Nalazi CG Pulsa iz decembra ove godine ukazuju da 44,7% građana i građanki smatra da Crna Gora ide u dobrom ili veoma dobrom pravcu, dok 38,4% cijeni da je taj pravac pogrešan, a 16,9% nema stav, što znači da je pravcem kojim se država kreće zadovoljno manje od polovine stanovnika.
&nbsp;Takođe, gotovo polovina (47,1%) ispitanih navodi da im mjesečni prihodi nijesu dovoljni da pokrivaju osnovne troškove, dok 36,8% uspijeva „zatvoriti“ budžet. Trećina (33%) živi lošije nego prošle godine, 25,5% bolje, a 41,5% ne primjećuje razliku, što pokazuje da ekonomska nesigurnost postaje ključna tema u Crnoj Gori.
&nbsp;Najčešća osjećanja građana i građanki u posljednja dva mjeseca su zabrinutost (26,1%), nada (17,8%), ravnodušnost (15,7%) i tuga (15,6%), dok su zadovoljstvo (9%) i bijes (6,3%) rjeđa, pokazalo je istraživanje.
&nbsp;Prikupljanje podataka je obavljeno CAPI metodom, od 08. do 18. decembra 2025. godine, na troetapnom stratifikovanom slučajnom uzorku koji je obuhvatio 1000 punoljetnih građana i građanki Crne Gore.
&nbsp;CG puls predstavlja zajedničku inicijativu Centra za građansko obrazovanje (CGO) i Instituta DAMAR, sa ciljem da, kroz empirijske podatke, pomognu onima koji rade na strateškom demokratskom oblikovanju društva, odluke donose na osnovu pouzdanih podataka i temeljnih analiza, držeći u fokusu građane i građanke. Na taj način se može unaprijediti kvalitet javne debate o važnim pitanjima, ali i podići nivo odgovornosti svih aktera.
Kompletno istraživanje je dostupno na: <a href="https://media.cgo-cce.org/2025/12/CG-puls-12.pdf" target="_blank">https://media.cgo-cce.org/2025/12/CG-puls-12.pdf</a>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F2005577046815015359&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

CG Puls: Manje od pola građana smatra da Crna Gora ide u dobrom pravcu, gotovo polovina nema dovoljne mjesečne prihode

Crnogorski pasoš zauzima 41. mjesto na globalnoj listi „Henley Passport Index“, koja rangira putne isprave prema broju zemalja u koje njihovim vlasnicima nije potrebna viza. Sa crnogorskim pasošem, građani mogu posjetiti 129 država bez prethodnog dobijanja vize.
U regionu prednjače Slovenija, čiji pasoši zauzimaju šesto mjesto sa mogućnošću ulaska u 185 zemalja bez vize, dok je Hrvatska odmah iza, na sedmom mjestu, sa 184 zemlje.
Iza Crne Gore su susjedne države Bosna i Hercegovina (123 zemlje), Albanija (122) i Kosovo (81).
Na prvom mjestu je Singapur sa slobodnim ulaskom u 193 države, druga je Južna Koreja čiji državljani bez vize mogu putovati u 190 zemalja, treći je Japan sa 189 bodova, a od četvrtog do šestog mjesta nalazi se 21 evropska država i Novi Zeland.
Posljednji na listi je Avganistan, sa čijim pasošem se bez vize može ući u samo 24 države.

Globalni rang pasoša: Singapur na vrhu, Crna Gora na 41. mjestu

Crna Gora od početka pregovora o pristupanju Evropskoj uniji (EU) ima snažnu podršku Hrvatske, ocijenili su vršilac dužnosti generalnog direktora Generalnog direktorata za EU u Ministarstvu vanjskih poslova, Ivan Ivanišević i poslanik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović, navodeći da su uvjereni da će se otvorena bilateralna pitanja rješavati u duhu dobrosusjedstva.
Ivanišević je u intervjuu Agenciji MINA kazao da nema precizan odgovor na pitanje kada će biti održan novi krug bilateralnih konsultacija između Crne Gore i Hrvatske, dodajući da se razgovori vode na svim nivoima, a ne samo između resora vanjskih poslova.
Upitan da li su dvije susjedne države blizu rješavanja otvorenih bilateralnih pitanja, on je rekao da misli da je rano na to odgovoriti, jer su ta pitanja otvorena duže vrijeme.
- Mislim da ne postoji generacija političara koja ne bi voljela da određena otvorena pitanja zatvara. Kojom će se dinamikom to desiti, ne mogu da predvidim ovom prilikom, ali sam siguran da će se to rješavati u najboljem duhu dobrosusjedstva, saradnje, međusobnog razumijevanja i podrške, kako je uvijek bilo u našim bilateralnim odnosima - naveo je Ivanišević.
Vuksanović je u intervjuu Agenciji MINA kazao da je optimista da će doći do rješavanja otvorenih pitanja, ističući da su Hrvatska i Crna Gora dvije prijateljske države.
- Može doći do trenutnih poremećaja u tim relacijama usljed određenih političkih odluka, čemu smo svjedočili. Ali vjerujem da će Hrvatska i Crna Gora nastaviti dobru saradnju i da će biti partneri ne samo u NATO alijansi, već uskoro i u EU - rekao je Vuksanović.
Hrvatska je, kako je kazao, pouzdan partner Crnoj Gori u integracionom procesu.
- Ne treba sumnjati u dobre odnose Zagreba i Podgorice, i pored onih kojima se to ne sviđa, koji bi voljeli ne samo da Crna Gora ima loše odnose sa Hrvatskom, nego i sa skoro svim susjednim zemljama. Oni bi voljeli da nam zatvore sve prozore u svijet i da nam otvore samo jedan prozor u neki drugi svijet ili polusvijet - naveo je Vuksanović.
Upitan da li se može desiti da Zagreb blokira Crnu Goru na njenom evropskom putu, ukoliko ne budu riješena otvorena pitanja, on je kazao da zna da bi mnogi voljeli da se to desi.
- Crna Gora je u integracionom procesu i, da je u ovom trenutku spremna da bude dio EU, ona bi formalno bila dio EU. Sigurno da postoje određeni segmenti u kojima Crna Gora mora ulagati dodatne napore i sigurno da će joj Hrvatska pomagati u tome, Hrvatska joj i sad pomaže u tome - naveo je Vuksanović.
On je rekao da je Hrvatska prijatelj Crne Gore.
- Hrvatska nikad nije ugrožavala ono što su temelji crnogorskog identiteta, nikad to nije osporavala, nego naprotiv, svojim odnosom davala je doprinos jačanju tih identitetskih vrijednosti. Uostalom, vidjeli ste i prošlog ljeta, Hrvatska je gorela u požarima, ali je u Crnu Goru poslala kanader da gasi požare - kazao je Vuksanović dodajući da vjeruje da je većinska Crna Gora svjesna toga.
On je poručio da vjeruje da će Crna Gora i dalje biti uspješna na evropskom putu i da će Hrvatska tu biti od pomoći.
Vuksanović je naglasio da Crna Gora, iz odnosa sa Hrvatskom, nikad nije imala štetu.
- Uvijek je imala korist, od ustupanja prevoda, od lobiranja za zatvaranje i otvaranje pregovaračkih poglavlja. Vidjeli smo i sad, kad govorimo o ovih pet pregovaračkih poglavlja, Hrvatska je dala zeleno svjetlo za svih pet, a Francuska je imala neke primjedbe - dodao je Vuksanović.
Crnoj Gori je, prema njegovim riječima, potrebna politička homogenost.
- Imamo li mi tu političku homogenost? Nijesam siguran, jer vidite da svako malo na dnevni red neko iznosi određene teme. Podsjetiću vas da je, nakon što smo zatvorili pet pregovaračkih poglavlja, predsjednik Skupštine Andrija Mandić izašao sa pričom oko Ustava i jezika - naveo je Vuksanović.
On je kazao da se, nakon izglasavanja IBAR zakona, krenulo u donošenje rezolucija, i podsjetio na događanja u Ustavnom odboru.
Ivanišević je rekao da bi otvorena pitanja između država trebalo da se rješavaju bez obzira na to da li postoji ili ne postoji proces evropske integracije.
- Potpuno sam saglasan s ovim što je rekao gospodin Vuksanović - od početka pregovaračkog procesa Hrvatska je snažna potpora našem putu ka EU. Brojni su primjeri izvanredne saradnje, kao i razmjene ekspertize - naveo je Ivanišević.
On je kazao da smatra da je crnogorsko članstvo u EU u najboljem interesu svih susjednih država, navodeći da je optimista da će se stvari razvijati u tom smjeru.
Odgovarajući na pitanje da li smatra da su donošenje rezolucije o Jasenovcu i izrada znački sa likom školskog broda Jadran bili bespotrebni potezi crnogorskih vlasti koji su mogli ugroziti evropski put države, Ivanišević je rekao da je „svaki potez koji vam sa komšijama, prijateljima, u porodici izazove neko nerazumijevanje, možda mogao da se zaobiđe ili preskoči“.
On je kazao da je u ovom kontekstu ista stvar.
- Dakle, mi imamo svoj put, svoje obaveze na planu zatvaranja brojnih poglavlja i smatram da kompletna naša administracija treba da bude fokusirana na ono što su standardi i što dobijamo od naših evropskih partnera kao primarne inpute - poručio je Ivanišević.
Na pitanje da li smatra da će u Crnoj Gori postojati konsenzus oko toga da je potrebno fokusirati se na evropsku agendu i suzdržati se od stvari koje bi mogle da remete bilateralne odnose sa susjedima, Vuksanović je odgovorio da će svi u državi to verbalno potvrditi i reći da su za EU.
Kako je kazao, danas su za EU i NATO oni koji su donedavno bili na skroz suprotnim pozicijama.
- Meni je drago zbog toga što su došli na pozicije koje smo mi zastupali, jer će na taj način biti bolje Crnoj Gori, ako je to iskreno - dodao je Vuksanović.
On je istakao da će dalji tok događaja, a naročito naredna godina, pokazati da li oni koji verbalno zagovaraju ideju EU to čine kao dio političke simulacije, ili kao odraz stvarnog političkog preobražaja.
- Nijesu me uvjerili još dovoljno u ovo drugo, jer svako malo iznose određene teme. Vidite koje teme se plasiraju, čim postignemo određeni uspjeh na evropskom polju, dođe pitanje promjene Ustava i jezika, kapela - dodao je Vuksanović.
Crnogorsko društvo, kako je poručio, treba da bude zagledano u jedan cilj.
- Postoje i neke druge integracije koje od vas ne traže ništa, ne traže nikakve reforme, niti ispunjavanje bilo čega, nego samo da im se politički priklonite i da izgubite svoj subjektivitet, odnosno da vas instrumentalizuju - naveo je Vuksanović.
Upitan kada bi moglo biti zatvoreno Poglavlje 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, Ivanišević je kazao da na to pitanje može dati klasični brisalski odgovor, da će biti zatvoreno onda kad nadležna tijela Evropske komisije (EK), COELA i COREPER, daju ocjenu da se može zatvoriti.
- To se dešava onda kad sve države članice procijene da je ostvaren adekvatan napredak sa tehničke strane. Što se tiče pozicija koje smo usaglasili prilikom otvaranja pregovora sa EK, one jesu ispunjene. To je proces koji traje i to je jedini odgovor koji mogu dati na to pitanje - rekao je Ivanišević.
Govoreći o posljednjim dešavanjima na crnogorskom putu ka EU, Ivanišević i Vuksanović su se saglasili da je dansko predsjedavanje Savjetu EU bilo veoma uspješno za Crnu Goru.
Na pitanje koliko je značajno to što je Crna Gora uspjela da zatvori pet pregovaračkih poglavlja na posljednjoj Međuvladinoj konferenciji u Briselu i što je Francuska promijenila stav i nije blokirala zatvaranje poglavlja 11 i 13, Ivanišević je odgovorio da je zatvaranje još jednog broja poglavlja bilo prilika da se potvrdi da je proces proširenja živ i da funkcioniše.
- Kao neko ko je do skoro predstavljao Crnu Goru u Parizu, ne bih bio sklon da iskoristim termin „blokada“ zato što znam da u Francuskoj postoji veoma strog, striktan pristup pregovorima i da se svakom pregovaračkom poglavlju pristupa na veoma temeljan način i da su zahtjevi vrlo konkretni. Ako postoji, kao što postoji, politička podrška zatvaranju pregovora, ona ne isključuje dodatne tehničke koordinacije i usavršavanja nekih pozicija - naveo je Ivanišević.
Na pitanje da li vjeruje da Crna Gora do kraja naredne godine može da zatvori sva preostala pregovaračka poglavlja, među kojima su neka od najkompleksnijih - poglavlja 23, 24, 27, on je odgovorio da je optimista zato što vidi entuzijazam sa obje strane.
- Vidim entuzijazam sa strane ljudi koji svakodnevno vrijedno rade na ispunjavanju kriterijuma koje smo dogovorili sa EK, a vidim entuzijazam i u Briselu da nam se pomogne na našem reformskom putu - dodao je Ivanišević.
On je rekao da će biti potrebno dogovoriti posebnu dinamiku održavanja Međuvladinih konferencija.
- Uvjeran sam da Crna Gora i u ovom segmentu može da bude pozitivna evropska priča - istakao je Ivanišević.
Vuksanović je kazao da je zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja na posljednjoj Međuvladinoj konferenciji u Briselu snažan impuls koji će dodatno motivisati sve koji su u tom procesu.
On je rekao da sada na terenu postoji realan problem u vezi sa izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
- Ukoliko ne dođe do realizacije izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, imaćemo ozbiljan problem. Razumijem ljude koji protestuju, jer oni su dugo vremena trpjeli posljedice i trpe ih još, zbog bazena crvenog mulja i nedostatka komunikacije s njima, ali bili su podložni određenoj političkoj manipulaciji - naveo je Vuksanović.
On je kazao da „sada neko radi svojih političkih benefita, zanemarujući evropsku agendu, ide u drugom smjeru“.
- Ali na vlastima je da to riješe, na premijeru, i da se posvetimo onome čemu treba da se posvetimo - poručio je Vuksanović.
Odgovarajući na pitanje kako ocjenjuje raspoloženje prema proširenju među državama članicama EU, Ivanišević je kazao da se politika proširenja u državama članicama često percepira i na osnovu unutrašnjih političkih zbivanja i na osnovu ukupnih globalnih kretanja.
On je rekao da će Ministarstvo vanjskih poslova od početka naredne godine dodatno angažovati diplomatsko-konzularna predstavništva da u saradnji sa institucijama država prijema, civilnim sektorom, medijima, dodatno ulože napore kako bi se benefiti crnogorskog članstva za građane EU objasnili i bolje približili.
Na pitanje da li očekuje da će proces ratifikacije ugovora o pristupanju Crne Gore EU teći glatko i koje države bi mogle da budu problematične u tom procesu, Vuksanović je rekao da je poznato koje su države skeptične.
- Ali u ovom trenutku ne treba da se bavimo time, jer to ne zavisi od nas. Mi treba da uradimo ono što je do nas, svjesni da su evropske integracije dobre radi nas samih - naveo je Vuksanović.
Ivanišević je kazao da očekuje da će proces ratifikacije pristupnog ugovora Crne Gore biti uspješan.
- Uvjeran sam da će moje kolege koje su trenutno u našim diplomatsko-konzularnim predstavništvima dati sve od sebe da pojednostave procedure i sagovornicima približe ono što su, čini mi se, zajednički interesi - naveo je Ivanišević.
Ratifikacija ugovora o pristupanju, kako smatra, biće test zrelosti za crnogorsko političko društvo.
- Jer tu neće moći da radi samo Ministarstvo vanjskih poslova, tu će nam od ključne pomoći možda biti parlamentarna dimenzija diplomatije. Dakle, biće potrebno pojasniti predstavnicima građana u državama članicama EU zašto je dobro da podrže ugovor o pristupanju Crne Gore Uniji - dodao je Ivanišević.
Upitan koliko su u tom kontekstu važni parlamentarni izbori 2027. godine i da crnogorska Vlada koja bude izabrana ima povjerenje evropskih partnera, on je kazao da je to od suštinske važnosti.
- Tu bih akcentovao potrebu da izbjegnemo bilo kakvo strano miješanje u te izbore. Čitav niz evropskih država suočio se sa raznim vrstama malignog stranog uticaja, kroz informatičko djelovanje, različite modele propagande, širenja lažnih vijesti. Smatram da je i crnogorsko društvo pred takvim izazovom i da nijesmo imuni na te prijetnje - naveo je Ivanišević.
On je rekao da vjeruje da će Crna Gora, uz iskustva koja su prošle države članice EU i pomoć NATO partnera, uspjeti da izgradi sistem koji je dovoljno rezistentan na tu vrstu prijetnji demokratiji.
Vuksanović je, odgovarajući na isto pitanje, poručio da je važno ko će voditi državu od 2027. godine i da u toj Vladi budu proevropske strukture jasnog opredjeljenja, bez ikakvih dvojbi oko tog pitanja.
- Treba nam proevropska Vlada, a čitav ovaj vremenski interval do samih izbora mislim da će biti dovoljan da naši građani jasno percepiraju ko je na političkom polju stvarno za EU, a ko simulira taj proces - dodao je Vuksanović.

Vuksanović: Pitanje kapela, promjene Ustava i jezika dođe čim postignemo određeni uspjeh na evropskom polju

Crna Gora je tokom 2024. i 2025. godine ostvarila napredak ka daljem usklađivanju sa listom zemalja kojima je potrebna viza EU. Nakon regresije na početku 2025. godine, Crna Gora je kasnije ukinula sporazume o bezviznom režimu sa pet zemalja i smanjila broj sezonskih izuzeća od viza sa četiri na jedan, pa kao rezultat toga ukupan broj neslaganja između vizne politike Crne Gore i politike EU smanjena je sa 15 na devet, navodi se u danas objavljenom Izvještaju Evropske komisije (EK) o viznoj politici.
Kako se navodi u izvještaju, 27. oktobra 2025. godine, kao odgovor na unutrašnji incident vezano za turske državljane, Vlada Crne Gore uvela je privremeni vizni režim za građane Turske, sa primarnim ciljem očuvanja javnog reda i bezbjednosti crnogorskih građana. Pošto je privremena (iako bez poznatog datuma isteka), dodaje se, ova mjera se trenutno ne može smatrati trajnim prekidom bezviznog režima Crne Gore sa Turskom.
- Komisija će pratiti situaciju kako se bude razvijala - &nbsp;piše u izvještaju EK.
Zemlje bez viza koje primjenjuju šeme državljanstva za investitore predstavljaju inherentne bezbjednosne rizike jer potencijalno dozvoljavaju državljanima trećih zemalja koji bi inače bili podložni viznim zahtjevima da zaobiđu standardne bezbjednosne provere i dobiju pristup Šengenskom prostoru sticanjem državljanstva, upozoreno je.
- Crna Gora je zvanično okončala svoj program 31. decembra 2022. godine. Ipak, vlasti su nastavile da obrađuju zahtjeve za državljanstvo podnijete prije zatvaranja programa. Ministarstvo unutrašnjih poslova je 2024. godine izdalo 1.282 odluke o dodjeli crnogorskog državljanstva podnosiocima zahtjeva i članovima njihovih porodica. Od aprila 2025. godine, 29 preostalih zahjteva je još uvijek bilo u obradi - piše u izvještaju.
Crna Gora je, ističe se, odgovorila na neke od prethodnih preporuka Komisije, posebno smanjenjem liste zemalja u režimu bez viza a kojima su inače potrebne vize za EU. Tu je i nastavak monitoringa preostalih zahtjeva za državljanstvo.
- Međutim, neka pitanja ostaju da se riješe - dodaje se.
Prvo je usklađivanje sa EU listom viza
- Crna Gora mora da uskladi svoju viznu politiku sa listom trećih zemalja kojima je potrebna viza. Crna Gora ne smije da odobrava više sezonskih ukidanja viza, uključujući i one zemlje koje su uklonjene sa stalne liste zemalja bez viza. Crna Gora bi takođe trebalo da uskladi svoje vizne procedure sa šengenskim standardima, posebno uvođenjem prikupljanja biometrijskih podataka (uključujući digitalnu fotografiju i otiske prstiju) kao dio ispitivanja zahtjeva za vize - navedeno je u izvještaju.
U međuvremenu, Crna Gora mora da sprovede ciljane bezbjednosne mere, kao što je pojačana provjera dolazaka iz država oslobođenih viza, i da dokumentuje njihovu efikasnost u smanjenju ilegalnih migracija i bezbjednosnih rizika.
Kada je u pitanju infrastruktura za podnošenje zahtjeva za vize, u pripremi za prelazak na revidiranu viznu politiku, Crna Gora bi trebalo da proširi svoje kapacitete za izdavanje viza kroz digitalizaciju elemenata procesa izdavanja, kako bi omogućila državljanima zemalja koje su trenutno oslobođene viza da podnesu zahjtev za vizu nakon što se izuzeće ukine.
- Ovo će olakšati administrativnu obradu i podržati usklađivanje politika. Crna Gora mora da obezbijedi da se pravni osnov šeme državljanstva za investitore ukine i da se svi zahtjevi koji su na čekanju u okviru sada ukinute šeme obrade u skladu sa najvišim bezbjednosnim standardima. Pored toga, mogući slučajevi dodjele državljanstava prethodno putem ove šeme licima koja su podložna međunarodnim restriktivnim jmerama moraju biti preispitani i poništeni gdje je to potrebno - zaključeno je u izvještaju Evropske komisije.

EK: Crna Gora nastavila da usklađuje viznu politiku sa EU, broj neusklađivanja smanjen sa 15 na devet

Crna Gora je zatvaranjem pet pregovaračkih poglavlja u jednom danu potvrdila status najnaprednije kandidatkinje u procesu pristupanja Evropskoj uniji, ali sagovornici emisije „Argumenti“ na TVCG ukazuju da je pred državom i dalje zahtjevan period u kojem će se mjeriti politička zrelost i spremnost na suštinske reforme.
Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Predrag Zenović kazao je da Crna Gora status predvodnice nikada nije ni izgubila, ali da on sam po sebi nema veliku težinu ukoliko ne prati konkretan napredak.
- Ako ste predvodnica nekog tima koje se ne kreće previše brzo, onda vam taj status ne znači puno - rekao je Zenović.
On je istakao da je zatvaranje velikog broja poglavlja u jednom danu rezultat koji ima širi značaj, naglašavajući da „ovoliki broj poglavlja u jednom danu nije zatvoren još od 2009. godine“, te da je 16. decembar „veliki datum u istoriji politike proširenja“.
Govoreći o pristupu Evropske unije prema kandidatima, Zenović je poručio da je princip zasluga neupitan.
- Politika proširenja mora biti zasnovana na zaslugama, nema alternativu - kazao je on, dodajući da je to jedini način da proces ostane kredibilan i ireverzibilan.
Poslanica Demokratske partije socijalista Aleksandra Vuković-Kuč ocijenila je da je riječ o velikom uspjehu koji treba priznati.
- Ovo je veliki uspjeh i to moramo svi da priznamo - rekla je ona, naglašavajući da je riječ i o uspjehu Evropske unije nakon dugog perioda zastoja u politici proširenja.&nbsp;
Vuković-Kuč je upozorila da se problemi u pojedinim poglavljima neće izgubiti njihovim privremenim zatvaranjem, navodeći da se zahtjevi posebno pojačavaju u oblasti zajedničke poljoprivredne politike.
- Ovdje se radi o finansijama, o EU fondovima, o velikom novcu - istakla je ona, ocjenjujući da Crnu Goru u 2026. godini očekuju najveći izazovi u integracionom procesu.
Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović kazala je da zatvaranje poglavlja predstavlja realan uspjeh države i građana.
- Ovo je zaista realan uspjeh Crne Gore, ali i svih građana i građanki - navela je Vuksanović, dodajući da je potvrđeno da je Crna Gora u ovom trenutku najspremnija kandidatkinja.
Ona je ocijenila da je ovaj iskorak i test političke zrelosti, postavljajući pitanje „da li ćemo ovo razumjeti kao signal da zbilja realizujemo ubrzane i suštinske reforme, ili ćemo ostati samo na formalnom napretku“. 
&nbsp;

Zenović: Status predvodnika nema veliku težinu bez konkretnog napretka; Vuković-Kuč: Problemi u poglavljima ne nestaju njihovim privremenim zatvaranjem

Ambiciozni planovi Crne Gore za narednu godinu postaju mnogo realniji nakon zatvaranja pet pregovaračkih poglavlja na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, rekao je premijer Milojko Spajić.
On je u intervjuu za Dojče vele kazao da je Crna Gora zasluženo prepoznata kao lider u procesu evropskih integracija.
Spajić je podsjetio da je Crna Gora u utorak zatvorila pet pregovaračkih poglavlja. 
- Zatvorili smo ukupno 12 poglavlja od 33. Tako da mislim da sa velikim optimizmom možemo da uđemo u narednu godinu - naveo je Spajić. 
Prema njegovim riječima, Crna Gora za narednu godinu ima ekstremno ambiciozne planove.
- Mislim da sada ti planovi postaju dosta realističniji i ostvarljiviji, poslije jednog ovakvog koraka koji smo imali u Briselu prije samo par dana - rekao je Spajić.
On je istakao ulogu Njemačke kao partnera na evropskom putu Crne Gore.
- Njemačka je “backbone”, odnosno glavna podrška putu naše zemlje ka Evropskoj uniji (EU). Zahvalni smo Vladi Njemačke, kao i Bundestagu koji je, takođe, iskazao veliku podršku našem evropskom putu - poručio je Spajić.
Govoreći o izazovima, on je naveo da je Crna Gora mala zemlja i da male države uvijek imaju limitirane administrativne kapacitete.
- Međutim, to smo uspjeli da prevaziđemo uz veliku pomoć koju dobijamo od zemalja članica EU - rekao je Spajić.

Spajić: Ekstremno ambiciozni planovi Crne Gore sada mnogo realniji

President of the European Commission Ursula von der Leyen stated last night in Brussels that Montenegro and Albania have made impressive progress in the process of European integration, which should inspire other partners from the Western Balkans.
Following the European Union - Western Balkans summit, which Serbia did not attend for the first time, von der Leyen said in a written statement that “EU enlargement, for the first time in more than ten years, has become a realistic possibility”.
- I would like to commend the enormous progress made by Albania and Montenegro. What they have achieved is impressive. Their progress is an impressive source of inspiration for other Western Balkans partners and sends a strong message to the world about the attractiveness of the European offer. It is an offer of solidarity, opportunity, and stability. To turn this offer into reality, we are working intensively on gradual integration - von der Leyen said.
She noted that the Growth Plan for the Western Balkans serves this purpose as well, thanks to which the countries of the region are more integrated into the EU than any enlargement partners before them.
- Investment alone cannot generate sustainable growth. And reforms without resources cannot be fully implemented. That is why the Growth Plan combines the two: Reforms to unlock resources and resources to enable reforms. With this combination, the region already benefits from integration even before full membership. The development gap between the Western Balkans and the EU has for too long constrained investment, job creation, and opportunities. The Growth Plan directly addresses this with six billion euros in investments. And now we have six ambitious reform agendas - she added.
The President of the European Commission pointed out that the first concrete results are already visible and that the Western Balkans is expected to achieve growth of around three percent next year, which “reflects confidence in the European future of the region, the impact of reforms, and the benefits of closer economic integration with the EU”.
- And there is more to come. We have integrated our partners into the Single Euro Payments Area (SEPA). This could save businesses and citizens up to 500 million euros per year. We are also saving time through our „green lanes“, which will strengthen supply chains, improve logistics, and cut transit times by up to 80 percent. With the Growth Plan, the region’s economy could double over the next decade - she said.
She added that the investment plan has so far mobilized 18 billion euros, including six billion euros in EU grants, and that more than 68 projects are being implemented across the region to finance key infrastructure in transport, energy, digital connectivity, and environmental protection.
- These investments make the region more competitive and better connected to the EU Single Market. Artificial intelligence is a good example: We are establishing a network of AI factories across the EU and opening them to the Western Balkans, with „antennae“ of AI factories in Serbia and North Macedonia. This will allow companies from across the region to connect to these factories and gain access to European AI infrastructure - von der Leyen noted.
She said that all of this is attracting private investment and added that during EU investment conferences in Albania and Montenegro, investment declarations from private investors worth more than four billion euros were secured.
Von der Leyen also expressed satisfaction at being able to announce that the EU is moving toward lifting punitive measures against Kosovo, following the peaceful transition of power in local governments in the north after the recent local elections, noting that 216 million euros in financial assistance are planned, of which 205 million euros will be disbursed at the beginning of next year.
She also stated that the Common Regional Market is “the fastest path to competitiveness, the most direct bridge to the EU Single Market, and the clearest proof that the region can act as one”.

1250x600

1084x550

Von der Leyen: Impressive progress by Montenegro and Albania, a strong message to the world about the attractiveness of the European offer

Napredak u pregovorima koji je Crna Gora ostvarila zahtijeva jasan i jednak odgovor Evropske unije (EU), koja kroz konkretne odluke mora pokazati da je proširenje strateški prioritet, poručio je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Marjan Šarec.
On je kazao da je Crna Gora, zatvaranjem dodatnih pet pregovaračkih poglavlja, još jednom potvrdila svoju snažnu posvećenost evropskom putu i nastavku reformskog procesa.
Prema njegovim riječima, taj korak predstavlja značajan napredak u pristupnim pregovorima i šalje jasan signal političke volje i predanosti crnogorskih vlasti.
- Napredak Crne Gore, međutim, i dalje zahtijeva jasan i ravnomjeran odgovor EU, koja kroz konkretne odluke mora pokazati da proširenje na Zapadnom Balkanu ostaje strateški prioritet, a ne samo deklarativna obaveza - rekao je Šarec.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkos-naredna-godina-ce-biti-odlucujuca-vise-nego-ikad-crnoj-gori-potrebno-nacionalno-jedinstvo-kako-bi-se-stiglo-do-cilja-bjere-progres-se-primjecuje&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šarec: Napredak Crne Gore zahtijeva jasan i jednak odgovor EU

Crna Gora će nastaviti da svoj evropski put mjeri konkretnim rezultatima, reformama i jačanjem institucija, sa ciljem da članstvo do 2028. godine bude ostvaren državni plan, a ne kao do sada neispunjeno obećanje, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u intervjuu za Washington Post. U trenutku kada se transatlantski odnosi nalaze pod sve većim pritiskom, Milatović je istakao da je rat u Ukrajini promijenio način na koji Evropa gleda na proširenje Evropske unije, ne samo kao na tehnički proces, već i na pitanja razvoja i bezbjednosti kontinenta. Washington Post u intervjuu sa Milatovićem konstatuje da je Bijela kuća posljednjih nedjelja pojačala negativnu retoriku prema Evropskoj uniji, uključujući i tvrdnje u novom dokumentu o nacionalnoj bezbjednosti, kao i niza izjava američkih zvaničnika i saveznika administracije, dok se istovremeno u Evropi šire strahovi da se američka politika kreće ka otvoreno neprijateljskom stavu prema evropskom projektu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121610124_a54ce6739be404fa8241417ca80bdd213bf4ac328e4f75ffc49b632dbfa14f55.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121610124_a54ce6739be404fa8241417ca80bdd213bf4ac328e4f75ffc49b632dbfa14f55" data-rendition-name="original" width="855" height="608" loading="lazy" alt="Intervju Milatovića"><figcaption>Isječak intervjua(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  U tom kontekstu, Milatović je naglasio da je “ruska agresija na Ukrajinu” pomogla Evropi da shvati “veoma važnu stvar”, da je proširenje EU povezano sa bezbjednošću evropskog kontinenta, i da zemlje kandidati u tome vide strateški okvir za stabilnost i razvoj. Predsjednik je podsjetio da je na predsjedničkim izborima 2023. godine svoju pobjedu vezao za jasnu političku obavezu da Crna Gora može postati članica Evropske unije do kraja njegovog mandata 2028. godine, uz reformski kurs koji treba da ukloni ključne prepreke na tom putu, posebno u oblasti borbe protiv korupcije. Milatović je u razgovoru istakao da članstvo u EU za Crnu Goru predstavlja mjeru demokratske zrelosti, prosperiteta i stabilnosti, ali i praktičan mehanizam koji državi daje spoljašnji oslonac i mapu brzog ekonomskog razvoja. Prema njegovim riječima, evropski put treba da pomogne Crnoj Gori da izgradi konkurentniju ekonomiju, snažnije demokratske standarde i institucije sposobne da nose dugoročni politički i ekonomski razvoj. Washington Post podsjeća da, uprkos američkom pritisku na evropski projekat i izjavama pojedinih aktera iz američke administracije, na periferiji Evrope raste politička energija za članstvom, naročito zbog posljedica izazvanih ratom u Ukrajini. U tekstu se navodi da se u Briselu razmatraju scenariji ubrzanja procesa za Ukrajinu nakon eventualnog mirovnog sporazuma, uz svijest da su kriterijumi pristupanja složeni i da punopravno članstvo ne dolazi brzo. Poruka predsjednika Milatovića je da Evropska unija za zemlje kandidate nije tema dnevne politike, već okvir koji povezuje bezbjednost, izgradnju institucija i ekonomski razvoj.

Milatović za Washington Post: Proširenje EU znači bezbjednost i razvoj Evrope, cilj članstvo do 2028.

Još jedno priznanje za crnogorski rukomet. Rukometni savez Crne Gore biće 2027. domaćin Evropskog prvenstva za igračice do 17 godina, sapšteno je iz RSCG.
Kako ističu, četiri federacije prijavile su se za organizaciju navedenog takmičenja, a Izvršni odbor EHF-a je ukazao povjerenje RSCG-u, te Hrvatskoj koja će 2027. biti domaćin prvenstva Evrope za igračice do 19 godina.
- Novo povjerenje koje je EHF ukazao Savezu dolazi kao potvrda kontinuiranih organizacionih uspjeha Saveza, koji je u 2025. bio domaćin dva prvenstva Evrope u mlađim kategorijama – za igračice do 17 i do 19 godina. Prvi put u istoriji evropskog rukometa jedna država u istoj godini organizovala je dva šampionata Evrope u mlađim kategorijama- kažu iz RSCG.
Crna Gora je 2025. petu godinu zaredom bila domaćin prvenstava Evrope u mlađim kategorijama, što predstavlja kontinuitet koji je rijetkost na evropskoj rukometnoj sceni i dodatno potvrđuje organizacione kapacitete RSCG-a.
Kako naglašavaju iz RSCG, to je potvrda povjerenja koje EHF ima u Rukometni savez Crne Gore. Prvenstva za mlađe kategorije nemaju samo sportski, već i širi društveni i državni značaj, a Savez će, kao i prethodnih godina, učiniti sve da opravda ukazano povjerenje.:&nbsp;
&nbsp;-Nakon uspješne organizacije i kontinuiteta domaćinstava, novo priznanje EHF-a znači da će Crna Gora 2027. godine ugostiti najbolje reprezentacije Evrope u uzrastu do 17 godina, čime se dodatno učvršćuje pozicija naše zemlje kao pouzdanog i prepoznatog domaćina velikih međunarodnih rukometnih takmičenja- poručili su iz RSCG-a.

RSCG: Crna Gora domaćin Evropskog prvenstva za rukometašice do 17 godina

Portal ETV vam želi srećnu i uspješnu 2026. godinu!
Iza nas je godina obilježena brojnim izazovima koji su testirali društvo, institucije i svakodnevni život građana. U novu ulazimo s optimizmom i željom da vam donosimo pregršt dobrih, povoljnih i konstruktivnih vijesti, koje će voditi stabilnoj i boljoj budućnosti.&nbsp;
Zahvalni smo vam na povjerenju i podršci koje ste nam pružali tokom cijele godine!
Čitamo se i u 2026!

Portal ETV vam želi srećnu i uspješnu Novu godinu!

&nbsp;U većem dijelu Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, jutro će biti jako hladno, u kontinentalnim predjelima umjeren do jak, a na primorju ponegdje slab mraz.&nbsp;
Duvaće salb vjetar promjenljivog smjera, tokom noći mjestimično umjeren južni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus 14 do jedan, najviša dnevna od nula do devet stepeni.

Prvi dan 2026. sunčan i hladan

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu razgovarao je o mogućnosti drugog kruga napada na Iran tokom sastanka sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, objavili su mediji u srijedu, javlja Anadolija.
Tokom sastanka u Bijeloj kući, Netanjahu je, prema navodima portala „Axios“, iznio zabrinutost Izraela zbog iranskog nuklearnog i raketnog programa, kao i zbog nastojanja Hezbolaha da obnovi svoj arsenal raketa dugog dometa u Libanu.
Američki zvaničnik kazao je da se razgovaralo o „mogućnosti ponovnog napada na Iran 2026. godine“, šest mjeseci nakon 12-dnevnog rata između američko-izraelskog saveza i Irana.
Mete napada bili su iranska nuklearna infrastruktura i raketni kapaciteti.
Tramp, koji je ranije junske napade opisao kao „ogroman uspjeh“, izjavio je: „Ako Iran pokuša da obnovi svoj nuklearni program, Sjedinjene Američke Države će ga ponovo uništiti“, prenose mediji.
Međutim, američki zvaničnik je dodao da, iako bi Tramp mogao podržati obnovljenu ofanzivu ukoliko se utvrdi da Iran preduzima „stvarne i provjerljive korake“ ka oživljavanju svog nuklearnog programa, „glavni problem ostaje dogovor o tome šta se smatra rekonstrukcijom“.
Izrael je tokom posljednjih sedmica ponovo podigao uzbunu zbog iranskog razvoja raketa, optužujući Hezbolah da gomila novo oružje dugog dometa u Libanu.
<h2>Reakcija Teherana</h2>
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan odgovorio je upozorenjem na „oštru“ odmazdu na bilo kakve akte agresije.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči pozvao je Trampa da nastavi pregovore „u duhu poštovanja“.
Prema riječima američkog zvaničnika, nije postignut dogovor o vremenskom okviru niti o pragovima za eventualne buduće vojne akcije.
<h2>Dvanaestodnevni rat</h2>
Kancelarija izraelskog premijera odbila je da komentariše ove navode, dok je Bijela kuća uputila „Axios“ na Trampove ranije izjave.
Tokom dvanaestodnevnog rata sa Izraelom u junu, američka vojska napala je tri velika iranska nuklearna postrojenja — Fordo, Natanz i Isfahan — koristeći bombe za uništavanje bunkera.
Napadi su uslijedili više od sedam dana nakon što je Izrael pokrenuo iznenadni napad na Iran, u kojem su ubijeni visoki vojni komandanti i nuklearni naučnici, a gađane su i pojedine nuklearne lokacije.
<h2>Prekid vatre u Gazi</h2>
Prema izvještaju, Tramp je takođe pristao da nastavi sa drugom fazom sporazuma o prekidu vatre u Gazi, uz obećanje podrške izraelskim vojnim akcijama ukoliko Hamas ne bude razoružan.
Očekuje se da će se Odbor za mir u Gazi sastati u Davosu 23. januara.
Od oktobra 2023. godine, izraelska vojska je ubila više od 71.000 Palestinaca, dok je više od 171.000 ranjeno u brutalnim napadima, nakon kojih je palestinska enklava ostala u ruševinama.
Ujedinjene nacije procijenile su troškove obnove na oko 70 milijardi dolara (59,63 milijarde eura).

Netanjahu razgovarao s Trampom o mogućem drugom napadu na Iran

Britanski list Financial Times objavio je opsežna predviđanja za 2026. godinu, koja obuhvataju ključne geopolitičke, ekonomske i tehnološke teme - od mogućeg mirovnog sporazuma za Ukrajinu, preko unutrašnjih političkih potresa u vodećim zapadnim državama, do sudbine globalnog „balona“ vještačke inteligencije. List istovremeno napominje da se čak sedam od 20 predviđanja iz prethodne godine nije ostvarilo, što predstavlja najgori rezultat u istoriji ovakvih godišnjih prognoza.
<h2>Ukrajina i rat sa Rusijom</h2>
Prema ocjeni lista, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski neće biti primoran da napusti Donbas u okviru eventualnog mirovnog sporazuma sa Rusijom. Takav potez bi, kako se ističe, bio izuzetno rizičan sa ustavne, vojne i političke tačke gledišta.
FT smatra da je kapitulacija Ukrajine moguća samo u slučaju „nevjerovatnog kolapsa njene odbrane“, dok je povlačenje trupa radi stvaranja demilitarizovane zone ocijenjeno kao neizvodljivo i neprihvatljivo i za Moskvu i za Kijev.
<h2>SAD: carine, izbori i impičment</h2>
Američki predsjednik Donald Tramp bi, prema procjeni lista, mogao da odustane od uvođenja novih carina na poluprovodnike i farmaceutske proizvode, a postojeće da ublaži kroz posebne sporazume. Razlog za to su pad cijena akcija, odmazdne mjere Kine i drugih država, kao i rastuće potrošačke cijene, koje su oslabile njegovu carinsku kampanju.
FT prognozira da će Republikanska stranka izgubiti kontrolu nad Predstavničkim domom poslije novembarskih međuizbora, što bi demokratama otvorilo prostor za istrage o zloupotrebama unutar Trampove administracije. Postupak impičmenta ne isključuje se, uz ocjenu da će Tramp, sa svoje strane, učiniti sve kako bi spriječio pobjedu Demokratske stranke.
<h2>Evropa: Francuska, Njemačka i Britanija</h2>
U Francuskoj, kako se navodi, neće biti vanrednih parlamentarnih izbora. Većina političkih stranaka usmjerila je pažnju na predsjedničke izbore u proljeće 2027. godine i ne vidi interes u ponavljanju parlamentarnih izbora, što je 2024. oslabilo koaliciju predsjednika Emanuela Makrona.
U Njemačkoj, kancelar Fridrih Merc mogao bi da se suoči sa ozbiljnim testom ukoliko svojoj Hrišćansko-demokratskoj uniji (CDU) zabrani saradnju sa krajnje desničarskom Alternativom za Njemačku (AfD), a ta stranka ostvari značajan uspjeh na predstojećih pet regionalnih izbora.
Britanski premijer Kir Starmer i njegova Laburistička stranka, prema navodima lista, suočiće se sa izazovima na lokalnim izborima u maju, gde bi loš rezultat mogao da dovede do promjena u stranačkom vrhu.
<h2>Azija i Bliski istok</h2>
FT procjenjuje da će Sanae Takaiči ostati premijerka Japana, uprkos upornoj inflaciji i rastu kamatnih stopa.
Kada je riječ o Bliskom istoku, Saudijska Arabija, po oceni FT-a, neće normalizovati odnose sa Izraelom, bez obzira na želje Donalda Trampa. Rijad insistira na „jasnom putu“ ka stvaranju palestinske države, što izraelski premijer Benjamin Netanjahu odbacuje. Čak i u slučaju njegovog izbornog poraza, malo je vjerovatno da bi stav Izraela bio značajno ublažen.
<h2>Ekonomija, tržišta i tehnologija</h2>
FT predviđa da Tesla Ilona Maska neće uspjeti da povrati tržišni udio u SAD, EU i Kini. Kompanija je, kako se navodi, pod pritiskom Vašingtona zbog isteka federalnih poreskih olakšica za električna vozila i ukidanja mjera za smanjenje emisija, dok su njeni izgledi u Evropi i Kini još neizvjesniji.
Centralne banke će, prema prognozi, nastaviti ciklus smanjenja kamatnih stopa, sa izuzetkom centralne banke Japana. Kineski juan neće jačati uprkos visokom trgovinskom suficitu, što ukazuje na potcijenjenost valute i prisutnu deflaciju u kineskoj ekonomiji.
Cijena zlata mogla bi da pređe 5.000 dolara po unci, uslijed pojačane kupovine od strane centralnih banaka i investitora koji ga vide kao zaštitu od budžetskih deficita, geopolitičkih previranja i devalvacije fiat valuta (direktni novac - prim.aut. Politika).
<h2>Vještačka inteligencija i tržišni balon</h2>
Jedno od najupadljivijih predviđanja odnosi se na vještačku inteligenciju: FT smatra da će balon AI pući, jer investitori ukazuju na probleme Nvidija kod tehnoloških giganata, u svjetlu napretka Gugl-a i pada cijena akcija kompanije Meta.
<h2>Podsjećanje na ranija predviđanja</h2>
List podsjeća da je 2024. godine prognozirao postizanje mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine tokom 2025, po kojem bi Kijev priznao „de fakto“ kontrolu Moskve nad izgubljenim teritorijama i dobio bezbjednosne garancije, dok bi mu članstvo u NATO-u bilo zamrznuto.&nbsp;
Upravo činjenica da se značajan deo takvih prognoza nije ostvario, dodatno naglašava neizvjesnost ulaska svijeta u 2026. godinu.

Velika prognoza za 2026: Šta čeka Ukrajinu, SAD, Evropu i svjetsku ekonomiju

Skupština Crne Gore razriješila je ministra sporta i mladih Dragosava Šćekića razriješen sa te funkcije.
Glasalo je 44 poslanika i svi su bili za.
Premijer Milojko Spajić predložio je juče Skupštini Crne Gore da razriješi funkcije Šćekića.
Lider Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković tražio je početkom novembra od Spajića da predloži razrješenje nekadašnjeg potpredsjednika SNP-a, koji je napustio tu stranku.
Joković je u dopisu Spajiću ukazao da je sporazumom o konstituisanju 44. Vlade usaglašeno da SNP predloži dva kandidata za ministre - u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstvu sporta i mladih.
Šćekić je u međuvremenu formirao partiju Pokret narodnog povjerenja.&nbsp;
On je istakao kako nije razgovarao sa premijerom Milojkom Spajićem o funkciji nakon što je Joković poručio da mora vratiti ministarsko mjesto, ali da je spreman da postupi kako predsjednik Vlade odluči, budući da mu je on ukazao povjerenje da bude dio njegove Vlade.&nbsp;

Šćekić više nije ministar sporta i mladih

Ulaskom Bugarske u eurozonu, koji je planiran za sjutra, jedna evropska valuta uskoro će otići u istoriju – bugarski lev.
Time će se nastaviti proces koji traje više od dvije decenije i koji je iz temelja promijenio monetarnu mapu Evrope, piše BiznisInfo.ba.
Euro je uveden kao obračunska valuta 1999. godine, dok su novčanice i kovanice ušle u upotrebu 2002. godine. Tada je došlo do najveće monetarne promjene u modernoj evropskoj istoriji.
U prvoj fazi, euro je zamijenio čak 12 nacionalnih valuta - njemačka marka, francuski franak, italijanska lira, španska peseta, austrijski šiling, belgijski franak, nizozemski gulden, portugalski eskudo, finska marka, irska funta, luksemburški franak i grčka drahma.
Od tog trenutka, ove valute su prestale da postoje kao zakonsko sredstvo plaćanja.
Nakon 2002. godine, eurozoni su se postupno pridruživale nove države, a njihove nacionalne valute odlazile su u istoriju. Slovenački tolar 2007. godine, kiparska funta i malteška lira 2008, slovačka kruna 2009, estonska kruna 2011, letonski lats 2014, litvanski litas 2015. i hrvatska kuna 2023. Sledeći na listi je bugarski lev.
Bugarska je naredna zemlja koja će se pridružiti eurozoni. Planirano je da od sjutra bugarski lev prestane da bude zvanična valuta, a zamijeni ga euro. Na taj način će bugarski lev postati 21. nacionalna valuta koja je nestala zbog uvođenja eura.
Bugarska već godinama ima fiksni kurs leva prema euru, pa se prelazak smatra tehnički manje zahtjevnim u odnosu na ranije primjere.
Crna Gora i Kosovo imaju poseban status, jer koriste euro iako nijesu članice EU, niti eurozone. Obje su prvo napustile domaće valute i uvele njemačku marku, a nakon njenog ukidanja 2002. godine, prešle na euro ali bez formalnog odobrenja EU.
Te dvije države nemaju pravo odlučivanja u ECB-u, ne mogu štampati novac, ne učestvuju u monetarnoj politici, a euro koriste jednostrano. Taj model se naziva jednostrana euroizacija i EU ga toleriše, ali ne smatra punopravnim članstvom u eurozoni.
Uvođenje eura je dovelo do nestanka više od 20 evropskih valuta, što predstavlja jednu od najvećih monetarnih transformacija u savremenoj istoriji. S Bugarskom kao narednom članicom, eurozona se i dalje širi, dok neke zemlje, poput Crne Gore i Kosova, koriste euro bez formalnog članstva.

Tag: crna-gora