Upravi policije nije prijavljen navodni pokušaj otmice djeteta u jednom šoping molu u Podgorici. To je iz policije saopšteno, nakon što su društvene mreže preplavile objave o navodnim nedjelima državljana Turske u Crnoj Gori. Državljani Turske, koji žive u našoj zemlji, u izjavi za TV E, kažu da ih ovakva negativna kampanja na društvenim mrežama plaši, iako je im je utisak o Crnoj Gori dosad bio potpuno drugačiji.
<h2>Tuga i strah</h2>
Merjem je iz Turske u potrazi za boljim životom došla u Crnu Goru. U svojoj radnji za tetovaže u Podgorici čula je za vijest da su turski državljani oteli dijete.
- Želim da kažem da nijesu svi ljudi iz Turske isti. Došli smo ovdje jer smo imali ekonomskih problema u našoj zemlji. Nemamo nikakve loše namjere prema vašoj zemlji i želimo da živimo srećno zajedno. U svakoj zemlji ima loših ljudi. Ne možemo reći svi Turci su loši. Jako sam tužna, bila sam u više od dvadeset država, živjela u četiri države i sada ovdje vidim rasizam, ne bi trebalo da bude tako – kazala je ona za Televiziju E.
Isti osjećaj dijeli i Elif Ozajdin, koja je iz Turske u Crnu Goru došla prije četiri godine. Obuzela je tuga nakon što su se na društvenim mrežama pojavile neprovjerene informacije o krivičnim djelima koje turski državljani navodno čine u Crnoj Gori. Nada se, kako kaže za Televiziju E, da većina crnogorskih građana ipak neće povjerovati u objave na mrežama koje nijesu prijateljski nastrojene prema državljanima Turske.
- Ovo mene i moje prijatelje i tursku zajednicu čini veoma tužnom, zato što smo kao drugi ljudi, mi imamo porodice, poslove, pokušavamo da imamo pristojan život, pokušavamo da živimo komforno i bezbjedno. Ali neko iskoči i postavi sliku ili nešto što nije istinito i što je ružno i svi povjeruju istog trenutka i počinju nas da krive. Na našoj WhatsApp grupi, svi su se uplašili jer krive nas, šta ćemo da radimo ako pitaju moje dijete u školi šta će odgovoriti – ispričala je ona.
<h2>Zloupotreba straha</h2>
Podsjećamo, iz policije su apelovali na građane da ne plasiraju neprovjerene informacije i da ne šire paniku dijeljenjem lažne objave.
Povodom negativnog narativa koji se o turskim državljanima u Crnoj Gori širi društvenim mrežama, reagovala je i nezavisna poslanica Jevrosima Pejović. Ona je, u izjavi za Televiziju E, kazala da lažne vijesti o tome da stranci otimaju djecu pokazuju koliko je lako zloupotrijebiti strah, a koliko je teško izgraditi povjerenje.
- U vremenu kada se neistina širi brže od činjenica, dužnost države je da štiti istinu i dostojanstvo svakog čovjeka. Vlada Crne Gore se ne bavi migracionom politikom i bilo je pitanje dana kada će se ovakve manipulacije pojaviti. Gostoprimstvo je naša tradicija i vrijednost koju moramo njegovati, jer nas podsjeća da su vrata našeg doma uvijek bila otvorena za prijatelja, putnika i čovjeka u potrebi. Svi koji izaberu Crnu Goru za svoj dom, a koji poštuju ljudske vrijednosti našeg društva, dobrodošli su. Naša je obaveza da integrišemo strance i da djeci iz porodica koje su Crnu Goru izabrale za dom obezbijedimo dostojanstvene uslove života i odrastanja – navela je Pejović.
<h2>Strah za bezbjednost</h2>
Uprkos narativu na društvenim mrežama, turski državljani u Podgorici kažu da se osjećaju bezbjedno.
- Ovde je prodavnica i restoran. Nema problema, samo se radi. Ovdje nam je dobro. Mušterije su dobre, Crna Gora je dobra. Nemamo nikakav problem – kazao je Ahmet, odnedavno stanovnik Podgorice.
I Elif s početka ove priče kaže da se u Crnoj Gori osjeća bezbjedno.
- Zato što, prije svega, ljudi ođe vjeruju jedni drugima, imaju lijepe manire, pokušavaju da pomognu, pokušavaju da razumiju, i kada vide da sam stranac ođe pokušavaju da mi pomognu. Kada se moje dijete igra u parku, mogu da sjednem i da ga gledam sa distance, mogu na kratko da ga ostavim samog, mogu tašnu da ostavim, niko neće ukrasti – ispričala je ona.
Osim što su se na mrežama pojavile vijesti o navodnim nedjelima turskih državljana, virtuelnom zajednicom kruže i zahtjevi da se u pojedinim zgradama dostavi spisak sa ličnim podacima zakupaca koji borave u tim zgradama. U porukama se navodi da su takvi zahtjevi proistekli iz aktuelnih dešavanja koja se odnose na prisustvo inostranih državljana, otmice u ugrožavanja bezbjednosti djece.

Marija Mitrović

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Turci u Crnoj Gori - od potrage za boljim životom do optužbi za nasilje

Važno je da sve procedure za izbor sudija Ustavnog suda budu urađene onako kako treba, da nema nikakvih sumnji i da apsolutno svima bude jasno da sud nije ispolitizovan i da ne djeluje jednostrano, nego da djeluje kao ono što bi trebao biti, a to je čuvar Ustava i zakona. To je u razgovoru za centralnu informativnu emisiju 24 Sata, na Televiziji E, kazao hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Činjenica je, kaže, da je postignut napredak u vladavini prava, ali još postoje neuralgične tačke koje nijesu riješene. Jedna od njih je, kako kaže, svakako izbor sudija Ustavnog suda Crne Gore.
- To je nešto na šta je predsjednik Milatović više puta upozoravao, ali i opozicija. Način kako je to urađeno do sada, odnosno prestanak mandata bivše sutkinje i ovo što se sada događa definitivno je problematično i to je nešto što se treba riješiti - rekao je Sokol.
<h2>Percepcija pravosuđa se mora promijeniti</h2>
Uloga Ustavnog suda, kao kontrolora i čuvara Ustava je, kako kaže, velika. Taj sud, objašnjava, nema samo pravnu već i političku ulogu.
Poručuje i da se percepcija pravosuđa mora promijeniti, jer ono ne smije biti u službi jedne političke opcije, a na štetu drugih.
- Da bude jasno da pravosuđe nije tu da sudi jednoj političkoj opciji za interes druge političke opcije, nego da zaista bude u pravom smislu nepristrasno - istakao je Sokol.
Prema njegovim riječima, vladavina prava obuhvata temeljne vrijednosti koje zastupa Evropska unija (EU), a tu spadaju i pitanja vezana za žrtve rata, pitanje odštete i obeštećenja za žrtve rata devedesetih.
- To su pitanja koja se svakako koraju riješiti, jer svaka osoba ima pravo na pravnu zaštitu, a za one koji su pretrpjeli štetu pravni sistem mora učiniti sve da se i takva šteta nadoknadi. Tako da ima tu još pitanja koja su itekako relevantna – pitanja temeljnih vrijednosti, pitanja procedura, poštovanja pravila, ali svakako ima još dosta posla kako bi se Crna Gora u punom smislu uskladila sa evropskim standardima i kriterijumima - naglasio je Sokol.
Nije dobro, poručuje on, kada predsjednik jedne grane vlasti - zakonodavne, čija stranka je dio vladajuće koalicije govori kako bi trebalo da radi pravosuđe.
Naglašava da preuzimanje vlasti i kontrola nad izvršnom i zakonodavnom vlašću, ne znači da imate pravo govoriti pravosuđu kako bi oni trebalo da radi svoj posao, a posebno ne slati poruke koje djeluju kao da se vrši pritisak da treba presuđivati, procesuirati i progoniti političke protivnike.
- To sa strane izgleda kao da se šalje poruka sudijama da trebate učiniti više da bi osudili ili procesuirali naše političke protivnike. To je nešto što nikako nije dobro, jer pravosuđe mora biti nepristrasno, ali isto tako i svi politički akteri moraju ostavljati utisak da zaista jeste tako. U tom smislu je važno izbjegavati bilo kakve izjave koje bi nepristrasnost i objektivnost pravosuđa dovele u pitanje - rekao je Sokol.
Smatra da postoji dobar dio glasača koji su glasali Pokret Evropa sad, a kojima je bilo neprihvatljivo iz nekog razloga da glasaju Demokratsku partiju socijalista (DPS). Vjeruje i da ti ljudi nijesu sigurno glasali za to da Crna Gora bude opet „drugo oko u glavi“, privezak Beograda ili Moskve, da se u njoj promoviše četnička ideologija i velikosrpstvo.
- Vjerujem da jako puno ljudi i u PES-u koji sigurno nijesu zadovoljni trenutnim stanjem. Imamo situaciju da je vladajuća koalicija takva kakva jeste, da su u njoj stranke koje apsolutno nijesu evropske, stranke koje ni na koji način ne zagovaraju evropske vrijednosti. Spomenuli smo izjavu Andrije Mandića koja se može shvatiti kao vršenje pritiska na pravosuđe, a sa druge strane imamo Demokrate koji su zadnjih mjeseci činili sve kako bi narušili odnose sa Hrvatskom, gdje se puštaju probni baloni i pripremaju teren da se ukloni ploča u Morinju, što je apsolutno neprihvatljivo, i da se sve vrijeme pokušava potencirati sukob sa Republikom Hrvatskom. Ljudi koji se ponašaju na takav način sigurno nijesu ljudi koji žive evropske vrijednosti i koji bi takve stvari htjeli - istakao je Sokol.
<h2>Izuzetno negativan uticaj SPC</h2>
Srpska pravoslavna crkva (SPC), smatra on, ima izuzetno veliki uticaj na kompletnu crnogorsku politiku, a pogotovo, kako tvrdi, na vladajuću koaliciju.
- Taj uticaj je izuzetno negativan, jer se SPC pokazala već puno puta, sada još i više, kao glavni uzročnik i kao glavni temelj velikosrpske politike i kao upravo ona ključna spona svih glavnih igrača koji su na liniji Beograda. Vidjeli smo, na kraju krajeva, da najviši predstavnici SPC odlaze u Moskvu, da se tamo ponašaju kao da su dio ,,ruskog sveta” i da oni taj ,,ruski svet” isto tako žele proširiti gdje god mogu, pa tako i na Crnu Goru – dodaje Sokol.
Prema njegovim riječima svi ti uticaji koji postoje nijesu nešto što je usklađeno i što može biti na bilo koji način prihvatljivo i dio evropske priče Crne Gore.
- I sa te strane apsolutno ako PES želi povratiti dio tog mandata koji je dobio od ljudi koji su glasali za njih, oni se moraju jasno odrediti prema tome i svakako distancirati od takve politike i takve velikosrpske ideologije. Šta će se dogoditi s PES-om ako se ne distancira od te velikosrpske priče, vidjeli smo na izborima u Nikšiću gdje je PES jako pao u odnosu na svoju poziciju i snagu koja je bila prije, i to je upravo pokazalo šta će se dogoditi ako oni ostanu u koaliciji sa DF-om, sa Demokratama i sa cijelom tom velikosrpskom ekipom - poručio je Sokol.
Odgovarajući na pitanje o pokušajima revitalizacije fašističkih pokreta dijela vladajuće većine, a uz pomoć SPC i odgovornosti premijera, Sokol vjeruje da premijer nije dio te priče, ali da u konstelaciji snaga, gdje Vlada zavisi od velikosrpskih političkih opcija koje su na direktnoj liniji sa SPC, jako teško možete donijeti odluke koje treba donijeti.
- U praksi ovakvo stanje jednostavno nije održivo, ako želite zaista imati jaku suverenističku, normalnu Crnu Goru koja je usklađena sa evropskim vrijednostima i koja ide prema zapadu. Ako vi želite da ona postane dio ,,ruskog i srpskog sveta” to je druga priča, ali ako želite na zapad onda ovakva konstelacija jednostavno vam onemogućava da donesete neke bitne odluke. Ako imate situaciju da je SPC dio tih provokacija i zapravo u pozadini svih tih velikosrpskih aktivnosti koje se događaju i naravno da u toj situaciji gdje su oni direktno nadovezani na neke stranke vladajuće koalicije, da onda vi kao premijer ne možete puno napraviti da biste to spriječili. U konkretnom pitanju spomenika Pavlu Đurišiću, Vlada jeste reagovala, ali je to bilo neko polurješenje, koliko sam vidio taj spomenik je sada u crkvi, to pokazuje ko stoji iza cijele priče - rekao je Sokol.
Važno je naglasiti, kaže, istorijsku ulogu Pavla Đurišića, koji je bio kolaboracionista nacistima, zločinac koji je odgovoran za smrt hiljade ljudi, naročito muslimana, a vi imate u vladajućoj koaliciji Bošnjačku stranku.
- Oni su u koaliciji sa onim političkim snagama poput DF-a, poput Demokrata, kojima, pretpostavljam, taj spomenik nije neprihvatljiv. Tu vidite koliko je ta vladajuća koalicija zapravo nespojiva, koliko su tu stranke koje su po svim segmentima i po svim karakteristikama zapravo ne idu jedni s drugima, onda naravno da je pitanje kako takva koalicija može voditi neku koherentnu evropsku politiku i voditi Crnu Goru prema zapadu - istakao je Sokol.
<h2>Destruktivna politika iz Beograda opstruira evropski put</h2>
Govoreći o dobrosusjedskim odnosima, kaže da se vidjela dobra volja Vlade Crne Gore i premijera Milojka Spajića da se ti odnosi poprave i da se stvari riješe.
- Ali shvatam koliki su pritisci od dijela vladajuće koalicije za koje sam već rekao da su jednostavno teško prihvatljivi, odnosno da teško mogu ići skupa sa evropskom pričom i sa dobrosusjedskim odnosima. Vjerujem da je dio bitnih problema u procesu rješavanja i ja sam optimista što se toga tiče. Vjerujem da premijer ima dobru volju da se to riješi, ali očigledno su problemi unutar same vladajuće koalicije, koji stalno stavljaju neke klipove i koji cijelu priču usporavaju - naglasio je Sokol.
Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji. Cilj im je stabilna, proevropska i prozapadna Crna Gora koja nije, kako kaže, niti ruski, niti srpski privezak na Mediteranu.
- Hrvatska nema nikakvih teritorijalnih niti bilo kakvih drugih pretenzija na Crnu Goru, ali želimo da Crna Gora bude normalna, demokratska država, koja je prvenstveno crnogorska i koja je samostalna, koja vodi sopstvenu politiku i usklađena je sa svim strateškim prioritetima kako Hrvatske, tako i Evropske unije. Mislim da je to ključ dobrosusjedskih odnosa i to je ono što Hrvatska želi - Crnu Goru koja neće biti privezak Beograda, nego će voditi samostalnu, suverenu politiku - poručio je Sokol.
Smatra da destruktivna politika iz Beograda ona koja najviše opstruira evropski put Crne Gore, jer u Beogradu ne žele da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
- Sve ove provokacije koje se događaju, sad najviše od Demokrata, mislim da su upravo dirigovane iz Beograda, kako bi se što više isprovocirala druga strana, EU i Hrvatska i kako bi se taj put opstruirao. Zato se Hrvatska tu nastoji ponašati što više konstruktivno, ne možemo preći preko nekih stvari, ali želimo naći konstruktivno rješenje i način da Crna Gora ipak ode prema EU i da se ta bilateralna pitanja riješe. Ali očigledno je da se čini sve sa strane da se to opstruira i uspori, i mislim da je upravo ta linija Beograd - Demokrate ona koja je trenutno glavni problem, ili jedan od glavnih problema na putu Crne Gore prema EU i zato radimo sa onim konstruktivnim djelovima crnogorske vlasti, kako bi se pronašlo rješenje - zaključio je Sokol.

Portal ETV

610x380

500x500

Sokol: Hrvatska želi Crnu Goru kao demokratsku državu koja vodi sopstvenu politiku u EU

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec poručio je da naša država treba da ostane građanska, utemeljena na antifaštičkoj borbi. Brine ga, kako kaže, što postaje opet važno ko je koje nacionalnosti.
- To je zabrinjavajuće, o tome treba ubuduće voditi računa. Budućnost Crne Gore je u jedinistvu i ljubavi prema svojoj zemlji jer Crna Gora je majka svih - rekao je Šarec na sastanku Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) u Skupštini, prenosi Antena M.
Kako je rekao, u Crnoj Gori postoje dvije grupi: oni koji kažu da sve valja i oni koji kažu da sve ne valja.
- Realna situacija je negdje između - naglasio je Šarec.
Konstatuje da ima problema u Crnoj Gori, ali i da je dobro što postoji pozitivizam u evropskim institucijama.
- Brinu podjele, stavovi koji koče sam EU proces - ocjenjuje izvjestilac i poručuje da je u interesu svih da Crna Gora što prije postane članica EU.

Šarec: Budućnost Crne Gore je u jedinistvu i ljubavi prema svojoj zemlji koja je majka svima

Crna Gora je učestvovala na međunarodnoj konferenciji „Izazovi i mogućnosti upravljanja vodama u širem Mediteranu“, održanoj u Bariju, u organizaciji TEHA Group u okviru Med Water Lab programa, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Kako se navodi, skup je okupio predstavnike evropskih i mediteranskih institucija, regionalnih organizacija i eksperata sa ciljem razmjene iskustava i definisanja zajedničkih koraka u suočavanju sa rastućim izazovima u oblasti vodoprivrede.
Državni sekretar Krsto Rađenović predstavljao je Crnu Goru na završnoj sesiji posvećenoj regionalnim izazovima, ističući značaj saradnje i međunarodne podrške: „Upravljanje vodama nije samo pitanje nacionalnih resursa, već i zajedničke odgovornosti svih mediteranskih zemalja“, poručio je Rađenović.
Kako se dalje navodi, učešće na konferenciji dio je kontinuiranog angažmana Crne Gore u međunarodnim inicijativama posvećenim očuvanju i održivom korišćenju vodnih resursa. Naša zemlja je ugovorna strana Barselonske konvencije, aktivno učestvuje u radu Unije za Mediteran, sarađuje sa GWP-Med, kao i sa susjednim i evropskim državama kroz bilateralne i regionalne projekte, posebno u zaštiti Jadranskog mora i upravljanju prekograničnim vodama.
Zaključuje se da je konferencija u Bariju potvrdila važnost integrisanog pristupa i partnerskih inicijativa u regionu, te da je Crna Gora pokazala spremnost da doprinese zajedničkim naporima u skladu sa evropskim standardima i globalnim ekološkim ciljevima.

Crna Gora predstavila izazove i prilike u sektoru voda na konferenciji u Bariju

Crna Gora je na dobrom putu da zatvori dodatnih pet pregovaračkih poglavlja ove godine, kaže za TVCG predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropskog parlamenta, Tomas Vajs. Poslanik socijalista i demokrata Matjaž Nemec, uvjeren je da će Crna Gora uz kontinuiranu posvećenost reformama uskoro postati naredna članica EU.
Nakon stagnacija i političkih nestabilnosti, čini se da je Crna Gora sada na dobrom putu u integracijama, saglasni su evropski poslanici.
Tomas Vajs, predsjedavajući POSP-a, kaže da ovom brzinom i uz ovaj obim reformi koje Crna Gora trenutno sprovodi, postoje realne šanse da se pregovori okončaju do kraja 2026.
- Moram reći da mi se ovaj plan činio pomalo ambicioznim, ali moram priznati da Skupština i Vlada pokazuju rezultate - kazao je on.
Slovenački europarlamentarac iz redova Socijalista i demokrata Matjaž Nemec podsjeća na poruke komesarke Marte Kos, i naglašava da EU mora održati kredibilitet u procesu prosišrenja.
Matjaž Nemec, poslanik Evropskog parlamenta (S&amp;D) uvjeren je da će uz kontinuiranu posvećenost reformama Crna Gora uskoro postati sljedeća članica EU i može biti ponosna na svoj status vodećeg kandidata za članstvo.
Poslanici Evropskog parlamenta pozdravili su usvanje brojnih zakona u skupštini tokom ovog ljeta, uz podršku poslanika širom poltiičkog spektra, ali ističu da se tu posao ne završava.
Tomas Vajs, predsjedavajući POSP-a ističe da je usvajanje zakona jedna stvar, ali učiniti da oni zaista funkcionišu u korist građana je sasvim drugo.
- Još moramo da vidimo primjenu na terenu. Jasno je da nam je potreban još jedan sudija u Ustavnom sudu do Božića. Ovo je veoma važna odluka o kojoj Skupšina treba da odluči. Moramo da vidimo finalizaciju reformi pravosuđa, kako bi se osigurala nezavisnost - kazao je on.
Matjaž Nemec, poslanik Evropskog parlamenta (S&amp;D) navodi da ne smijemo zaboraviti da je pristupanje EU nacionalni projekat svih, koji zahtijeva punu povećenost svih nacionalnih aktera, potrebno je izrgaditi otpornost prema vanjskim uticajima.
Plan Crne Gore je da do kraja godine zatvori poglavlja 3 – pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 4 – Sloboda kretanja kapitala, 6 – Privredno pravo, 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj i poglavlje 13 – ribarstvo.

1250x600

1084x550

Vajs: Ukoliko održi tempo reformi, Crna Gora može završiti pregovore do 2026.

Košarkaška reprezentacija Crne Gore duelom sa Njemačkom, aktuelnim svjetskim prvakom, sjutra će početi takmičenje na Evropskom prvenstvu.
Duel u Nokia areni u finskom Tampereu počeće u 15 sati i 30 minuta.
U grupi su još Litvanija, Finska, Švedska i Velika Britanija. 
U petak je zakazan duel protiv Litvanije (15.30), a u subotu protiv domaćina Finske (19.30). 
Utakmica protiv Švedske je na programu 1. septembra (12.30), a dva dana kasnije meč protiv Velike Britanije (12.30). 
Najbolje četiri selekcije iz grupe izboriće nokaut fazu, koja će biti odigran u Rigi.
Biće to treći uzastopni, ukupno peti, nastup crnogorskih košarkaša na kontinentalnim šampionatima.
Na posljednja dva šampionata Evrope stizali su do osmine final.
Njemačka i Švedska bili su rivali crnogorskom timu i u kvalifikacijama za EP. 
Njemačka je slavila u oba meča (85:61 kod kuće, 95:76 u Podgorici), dok je protiv Švedske upisan polovičan učinak - Crna Gora je pobijedila u Podgorici (95:70), a poražena je u Stokholmu (86:83). 
Crnogorska selekcija biće značajno oslabljena, jer selektor Boško Radović za predstojeći šampionat nije mogao da računa na Bojana Dubljevića, Nikolu Ivanovića, Petra Popovića, Nemanju Radovića, Dina Radončića, Luku Bogavca, Davida Mirkovića, Andriju Grbovića i Fedora Žugića.
Neće biti ni Jovana Kljajića, koji se povrijedio u finišu priprema.
Crnu Goru će predstavljati Nikola Vučević (Čikago), Kajl Olmen (Turk Telekom), Igor Drobnjak (Spartak), Vladimir Mihailović (Zadar), Balša Živanović (SC Derbi), Zoran Vučeljić (SC Derbi), Đorđije Jovanović (Budućnost Voli), Andrija Slavković (Budućnost Voli), Emir Hadžibegović (SC Derbi), Bojan Tomašević (bez kluba), Marko Simonović (Turk Telekom) i Zoran Nikolić (bez kluba).
Priliku da debituju na velikom tamičenju imaće Olmen, Živanović, Hadžibegović, Tomašević i Jovanović.
Ekipa je tokom pripremnog perioda odigrala pet utakmica - zabilježila je dvije pobjede i tri poraza. 
Crna Gora je savladala Bosnu i Hercegovinu (102:90) i Izrael (88:76), a izgubila je od Francuske (81:75), Grčke (69:61) i Turske (96:85).

Crna Gora na startu sa Njemačkom

Republikanski i demokratski kongresmeni podnijeli su rezoluciju kojom od američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) i državnog sekretara Marka Rubija (Marco) traže zalaganje za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji.
- Pozivamo predsjednika i državnog sekretara da tijesno sarađuju sa Vladom Crne Gore - navodi se u <a href="https://www.congress.gov/bill/119th-congress/house-resolution/584/text" target="_blank">predlogu rezolucije</a> u koju je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid.
Rezoluciju su pripremili kongresmeni, republikanac Majk Tarner (Mike Turner) i demokrata Šeli Pingri (Chellie Pingree).
Sredinom jula proslijeđena je na razmatranje Odboru za vanjske poslove Predstavničkog doma.
Bivši crnogorski šef diplomatije i ambasador u Vašingtonu Srđan Darmanović za RSE ocjenjuje da bi podrška rezoluciji bila logična iz dva razloga - jer je Crna Gora saveznica u NATO i što Sjedinjene Države podržavaju politiku proširenja.
- Sve što dolazi iz Vašingtona - bez obzira koja je administracija u pitanju - je uvijek važno za evropske poslove. Iako SAD nemaju direktni glas u pitanjima proširenja EU, ta politika se nije mijenjala - ističe.
<h2>Ko su predlagači?</h2>
Darmanović ističe da su dvoje predlagača "osvjedočeni prijatelji Crne Gore".
On je kao tadašnji šef diplomatije 2018. uručio republikanskom kongresmu Tarneru predsjednički <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-ordenje/29118657.html" target="_blank">Orden crnogorske zastave</a> zbog njegove podrške prijemu u NATO.
Orden je dodijeljen godinu nakon što je Crna Gora <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-postaje-clanica-nato/28528808.html" target="_blank">postala članica saveza</a>.
Odluka o članstvu donijeta je u prvom mandatu predsjednika Donalda Trampa.
- Tarner je bio predsjedavajući Parlamentarnom skupštinom NATO u vrijeme kada sam bio ambasador u Vašingtonu (2010-2016.). Jedan je od najzaslužnijih ljudi u američkom političkom životu za ulazak Crne Gore u NATO - ističe Darmanović.
Demokratska kongresmenka Šeli Pingri predvodi crnogorski kokus u Predstavničkom domu.
Ona je u Domu predstavnica američke države Mejn.
Crna Gora sa ovom američkom državom od obnove nezavisnosti 2006. ima strateško partnerstvo, posebno u prilagođavanju crnogorske vojske NATO stadardima.
- Tradicionalno kongresmeni i senatori iz te države nastoje da koliko mogu i kad mogu podrže nešto što je vezano za Crnu Goru - pojašnjava Darmanović.
Uz opasku sa Trampova administracija "ne pokazuje poseban interes za zapadni Balkan", Darmanović ističe da podnijeta rezolucija "asocira na bipartizam", imajući u vidu da su je predložili kongresmeni iz obje partije.
No, naglašava da Tarner ne spada "u dio koji čine podržavaoci Trampovog pokreta MAGA (Make America Great Again - Učinimo Ameriku ponovno velikom)".
- Bez obzira na unutrašnje podjele i ko gdje pripada u Republikanskoj partiji, ovo je jedan dosta nesporni predlog, koji ni na koji način ne dovodi u pitanje interese SAD. Naprotiv... Mislim da sa demokratske strane tu svakako neće biti problema - navodi.
Specijalni izaslanik predsjednika Trampa Ričard Grenel kazao je na sastanku sa crnogorskim ministrom odbrane Draganom Krapovićem 11. septembra da "SAD cijene Crnu Goru kao pouzdanu NATO članicu".
Kako je saopšteno iz Ministarstva, Grenel je takođe pozdravio rezultate koje Vlada ostvaruje na putu evropskih integracija.
<h2>Detalji</h2>
U predlogu rezolucije o potvrđivanju podrške se ističe da Podgorica "igra stratešku ulogu u balkanskoj misiji Alijanse, uprkos naporima Rusije da drži Crnu Goru podalje od NATO".
U tekstu rezolucije se ističe i podrška crnogorskih vlasti Ukrajini u ratu protiv Rusije, započet prije tri i po godine.
Crna Gora je <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-ukrajina-zelenski-spajic-sporazum/33411479.html" target="_blank">od početka ruske invazije</a> pružila vojnu pomoć Ukrajini od preko 11 miliona eura, primila procentualno najveći broj ukrajinskih državljana, usaglasila se sa evropskim sankcijama Moskvi...
U tekstu rezolucije se ističe i da je Crna Gora uz pomoć američkih institucija ostvarila napredak u borbi protiv korupcije, transnacionalnog organizovanog kriminala ali i suprotstavljanju hibridnim prijetnjama.
Kongresmeni su pozvali američke vlasti da tijesno sarađuju sa Vladom Crne Gore na Okviru za suprotstavljanje manipulaciji informacijama stranih zemalja (Framework to Counter Foreign State Information Manipulation).
Okvir je mehanizam Stejt departmenta za suprotstavljanje problemu manipulacija i stranog miješanja, koji, ističu u Vašingtonu, predstavlja prijetnju po nacionalnu bezbjednost SAD i partnerskih zemalja.
Poseban naglasak je, međutim, na procesu evropskih integracija Crne Gore.
- SAD podstiču Vladu Crne Gore i crnogorske institucije da daju prioritet neophodnim reformama i mjerama za članstvo u EU, kao i naporima za unapređenje mira i prosperiteta na Zapadnom Balkanu - piše u predlogu
Crna Gora u ovom trenutku ima otvorena sva pregovaračka poglavlja.
Vlada planira da ih sve zatvori do kraja sljedeće godine i 2028. postane članica EU.
U ovom trenutku ima zatvoreno <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-eu-integracije-milena-besic/33507387.html" target="_blank">malo više od 20 odsto poglavlja</a>.
<h2>Godinama bez ambasadora i lobista u SAD</h2>
Crna Gora, inače, nije imala ambasadora u Vašingtonu tri i po godine.
Nakon što je tadašnjem ambasadoru istekao mandat 2021, crnogorske vlasti su njegovog nasljednika izabrale tek prošle godine.
U ovom trenutku nema ni lobiste, koji zastupaju interese stranih zemalja u SAD.
Crna Gora, na primjer, bez prestanka imala lobiste u Americi pune dvije decenije, od 1995. do 2015. godine.
Poslije toga je uslijedio je samo jedan polugodišnji angažman, koji je završen maja 2023.

Američki kongresmeni od Trampa i Rubia traže zalaganje za pristupanje Crne Gore EU

Crna Gora će, kao buduća članica Evropske unije, zajedno sa Turskom nastaviti da daje snažan doprinos očuvanju mira, stabilnosti i jačanju saradnje na svim poljima - poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović u Istanbulu, gdje je bio gost svečanog prijema povodom obilježavanja Dana državnosti Crne Gore.
Tokom boravka u Istanbulu, Ibrahimović se sastao sa ministrom vanjskih poslova Turske Hakanom Fidanom, zajedno sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem i ministrom za dijasporu Mirsadom Azemovićem.
Razgovori su, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, bili posvećeni unaprjeđenju političkog dijaloga i daljem jačanju sveukupnih odnosa Crne Gore i Turske. Svečanosti, održanoj u muzeju „Sakib Sabandži“, prisustvovali su predstavnici diplomatskog i konzularnog kora, institucija Crne Gore i Turske, crnogorske dijaspore u Turskoj, kao i poslovnih udruženja i privrednih subjekata iz Istanbula i šire.
Ibrahimović je u obraćanju tokom prijema istakao da Turska danas predstavlja dragocjenog partnera Crne Gore, naglašavajući da je prijateljstvo dvije zemlje dodatno osnaženo kroz savezništvo u okviru NATO-a.&nbsp;
Ibrahimović je podsjetio da Crna Gora sa ponosom obilježava dvadeset godina obnove nezavisnosti, te da je „naša odlučnost da zauzmemo svoje mjesto u zajednici slobodnih, demokratskih i prosperitetnih država jasno potvrđena u našim strateškim opredjeljenjima“.&nbsp;
Poseban akcenat stavio je na ekonomska pitanja, istakavši da je Vlada Crne Gore usmjerena na unaprjeđenje kvaliteta života, otvaranje novih ekonomskih mogućnosti i jačanje vladavine prava.&nbsp;
- Ove reforme ne samo da će ojačati našu ekonomiju, već će otvoriti i nova vrata za investitore iz Turske i šire - poručio je ministar, podsjećajući da je Turska ove godine među najvećim investitorima u Crnoj Gori.&nbsp;
Šef turske diplomatije Hakan Fidan je, u svom izlaganju, čestitao građanima Crne Gore Dan državnosti, podsjetivši da prijateljstvo dvije države ima duboke istorijske temelje, još od priznanja nezavisnosti Crne Gore 1878. godine.&nbsp;
Naglasio je da održavanje prijema u istorijskog zgradi Ambasade simbolizuje zajedničku istoriju i trajno prijateljstvo Crne Gore i Turske.&nbsp;
Ibrahimović je, kako su dodali u njegovom kabinetu, posjetio Privrednu komoru Istanbula, gdje je razgovarao sa predsjednikom Šekibom Avdagićem i istaknutim privrednciima i predstavnicima dijaspore.
- Susret je bio prilika za razmjenu mišljenja o mogućnostima saradnje u oblastima turizma, infrastrukture, energetike i obrazovanja - naglasili su oni.
U razgovoru sa predstavnicima iseljenika, posebna pažnja je, kažu, usmjerena na našu brojnu i aktivnu zajednicu u Turskoj, s kojim se razgovaralo o poslovnim inicijativama koje predstavljaju važnu poveznicu.
- Posjeta Istanbulu bila je ujedno i prilika za dodatno osnaživanje prijateljskih veza Crne Gore i Republike Turske, potvrđujući zajedničku posvećenost izgradnji stabilne, partnerske i prosperitetne budućnosti. Ministarstvo vanjskih poslova izražava posebnu zahvalnost Ambasadi Crne Gore u Ankari i Generalnom konzulatu u Istanbulu na predanom angažmanu u organizaciji ovog važnog događaja - zaključili su u Ibrahimovićevom kabinetu.

Ibrahimović: Crna Gora će zajedno sa Turskom nastaviti da daje snažan doprinos očuvanju mira, stabilnosti i jačanju saradnje na svim poljima

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić osvrnuo se na skandiranje "ubij Srbina" na hrvatskom Maksimiru, tokom jučerašnje utakmice između Crne Gore i Hrvatske.
Fudbalski meč pratio je crnogorski predsjednik Jakov Milatović u društvu hrvatskog kolege Zorana Milanovića.&nbsp;
Vučić je komentarisao to što Milatović nije napustio stadion nakon ovakvog skandiranja hrvatskih navijača, poručujući da je to "poltronski poltronski odnos zvanične Crne Gore prema Hrvatskoj".
"Čak nemam zamjerke, imam zamjerku, vjerovatno je tako odlučio, mislio da je tako pametnije za njegovu zemlju... Primijetili ste da je u toku, rekao bih, jedan pravi poltronski odnos zvanične Crne Gore prema Hrvatskoj ne bi li im ovi omogućili da valjda napreduju na evropskom putu. Odlučio predsjednik Crne Gore da ne napusti stadion i nije mi problem što je to odlučio, njegov izbor vodi računa o svojoj zemlji, ali je problem u tome što riječ nije rekao posle toga", rekao je za srpsku Prva TV &nbsp;Vučić dodajući da mu je mnogo gore od toga to "što su radili njihovi mediji posle toga".&nbsp;
Shvatio je, kaže srpski predsjednik, da je i narod u Crnoj Gori dobro ovo razumio.&nbsp;
"Srećan sam što imamo ozbiljan, odgovoran i državotvoran narod", rekao &nbsp;je Vučić za srpsku TV Prva.
Podsjećamo, Milatović je ranije osudio skandiranje hrvatskih navijača i poručio će uvijek biti "protiv govora mržnje i uvijek za politiku koja spaja ljude i vodi Crnu Goru i region naprijed".&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-osudio-skandiranje-hrvatskih-navijaca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vučić o skandiranju na Maksimiru: Poltronski odnos zvanične Crne Gore prema Hrvatskoj

Naša selekcija tako se i definitivno oprašta od šansi da se do kraja umiješa za drugo mjesto.
No, ono što brine jeste da večeras gotovo da nije bilo igre, kada je u pitanju crnogorska reprezentacija. Istina je da smo igrali protiv najjače selekcije u grupi, ali uprkos tome - ostaje utisak o izuzetno blijedom izdanju. Bilo je i pehoda - Vujačić se povrijedio na startu, a Bulatović je u završnici prvog poluvremena dobio crveni karton.
Tokom prvog poluvremena gotovo da smo gledali 'viktoriju' pred našim golom, pri čemu je na samom startu utakmice, usljed povrede, Vujačić morao van igre. Nizali su se pokušaji Hrvata, ali mimo ozbiljnijeg pokušaja Ivanovića, Petković u uvodnih tridesetak minuta nije imao ozbiljnijih intervencija.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Ftransparent-navijaca-crne-gore-na-maksimiru-sa-lovcena-vila-klice-oprosti-nam-dubrovnice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Naš je bunker izdržao do 35. minuta. A tada je Jakić dobio loptu po desnoj strani, pa je driblingom 'izbacio' Camaja i Jovetića, a onda sa 18 metara šutnuo u dalji ugao i pogodio – bio je to njegov prvi pogodak za suparničku selekciju.
Nedugo zatim, uslijedio je novi peh po našu selekciju. Bulatović je srušio Modrića uz samu ivicu šesnaesterca i zbog drugog žutog kartona morao je vani. Prvi je, pritom, dobio zbog prigovora.
Nedugo po početku drugog dijela, Hrvatska je udvostručila vođstvo. Strijelac je bio Andrej Kramarić, koji se najbolje snašao u našem šesnaestercu pošto je Modrić izveo korner. Bio je to i plod očajne reakcije naše odbrane.
Ništa drugačije nije bilo do kraja – domaći su neprekidno napadali, a Petković se isticao uz nekoliko odličnih odbrana. O igri naše selekcije najbolje će reći to da smo prvi pokušaj imali u 76. minutu – tada je Lončarev šut bio izblokiran.
Treći gol vidjeli smo u 85. minutu. Majer je šutnuo, Kuč je skrenuo loptu, koja je završila u mreži - nije u toj situaciji ništa mogao da uradi Petković. U drugom minutu nadoknade, u strijelce se upisao i Ivan Perišić, pri čemu je naša odbrana u tim momentima djelovala potpuno nezainteresovano.
Duel na Maksimiru treba što prije zaboraviti i okrenuti se ostatku kvalifikacija, u kojem nas čekaju gostovanja Farskim Ostrvima i Gibraltaru i meč protiv Hrvatske pod Goricom.
U drugom večerašnjem susretu, Farska Ostrva slavila su na gostovanju Gibraltaru (0:1). Tako se selekcija sa arhipelaga u Sjevernom moru bodovno izjednačila sa našom.

Poraz Crne Gore na Maksimiru uz izdanje koje treba što prije zaboraviti

U Budilniku na Televiziji E saznajemo gdje je Crna Gora 34 godine nakon što je usvojena Deklaracija na Žabljaku, a država proglašena ekološkom.&nbsp;
Pitamo i koliko je nelegalan otpad koji se nalazi u Skadarskom jezeru, štetan po floru, faunu, ali i zdravlje građana.&nbsp;
Govorimo o mogućnostima mladih umjetnika za pokazivanje talenata van granica Crne Gore, ali i o ovogodišnjem Dječijem festivalu GameOBrain.

Budilnik na TV E: Gdje je ekološka Crna Gora danas i koliko je štetan nelegalan otpad u Skadarskom jezeru

U Srećanom danu na od 9 do 11 sati, razgovaramo o granicama humora – gdje prestaje šala i počinje nerazumijevanje, i koliko duhovitost može da bude važna u komunikaciji.&nbsp;
Posebnu priču donosi Ivona Krnić Lubeničica, koja govori o svom životu na Instagramu i kako se kroz društvene mreže gradi autentičan identitet.&nbsp;
O snazi kroz sklad saznaćemo više od sportista iz Džudo kluba Budućnost – Ilije Vukotića, Šejle Spahić, prošlogodišnje prvakinje Balkana, i Luke Mihaljevića, osvajača zlatne medalje na Akademik Openu.

Srećan dan na TV E: Otkrivamo koje su granice humora, kako se gradi identitet na Instagramu i razgovaramo sa džudistima

-Ksenofobija je obilježje, ne samo malih, nerazvijenih nacija, nego i većih društava. Društvo se plaši novog i nepoznatog. Taj problem je dosta slojevit i ne bih ga jednoznačno posmatrao - tim riječima univerzitetski profesor, dr Dražen Cerović, u izjavi za TV E, komentariše lažne objave na društvenim mrežama da je državljanin Turske pokušao da otme dijete u Podgorici, što je demantovala Uprava policije.
&nbsp;-Mi smo, ne samo Crna Gora, nego čitav region nekadašnje Jugoslavije, zapljusnuti talasom migracija posljednjih nekoliko godina; ne samo iz Turske, nego i sa Bliskog istoka, generalno. Mnogi ljudi bježe od ratova, kriza i nalaze utočište. Među njima ima, najveći broj, običnih, normalnih, poštenih ljudi koji nijesu skloni konfliktu. Ali, sigurno da među njima ima ljudi, kao što ima među našom nacijom, ljudi sklonih kriminalu i vršenju raznih krivičnih djela i tako dalje. E, sad, kad se tu previše pojednostavljeno pogledaju stvarii, onda možemo govoriti o negativnom narativu prema jednoj naciji -ističe Cerović.
DVA PRAVCA
-Kada pogledamo jednu vrstu stanja kriminaliteta u društvu, u državi – evo, ja slučajno imam informaciju iz bezbjednosnog sektora i kazneno-popravnih institucija da ima puno ljudi, migranata, koji su počinioci raznih krivičnih djela – otimanja, za sada samo svojih sunarodnika, zbog novca, mučenja, držanja zbog otkupa i razne druge stvari… Tako da, što bi se narodski kazalo - gdje ima dima, ima i vatre. Ali. stvari ne smijemo posmatrati jednoznačno. Dakle, narativ koji je negativan o bilo kojoj naciji ili konfesiji vjerskoj, religioznoj, građanskoj grupi širi, naravno da je negativan. Ali. moramo biti svjesni da je jedna vrsta, pa makar i takvog građanskog aktivizma na društvenim mrežama, koji je vrlo upitan, vrlo su upitne, često, njegove namjere, može da bude često i znak, signal određenih negativnih impulsa na koji država i društvo moraju i trebaju da obrate pažnju”, kazao je profesor Cerović.
Društvenim mrežama proširila se vijest o navodnom pokušaju otmice djeteta u jednom šoping molu u Podgorica, a Uprava policije saopštila je da im taj ili sličan događaj nije prijavljen. Iz policije su apelovali na građane da ne plasiraju neprovjerene informacije i da ne šire paniku dijeljenjem lažne objave.&nbsp;
Cerović je, u izjavi za TV E, kazao da je stvar vrlo slojevita, te se može posmatrati i sa bezbjednosnog aspekta.
-Mnoge države Zapadnog Balkana, mnogo odgovornije od nas, kao što je Hrvatska, u velikom su strahu od migracija i određenih bezbjednosnih rizika koje donose sa sobom. Tako da nije u pitanju samo negativan narativ. Taj negativan narativ, kad se izdvojeno gleda, može se označiti kao takav, ali je, istovremeno, impuls da se građanstvo iz određenih zemalja iz našeg okruženja, uključujući i Crnu Goru, osjeća možda nesigurno, zato što često čuje o krivičnim djelima koja se vrše od strane ljudi koji su migracijama došli na naša područja i tako dalje. Zato ne bih mogao jednoznačno da odgovorim jer je, kažem, problem vrlo slojevit u tom smislu i u svakom slučaju iz dva pravca bi službe i država trebali da djeluju- ističe Cerović.&nbsp;
&nbsp;Smatra da, ako se radi o nekom negativnom narativu koji neko namjerno produkuje da bi povrijedio i ugrozio određenu grupu - da je to jedna vrsta državne reakcije. Sasvim druga je vrsta državne reakcije, ako određeni senzibilitet građanstva na neke negativne pojave koje imaju veze sa migracijama i migrantima, u Crnu Goru eksponiraju - pa makar i kroz društvene mreže, to može da bude jedan ozbiljan signal da treba u tom pvcu razmisliti oko nadzora nad određenim licima.&nbsp;
-Pitanje je veliko ko ulazi u Crnu Goru, sa kojim namjerama i tako dalje. Ja sam ubijeđen da ogroman dio tih ljudi sasvim nedužan i dolazi bježeći od velikog zla koje doživljava u svojim zemljama, ali sa druge strane, normalno da među njima može biti, da mora biti statistički gledano učinilaca krivičnim djela. Možda i specifičnih, za koje državne službe treba jako, jako da obrate pažnju - jasan je Cerović.
&nbsp;“SOCIJALNE MREŽE – ĐAVOLOVO DVORIŠTE”
Na pitanje da prokomentariše koliko je opasno što se ovakav narativ širi mrežama, te da li on može eskalirati, Cerović kaže da društvene mreže mogu biti jedan kanal subverzije, te da mogu – malo po malo – potkopavati temelje države.
-Prije desetak godina, jedan uticajni tviteraš, što bi se reklo u narodskom govoru, rekao je i nije mnogo pogriješio da su socijalne mreže đavolovo dvorište. Vidite, socijalne mreže, budući da na njima ne postoji nikakva cenzura, predstavljaju stjecište različitih vrsta sociopata, psihopata, političkih pokreta, subverzivnih organizacija, svega mogućeg negativnog. Naravno, i određenih pozitivnih stvari, o kojima sada ne govorimo jer su u fokusu neke druge. Tako da - socijalne mreže su svakako jedno ozbiljno oruđe hibridnog, taj se pojam hibridnog djelovanja često, puno odomaćio u našem govoru i jako puno ljudi ga pominje, a ne umije da objasni šta je tačno u pitanju. Dakle, socijalne mreže su jedna vrsta kanala preko kojih se mogu plasirati narativi. I oni se ozbiljno plasiraju. Zamislite, kad su pretprošli američki predsjednički izbori bili ozbiljno obilježeni aferom sa ,,Kembridž analitikom” i djelovanjem na neku tako krupnu stvar, kao što su predsjednički izbori. Dakle, najkrupnija politička stvar na svijetu, pa je uticaj socijalnih mreža i njegovog hibridnog djelovanja uticalo ozbiljno na prvu pobjedu, odnosno rezultat izbora u kojima je pobijedio Donald Tramp. Što kažu stari latini – ko može više, može i manje - objašnjava Cerović.
&nbsp;Ako je, kako dodaje, kroz njih moguće uticati na tako krupne tokove, dovoljno je zamisliti kako je moguće uticati na male zemlje, na njihove sisteme, događaje unutar tih zemalja, politički sistem, bezbjednost i mnoge druge stvari.
&nbsp;-Onda je jasno koliko socijalne mreže mogu biti, i često jesu, jedan kanal subverzije koju stvaraju, malo po malo potkopavaju temelje države, čine je nesigurnom. Uvijek, na svakoj vrsti stihije – nama se čini da je stihija, surfuju određene strukture vrlo precizno, koje imaju svoje jasno postavljene ciljeve, ali ih na jedan vrlo skriveni uticaj realizuju. Sasvim sigurno da nije otporna Crna Gora. Ne da nije otporna, nego je možda i prva na meti takvog uticaja, kao jedna jako slaba karika u sistemu NATO zemalja, do mjere da vrlo često sam skeptičan oko mnogih stvari - zaključuje Cerović.

CEROVIĆ: Država bi trebalo da reaguje u dva pravca slučaju hajke prema državljaniam Turske koji žive u Crnoj Gori

Fudbaleri Barselone upisali su pobjedu na startu nove sezone Lige šampiona, &nbsp;do koje su došli na Sent Džejms parku protiv Nukasla 2:1.
Junak trijumfa bio je engleski reprezentativac Markus Rašford, dvostruki strijelac u 58. i 67. minutu.
Počasni pogodak za Nukasl postigao je Entoni Gordon u 90. minutu.
Uspješan na startu bio je i Mančester siti, koji je pred svojim navijačima slavio protiv Napolija 2:0, golovima Erlinga Halanda u 56. i Žeremija Dokua u 65. minutu.
Domaći teren odbranio je i Klub Briž pobjedom protiv Monaka 4:1, Kopenhagen i Bajer Leverkuzen igrali su 2:2, dok je Ajntraht u Frankfurtu bio ubjedljiv protiv &nbsp;Galatasaraja 5:1.
Ubjedljiv pred svojim navijačima bio je Sporting, koji je u Lisabonu savladao Kairat 4:1.

Liga šampiona: Barselona slavila u Njukaslu, Ajntraht i Sporting ubjedljivi na startu sezone

Kako su glasnije priče o rekonstrukciji Vlade, drmaju se pozicije vlasti, a ministri iz redova Demokrata postaju sve nervozniji i sve usamnjeniji. To na svojoj koži ovih sedmica najbolje osjeća ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.&nbsp; Njegov najbliži saradnik Lazar Šaranović, čovjek kojeg je direktno Šaranović postavio na poziciju direktora Uprave policije, okrenuo je ministru leđa i grozničavo pokušava da sebi nađe novo, uticajno, policijsko uhljebljenje. &nbsp; I već je našao metu. Prema informacijama Televizije E, namjera ambicioznog Šćepanovića je da sebi obezbijedi mjesto šefa Specijalnog polcijskog odjeljenja, jer je Predrag Šuković predao zahtjev za odlazak u penziju. ODLAZAK ŠUKOVIĆA I AMBICIJE ŠĆEPANOVIĆA Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković najavio je krajem jula svom šefu, glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću odlazak u penziju, prvenstveno iz zdravstvenih razloga. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917190912_36b78b5168ff5d65460ede5fcafb540f309f1e4cb94d2696ef8e251a1b80f996.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917190912_36b78b5168ff5d65460ede5fcafb540f309f1e4cb94d2696ef8e251a1b80f996" data-rendition-name="original" width="1697" height="1251" loading="lazy" alt="OČEKUJUĆI KADROVSKE PROMJENE: Predrag Šuković i Vladimir Novović"> <figcaption>OČEKUJUĆI KADROVSKE PROMJENE: Predrag Šuković i Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Šuković je imao najmjeru da formalne procedure završi već početkom septembra, ali je na molbu Novovića – navodno zbog hapšenja ,,krupnih riba prošle i sadašnje vlasti” u oktobru i novembru - prihvatio da penzionisanje odgodi za kraj decembra ili, eventualno, za februar sljedeće godine. &nbsp; To je definitvno krajnji rok do kada će Predrag Šuković obavljati fukciju čelnog čovjeka Specijalnog policijskog tima. &nbsp; Ta je informaciaj došla do Šćepanovića i inicirala akciju samokandidovanja. Ali i urušavanja kredibiliteta dosadašnjeg šefa SPO. Prema izvorima iz vrha MUP-a, Šćepanović i Šuković odavno nijesu u najboljim odnosima, što potvrđuju riječi vršioca dužnosti direktora Uprave policije koji je prije nekoliko mjeseci u užem krugu saradnika kazao da će, ako treba, „vetingovati i Šukovića“ čim sjedne u njegovu fotelju. STRAH OD REKONSTRUKCIJE Najnovija borba za fotelju, ovog puta za poziciju šefa Specijalnog policijskog odjeljenja, direktno je povezana sa sve glasnijim najavama da bi premijer Milojko Spajić početkom oktobra mogao staviti u paket rekonstrukcije, odnosno smjena - osim ministra odbrane Dragana Krapovića - i ministra policije Danila Šaranovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917190916_9a48db79985debf579d150bde0f75520f9ef56a968712e76cc85cecc3cdb021d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250917190916_9a48db79985debf579d150bde0f75520f9ef56a968712e76cc85cecc3cdb021d" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="HOĆE LI BITI REKONSTRUKCIJE: Milojko Spajić i Branko Krvavac"> <figcaption>HOĆE LI BITI REKONSTRUKCIJE: Milojko Spajić i Branko Krvavac(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Istovremeno, to je i Šćepanovićev bijeg od moguće odgovornosti za brojne &nbsp;nezakonitosti u sprovođenju akcije ,,Značka”, odnosno čišćenja policije od politički nepodobnih. U pokušaju da od policije naprave partijsku vojsku Demokrate su urušile bezbjedosni sistem Crne Gore a glavna poluga u tome bio je upravo Lazar Šćepanović i policijske starješine koje je on mimo kriterijuma doveo na mjesta odlučivanja. &nbsp; Znajući da mu nakon odlaska Šaranovića u policiji preostaje jedino povratak na poziciju inspektora u Odsjeku za kriminalističko obavještajne poslove za koje ima stalno rješenje Šćepanoviću je preostalo jedino da potraži novog političkog poslodavca. POTRAGA ZA POLITIČKIM POSLODAVCEM &nbsp; Višestruko nagrađivani policijski oficir iz vremena vladavine DPS-a odmah nakon političkih promjena 2020. godine priklonio se Uri Dritana Abazovića. Kada je Abazovićev pokret politički oslabio, Šćepanović je zaštitu našao u zagrljaju Demokrata. &nbsp; Iako je bio udarna pesnica u takozvanom vetingu unutar policije Šćepanović više od godinu funkciju obavlja kao vršilac dužnosti, što je bio način da ga Demokrate i pored njegove servilnosti drže pod kontrolom. Nakon što je dalje djelovanje Demokrata u vrhu bezbjednosnog sektora postalo upitno, Šćepanoviću se odmah odlučio da se približi drugim strankama, prvenstveno PES-u Milojka Spajića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917190916_3bc0f8ecb50d37b235aff96e658c2779f78173f18dc6e66905fb22a50f26aa7c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250917190916_3bc0f8ecb50d37b235aff96e658c2779f78173f18dc6e66905fb22a50f26aa7c" data-rendition-name="original" width="1280" height="803" loading="lazy" alt="IZMEĐU ŽELJA I MOGUĆNOSTI: Lazar Šćepanović"> <figcaption>IZMEĐU ŽELJA I MOGUĆNOSTI: Lazar Šćepanović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PRIBLIŽAVANJE SPAJIĆU &nbsp; Čelnik Uprave policije je na različite načine pokušao da se približi premijeru Spajiću preko ljudi bliskih lideru PES-a, poput premijerovog savjetnika Branka Krvavca ili Spajićevog ujaka Sretena Kankaraša, koji ima snažan uticaj u PES-u. &nbsp;&nbsp; Krajem avgusta Šćepanović se, sve u cilju vlastitih preporuka PES-u, sastao sa doktorom Zoranom Mrkićem i još nekim uticajnim predstavnicima Spajićeve partije u jednom lokalu u Nikšiću. Ipak, u akciji lobiranja za vlastite interese Šćepanović je nailazio na prpreke. &nbsp; Šćepanović je naišao na zatvorena vrata u ANB-u. Prema njegovim opservacijama, vrata tajne službe mu je zatvorio funkcioner PES-a i predsjednik Odbora za bezbjednost Miodrag Mišo Laković. &nbsp; &nbsp;Zato je, kao neku vrstu osvete, Šćepanović je počeo da unutar Uprave policije širi priče o &nbsp;sumnjivim finansijskim poslovima Lakovića, preko lanca pekara Sicilija. AMBICIJE BEZ KRAJA Borba za Šukovićevu fotelju je istovremeno i Šćepanovićev bijeg od odgovornosti za nezakonite akcije što je, po nalozima Demokrata radio u Upravi Policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917190916_b452c7c5f09b1291ae93b38aae23c3ce80018b8ffd0e660da77daa98bc06c56e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250917190916_b452c7c5f09b1291ae93b38aae23c3ce80018b8ffd0e660da77daa98bc06c56e" data-rendition-name="original" width="780" height="470" loading="lazy" alt="RAZLAZ: Šćepanović, Šaranović i Bečić"> <figcaption>RAZLAZ: Šćepanović, Šaranović i Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim toga, realizujući partijske ciljeve Demokrata Šćepanović je zajedno sa Šaranovićem u potpunosti urušio sistem javne bezbjednosti – smanjenjm broja policajaca, nezakonitim otpuštanjem, primanjem u službu nekompetentnog kadra, izuzetno lošom organizacijom i opremljenošću polcije. I, bez obzira na to da li će uspjeti da nađe uticajnu funkciju i u narednom periodu, Šćepanović će se morati sigurno suočiti sa svim onim što je po partijskim nalozima Demokrata radio u Upravi Policije. Prije svega tolerisanje situacije u kojoj je kompletan njegov kabinet u vd stanju što nije zabilježeno do sada. Zatim, sprovođenje takozvanog vetinga, zakonski neutemeljenog progona kolega i bivših pretpostavljenih za koju su zakonsku osnovu pripremile Demokrate a Šćepanović sproveo kroz akciju kodnog imena ,,Značka“. Sve su to računi koji dolaze na naplatu. Zato je Lazar Šćepanović u trci sa vremenom, ne smije da čeka Spajićevu rekonstrukciju Vlade, jer bi i on mogao biti u paketu onih kojima se sprema smjena. I zato je sada sve karte bacio da bude ključni kandidat za šefa Specijalnog policisjkog odjeljenja. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je Šćepanović ipak pretjerao sa samolobiranjem i teško da će Predrag Šuković biti mnogo veseo što mu se fotelja izmiče prije nego što je i on planirao. Zato je sasvim moguće da Lazar Šćepanović postane i žrtva vlastite ambicije pa da ne bude novi šef SPO-a a da i ne ostane na poziciji čelnika Uprave policije. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šćepanović mjerka Šukovićevo mjesto

Advokat Veselin Radulović dopunio je krivičnu prijavu protiv funkcionera Demokrta Borisa Bogdanovića zbog osnovane sumnje da počinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i ugrožavanje sigurnosti. U prijavi koju će Radulović danas predati Specijalnom državnom tužilaštvu a, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je Bogdanović nakon što je objavljena informacija da je protiv njega dopunjena krivična prijava zbog sumnje da je falsifikova isprave – diplomu, uputio niz primitivnih uvreda, kleveta i prijetnji. Bogdanović je u saopštenju advokta Radulovića označio kao „glasnogovornika bivših visokorangiranih policajaca koji su povezani sa kriminalnim strukturama“, kao dio „kriminalne piramide“, kao nekoga ko „štiti šverc i korupciju“, zatim da je „nagazio pogrešnog“ i da će „vidjeti šta znači politička i pravna šaka u vrh brade“. -Protiv Bogdanovića sam 15. septembra dopunio prijavu zbog osnovane sumnje da je počinio i krivično djelo falsifikovanje isprave. U javnom odgovoru na vijest o dopuni krivične prijave Bogdanović nije osporio navode iz krivičnih prijava i dopune prijave, već je nakon niza primitivnih uvreda i kleveta moj račun uputio prijetnje dovodeći me u vezu sa kriminalnim klanovima i kriminalnim strukturama - piše u prijavi Radulovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Advokat u prijavi kao dokaz navodi saopštenje koje je Bogdanović objavio na Fejsbuku. Radulović smatra da iako Bogdanović ne djeluje „kao osoba koja bi neposredno bila u stanju da realizuje prijetnju poput „šake u bradu“ ipak prijetnje se moraju shvatiti ozbiljno jer, kako se navodi u prijavi, Bogdanović je član političke partije za koju SDT posjeduje dokaze – skaj prepiske da su članovi kriminalnih organizacija u njenu korist kupovali glasove. Advokat je ukazao i da Bogdanovićeva partija upravlja sektorom bezbjednosti i odbrane, pri čemu neosnovana povezivanja predstavljaju ozbiljna targetiranja i ugrožavanje sigurnosti. -S obzirom da postoji osnovana sumnja da je ova prijetnja rezultat djelovanja kriminalne organizacije i da je nastavak pokazane spremnosti da se u njenom djelovanju primjenjuje nasilje i zastrašivanje , kao i da je prijetnja reakcija na krivične prijave koje sam prethodno podnio zato dostavljam ovu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu – piše u prijavi advokata Radulovića. On podsjeća da su mu i ranije „članovi organizacije uputili prijetnje i ugrozili mu sigurnost navodima da mu predstoji „ćeranija“ i da će „plakati“ samo zato što radi svoj posao“. Nove prijetnje, prema stavu Radulovića, predstavljaju novi pokazatelj spremnosti kriminalne organizacije da u djelovanju primjenjuje nasilje i zastrašivanje. -Dodatno način javnog izražavanja prijavljenog Bogdanovića dodatno ide u prilog sumnjama u regularnost diplome za koju navodi da je stekao, jer diplomirani pravnici na krivične prijave ili podneske sigurno ne odgovaraju primitivnim uvredama, klevetama i prijetnjama da će „vidjeti šta znači politička i pravna šaka u vrh brade“. Naprotiv, na takav način odgovaraju upravo članovi kriminalne organizacije – piše u prijavi.

Radulović: Bogdanović na optužbe odgovorio ne kao pravnik, već kao član kriminalne organizacije

Vijest da je Nina Ofner Bokan odabrana za savjetnicu Andrije Mandića jeste odjeknula, ali nije iznenadila na skandale sviklu crnogorsku javnost. Iako bi, u svakoj normalnoj zemlji, informacija da je predsjednica Jevrejske zajednice postala dio najužeg tima jednog četničkog vojvode, izazvala nevjericu i indignaciju. Ali, u Crnoj Gori, evo pola decenije, paranormalnost je postala realnost, a (ne)očekivani obrti svakodnevica.&nbsp;
Nina Ofner Bokan zvanično se uhvatila u kolo četničkog vojvode Andrije Mandića na samom početku drugog mandata na čelu Jevrejske zajednice u Crnoj Gori. Za predsjednicu ove asocijacije prvi put je izabrana u septembru 2020. godine, 13 dana nakon promjene vlasti u Crnoj Gori.&nbsp;
- Svoje aktivnosti i interesovanja u budućnosti Ofner Bokan će usmjeriti na jačanje Jevrejske zajednice u Crnoj Gori, na očuvanje jevrejskog kulturnog i nacionalnog identiteta, na sprečavanje asimilacije - saopšteno je na dan njenog izbora i istaknuto da “u znak duboke privrženosti svojim jevrejskim korijenima Ofner Bokan nosi prezime svoje bake Edite, koja je pukom srećom uspjela da preživi holokaust”.
Ubrzo nakon izbora, predsjednica Jevrejske zajednice pokazala je da ima sentimente i prema drugoj strani istorije. U prvom saopštenju, kojim se oglasila povodom smrti Amfilohija Radovića krajem oktobra 2020. godine, navela je da “odlazak blagopočivšeg Mitropolita na drugi svijet predstavlja veliki gubitak za Mitropoliju crnogorsko-primorsku, SPC i sve njene vjernike, kao i za pravoslavni i hrišćanski svijet”.&nbsp;
Njena ožalošćenost i veličanje mitropolita Srpske crkve u Crnoj Gori zbunila je dio javnosti, koji nije zaboravio da je Amfilohije bio najodaniji sljedbenik zastupnika fašističke ideologije i antisemitizma Nikolaja Velimirovića, kojeg je Srpska crkva kanonizovala iako je ispisao najotrovnije stranice protiv Jevreja, tvrdeći da je njihov otac đavo.
Nina Ofner Bokan požurila je i da odmah nakon polaganja zakletve srdačno čestita izbor 42. Vlade u decembru 2020. i da Zdravku Krivokapiću i Dritanu Abazoviću poželi uspješno obavljanje premijerske i potpredsjedničke funkcije. Nepunu godinu kasnije svoj stav prema premijeru Krivokapiću iskazala je uručivanjem medalje “Operation Brothers” u znak „zahvalnosti za podršku, pomoć i odličnu saradnju“.
Predsjednica Jevrejske zajednice u Crnoj Gori brzo je uspostavla odličnu saradnju i sa ministarkom zdravlja Jelenom Borovinić Bojović kojoj je tokom susreta u Podgorici, u vrijeme ekspanzije korona epidemije, čestitala na, kako je rekla, izvanrednom uspjehu u radu koji je postigla od trenutka kada je stupila na tu dužnost.
Tokom poludecenijskog mandata Nina Ofner Bokan razgovarala je i sa tadašnjim predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem, ali se nije nijednom pohvalila susretom sa predstavnicima boračkih i antifašističkih organizacija i udruženja, niti su mediji zabilježili sastanak sa nekom opozicionom strankom ili nevladinom organizacijom.
Na višegodišnjem putu do mjesta savjetnice Andrije Mandića, predsjednica Jevrejske zajednice posebno se istakla odbranom bivšeg ministra Vladimira Leposavića, kojeg je doživljavala kao “čovjeka sa krajnje istančanim senzibilitetom za potrebe nacionalnih i vjerskih manjina i ubijeđenog humanistu...”.&nbsp;
Na dan parlamentarne rasprave o smjeni Leposavića zbog negiranja genocida u Srebrenici, Nina Ofner Bokan objavila je saopštenje u kojem navodi da su reakcije na spornu izjavu ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava zapravo „pokušaj političkog ubistva jednog čovjeka koji je sve, samo ne negator ili relativizator zločina“.
Od stava predsjednice tada se ogradio dio predstavnika Jevrejske zajednice u Crnoj Gori, izražavajući zabrinutost i uznemirenost zbog njenih „bezosjećajnih“ izjava i pokušaja da Jevreje „uvuče u neke političke igre“. Braniteljka ministra Leposavića najviše je povrijedila Majke iz Srebrenice i Žepe koje su takođe reagovale navodeći da je “izjava predsjednice Jevrejske zajednice neozbiljna i neutemeljena“. Za razliku od Srebrenice, ostalo je zabilježeno da je javno podržala donošenje Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskoj Skupštini, koja je nanijela veliku štetu Crnoj Gori.
Nina Ofner Bokan pripada skupini rijetkih pojedinaca koji su i u djelu gradonačelnika Nikšića Marka Kovačevića prepoznali napore za očuvanje antifašističkih vrijednosti, bez primjesa nacionalizma ili govora mržnje.&nbsp;
- Kao predsjednica Jevrejske zajednice, smatram da je neprihvatljivo da se ovakva pitanja instrumentalizuju u političkim obračunima, i to na štetu pojedinaca koji su do sada pokazali istinski pijetet prema jevrejskim žrtvama i uložili napor u očuvanje antifašističkih vrijednosti - navela je Nina Ofner Bokan u jednom saopštenju.
Posebno poglavlje u njenoj biografiji, kojim zaokružuje kontinuitet svog višegodišnjeg djelovanja, predstavlja pakt sa aktulenim predsjednikom Skupštine Crne Gore.&nbsp;
Tokom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta Andrija Mandić joj se predstavio ovim riječima: “Dolazim iz redova srpskog naroda, koji je tih mračnih godina sa jevrejskim narodom dijelio tu tužnu sudbinu, ali i herojsku borbu protiv nacizma i fašizma”.&nbsp;
Valjda je zato četnik-antifašista ove godine bio gost predsjednika Izraela, posjetio Jerusalim i u Memorijalnom centru Jad Vašem ostavio poruku kojom izjednačava stradanje jevrejskog i srpskog naroda, slijedeći narativ SPC. U pratnji predsjednika Skupštine, pored njegove ćerke, bili su i ministar Slaven Radunović, predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević, jedan srpski episkop i predsjednica Jevrejske zajednice Crne Gore.
Tako je korak po korak, na mala vrata, mireći nepomirljive ideologije i etičke vrijednosti, predsjednica Jevrejske zajednice stigla do velikosrpskog vladajućeg ešalona u Crnoj Gori i našla utočište u štabu četničkog vojvode.
Nema više njene bake Edite, koja je pukom srećom preživjela holokaust, da opomene svoju unuku i Mandićevu savjetnicu da jednoj pripadnici jevrejskog naroda ne priliči kolaboracija sa snagama koje sistematski zatiru antifašističko nasljeđe. Da je podsjeti da između nacističke i četničke antisemitske paradigme nema suštinske razlike i da je prezime koje je naslijedila obavezivalo da bude gospođa, a ne sestra Nina Ofner Bokan.

Savjetnica u kolu četničkog vojvode

U diplomatiju ulazi Ivana Živković, stomatološkinja i dosadašnja direktorica Direktorata za javno zdravlje pri Ministarstvu zdravlja – ona će biti na poziciji savjetnice u Ambasadi Crne Gore u Atini, saznaje portal ETV.&nbsp;
Ovo je još jedno političko postavljanje.&nbsp;
Živković je u Direktorat za javno zdravlje stigla još u vrijeme dok je Ministarstvom zdravlja rukovodila Jelena Borovinić Bojović. Imenovana je tada kao kadar Nove srpske demokratije. Po struci je stomatolog, bez prethodnog diplomatskog iskustva.
Stanija Kalpačina, donedavna savjetnica u Skupštini Crne Gore, imenovana je za trećeg sekretara u Ambasadi Crne Gore u Beogradu, saznaje portal ETV.
Kalpačina je u Skupštini obavljala funkciju samostalne savjetnice I – urednice u Odsjeku za fonografske i štampane zapise.
Portal ETV ranije je objavio da će Anesa Ramović, saradnica potpredsjednika Skupštine i funkcionera Bošnjačke stranke Mirsada Nurkovića, takođe biti raspoređena u diplomatsku mrežu – kao treći sekretar u Ambasadi Crne Gore u Zagrebu. Njen predlog za imenovanje došao je od lidera Bošnjačke stranke i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića.

Tag: crna-gora