne sviđa, koji bi voljeli ne samo da Crna Gora ima loše odnose sa Hrvatskom, nego i sa skoro svim susjednim zemljama. Oni bi voljeli da nam zatvore sve prozore u svijet i da nam otvore samo jedan prozor u neki drugi svijet ili polusvijet - naveo je Vuksanović.
Upitan da li se može desiti da Zagreb blokira Crnu Goru na njenom evropskom putu, ukoliko ne budu riješena otvorena pitanja, on je kazao da zna da bi mnogi voljeli da se to desi.
- Crna Gora je u integracionom procesu i, da je u ovom trenutku spremna da bude dio EU, ona bi formalno bila dio EU. Sigurno da postoje određeni segmenti u kojima Crna Gora mora ulagati dodatne napore i sigurno da će joj Hrvatska pomagati u tome, Hrvatska joj i sad pomaže u tome - naveo je Vuksanović.
On je rekao da je Hrvatska prijatelj Crne Gore.
- Hrvatska nikad nije ugrožavala ono što su temelji crnogorskog identiteta, nikad to nije osporavala, nego naprotiv, svojim odnosom davala je doprinos jačanju tih identitetskih vrijednosti. Uostalom, vidjeli ste i prošlog ljeta, Hrvatska je gorela u požarima, ali je u Crnu Goru poslala kanader da gasi požare - kazao je Vuksanović dodajući da vjeruje da je većinska Crna Gora svjesna toga.
On je poručio da vjeruje da će Crna Gora i dalje biti uspješna na evropskom putu i da će Hrvatska tu biti od pomoći.
Vuksanović je naglasio da Crna Gora, iz odnosa sa Hrvatskom, nikad nije imala štetu.
- Uvijek je imala korist, od ustupanja prevoda, od lobiranja za zatvaranje i otvaranje pregovaračkih poglavlja. Vidjeli smo i sad, kad govorimo o ovih pet pregovaračkih poglavlja, Hrvatska je dala zeleno svjetlo za svih pet, a Francuska je imala neke primjedbe - dodao je Vuksanović.
Crnoj Gori je, prema njegovim riječima, potrebna politička homogenost.
- Imamo li mi tu političku homogenost? Nijesam siguran, jer vidite da svako malo na dnevni red neko iznosi određene teme. Podsjetiću vas da je, nakon što smo zatvorili pet pregovaračkih poglavlja, predsjednik Skupštine Andrija Mandić izašao sa pričom oko Ustava i jezika - naveo je Vuksanović.
On je kazao da se, nakon izglasavanja IBAR zakona, krenulo u donošenje rezolucija, i podsjetio na događanja u Ustavnom odboru.
Ivanišević je rekao da bi otvorena pitanja između država trebalo da se rješavaju bez obzira na to da li postoji ili ne postoji proces evropske integracije.
- Potpuno sam saglasan s ovim što je rekao gospodin Vuksanović - od početka pregovaračkog procesa Hrvatska je snažna potpora našem putu ka EU. Brojni su primjeri izvanredne saradnje, kao i razmjene ekspertize - naveo je Ivanišević.
On je kazao da smatra da je crnogorsko članstvo u EU u najboljem interesu svih susjednih država, navodeći da je optimista da će se stvari razvijati u tom smjeru.
Odgovarajući na pitanje da li smatra da su donošenje rezolucije o Jasenovcu i izrada znački sa likom školskog broda Jadran bili bespotrebni potezi crnogorskih vlasti koji su mogli ugroziti evropski put države, Ivanišević je rekao da je „svaki potez koji vam sa komšijama, prijateljima, u porodici izazove neko nerazumijevanje, možda mogao da se zaobiđe ili preskoči“.
On je kazao da je u ovom kontekstu ista stvar.
- Dakle, mi imamo svoj put, svoje obaveze na planu zatvaranja brojnih poglavlja i smatram da kompletna naša administracija treba da bude fokusirana na ono što su standardi i što dobijamo od naših evropskih partnera kao primarne inpute - poručio je Ivanišević.
Na pitanje da li smatra da će u Crnoj Gori postojati konsenzus oko toga da je potrebno fokusirati se na evropsku agendu i suzdržati se od stvari koje bi mogle da remete bilateralne odnose sa susjedima, Vuksanović je odgovorio da će svi u državi to verbalno potvrditi i reći da su za EU.
Kako je kazao, danas su za EU i NATO oni koji su donedavno bili na skroz suprotnim pozicijama.
- Meni je drago zbog toga što su došli na pozicije koje smo mi zastupali, jer će na taj način biti bolje Crnoj Gori, ako je to iskreno - dodao je Vuksanović.
On je istakao da će dalji tok događaja, a naročito naredna godina, pokazati da li oni koji verbalno zagovaraju ideju EU to čine kao dio političke simulacije, ili kao odraz stvarnog političkog preobražaja.
- Nijesu me uvjerili još dovoljno u ovo drugo, jer svako malo iznose određene teme. Vidite koje teme se plasiraju, čim postignemo određeni uspjeh na evropskom polju, dođe pitanje promjene Ustava i jezika, kapela - dodao je Vuksanović.
Crnogorsko društvo, kako je poručio, treba da bude zagledano u jedan cilj.
- Postoje i neke druge integracije koje od vas ne traže ništa, ne traže nikakve reforme, niti ispunjavanje bilo čega, nego samo da im se politički priklonite i da izgubite svoj subjektivitet, odnosno da vas instrumentalizuju - naveo je Vuksanović.
Upitan kada bi moglo biti zatvoreno Poglavlje 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, Ivanišević je kazao da na to pitanje može dati klasični brisalski odgovor, da će biti zatvoreno onda kad nadležna tijela Evropske komisije (EK), COELA i COREPER, daju ocjenu da se može zatvoriti.
- To se dešava onda kad sve države članice procijene da je ostvaren adekvatan napredak sa tehničke strane. Što se tiče pozicija koje smo usaglasili prilikom otvaranja pregovora sa EK, one jesu ispunjene. To je proces koji traje i to je jedini odgovor koji mogu dati na to pitanje - rekao je Ivanišević.
Govoreći o posljednjim dešavanjima na crnogorskom putu ka EU, Ivanišević i Vuksanović su se saglasili da je dansko predsjedavanje Savjetu EU bilo veoma uspješno za Crnu Goru.
Na pitanje koliko je značajno to što je Crna Gora uspjela da zatvori pet pregovaračkih poglavlja na posljednjoj Međuvladinoj konferenciji u Briselu i što je Francuska promijenila stav i nije blokirala zatvaranje poglavlja 11 i 13, Ivanišević je odgovorio da je zatvaranje još jednog broja poglavlja bilo prilika da se potvrdi da je proces proširenja živ i da funkcioniše.
- Kao neko ko je do skoro predstavljao Crnu Goru u Parizu, ne bih bio sklon da iskoristim termin „blokada“ zato što znam da u Francuskoj postoji veoma strog, striktan pristup pregovorima i da se svakom pregovaračkom poglavlju pristupa na veoma temeljan način i da su zahtjevi vrlo konkretni. Ako postoji, kao što postoji, politička podrška zatvaranju pregovora, ona ne isključuje dodatne tehničke koordinacije i usavršavanja nekih pozicija - naveo je Ivanišević.
Na pitanje da li vjeruje da Crna Gora do kraja naredne godine može da zatvori sva preostala pregovaračka poglavlja, među kojima su neka od najkompleksnijih - poglavlja 23, 24, 27, on je odgovorio da je optimista zato što vidi entuzijazam sa obje strane.
- Vidim entuzijazam sa strane ljudi koji svakodnevno vrijedno rade na ispunjavanju kriterijuma koje smo dogovorili sa EK, a vidim entuzijazam i u Briselu da nam se pomogne na našem reformskom putu - dodao je Ivanišević.
On je rekao da će biti potrebno dogovoriti posebnu dinamiku održavanja Međuvladinih konferencija.
- Uvjeran sam da Crna Gora i u ovom segmentu može da bude pozitivna evropska priča - istakao je Ivanišević.
Vuksanović je kazao da je zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja na posljednjoj Međuvladinoj konferenciji u Briselu snažan impuls koji će dodatno motivisati sve koji su u tom procesu.
On je rekao da sada na terenu postoji realan problem u vezi sa izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
- Ukoliko ne dođe do realizacije izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, imaćemo ozbiljan problem. Razumijem ljude koji protestuju, jer oni su dugo vremena trpjeli posljedice i trpe ih još, zbog bazena crvenog mulja i nedostatka komunikacije s njima, ali bili su podložni određenoj političkoj manipulaciji - naveo je Vuksanović.
On je kazao da „sada neko radi svojih političkih benefita, zanemarujući evropsku agendu, ide u drugom smjeru“.
- Ali na vlastima je da to riješe, na premijeru, i da se posvetimo onome čemu treba da se posvetimo - poručio je Vuksanović.
Odgovarajući na pitanje kako ocjenjuje raspoloženje prema proširenju među državama članicama EU, Ivanišević je kazao da se politika proširenja u državama članicama često percepira i na osnovu unutrašnjih političkih zbivanja i na osnovu ukupnih globalnih kretanja.
On je rekao da će Ministarstvo vanjskih poslova od početka naredne godine dodatno angažovati diplomatsko-konzularna predstavništva da u saradnji sa institucijama država prijema, civilnim sektorom, medijima, dodatno ulože napore kako bi se benefiti crnogorskog članstva za građane EU objasnili i bolje približili.
Na pitanje da li očekuje da će proces ratifikacije ugovora o pristupanju Crne Gore EU teći glatko i koje države bi mogle da budu problematične u tom procesu, Vuksanović je rekao da je poznato koje su države skeptične.
- Ali u ovom trenutku ne treba da se bavimo time, jer to ne zavisi od nas. Mi treba da uradimo ono što je do nas, svjesni da su evropske integracije dobre radi nas samih - naveo je Vuksanović.
Ivanišević je kazao da očekuje da će proces ratifikacije pristupnog ugovora Crne Gore biti uspješan.
- Uvjeran sam da će moje kolege koje su trenutno u našim diplomatsko-konzularnim predstavništvima dati sve od sebe da pojednostave procedure i sagovornicima približe ono što su, čini mi se, zajednički interesi - naveo je Ivanišević.
Ratifikacija ugovora o pristupanju, kako smatra, biće test zrelosti za crnogorsko političko društvo.
- Jer tu neće moći da radi samo Ministarstvo vanjskih poslova, tu će nam od ključne pomoći možda biti parlamentarna dimenzija diplomatije. Dakle, biće potrebno pojasniti predstavnicima građana u državama članicama EU zašto je dobro da podrže ugovor o pristupanju Crne Gore Uniji - dodao je Ivanišević.
Upitan koliko su u tom kontekstu važni parlamentarni izbori 2027. godine i da crnogorska Vlada koja bude izabrana ima povjerenje evropskih partnera, on je kazao da je to od suštinske važnosti.
- Tu bih akcentovao potrebu da izbjegnemo bilo kakvo strano miješanje u te izbore. Čitav niz evropskih država suočio se sa raznim vrstama malignog stranog uticaja, kroz informatičko djelovanje, različite modele propagande, širenja lažnih vijesti. Smatram da je i crnogorsko društvo pred takvim izazovom i da nijesmo imuni na te prijetnje - naveo je Ivanišević.
On je rekao da vjeruje da će Crna Gora, uz iskustva koja su prošle države članice EU i pomoć NATO partnera, uspjeti da izgradi sistem koji je dovoljno rezistentan na tu vrstu prijetnji demokratiji.
Vuksanović je, odgovarajući na isto pitanje, poručio da je važno ko će voditi državu od 2027. godine i da u toj Vladi budu proevropske strukture jasnog opredjeljenja, bez ikakvih dvojbi oko tog pitanja.
- Treba nam proevropska Vlada, a čitav ovaj vremenski interval do samih izbora mislim da će biti dovoljan da naši građani jasno percepiraju ko je na političkom polju stvarno za EU, a ko simulira taj proces - dodao je Vuksanović.

Vuksanović: Pitanje kapela, promjene Ustava i jezika dođe čim postignemo određeni uspjeh na evropskom polju

Crna Gora je tokom 2024. i 2025. godine ostvarila napredak ka daljem usklađivanju sa listom zemalja kojima je potrebna viza EU. Nakon regresije na početku 2025. godine, Crna Gora je kasnije ukinula sporazume o bezviznom režimu sa pet zemalja i smanjila broj sezonskih izuzeća od viza sa četiri na jedan, pa kao rezultat toga ukupan broj neslaganja između vizne politike Crne Gore i politike EU smanjena je sa 15 na devet, navodi se u danas objavljenom Izvještaju Evropske komisije (EK) o viznoj politici.
Kako se navodi u izvještaju, 27. oktobra 2025. godine, kao odgovor na unutrašnji incident vezano za turske državljane, Vlada Crne Gore uvela je privremeni vizni režim za građane Turske, sa primarnim ciljem očuvanja javnog reda i bezbjednosti crnogorskih građana. Pošto je privremena (iako bez poznatog datuma isteka), dodaje se, ova mjera se trenutno ne može smatrati trajnim prekidom bezviznog režima Crne Gore sa Turskom.
- Komisija će pratiti situaciju kako se bude razvijala - &nbsp;piše u izvještaju EK.
Zemlje bez viza koje primjenjuju šeme državljanstva za investitore predstavljaju inherentne bezbjednosne rizike jer potencijalno dozvoljavaju državljanima trećih zemalja koji bi inače bili podložni viznim zahtjevima da zaobiđu standardne bezbjednosne provere i dobiju pristup Šengenskom prostoru sticanjem državljanstva, upozoreno je.
- Crna Gora je zvanično okončala svoj program 31. decembra 2022. godine. Ipak, vlasti su nastavile da obrađuju zahtjeve za državljanstvo podnijete prije zatvaranja programa. Ministarstvo unutrašnjih poslova je 2024. godine izdalo 1.282 odluke o dodjeli crnogorskog državljanstva podnosiocima zahtjeva i članovima njihovih porodica. Od aprila 2025. godine, 29 preostalih zahjteva je još uvijek bilo u obradi - piše u izvještaju.
Crna Gora je, ističe se, odgovorila na neke od prethodnih preporuka Komisije, posebno smanjenjem liste zemalja u režimu bez viza a kojima su inače potrebne vize za EU. Tu je i nastavak monitoringa preostalih zahtjeva za državljanstvo.
- Međutim, neka pitanja ostaju da se riješe - dodaje se.
Prvo je usklađivanje sa EU listom viza
- Crna Gora mora da uskladi svoju viznu politiku sa listom trećih zemalja kojima je potrebna viza. Crna Gora ne smije da odobrava više sezonskih ukidanja viza, uključujući i one zemlje koje su uklonjene sa stalne liste zemalja bez viza. Crna Gora bi takođe trebalo da uskladi svoje vizne procedure sa šengenskim standardima, posebno uvođenjem prikupljanja biometrijskih podataka (uključujući digitalnu fotografiju i otiske prstiju) kao dio ispitivanja zahtjeva za vize - navedeno je u izvještaju.
U međuvremenu, Crna Gora mora da sprovede ciljane bezbjednosne mere, kao što je pojačana provjera dolazaka iz država oslobođenih viza, i da dokumentuje njihovu efikasnost u smanjenju ilegalnih migracija i bezbjednosnih rizika.
Kada je u pitanju infrastruktura za podnošenje zahtjeva za vize, u pripremi za prelazak na revidiranu viznu politiku, Crna Gora bi trebalo da proširi svoje kapacitete za izdavanje viza kroz digitalizaciju elemenata procesa izdavanja, kako bi omogućila državljanima zemalja koje su trenutno oslobođene viza da podnesu zahjtev za vizu nakon što se izuzeće ukine.
- Ovo će olakšati administrativnu obradu i podržati usklađivanje politika. Crna Gora mora da obezbijedi da se pravni osnov šeme državljanstva za investitore ukine i da se svi zahtjevi koji su na čekanju u okviru sada ukinute šeme obrade u skladu sa najvišim bezbjednosnim standardima. Pored toga, mogući slučajevi dodjele državljanstava prethodno putem ove šeme licima koja su podložna međunarodnim restriktivnim jmerama moraju biti preispitani i poništeni gdje je to potrebno - zaključeno je u izvještaju Evropske komisije.

EK: Crna Gora nastavila da usklađuje viznu politiku sa EU, broj neusklađivanja smanjen sa 15 na devet

Crna Gora je zatvaranjem pet pregovaračkih poglavlja u jednom danu potvrdila status najnaprednije kandidatkinje u procesu pristupanja Evropskoj uniji, ali sagovornici emisije „Argumenti“ na TVCG ukazuju da je pred državom i dalje zahtjevan period u kojem će se mjeriti politička zrelost i spremnost na suštinske reforme.
Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Predrag Zenović kazao je da Crna Gora status predvodnice nikada nije ni izgubila, ali da on sam po sebi nema veliku težinu ukoliko ne prati konkretan napredak.
- Ako ste predvodnica nekog tima koje se ne kreće previše brzo, onda vam taj status ne znači puno - rekao je Zenović.
On je istakao da je zatvaranje velikog broja poglavlja u jednom danu rezultat koji ima širi značaj, naglašavajući da „ovoliki broj poglavlja u jednom danu nije zatvoren još od 2009. godine“, te da je 16. decembar „veliki datum u istoriji politike proširenja“.
Govoreći o pristupu Evropske unije prema kandidatima, Zenović je poručio da je princip zasluga neupitan.
- Politika proširenja mora biti zasnovana na zaslugama, nema alternativu - kazao je on, dodajući da je to jedini način da proces ostane kredibilan i ireverzibilan.
Poslanica Demokratske partije socijalista Aleksandra Vuković-Kuč ocijenila je da je riječ o velikom uspjehu koji treba priznati.
- Ovo je veliki uspjeh i to moramo svi da priznamo - rekla je ona, naglašavajući da je riječ i o uspjehu Evropske unije nakon dugog perioda zastoja u politici proširenja.&nbsp;
Vuković-Kuč je upozorila da se problemi u pojedinim poglavljima neće izgubiti njihovim privremenim zatvaranjem, navodeći da se zahtjevi posebno pojačavaju u oblasti zajedničke poljoprivredne politike.
- Ovdje se radi o finansijama, o EU fondovima, o velikom novcu - istakla je ona, ocjenjujući da Crnu Goru u 2026. godini očekuju najveći izazovi u integracionom procesu.
Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović kazala je da zatvaranje poglavlja predstavlja realan uspjeh države i građana.
- Ovo je zaista realan uspjeh Crne Gore, ali i svih građana i građanki - navela je Vuksanović, dodajući da je potvrđeno da je Crna Gora u ovom trenutku najspremnija kandidatkinja.
Ona je ocijenila da je ovaj iskorak i test političke zrelosti, postavljajući pitanje „da li ćemo ovo razumjeti kao signal da zbilja realizujemo ubrzane i suštinske reforme, ili ćemo ostati samo na formalnom napretku“. 
&nbsp;

Zenović: Status predvodnika nema veliku težinu bez konkretnog napretka; Vuković-Kuč: Problemi u poglavljima ne nestaju njihovim privremenim zatvaranjem

Ambiciozni planovi Crne Gore za narednu godinu postaju mnogo realniji nakon zatvaranja pet pregovaračkih poglavlja na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, rekao je premijer Milojko Spajić.
On je u intervjuu za Dojče vele kazao da je Crna Gora zasluženo prepoznata kao lider u procesu evropskih integracija.
Spajić je podsjetio da je Crna Gora u utorak zatvorila pet pregovaračkih poglavlja. 
- Zatvorili smo ukupno 12 poglavlja od 33. Tako da mislim da sa velikim optimizmom možemo da uđemo u narednu godinu - naveo je Spajić. 
Prema njegovim riječima, Crna Gora za narednu godinu ima ekstremno ambiciozne planove.
- Mislim da sada ti planovi postaju dosta realističniji i ostvarljiviji, poslije jednog ovakvog koraka koji smo imali u Briselu prije samo par dana - rekao je Spajić.
On je istakao ulogu Njemačke kao partnera na evropskom putu Crne Gore.
- Njemačka je “backbone”, odnosno glavna podrška putu naše zemlje ka Evropskoj uniji (EU). Zahvalni smo Vladi Njemačke, kao i Bundestagu koji je, takođe, iskazao veliku podršku našem evropskom putu - poručio je Spajić.
Govoreći o izazovima, on je naveo da je Crna Gora mala zemlja i da male države uvijek imaju limitirane administrativne kapacitete.
- Međutim, to smo uspjeli da prevaziđemo uz veliku pomoć koju dobijamo od zemalja članica EU - rekao je Spajić.

Spajić: Ekstremno ambiciozni planovi Crne Gore sada mnogo realniji

President of the European Commission Ursula von der Leyen stated last night in Brussels that Montenegro and Albania have made impressive progress in the process of European integration, which should inspire other partners from the Western Balkans.
Following the European Union - Western Balkans summit, which Serbia did not attend for the first time, von der Leyen said in a written statement that “EU enlargement, for the first time in more than ten years, has become a realistic possibility”.
- I would like to commend the enormous progress made by Albania and Montenegro. What they have achieved is impressive. Their progress is an impressive source of inspiration for other Western Balkans partners and sends a strong message to the world about the attractiveness of the European offer. It is an offer of solidarity, opportunity, and stability. To turn this offer into reality, we are working intensively on gradual integration - von der Leyen said.
She noted that the Growth Plan for the Western Balkans serves this purpose as well, thanks to which the countries of the region are more integrated into the EU than any enlargement partners before them.
- Investment alone cannot generate sustainable growth. And reforms without resources cannot be fully implemented. That is why the Growth Plan combines the two: Reforms to unlock resources and resources to enable reforms. With this combination, the region already benefits from integration even before full membership. The development gap between the Western Balkans and the EU has for too long constrained investment, job creation, and opportunities. The Growth Plan directly addresses this with six billion euros in investments. And now we have six ambitious reform agendas - she added.
The President of the European Commission pointed out that the first concrete results are already visible and that the Western Balkans is expected to achieve growth of around three percent next year, which “reflects confidence in the European future of the region, the impact of reforms, and the benefits of closer economic integration with the EU”.
- And there is more to come. We have integrated our partners into the Single Euro Payments Area (SEPA). This could save businesses and citizens up to 500 million euros per year. We are also saving time through our „green lanes“, which will strengthen supply chains, improve logistics, and cut transit times by up to 80 percent. With the Growth Plan, the region’s economy could double over the next decade - she said.
She added that the investment plan has so far mobilized 18 billion euros, including six billion euros in EU grants, and that more than 68 projects are being implemented across the region to finance key infrastructure in transport, energy, digital connectivity, and environmental protection.
- These investments make the region more competitive and better connected to the EU Single Market. Artificial intelligence is a good example: We are establishing a network of AI factories across the EU and opening them to the Western Balkans, with „antennae“ of AI factories in Serbia and North Macedonia. This will allow companies from across the region to connect to these factories and gain access to European AI infrastructure - von der Leyen noted.
She said that all of this is attracting private investment and added that during EU investment conferences in Albania and Montenegro, investment declarations from private investors worth more than four billion euros were secured.
Von der Leyen also expressed satisfaction at being able to announce that the EU is moving toward lifting punitive measures against Kosovo, following the peaceful transition of power in local governments in the north after the recent local elections, noting that 216 million euros in financial assistance are planned, of which 205 million euros will be disbursed at the beginning of next year.
She also stated that the Common Regional Market is “the fastest path to competitiveness, the most direct bridge to the EU Single Market, and the clearest proof that the region can act as one”.

1250x600

1084x550

Von der Leyen: Impressive progress by Montenegro and Albania, a strong message to the world about the attractiveness of the European offer

Napredak u pregovorima koji je Crna Gora ostvarila zahtijeva jasan i jednak odgovor Evropske unije (EU), koja kroz konkretne odluke mora pokazati da je proširenje strateški prioritet, poručio je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Marjan Šarec.
On je kazao da je Crna Gora, zatvaranjem dodatnih pet pregovaračkih poglavlja, još jednom potvrdila svoju snažnu posvećenost evropskom putu i nastavku reformskog procesa.
Prema njegovim riječima, taj korak predstavlja značajan napredak u pristupnim pregovorima i šalje jasan signal političke volje i predanosti crnogorskih vlasti.
- Napredak Crne Gore, međutim, i dalje zahtijeva jasan i ravnomjeran odgovor EU, koja kroz konkretne odluke mora pokazati da proširenje na Zapadnom Balkanu ostaje strateški prioritet, a ne samo deklarativna obaveza - rekao je Šarec.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkos-naredna-godina-ce-biti-odlucujuca-vise-nego-ikad-crnoj-gori-potrebno-nacionalno-jedinstvo-kako-bi-se-stiglo-do-cilja-bjere-progres-se-primjecuje&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šarec: Napredak Crne Gore zahtijeva jasan i jednak odgovor EU

Crna Gora će nastaviti da svoj evropski put mjeri konkretnim rezultatima, reformama i jačanjem institucija, sa ciljem da članstvo do 2028. godine bude ostvaren državni plan, a ne kao do sada neispunjeno obećanje, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u intervjuu za Washington Post. U trenutku kada se transatlantski odnosi nalaze pod sve većim pritiskom, Milatović je istakao da je rat u Ukrajini promijenio način na koji Evropa gleda na proširenje Evropske unije, ne samo kao na tehnički proces, već i na pitanja razvoja i bezbjednosti kontinenta. Washington Post u intervjuu sa Milatovićem konstatuje da je Bijela kuća posljednjih nedjelja pojačala negativnu retoriku prema Evropskoj uniji, uključujući i tvrdnje u novom dokumentu o nacionalnoj bezbjednosti, kao i niza izjava američkih zvaničnika i saveznika administracije, dok se istovremeno u Evropi šire strahovi da se američka politika kreće ka otvoreno neprijateljskom stavu prema evropskom projektu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121610124_a54ce6739be404fa8241417ca80bdd213bf4ac328e4f75ffc49b632dbfa14f55.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121610124_a54ce6739be404fa8241417ca80bdd213bf4ac328e4f75ffc49b632dbfa14f55" data-rendition-name="original" width="855" height="608" loading="lazy" alt="Intervju Milatovića"><figcaption>Isječak intervjua(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  U tom kontekstu, Milatović je naglasio da je “ruska agresija na Ukrajinu” pomogla Evropi da shvati “veoma važnu stvar”, da je proširenje EU povezano sa bezbjednošću evropskog kontinenta, i da zemlje kandidati u tome vide strateški okvir za stabilnost i razvoj. Predsjednik je podsjetio da je na predsjedničkim izborima 2023. godine svoju pobjedu vezao za jasnu političku obavezu da Crna Gora može postati članica Evropske unije do kraja njegovog mandata 2028. godine, uz reformski kurs koji treba da ukloni ključne prepreke na tom putu, posebno u oblasti borbe protiv korupcije. Milatović je u razgovoru istakao da članstvo u EU za Crnu Goru predstavlja mjeru demokratske zrelosti, prosperiteta i stabilnosti, ali i praktičan mehanizam koji državi daje spoljašnji oslonac i mapu brzog ekonomskog razvoja. Prema njegovim riječima, evropski put treba da pomogne Crnoj Gori da izgradi konkurentniju ekonomiju, snažnije demokratske standarde i institucije sposobne da nose dugoročni politički i ekonomski razvoj. Washington Post podsjeća da, uprkos američkom pritisku na evropski projekat i izjavama pojedinih aktera iz američke administracije, na periferiji Evrope raste politička energija za članstvom, naročito zbog posljedica izazvanih ratom u Ukrajini. U tekstu se navodi da se u Briselu razmatraju scenariji ubrzanja procesa za Ukrajinu nakon eventualnog mirovnog sporazuma, uz svijest da su kriterijumi pristupanja složeni i da punopravno članstvo ne dolazi brzo. Poruka predsjednika Milatovića je da Evropska unija za zemlje kandidate nije tema dnevne politike, već okvir koji povezuje bezbjednost, izgradnju institucija i ekonomski razvoj.

Milatović za Washington Post: Proširenje EU znači bezbjednost i razvoj Evrope, cilj članstvo do 2028.

Još jedno priznanje za crnogorski rukomet. Rukometni savez Crne Gore biće 2027. domaćin Evropskog prvenstva za igračice do 17 godina, sapšteno je iz RSCG.
Kako ističu, četiri federacije prijavile su se za organizaciju navedenog takmičenja, a Izvršni odbor EHF-a je ukazao povjerenje RSCG-u, te Hrvatskoj koja će 2027. biti domaćin prvenstva Evrope za igračice do 19 godina.
- Novo povjerenje koje je EHF ukazao Savezu dolazi kao potvrda kontinuiranih organizacionih uspjeha Saveza, koji je u 2025. bio domaćin dva prvenstva Evrope u mlađim kategorijama – za igračice do 17 i do 19 godina. Prvi put u istoriji evropskog rukometa jedna država u istoj godini organizovala je dva šampionata Evrope u mlađim kategorijama- kažu iz RSCG.
Crna Gora je 2025. petu godinu zaredom bila domaćin prvenstava Evrope u mlađim kategorijama, što predstavlja kontinuitet koji je rijetkost na evropskoj rukometnoj sceni i dodatno potvrđuje organizacione kapacitete RSCG-a.
Kako naglašavaju iz RSCG, to je potvrda povjerenja koje EHF ima u Rukometni savez Crne Gore. Prvenstva za mlađe kategorije nemaju samo sportski, već i širi društveni i državni značaj, a Savez će, kao i prethodnih godina, učiniti sve da opravda ukazano povjerenje.:&nbsp;
&nbsp;-Nakon uspješne organizacije i kontinuiteta domaćinstava, novo priznanje EHF-a znači da će Crna Gora 2027. godine ugostiti najbolje reprezentacije Evrope u uzrastu do 17 godina, čime se dodatno učvršćuje pozicija naše zemlje kao pouzdanog i prepoznatog domaćina velikih međunarodnih rukometnih takmičenja- poručili su iz RSCG-a.

RSCG: Crna Gora domaćin Evropskog prvenstva za rukometašice do 17 godina

Širom Moskve večeras su prijavljeni nestanci električne energije nakon eksplozija za koje se vjeruje da su ih izazvali udari ukrajinskih dronova, zbog čega je više od 600.000 ljudi ostalo bez struje, prenosi <a href="https://www.klix.ba/vijesti/svijet/dio-moskve-u-mraku-vise-od-600000-potrosaca-ostalo-bez-struje-hitne-sluzbe-na-ulici/251230184">Klix.ba</a>
Brojni ruski Telegram kanali podijelili su snimke zamračenih ulica Moskve, zbog čega je veliki broj stanovnika ruske prijestolnice izašao napolje.
Nakon eksplozija, za koje se vjeruje da su izazvane udarom ukrajinskih dronova dugog dometa, više od 600.000 Moskovljana ostalo je bez električne energije.
U nekoliko stambenih dijelova grada upućeni su veliki agregati, što sugeriše da bi prekid snabdijevanja električnom energijom mogao potrajati.
Ministarstvo odbrane Rusije u saopštenju navodi da je protuzračna odbrana u razmaku od četiri sata oborila 109 ukrajinskih dronova, uključujući i one na širem području Moskve.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin potvrdio je napad, dok ruska strana tvrdi da su svi dronovi uspješno presretnuti.

Dio Moskve u mraku: Više od 600.000 potrošača ostalo bez struje, hitne službe na ulici

Lopovi su koristili veliku bušilicu kako bi provalili u sef u poslovnici banke u zapadnoj Njemačkoj i ukrali procijenjenih 30 miliona eura.
Portparol policije uporedio je provalu sa holivudskim filmom o pljački „Ocean’s Eleven“, rekavši za novinsku agenciju AFP da je provala profesionalno izvedena.
Tokom pljačke štedionice Sparkasse u gradu Gelsenkirchenu, lopovi su provalili u više od 3.000 sefova u kojima se nalazio novac, zlato i nakit.
Prema navodima policije, za zločin su saznali nakon što je u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak aktiviran protivpožarni alarm.
Još nije bilo hapšenja, a počinioci su i dalje na slobodi.
Prve istrage ukazuju da su uspjeli pristupiti banci i pobjeći preko susjedne garaže.
Svjedoci su prijavili da su tokom noći sa subote na nedjelju vidjeli nekoliko muškaraca kako nose velike torbe na stepeništu garaže.
Oštećeni klijenti banke zamoljeni su da kontaktiraju Sparkasse banku, koja je uspostavila telefonsku liniju za pomoć. Policija je u utorak osigurala ulaz u poslovnicu nakon što se veliki broj klijenata okupio ispred tražeći informacije.

Velika pljačka banke u Njemačkoj, lopovi ukrali 30 miliona eura

Glumcu Džordžu Kluniju dodijeljeno je francusko državljanstvo, zajedno sa suprugom Amal Kluni i njihovo dvoje djece, navodi se u zvaničnoj uredbi objavljenoj u francuskom državnom glasniku.
Objava potvrđuje namjeru na koju je Kluni aludirao početkom decembra, kada je pohvalio francuske zakone o zaštiti privatnosti koji njegovu porodicu štite od paparaca.
- Volim francusku kulturu, vaš jezik, iako sam i poslije 400 dana kurseva još uvijek loš u njemu- kazao je glumac tada – na engleskom jeziku – u intervjuu za radio RTL. „Ovdje se ne fotografišu djeca. Nema paparaca koji se kriju ispred školskih kapija. To nam je najvažnije“, rekao je.
Kluni, koji sada ima i američko i francusko državljanstvo, ima dugogodišnju povezanost s Evropom, još prije vjenčanja 2014. godine sa suprugom, britansko-libanskom advokaticom za ljudska prava, koja tečno govori francuski.
Kluni posjeduje imanje u italijanskoj regiji jezera Komo, kupljeno 2002. godine, a on i supruga kupili su i istorijsko imanje u Engleskoj.
Njihova nekretnina na jugu Francuske – nekadašnje vinsko imanje pod nazivom „Domaine du Canadel“, u blizini sela Brinjol – kupljena je 2021. godine. Takođe posjeduju stan u Njujorku i imanje u saveznoj državi Kentaki, ali su, prema navodima medija, tokom protekle decenije prodali kuće u Los Anđelesu i Meksiku.
Bračni par ima osmogodišnje blizance.
Kluni je za RTL kazao da, iako porodica često putuje, njihov dom u Francuskoj „mjesto gdje su najsrećniji“.
Pored glumačke karijere, Kluni je i reditelj i producent, a osvojio je dva Oskara – jedan za najbolju sporednu mušku ulogu u filmu Sirijana iz 2006. godine i drugi kao producent filma Argo iz 2012.
Kluni nije jedina holivudska ličnost koja traži francusko državljanstvo. Američki reditelj Džim Džarmuš izjavio je u petak za radio France Inter da i on planira da podnese zahtjev za francusko državljanstvo.
- Volio bih mjesto koje bi mi omogućilo da pobjegnem iz Sjedinjenih Američkih Država- kazao je, dodajući da ga privlači i francuska kultura.

Džordž i Amal Kluni dobili francusko državljanstvo

Ekološki aktivista Milorad Mitrović, govoreći o ekološkim problemima u Pljevljima, najavio je mogući referendum o izlasku tog grada iz Crne Gore.
Mitrović je gostujući u Jutarnjem programu TV Vijesti kazao da građani Pljevalja neće trpjeti ovakvo zagađenje i iživljavanje nad njima, te da su priče iz Instituta za javno zdravlja i prvog čovjeka Elektroprivrede iritantne.&nbsp;
- Ako ne preduzmu radikalne i konkretne korake možda će Pljevlja raspisati referendum, kao Botun, ali ovoga puta da izađu iz ovakve Crne Gore koja ih godinama eksploatiše - kazao je Mitrović.
Dio njegovog gostovanja, objavljen je u postu na mreži X. Pogledajte:&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKonteZanovic%2Fstatus%2F2006090366181614037%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006090366181614037%7Ctwgr%5E824890b2328b46bf9efa661cb7370e82e62cd527%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mitrović: Pljevlja će, možda, raspisati referendum o izlasku iz Crne Gore

Osnovno državno tužilaštvo provjerava navode iz krivične prijave koju je podnijela generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Mirjana Pajković protiv Dejana Vukšića doskorašnjeg savjetnika predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića - potvrđeno je Portalu ETV iz Osnovnog državnog tužilaštva.
- Postupamo po prijavi i prikupljamo informacije - saopšteno je Portalu ETV iz Tužilaštva.
Vukšić je, kako su objavile Vijesti, danas obavijestio kabinet Predsjednika da podnosi ostavku na funkciju savjetnika Predsjednika Crne Gore.
Pajković ga je u krivičnoj prijavi optužila da joj je prijetio, zloupotrebljavajući službeni fiksni telefon kabineta Predsjednika i pozivao je "da se hitno javi u policiju".

Tužilaštvo provjerava navode iz prijave koju je Pajković podnijela protiv Vukšića

Predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Zoran Čelebić saopštio je da je otvorio predmet „Botun“, prenosi RTCG.
- Savjet za građansku kontrolu rada policije, i pored činjenice da je na isteku mandata ovog saziva, po sopstvenoj inicijativi, otvorio je predmet ‘Botun’ u uvjerenju da će budući saziv ovog građanskog tijela tretirati ovaj slučaj - saopštio je Čelebić.

Savjet za građansku kontrolu rada policije otvorio predmet „Botun“

Specijalno državno tužilaštvo je saopštilo da je Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici predalo optužnicu protiv okrivljenog I.Lj. zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje, učinjenog u saizvršilaštvu.
Predmet optužnice je osnovana sumnja da je okrivljeni, u 2020. godini, postao član kriminalne organizacije koju su organizovali Duško Golubović i Sander Stanaj.&nbsp;
- A čiji su pripadnici postali i druga lica, sa ciljem da se, tokom 2020. i 2021.godine, bavi prenošenjem prekocarinske linije, uz izbjegavanje mjera carinskog nadzora, neocarinjenih cigareta iz Slobodne carinske zone Luke Bar i njihovom prodajom, prikrivanjem i rasturanjem u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji, te da je, u julu 2020. godine, izvršavajući svoju ulogu i zadatke u kriminalnoj organizaciji i za njen račun, teretnim vozilom iz Crne Gore u Italiju prevezao određenu količinu neocarinjenih cigareta i preuzeo novac za koji su prodate - navodi SDT.
Prethodno je Specijalno državno tužilaštvo, Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici, nakon završene istrage, predalo optužnicu protiv organizatora i još 13 optuženih (N.S., A.P., A.P., V.V., Đ.Lj, M.S., A.S., V.B., P.P., P.M., D.M., R.D. i I.T.), zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i više produženih krivičnih djela krijumčarenje, učinjenih u saizvršilaštvu.

Podignuta optužnica za stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje

Više od 60 odsto građana ima povjerenje u Državno tužilaštvo, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
IZ VDT-a reaguju na prezentovane <a href="https://etv.me/drustvo/cemi-gotovo-60-odsto-gradana-nema-povjerenje-u-pravosude">rezultate</a> istraživanja javnog mnjenja o povjerenju građana u pravosudni sistem Crne Gore Centra za monitoring i istraživanje - CeMI.&nbsp;
- Podsjećamo da prema Istraživanju o percepciji Državnog tužilaštva, sprovedenog uz podršku Misije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u Crnoj Gori, u oktobru ove godine, Vrhovno državno tužilaštvo i Specijalno državno tužilaštvo i dalje ostaju institucije kojima građani najviše vjeruju - navode u saopštenju.&nbsp;
Kako navode, povjerenje u rad Specijalnog državnog tužilaštva ima čak 61,8 odsto ispitanika i Vrhovnom državnom tužilaštvu u istom periodu vjeruje 60,5 odsto ispitanika što potvrđuje kontinuitet povjerenja građana u rad Državnog tužilaštva.
- Prema istom istraživanju, 54,3 odsto ispitanika smatra da se u 2025.godini Državno tužilaštvo uspješno bori sa korupcijom i organizovan kriminalom,dok je u 2021.godini taj stav dijelilo svega 31,8 odsto ispitanika. Takođe,Regionalno istraživanje pravosuđa Svjetske banke za 2025. godinu potvrđuje poziciju Državnog tužilaštva Crne Gore kao jedne od najstabilnijih i najprifesionalnijih institucija u pravosudnom sistemu. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da povjerenje građana u pravosudni sistem ostaje stabilno i relativno visoko, uz blag pad sa 59 odsto na 55 odsto u odnosu na 2020. godinu - istakli su u saopštenju.&nbsp;
Kako se zaključuje, rezultati Državnog tužilaštva Crne Gore u borbi pritv kriminala, posebno organizovanog kriminala i korupcije, su prepoznati u crnogorskom društvu u ovoj godin baš kao što su prepoznati i izvan Crne Gore od strane Evropske komisije i drugih meðunarodnih subjekata, a kako je to javno istaknuto u više navrata i u odgovarajućim izvještajima.

Tag: crna-gora