Crna Gora je za prvih deset mjeseci uvezla roba u vrijednosti 3,4 milijarde eura, a izvezla sedam puta manje.
- U odnosu na isti period prošle, ove godine je izvoz bio manji za 15 odsto, a uvoz veći za više od šest odsto - saopštio je Monstat.
Rast spoljnotrgovinskog deficita negativna je slika crnogorske ekonomije, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
- Do oktobra smo imali svega 14,1 odsto pokrivenost uvoza izvozom.To je istorijski minimum koji je Crna Gora zabilježila - kaže Mulešković.
Smatra da se posljednjih godina ništa nije uradilo za razvoj realne ekonomije.
Pokrivenost uvoza izvozom je do oktobra prošle godine bila 17,6 odsto.
Crna Gora je najviše uvozila iz Srbije, Kine i i Njemačke.
<h2>Hrana - 15 puta veći uvoz nego izvoz</h2>
Crna Gora je uvezla hranu za 600 miliona eura, a izvezla 42 miliona.
- Imamo zaista ogroman deficit. To je tužna, porazna slika našeg prerađivačkog sektora, a i poljoprivrede - kaže za RSE predsjednik Odbora udruženja prehrambene i poljoprivredne industrije u Privrednoj komori, Milutin Đuranović.
Ocjenjuje da stepen pokrivenosti uvoza izvozom neće preći šest-sedam odsto.
- Izvjesno je da aktivnosti nadležnih ne daju rezultate. I da želimo da kažemo suprotno - cifre nas demantuju. I to je veoma zabrinjavajuće - kaže Đuranović.
I za Muleškovića su podaci o uvozu hrane alarmantni.
- U nekom narednom periodu to može predstavljati veliki problem, posebno kad imamo određene turbulencije na međunarodnom tržištu - kaže on.
Mulešković ističe i da ovakav odnos uvoza - izvoza direktno utiče na formiranje cijena u Crnoj Gori.
- Kad imate uvozno-zavisne proizvode možete da očekujete mnogo veće cijene upravo zbog svih troškova koje treba platiti da se roba doveze u Crnu Goru - dodaje on.
U strukturi uvoza hrane najviše je potrošeno na uvoz voća i povrća više od 100 miliona.
Đuranović kaže da Crna Gora ne može da proizvodi rižu i banane, ali ukazuje na nedovoljnu iskorišćenost domaćih potencijala.
- Uvoz od 80 miliona eura mliječnih proizvoda i jaja je poraz za Ministarstva poljoprivrede - navodi Đuranović.
<h2>Izvoz struje, pića...</h2>
Crna Gora je ove godine najviše izvozila struju - više od 75 miliona eura.
Ali je i tu došlo do pada u odnosu na isti period 2023, kada je 190 miliona eura iznosio izvoz električne energije.
Na drugom mjestu je izvoz pića - više od 32 miliona.
Približno toliko je izvoz medicinskih sredstava i farmaceutskih proizvoda, te drveta i plute.
Upravo strukturu izvoza problematizuje Mulešković, ukazujući da se u najvećoj mjeri izvozi struja.
Napominje da se 2025. očekuje remont Termoelektrane Pljevlja.
- Zbog njene rekonstrukcije izvoz će biti manji i moraćemo da uvozimo struju pa ćemo imati još veći problem u trgovinskom deficitu. To će direktno uticati na rast Bruto društenog proizvoda u 2025. što može dodatno ugroziti ekonomiju i planove Vlade za narednu ali i kasnije godine - smatra on.
<h2>Gdje su problemi?</h2>
Mulešković smatra da je za popravljanje spoljnotrgovinskog deficita Crnoj Gori neophodna diversifikacija ekonomije i razvoj nerazvijenih sektora, od poljoprivrede i proizvodnje do i IT industrije.
- Bez toga ne možemo poboljšati naš trgovinski deficit. Moramo biti veoma jasni - zemlja kao što je Crna Gora bez proizvodnje, ne može da očekuje dugoročno održiv ekonomski rast i razvoj - ističe on.
Ukazuje i na balast zapošljavanja u javnom sektoru.
- Kao jedna od najmanjih država imamo najveći procent zaposlenih u javnom sektoru, odnosno 30 odsto svih zaposlenih u državi - zato rastu neproduktivni troškovi države, a smanjuju se ulaganja u privredu - navodi Mulešković.
Bužetom je planirano svega 280 miliona za kapitalne projekte, a za plate zaposlenih u javnom sektoru 717 miliona.
<h2>Rješenje u domaćoj proizvodnji</h2>
Glavni uzroci za stanje u ekonomiji su smatra Đuranović nedovoljno razvijena svijest odgovornih za ekonomsku politiku, koji ne promovišu dovoljno domaću proizvodnju.
Napominje i da je ključna i promjena svijesti građana, potrošača, koji moraju znati o benefitima kupovine domaćih proizvoda.
- Čim kupite domaći proizvod novac ostaje ovdje. I svaki kupac treba da zna da kupovinom uvoznih proizvoda investira u drugu državu -kaže Đuranović.
On to prezentuje na primjeru u sektoru mljekarstva.
- Ako kupite domaće mlijeko bukvalno 90 odsto novca ostaje u Crnoj Gori. A kad kupite uvozno tih 90 odsto odlazi drugoj državi. To je porazno - dodaje on.
Crna Gora za razliku od Srbije, Hrvatske i zapadnih država po pitanju promocije domaćih proizvođača hrane ne preduzima ništa kaže Đuranović.
- Ako preduzima rezultati je demantuju. Francuska je na primjer prepoznata po dobrim vinima, ali se ta vina se ne mogu naći na tržištu Španije ili Italije jer te države štite svoj vina - riječi su Đuranovića.
Smatra da država može da odigra ključnu ulogu.
- Ne možete te tako lako doći do tržišta Srbije i Albanije jer je ona favorizovala domaće proizvode. A sa druge strane oni vrlo lako dolaze do našeg tržišta - ističe on.
Duranović tvrdi da Vlada treba da odigra ključnu ulogu.
- Pogledajmo kako to rade vlade Srbije, Hrvatske i Albanije i naučimo nešto od njih. Ne treba da otkrivamo toplu vodu - zaključio je Đuranović.
Prema preliminarnim podacima Monstata ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore za januar -oktobar 2024. iznosila je 3,9 milijardi eura,
To je rast od 3,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama CEFTA-e i sa Evropskom unijom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

U Crnoj Gori sedam puta veći uvoz od izvoza

Vlada Nizozemske može da podrži zatvaranje pojedinih pregovaračkih poglavlja sa Crnom Gorom, pod uslovom da su specifični uslovi za relevantna poglavlja ispunjeni, navodi se u pismu upućenom nizozemskom Parlamentu o procjeni paketa proširenja koji je Evropska komisija objavila 30. oktobra.
- Vlada (Nizozemske) odmjerava širu situaciju u vladavini prava na način da ima kritički konstruktivan odnos prema predstojećim predlozima Komisije za privremeno zatvaranje pojedinih poglavlja i može da ih podrži, pod uslovom da su specifični uslovi za relevantna poglavlja ispunjeni. Očekuje se da će ovaj korak dobiti široku podršku u Savjetu - navodi se u procjeni.
U procjeni se podsjeća na stav Evropske komisije da je Crna Gora napravila najveći napredak u poređenju sa ostalim zemljama kandidatima i da je najpripremljenija od svih zemalja kandidata da preuzme obaveze članstva u EU.
Vlada Nizozemske pozdravila je pozitivan trend, uključujući potpunu usaglašenost Crne Gore sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
Međutim, ističe se potreba jačanja javnih institucija.
- Vlada smatra da je važno da Crna Gora, na osnovu širokog političkog konsenzusa, nastavi da jača sopstvene kapacitete i otpornost i da se fousira na sprovođenje EU reformi - navodi se u procjenama Haga.
Premijer Vlade u Hagu je Dik Shof.
Dodaje se da je Crna Gora dobro napredovala u vladavini prava.
- Na primjer, nekoliko zakona koji su dugo bili na čekanju su dobili mišljenje Venecijanske komisije i potom su usvojeni, uključujući zakone u oblasti medija, sudstva, oduzimanja imovine stečene kriminalom i suzbijanja korupcije. Koraci su takođe preduzeti u borbi protiv korupcije, što je dijelimično rezultat odlučnih postupaka Specijalnog tužilaštva za organizovani kriminal i korupciju - navodi se u procjeni napretka Crne Gore iz perspektive Nizozemske.
Vlada Nizozemske je takođe pozdravila korake koji su preduzeti u sajber bezbjednosti i ohrabrila Crnu Goru da nastavi rad u toj oblasti, kao i u vladavini prava.
U skladu sa preporukama Komisije, Vlada Nizozemske takođe vjeruje da je potrebna dalja konsolidacija reformi.
- Javna administracija mora da bude ojačana, sa zapošljavanjima zasnovanim na zaslugama, kompetencijama i transparentnosti. Dalji koraci moraju biti preduzeti kako bi se poboljšalo funkcionisanje i povjerenje u sudstvo - navodi se u dokumentu.
Ističe se da preostale preporuke Venecijanske komisije i GREKO-a treba da budu praćene, zaštita podataka poboljšana, a rezultati u borbi protiv korupcije konsolidovani. Navodi se da zakonodavstvo u oblasti finansiranja političkoh partija i izbornih kampanja mora da bude prilagođeno evropskim standardima.
- Striktna mjerila koje je EU podijelila sa Crnom Gorom prošlog juna, uključujući ona koja se odnose na nezavisnost sudstva, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, ljudska prava, migracije, procesuiranje ratnih zločina i ustavne i izborne reforme, predstavljaju pravac u kome bi Crna Gora trebalo da se kreće - navodi se u procjenama Vlade Nizozemske.
Što se tiče azila i migracija, Hag generalno dijeli zadovoljstvo Komisije, ali poziva Crnu Goru da dalje unaprijedi relevantne procedure, ojača kapacitete i stavi na raspolaganje dovoljno ljudi i resursa.
Zaključuje se da je važno da Crna Gora preduzme korake na daljem usaglašavanju svoje vizne politike sa EU. Pohvaljeno je što Crna Gora, u poređenju sa ostalim zemljama Zapadnog Balkana, prima najveći broj izbjeglica iz Ukrajine, kako u apsolutnom tako i u relativnom smislu.
Nizozemska je veoma kritična prema daljem širenju EU, i striktno se pridržava uslova za članstvo u EU, uključujući i takozvane Kopenhaške kriterijume.
Stav zvaničnog Haga je da zemlje kandidati prolaze kroz proces pristupanja po sopstvenim zaslugama, na osnovu sprovedenih reformi.
Uz to, navode da je od posebne važnosti i usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući usklađivanje sa evropskim sankcijama Rusiji.
Međutim, uprkos strogosti u kriterijumima, Nizozemska priznaje EU perspektivu država kandidata.
- Realna perspektiva je pokretačka snaga za reforme i može doprinijeti miru, bezbjednosti, stabilnosti i prosperitetu u Evropi. Nizozemska je takođe svjesna konteksta, uključujući ruski rat protiv Ukrajine, i potrebe za održavanjem intenzivnih odnosa sa ovim važnim susjednim zemljama i partnerima - zaključuje se u pismu nizozemske Vlade upućenom Parlamentu, a koje se odnosi na napredak zemalja kandidata.

Nizozemska o napretku Crne Gore: Podrška zatvaranju poglavlja ako kriterijumi budu ispunjeni

„Slobodna Bosna“ ekskluzivno je objavila <a href="https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/388593/ekskluzivno_novi_non_paper_za_zapadni_balkan_zeleno_svjetlo_iz_washingtona_za_konachni_rasplet.html">novi non-paper za Zapadni Balkan</a> u kojem se, između ostalog, navodi da je potrebno da Crna Gora i Srbija trajno suspenduju zakon o dvojnom državljanstvu potpisivanjem sporazuma na „Konferenciji za mir i saradnju na Zapadnom Balkanu“ u periodu između aprila i oktobra 2025. godine u Briselu/Ženevi/Londonu ili Vašingtonu.
Izvor „Slobodne Bosne“ blizak novom šefu američke diplomatije kaže da je ovaj dokument, koji stiže iz Vašingtona, već bio na stolu &nbsp;Marka Rubia - kojeg je novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp imenovao za novog američkog državnog sekretara.&nbsp;
„Slobodna Bosna“ takođe saznaje kako je dokument bio pripremljen i usuglašen nakon okončanja predsjedničkih izbora u Sjedinjenjim Američkim Državama, te da je za ovaj dokument zeleno svjetlo već stiglo iz Vašingtona i Londona.
<h2>Okončanje teritorijalnih pretenzija i sukoba</h2>
Cilj inicijative je, piše „Slobodna Bosna“, konačno okončanje teritorijalnih pretenzija i sukoba na Zapadnom Balkanu, ali i zaokret ka evroatlantskim integracijama cijelog regiona, kao i odmak od ruskog uticaja i potencijalnih ratova, koji svako malo prijete destabilizaciji u regionu.
Naime, potpisnici non-papera za Zapadni Balkan (imena poznata redakciji „Slobodne Bosne“), predstavnici su evroatlanske i vanparlamentarne opozicije, akademske zajednice, grupe građana i ugledni pojedinci, koji podnose i upućuju zajedničku inicijativu Evropskoj Uniji (EU): predsjednici Evropske komisije – Ursuli fon der Lajen, visokoj predstavnici za vanjsku politiku Kaji Kalas, povjerenici za proširenje Marti Kos, predsjednici Evropskog parlamenta Roberti Mezoli, izvjestiocu Evropskog parlamenta za Srbiju Toninu Piculi, predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, premijeru Srbije Milošu Vučeviću, Skupštini Srbije i svim poslaničkim klubovima, premijeru Kosova Aljbinu Kurtiju, predsjednici Kosova Vjosi Osmani, Skupštini Kosovo i svim poslaničkim klubovima, premijeru Crne Gore Milojku Spajiću, Skupštini Crne Gore i svim poslaničkim klubovima, Predsjedništvu BiH, kao i predstavnicima NATO saveza: generalnom sekretaru NATO-a Marku Ruteu, predsjedniku SAD Donaldu Trampu i državnom sekretaru SAD-a Marku Rubiju, premijeru Velike Britanije Starmeru - za održavanje konferencije za mir i saradnju na zapadnom Balkanu u Briselu/Ženevi/Londonu/Vašingtonu.&nbsp;
Inicijativa države Zapadnog Balkana, Republika Srbija, Republika Kosovo, Republika Crna Gora i Bosna i Hercehovina (BiH), će na poziv i u organizaciji EU, NATO, SAD i Velike Britanije učestvovati na Konferenciji za mir i saradnju na Zapadnom Balkanu (u periodu između aprila i oktobra) 2025. godine u Briselu/Ženevi/Londonu ili Vašingtonu na kome će se potpisati niz sporazuma i memoranduma u kojima će se države učesnice samita, međusobno obavezati na: Potpisivanje sporazuma između Republike Srbije i Republike Kosovo o punoj normalizaciji odnosa prema francusko-njemačkom-EU planu, koji podrazumijeva faktičko priznanje Republike Kosovo od strane Republike Srbije i formiranje Zajednice opština sa većinskim srpskim stanovništvom na sjeveru Kosova, od strane Republike Kosovo; sporazum između Republike Srbije i BiH o stavljanju van snage „Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda“ uz puno poštovanje Dejtonskog sporazuma i političkog suvereniteta BiH; sporazum između Republike Srbije i Crne Gore o trajnoj suspenziji Zakona o dvojnom državljanstvu Crne Gore; zajednički sporazum o čuvanju i poštovanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta (Srbija, BiH, Kosovo i Crna Gora) i sporazum o podnošenju zajedničke kandidature za članstvo u NATO (Srbija, BiH i Kosovo) uz preduzimanje svih neophodnih koraka i mjera ka ubrzanom procesu prijema u EU.
Kako piše „Slobodna Bosna“, u obrazloženju dokumenta autori navode kako se padom Berlinskog zida hladnoratovski geopolitički poredak Evrope drastično izmijenio.
- Sudbina i budućnost Jugoslavije, u tim turbulentnim vremenima, određena je krvavim sukobima i ratovima u periodu 1991-1999. Dvije i po godine traje vojna agresija Rusije na Ukrajinu, bliskoistočni Gordijev čvor se čini zamršeniji nego ikad, region je pod snažnim uticajem ruske propagandno-medijske agresivne kampanje koja se prije svega sprovodi preko Srbije, jedine države (pored Bjelorusije) u Evropi koja nije uvela sankcije Rusiji. Kineski ekonomski uticaj koji ima za cilj slabljene evropske ekonomije i zavisnost Evrope od strateških sirovina, je još jedna sjenka koja se nadvija nad regionom Zapadnog Balkana uz obilatu pomoć Srbije. Pored ovih vanjskih uticaja, region Zapadnog Balkana danas opterećuju neriješena pitanja granica, državnosti i nacionalnosti. Odnos između Republike Srbije i Republike Kosovo i dalje je opterećen nepriznavanjem državnosti Republike Kosovo od strane Republike Srbije - piše u non-paperu.
<h2>„Klero-nacionalistička doktrina srpski svet“</h2>
Dodaje se da je teroristički napad u Banjskoj od 24.09.2023. godine, kao i najnoviji teroristički napadi i diverzija na kanal Ibar-Lepenac od 29.11.2024. godine, pokazao da su pregovori pod okriljem EU i njihovih posrednika u dubokoj političkoj hibernaciji.&nbsp;
- Bez konkretnih dogovora i sporazuma, imamo samo usmene dogovore bez potpisa koji se tumače različito na različitim adresama pregovarača i ne doprinose rješenju koje će značiti uspostavljanje mira i saradnje. Potrebna je jasna, djelotvorna, konkretna i obavezujuća odluka kroz Sporazum dvije suverene države. Odnosi unutar BiH se i dalje temelje na komplikovanom odnosu između dva entiteta, njihovog nerazumijevanja i nepriznavanja činjenica iz rata, kao što je genocid u Srebrenici. Posljednja u nizu provokacija i otvoreno dovođenje u pitanje samog karaktera Dejtonskog sporazuma je junska zajednička deklaracija Republike Srbije i BiH entiteta Republika Srpska pod naslovom „Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda“. Deklaracija konstatuje da srpski narod predstavlja jedinstvenu cjelinu što je politička doktrina „Velike Srbije“, odnosno klero-nacionalističke doktrine „Srpski svet“. Takve konstatacije, istorija je pokazala, veoma lako mogu dovesti do novih podjela, sukoba i ratova - navode autori dokumenta, a prenosi „Slobodna Bosna“.
<h2>Negiranje crnogorske državnosti i uticaj SPC</h2>
U Crnoj Gori je, kako se ističe, prisutan višedecenijski proces negacije državnosti kroz pojam nacionalne pripadnosti i nacionalnog određenja.
- Ideolozi „srpskog sveta“ pritisak na Crnu Goru vrše kroz nekoliko kanala, ali je najuticajniji i najdjelotvorniji onaj preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) - piše u non paperu koji prenosi „Slobodna Bosna“.&nbsp;
Konstatuje se da prosrpske partije inkorporiraju ideologiju SPC u svoje političke aktivnosti i političko djelovanje.
- Nedavni rezultati popisa pokazuju da je propaganda „Srpskog sveta“ dodatno polarizovala crnogorsko društvo, u kome se 41 odsto građana izjasnilo kao Crnogorci a skoro 33 odsto kao Srbi. Iako je formalno region Zapadnog Balkana okrenut procesu evropskih integracija, a Crna Gora je (kao i Sjeverna Makedonija) članica NATO, navedeni problemi umnogome usporavaju i zaustavljaju pregovarački proces i suštinsko približavanje EU. Ideje „srpskog sveta“ opterećuju region i otvaraju pitanja da li takva politička proklamacija znači nastavak politike „svih Srba u jednoj državi“ kako je tokom devedesetih antidemokratski i diktatorski režim Slobodana Miloševića artikulirao politiku nikad zvanično usvojenog Memoranduma SANU - piše u non paperu, a prenosi „Slobodna Bosna“.&nbsp;
<h2>Dijalog Srbije i Kosova - jedan korak naprijed, dva unazad</h2>
Dodaje se da dijalog Srbije i Kosova, koji podržavaju EU i SAD, već dugo vremena ide jedan korak naprijed, dva unazad.&nbsp;
- Rezultati popisa u Crnoj Gori pokazuju podijeljenost društva na crnogorski i srpski nacionalni korpus a rukovodstvo Republike Srpske previše često i učestalo istupa sa stavom o potrebi revizije Dejtona i odvajanja Republike Srpske iz BiH. Pregovori sa EU idu sporo, iz više razloga ali jedan od najvažnijih je nedostatak spremnosti administracija država Zapadnog Balkana da implementiraju europske standarde. Rješenje svih ovih višegodišnjih i višedecenijskih problema vidimo u članstvu svih država Zapadnog Balkana u NATO i EU. U skladu sa rješenjem, predlažemo nekoliko koraka - dodaje se u non-paperu.&nbsp;
Zajednički okvirni sporazum podrazumijeva da bi prvi korak bio dokument koji bi bio formulisan na Konferenciji za mir i saradnju na Zapadnom Balkanu, a koji bi pored međusobnog priznanja država potpisnica sadržao i njihovu obavezu da sarađuju po svim pitanjima i akutnim problemima, kao i da rješenje traže u okviru Evropske unije i mehanizama koje EU pruža za rješavanje problema i konflikata.
- Ulazak u Šengenski sporazum prije članstva u EU: U dokumentu bi se države potpisnice obavezale da će učiniti sve što je potrebno u administrativnom, tehničkom i političkom smislu da osposobe svoje države za pristupanje Šengenskom sporazumu, što bi nakon toga trebalo da bude politička odluka EU da dozvoli državama Zapadnog Balkana „šengenski status“ kakav uživaju Švajcarska, Norveška i Island - ističe se u non paperu.
<h2>BiH, Srbija i Kosovo da traže zajednički prijem u NATO</h2>
Zajednička aplikacija za članstvo u NATO podrazumijeva da bi sljedeći korak bio da BiH, Srbija i Kosovo zatraže zajednički prijem u Sjevernoatlantsku alijansu.
- Mapa puta sa datumom prijema u EU: na Konferenciji za mir i suradnju na Zapadnom Balkanu dogovoriti Mapu puta sa datumom prijema svih zemalja Zapadnog Balkana u uvjetno EU članstvo, što podrazumijeva punu primjenu demokratskih izbora, slobodnih medija, nezavisnog sudstva i policije, kao i potpuno usaglašavanje vanjske i sigurnosne politike EU do punog, bezuvjetnog članstva - piše u non paperu koji je publikovala „Slobodna Bosna“.&nbsp;
Punu primjenu bi, kako se dodaje, umjesto pregovaračkog procesa i zatvaranja poglavlja, vodila Ad-hoc Komisija EU u saradnji sa državnim administracijama država Zapadnog Balkana.&nbsp;
- Kako bi se svi ovi koraci realizovali, EU, NATO, SAD i Velika Britanija bi pripremili paket poticajnih ekonomskih mjera konkretne pomoći za realizaciju navedenih ciljeva i privrednog razvoja, koji bi bio prezentovan i prihvaćen na Konferenciji za mir i saradnju na Zapadnom Balkanu. Odbijanje učešća zemalja Zapadnog Balkana na Konferenciji za mir i saradnju na Zapadnom Balkanu i pristupanja svim navedenim inicijativama, memorandumima i sporazumima bi jasno ukazivalo na nedobronamjernost prema susjednim državama, evropskom mirovnom poretku i sigurnost i široj evropskoj zajednici država, vodilo ka prekidu pregovora o članstvu u EU, nepristupanju Šengenskom sporazumu, povlačenju stranih investicija, ekonomskim sankcijama i političkoj i ekonomskoj izolaciji - navodi se u dokumentu koji objavljuje „Slobodna Bosna“.

1250x600

Novi non-paper za Zapadni Balkan: Crna Gora i Srbija da trajno suspenduju zakon o dvojnom državljanstvu

Pitanje proširenja Evropske unije je prioritetno - ali mora biti temeljeno na zaslugama kako bi se izbjegao ruski ili nečiji drugi „trojanski konj“ u Evropi - poručio je poslanik Evropskog parlamenta Tomislav Sokol.
On je to izjavio tokom predstavljajući očekivanja i prioritete novog saziva Evropskog parlamenta sa svojim kolegama.
Jednom od grešaka Evrope je nazvao „apsolutno prepopustljivu politiku prema Srbiji“.
- Dopustila je da Srbija širi svoj uticaj, svoj hegemonizam, to vidimo na primjeru Crne Gore, gdje sada imamo velikosrpske stranke kao - ne samo dio vladajuće koalicije - nego i dio Vlade. To je nešto što je dugoročno neodrživo - ocijenio je Sokol zatraživši veću podršku Zapada za proevropske snage u Crnoj Gori.
<h2>EU će se definisati preko odnosa prema Ukrajini</h2>
Poslanik Tonino Picula (S&amp;D) kazao je da su s diplomatima razgovarali o odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama, te o izazovima za Uniju u sljedećih pet godina, nazvavši ovo vrijeme „vjerovatno najdramatičnijem trenutkom u svjetskoj istoriji nakon završetka Hladnog rata“.
- EU će se sigurno definisati preko odnosa prema Ukrajini, gdje i dalje treću godinu bjesni rat, prema krizi koja eskalira na Bliskom istoku, ali jednako tako i na sjeveru Afrike postoje određeni problemi, koji rezultiraju povećanim migracijama, što ima ozbiljan politički efekt na samu Evropsku uniju - kazao je Picula.
Prije nego što izabrani američki predsjednik Donald Tramp stupi na dužnost 20. januara, Picula smatra da ćemo se „mi naći u izazovnoj vakuum-situaciji“.
- Sigurno će mnogi u svijetu pokušati iskoristiti taj period vakuuma kako bi eventualno nametnuli neka svoja rješenja ili se što bolje pozicionirali u budućim pregovorima oko cijelog niza kriza. To vidimo sad u Gruziji i Ukrajini i u svim dijelovima svijeta u kojima će se na neki način očekivati reakcija Zapada. Dakle, za Evropsku uniju će to biti izazovno vrijeme jer u mnogim stvarima ona ne uspijeva naći zajednički jezik… Unija će prije svega morati poraditi na jačanju zajedničke vanjske i sigurnosne politike - kazao je on.
<h2>Borba za položaj</h2>
Evropski poslanik Karlo Resler (EPP) je istakao da Evropa jednostavno mora shvatiti da više niko ništa neće pokloniti.
- Nego da ćemo se i za geopolitički, ali i za privredni i tehnološki položaj izboriti sami - naveo je on.
Kao prioritete svoje političke grupacije je istakao smanjenje regulatornog opterećenja, pametnije promišljanje o svakom novom zakonodavstvu i „svakoj novoj obavezi koja se postavlja pred evropske građane“.
Naglasio je pritom da je, u kontekstu pregovora o novom višegodišnjem budžetu Evropske unije, važno da se „uspijemo izboriti za povoljan tretman hrvatskih korisnika, za nastavak snažne kohezijske politike koja čini praktički trećinu cijelog evropskog budžeta“.
- Ali u isto vrijeme da shvatimo da bez održivijih investicija u nove tehnologije, u konkurentnost, u evropsku privredu, Evropa neće moći pratiti korak s nekim dinamičnijim dijelovima svijeta - kazao je Resler, ponovno pozvavši na „manje regulacije“ i „manje administrativnog tereta“.
<h2>Pravila igre</h2>
Predstavnica građana Željana Zovko (EPP), koja je diplomatima govorila o transatlantskim odnosima, rekla je da u Americi „još nije rečeno kako će se reagovati prema Evropi, koja je strateški partner“, naglasivši da je riječ o situaciji u kojoj „mi trebamo postaviti pravila igre“.
- Mi ne možemo uticati na odluke koje će oni (američki zakonodavci) donositi, no ono na što možemo uticati je da zajednički, strateški radimo i kroz naše privredne komore - istakla je.
Kazala je da misli da će se sada, kada vlast preuzme Tramp, „mnogo jednostavnije razgovarati, možda manje diplomatskim rječnikom, ali će se brže dolaziti do dogovora“.
- Da naša veza bude bazirana na uzajamnoj trgovini i snabdijevanju neophodnim kritičnim sirovinama, plinom, koji neće dolaziti od nekih autokratskih režima, na čemu smo se do sada bazirali. Nakon Rusije mi smo išli k Azerbajdžanu, Kataru ili nekim drugim mjestima, što nije bilo sigurno - kazala je Zovko.
Njen stranački kolega Tomislav Sokol je rekao da je „očito da će se Amerika u jednoj velikoj mjeri okrenuti protekcionizmu“, te da će Evropa morati gledati svoje interese.
- Naglasak je na tome da Evropa treba promijeniti svoje politike u velikoj mjeri, od prevelikog naglašavanja zelenih politika koje su dovele do uništavanja industrije u Evropi, do seljenja radnih mjesta u Kinu i činjenja Europe ovisnijom o trećim državama - naveo je on.

Sokol: Greška EU je što je dozvolila velikosrpske stranke u Vladi Crne Gore; Picula: Ovo je najdramatičniji trenutak od kraja Hladnog rata

Neće Crna Gora i ne može da se prepusti nikome, niti iko na ovoj planeti zaslužuje da upravlja Crnom Gorom! Ona je nastala da bi bila svoja, da bi pokazala kako malo pravih ljudi može da napravi jako puno toga, i za sebe, i za civilizaciju. Sa ovim što je do sada napravila ona će trajati u sjećanjima čovječanstva dok ga bude, jer se mjereno s njenom veličinom, demografskim faktorom, ekonomskom moći i vojnom snagom, u odnosu na druge, napravilo toliko da svi mogu da sanjaju da će jednog dana dobaciti negdje do Crne Gore, ali koliko ona neće niko, ne može, kazao je emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, doktor političkih nauka profesor Radovan Radonjić.
Gost emisije "Na kraju dana" iskoristio je priliku da čestita 29.novembar Dan Republike SFRJ, te velike države u kojoj je, kako kaže, Crna Gora bila ravnopravna sa ostalim djelovima bivšeg jugoslovenskog prostora.
- Crna Gora je imala svoje mjesto u Jugoslaviji, imala je mogućnost da gradi svoju budućnost i jedno drugačije svoje mjesto u Evropi i svijetu. Dijelom je to iskoristila, dijelom, nažalost, nije. Posljedice ovoga drugoga vidimo, mada, ruku na srce, nije sve počelo tada, jer ono što s kontrarevolucijom je bio nastavak djelatnosti onih koje je Crna Gora uvijek imala u svojim redovima, ali, koji nikad nijesu pobijedili. Sumnjam da će i sada, nezavisno od toga kako stoje njihove akcije, a reklo bi se po ponašanju da im ni more do koljena nije. Ali, što bi rekli naši stari, ozadi je Mare sa svatovima. Neće Crna Gora! Ne može Crna Gora da se prepusti nikome, niti iko na ovoj planeti zaslužuje da upravlja Crnom Gorom! Ona je nastala da bi bila svoja, da bi pokazala kako malo pravih ljudi može da napravi jako puno toga, i za sebe, i za civilizaciju. Sa ovim što je do sada napravila ona će trajati u sjećanjima čovječanstva dok ga bude, jer se mjereno s njenom veličinom, demografskim faktorom, ekonomskom moći i vojnom snagom, u odnosu na druge, napravilo toliko da svi mogu da sanjaju da će jednog dana dobaciti negdje do Crne Gore, ali koliko ona neće niko, ne može - poručio je profesor Radonjić.
Promocija ,,Za suverenu Crnu Goru “ ( Eseji od 1999 - 2000) održana je 27. novembra na Cetinju, u okvitu izložbe ,,49 narodnih heroja grada Cetinja” , koja je postavljena u sjećanju na ključne ličnosti crnogorske istorije.
Promocija je bila interesantna, kaže profesor Radonjić, jedne od njegovih posljednjih knjiga, šezdeset osma po redu, dodaje on, i ona nudi profesorovo praćenje dešavanja, kako navodi, na tlu Crne Gore.
- Moje praćenje dešavanja, u godinama koje su označene, je imalo trostruki cilj. Sa jedne strane da bude svjedočanstvo u vremenu, jer sam shvatio tokom života da nedostatak dokumenata iz prošlosti predstavlja veliki hendikep za nas koji bi htjeli da kažemo nevjernima šta je bila Crna Gora, i šta je doprinijela ovom svijetu, šta je unijela u njegovu kulturnu, duhovnu i svaku drugu naprednu riznicu. Drugo, ona je bila jedna vrsta polemike, svježe, dnevne, sa nekim ljudima iz Crne Gore, iz Srbije, iz svijeta, oko pitanja s kojima se susretala u tom periodu. Najzad, ona je jedan rezime o tom vremenu, o kome sam pokušao da spojim neke tri stvari, na koje Hegel posebno ukazuje kad govori o istoriji i istoričarima, jer on kaže postoje tri vrste istoriografije, jedna je neposredna, dakle kad autor posmatra stvari svojim očima ili sluša od nekoga ko je posmatrao - zaključio je Radonjić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFExcCEqXpzI&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radonjić: Ne može Crna Gora da se prepusti nikome, niti iko na ovoj planeti zaslužuje da upravlja njom

Crnogorske rukometašice večeras su zablistale na prvom meču u grupi B Evropskog prvenstva i pobijedile Srbiju rezultatom 24:18.
Đina Jauković dala je 11 golova, Tatjana Brnović četiri, Milena Raičević tri, Dijana Mugoša i Itana Grbić po dva, a Ksenija Džaferović i Nina Bulatović po jedan.
U utakmici EP odlično se pokazala i golmanka Armele Atingre.
Rezultat tokom prvog poluvremena bio je 11:8.

Lavice zablistale na EP: Crna Gora pobijedila Srbiju rezultatom 24:18

Albanci nigdje u Crnoj Gori nijesu izašli i kazali da je ovo Albanija, ni velika ni bilo koja drugo! Da to neko i pokuša, ne bismo ga podržavali - poručio je ministar javne uprave i član Albanske altrnative Maraš Dukaj odgovarajući na navode predsjednika Skupštine i lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića, koji je razlog <a href="https://etv.me/hronika/dvojica-pripadnika-vojske-crne-gore-uhapsena-zbog-natpisa-kosovo-je-srbija-na-kolima">hapšenja dva crnogorska vojnika na Kosovu</a> zbog natpisa „Kosovo je Srbija“ na kolima, uporedio sa Albancima u Crnoj Gori.
Mandić je ocijenio i da hapšenje crnogorskoh vojnika nije korektno, kao i da predstavlja kršenje svih normi.
- Zamislite sad nas da u Crnoj Gori, na primorju, u Ulcinju ili u Tuzima, da počnemo da sve one koji pokazuju simboliku velike Albanije da se odnosimo na sličan način… Da svakog ko pokaže dvoglavog orla, da počnemo da radimo ono što radi prištinska administracija. To nije dobar put i iskoristio bih priliku, kao što sam tražio od ministra spoljnih poslova, da te ljude koji su časni, vjerujući, ljudi koji su pošli u srpske svetinje, da ih oslobode što prije. Ako uzmete u obzir da se ovog trenutka održavaju izbori, odnosno da se prostor na kojim vlast ima prištinska administracija, da se taj prostor nalazi u izbornoj kampanji, onda ovo što se dešava građanima Crne Gore je u kontekstu nekih predizbornih aktivnosti - rekao je Mandić sinoć gostujući na Televiziji Crne Gore.
Dukaj je na to poručio da Albanci nigdje u Crnoj Gori nijesu izašli i kazali „ovo je Albanija“.
- Ni velika ni bilo koja drugo! Da to neko i pokuša, ne bismo ga podržavali! - A pripadnici Vojske Crne Gore, otišli su u državu Kosovo - koju je Crna Gora zvanično priznala prije deceniju i po - ali sa natpisom da je Kosovo nešto drugo, a ne ono što po međunarodnim pravilima, i sopstvenom Ustavu, jeste - podvukao je Dukaj.
Ne prolaze više kod albanskog naroda, dodaje on, „jeftine političke jadikovke iz zbirke građanskog evropejstva“.
- Posebno ne one koje dolaze od osvjedočenih nacionalista ma sa koje strane - istakao je Dukaj dodajući da Crnoj Gori nije do polemika, ali da mora da reaguje na izvrtanje teza i ruganje javnosti koje je došlo sa adrese predsjednika Skupštine i Nove srpske demokratije.

Dukaj Mandiću: Albanci nijesu kazali da je Crna Gora Albanija, a crnogorski vojnici su na Kosovo otišli sa natpisom da je ono nešto drugo

Put Murino – Čakor – Peć već deset godina ostaje puko slovo na papiru - ukazali su gradonačelnici Plava, Gusinje, Andrijevice, kao i mjesne zajednice Murino i Velika, zajedno sa drvoprerađivačima Plava i NVO „Srcem za Veliku i Plav“ apelujući na nadležne u Crnoj Gori i na Kosovu da ovaj posao konačno sprovedu u djelo.
Oni su taj zahtjev uputili kako gradonačelniku Peći Gazmendu Muhadžeriju, tamošnjem premijeru Aljbinu Kurtiju, ministru unutrašnjih poslova Dželjalju Svečlji, ministarki vanjskih poslova Doniki Đervalja, tako i našim ministrima Ervinu Ibrahimoviću i Danilu Šaranoviću, premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, ali i ambasadorki Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke i Kancelariji Evropske unije (EU) u Crnoj Gori.
- Otvaranje prelaza na regionalnom putu Murino – Čakor – Peć je zajedničkim sporazumom Vlade Republike Kosovo i Vlade Crne Gore definisano 2014. godine, ali još nije zaživjelo. Zbog toga su na gubitku građani obje zemlje, crnogorske i kosovske opštine koje gravitiraju na ovom području, kao i ukupna privreda - ukazali su oni.
Žitelji nekoliko opština sada su upućeni na korišćenje jedinog prelaza Kula – Kulina između ove dvije države, a to putovanje, kako su kazali, produžava gotovo duplo.
- Podsjećamo na uvodni dio sporazuma, kada su dvije vlade navele da ovoj ideji pristupaju „u želji da unaprijede promet i kretanje između dvije države i olakšaju međunarodni saobraćaj preko zajedničke državne granice“. Najteži dio je već za nama jer je manifestovana nesporna želja da se prelaz otvori, a sporazum, kako je navedeno, ima neograničeno trajanje - naveli su potpisnici apela ukazujući da je malo ko očekivao da će se implementacija ovog sporazuma čekati cijelu deceniju.
Isto koliko je sa radošću dočekana vijest da su paraf na sporazum 26. marta 2014. godine stavili ministri Bajram Redžepi i Raško Konjević - isto toliko, kažu, ostaje nevjerica da je puko slovo na papiru napredna i zdrava ideja bi olakšala razmjenu dobara i doprinijela unaprjeđenju turizma obje države.
- Apelujemo i na međunarodne partnere i prijatelje dvije zemlje da, ukoliko postoje infrastrukturne ili druge prepreke, pomognu vladama da to prevaziđu - dodali su potpisnici apela.
Poručili su i da bez dobre lokalne i regionalne povezanosti nema ni napretka u evropskim integracijama.
- Još jednom pozivamo da se ono što je kao dobra namjera potpisano – konačno i ostvari - zaključili su potpisnici apela.

Put Murino – Čakor – Peć deceniju puko slovo na papiru, građani i privreda Crne Gore i Kosova su na gubitku

Stara je istina da u nedemokratskim i autokratskim režimima vadajuće „elite“ bez vođe su niko i ništa, a sa njim obične ništarije. To ne važi samo za Srbiju, koja je najbolji primjer za to, već i za druge, pa i za Crnu Goru u kojoj se u vladajućim partijama oko prvih ljudi okuplja najobičniji bašibozuk, koji kroz rektalnu vjernost vođi traži sopstveno finansijsko ostvarenje i moć kao posljedicu iskompleksiranosti, inferiornosti i provincijalnog duha. Da je car go, sve je jasnije kada je u pitanju Srbija. Aleksandar Vučić, trenutni predśednik Srbije, ulazi u potonju fazu svoje apsolutističke vladavine. Kad autokrata pribjegne goloj represiji, kad koristi organizovane bande maskiranih kriminalaca za svoje ciljeve, u maniru tridesetih godina u Vajmarskoj republici, kad policija postaje partijska, represivna policija, samo je pitanje vremena kada će se takva vlast srušiti kao kula od karata, uz bježaniju i distanciranje svih onih već pomenutih ništarija. Nije Vučić ni prvi, a, nažalost, ni potonji diktator koji uobražava da se golom represijom, propagandom laži i nasiljem može održati na vlasti. <h2>Sijanje straha i zataškavanje</h2> Vlast Aleksandra Vučića, po ko zna koji put, dokazuje da diktature jednog „sveznajućeg vođe“, koji o svemu odlučuje, proizvode nekompetentnost, kakistokratiju, sistem nestručne i nesposobne vlasti, koja se održava isključivo na lojalnosti vođi. Vlast Aleksandra Vučića je direktno odgovorna za masovna ubistva u Srbiji, zbog stvaranja atmosfere nasilja, mržnje, podjela, sa jedne strane i ubistva zbog nesposobnosti i nekompetentnosti sistema, poput ubistva 15 građana u Novom Sadu padom nadstrešnice željezničke stanice. I, naravno, još mnogo sličnih primjera. Umjesto da se hapse odgovorni za pad navedene nadstrešnice, Vučić hapsi građane koji traže odgovornost. Služanjsko tužilaštvo odugovlači rad na predmetu ne bi li se sve zataškalo, ništarije iz vlasti govore da je potrebno mnogo više vremena da se utvrdi odgovornost, iako je i svakome laiku jasno da je uzrok pada nadstrešnice na relaciji da li je projekat obuhvatio provjeru kuka, odnosno ankera, za koje su bile povezane sajle koje su je držale, da li su provjerili stanje samih sajli, da li su dodavanjem debelih stakala i okvira na nadstrešnicu izračunali statički da li će to opterećenje podnijeti navedene sajle, a ako jesu sve to predviđeli projektom, da li su izvođači poštovali izvođački projekat i kvalitetno izveli radove, i, konačno, da li je nadzor obezbjedio da se poslovi urade kvalitetno i po izvođačkom projektu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121071112_ec2059a5a8d89913ae1a5a1653bb0823ea5fb47a0e31b3a4e3ebffabdfdbb487.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241121071112_ec2059a5a8d89913ae1a5a1653bb0823ea5fb47a0e31b3a4e3ebffabdfdbb487" data-rendition-name="original" width="740" height="370" loading="lazy" alt="Vučićev režim se obračunava sa građanima umjesto sa odgovornima za tragediju u Novom Sadu"> <figcaption>Vučićev režim se obračunava sa građanima umjesto sa odgovornima za tragediju u Novom Sadu</figcaption> </figure>  Vrlo lako je utvrditi ko je zakazao u tom lancu i pohapsiti te ljude da u međuvremenu ne utiču na dokazni materijal. Ali ne! Hapse se oni koji traže da se pohapose odgovorni? I taj pad nadstrešnice na željezničkoj stanici najbolje oslikava posljedice načina vladanja svih autokrata, diktatora, koji svoju vlast zasnivaju na zloupotrebi medija, instituciji sile, populizmom, ispiranjem mozgova i gomilom poslušnika koji svoje mjesto oko vođe ne traže svojim sposobnostima, već servilnošću. Pad te nadstrešnice je, takođe, posljedica nepoštovanja zakona, procedura, kada se poslovi ugovaraju direktnom pogodbom, bez poštovanje zakona o javnim nabavkama, kada se kao podizvođači ubacuju firme lojalnih, od koji su neki „tašna, mašna“, firmi bez referenci, firmi koje rade na desetinama poslova kojima je država investitor, bez potrebnog broja stručnih ljudi, radnika, itd. Cijena od 63 miliona eura za rekonstrukciju stanice, od kojih su se mogle napraviti dvije nove željezničke stanice, dovoljno govori o raširenosti korupcije u Srbiji, kao i 40 milona eura za nadzor nad prugom Beograd – Novi Sad i Željezničkom stanicom Novi Sad, koji sprovodi konzorcijom pod vođstvom ličnog prijatelja Viktora Orbana, poznat po riječima da je za njegov uspjeh zaslužna sreća, Bog i Viktor Orban. Što mislite, otkud on u nadzoru i ko je taj koji mu je dodijelio posao u Srbiji? <h2>Građanski muk</h2> Građani Crne Gore imaju priliku in vivo da posmatraju posljedice koje donosi takav sistem i da se zamisle nad saznanjem da se sistem vlasti u Crnoj Gori pretvara u kopiju one u Srbiji. Od nepoštovanja zakona, procedura, partijskih udomljavanja poslušnih ništarija, kakistokratije, populizma, vladavine lažima, zloupotrebe medija, zloupotrebe institucija sile, služanjskog pravosuđa, nedemokratskih izbora, itd. Umjesto da građani shvate da principi demokratije koji postoje na zapadu: podjela vlasti, nezavisne institucije, bespogovorno poštovanje zakona, sloboda medija, pravo građana na protest, poštovanje građanske volje, poštovanje opozicije kao dijela sistema vladavine, slobodni izbori, ..., donose dobrobit, sigurnost, uređeno društvo, građani Crne Gore mirno posmatraju uvođenje u diktaturu. Bez reakcije posmatraju kako se u Crnoj Gori krše zakoni, procedure, zloupotrebljava vlast, donose zakoni kojima se od tužilaštva pravi partijska batina, u sudstvu zavodi lojalnost, kako vlast čini pritiske na pravosuđe, kako se od medijske scene pravi propagandna matrica i proganjaju mediji kritični prema vlasti, kako se zloupotrebljavaju institucije sile, zavodi strah olakim hapšenjima, najčešće nezakonitim i bez osnova, držanjem u pritvoru uhapšenih nezakonito dugo, iako zakon nalaže ubrzani postupak za pritvorene, kako se inspekcija kao nezavisna institucija pretvara u partijsku samovolju u okviru ministarstava, kako se ASK pretvara u partijsku prćiju, uništava bezbjednosni sektor, vojska, itd, itd...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121071112_d264df331fdb381a715852a20ed71f2dc546dcd4c29b26fad85ce46f59d2fdf2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241121071112_d264df331fdb381a715852a20ed71f2dc546dcd4c29b26fad85ce46f59d2fdf2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Sagledava li crnogorska opozicija pravu sliku stvarnosti u zemlji"> <figcaption>Sagledava li crnogorska opozicija pravu sliku stvarnosti u zemlji</figcaption> </figure>  Oni koji nijesu svoji, uvijek traže nekog tuđina da ih prisvoji. Današnja vlast u Crnoj Gori svakodnevno baja o članstvu u EU, a svakim danom sve više liči na Srbiju, kojoj očito mentalno pripada, i udaljava se od vrijednosnih sistema koji su uslov za ulazak u EU. Može se vlasti, čiju je osnovu činio DPS, mnogo što-šta zamjerati, ali razlike u kompetentnosti ondašnjih institucija i današnjih su kao bog i šeširdžija. Nažalost, građani ne cijene vlast na osnovu kompetentnosti, na osnovu rezultata, već naśedaju na propagandne prljavštine kojima su svakodnevno obasuti. Danas se država zadužuje daleko više nego što se vlast čiju je osnovu činio DPS zadužila u periodu 2000 – 2020. godina, projektuje se zaduženje kroz naredni budžet skoro koliko je bio dug kad su preuzeli vlast 2020-te godine, ne računajući kredit za auto-put, uz gromoglasnu šutnju svih. Zemlja se zadužuje za potrošnju, za servisiranje populističkog povećanja plata, bez da je ono posljedica povećane produktivnosti i privredne djelatnosti. Mada to povećanje ne povećava kupovnu moć, zbog inflatornog povećanja cijena. Ono samo uvećava platni deficit države kroz povećani uvoz i sve manju pokrivenost uvoza izvozom. Zato se i inozaduženjima obezbjeđuje priliv eura kako bi se obezbjedio unutrašnji promet i dalji uvoz. <h2>Pravo na otpor</h2> Nevladine organizacije su u vrijeme vlasti DPS-a imale nevjerovatan uticaj i na javno mnjenje i na predstavnike EU. Danas one praktično ne postoje. Većina su involvirani u novu vlast i zaboravili su sve principe za koje su se nekada tobože borili. Śećam se mojih fejsbuk prepiski sa današnjim direktorom državnog javnog servisa Borisom Raonićem, dok je bio na čelu nevladine organizacije, u kojima mi je rekao da je on više uradio za demokratizaciju Crne Gore nego kompletna tadašnja vlast.&nbsp; Danas taj čovjek pokazuje sve osobine autokrate, nedemokrate, osionosti, nepoštovanja zakona, nepoštovanja nezavisnosti medija na čijem je čelu, itd. Postao je prava slika licemjerstva kompletne politike čiji je i sam predstavnik. Naravno, nije me ubijedio u svoj doprinos demokratriji, samo je zbog svoje iskopleksirane osionisti otišao na ignor. Nadam se da će takvu sudbinu zaslužiti i na mjestu na kojem je sad. Jer ako je nešto potrebno Crnoj Gori to je edukativni javni servis koji će građane učiti demokratskim principima, sekularnosti, poštovanju ljudskih prava, zakona, nezavisnih institucija, imati kritičan odnos prema svim negativnim pojavama, zastupati istinu kao vrhovni princip bez kojeg nema profesionalnosti. Zato otpor. Građanski otpor je ustavna kategorija i pravo koje je obuhvaćeno svim međunarodnim poveljama o ljudskim pravima, ukoliko se ne poštuju Ustav, zakoni, demokratski principi u državi. Opozicijo, podjednako je glupost uobražavati i sanjati o starim lovorikama i śeđeti danas na trnju. Ukoliko se pokušava da se situacija u Crnoj Gori posmatra iz tzv. šire perspektive, ustvari se stvarnost posmatra iz tupog ugla. Neće ni pad Vučića promjeniti stvari, ako neko slično misli, nije on jedini problem, jer ni drugi u Srbiji nijesu rješenje problema.

Neće pad Vučića promijeniti situaciju u Crnoj Gori

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković prisustvovao je potpisivanju Memorandum o razumijevanju između DRI Crne Gore i Turskog Računskog suda i poručio da je ova prilika pruža jedinstvenu mogućnost za razmjenu iskustava, jačanje međuinstitucionalne saradnje i produbljivanje prijateljskih odnosa između naših zemalja.
On je dodao da potpisivanje Protokola o saradnji crnogorskog parlamenta i DRI iz 2018. godine predstavlja okvir za unapređenje parlamentarnog nadzora nad korišćenjem javnih sredstava i definiše ključne oblasti i obaveze koje omogućavaju djelotvorniji i odgovorniji rad obje institucije.
Nurković, kao predstavnik crnogorskog parlamenta na ovom skupu, izdvojio je i pohvalio izuzetnu i kontinuiranu saradnju koju ostvaruju naši predstavnički domovi, te naglasio da to dodatno osnažuje Protokol potpisan između dva parlamenta 2021. godine.
Sastanku su prisustvovali predstavnici DRI Crne Gore, na čijem je čelu predsjedavajući Senatom, senator Nikola Rakočević, predstavnici Računskog suda Republike Turske, na čelu sa predsjednikom Metinom Jenerom, kao i &nbsp;NJ.E. Bariš Kalkavan, ambasador Republike Turske u Crnoj Gori i senator DRI Crne Gore, dr Branislav Radulović.

Nurković: Jedinstvena mogućnost za jačanje međuinstitucionalne saradnje Crne Gore i Turske

Predsjednici Estonije, Letonije i Litvanije podržali su poljski prijedlog za zajedničkim nadzorom Baltičkog mora mornaricama zapadnih zemalja koje imaju baltičku obalu.
- Zajedničke patrole pokazaće da djelujemo, da uzimamo svoju odgovornost ozbiljno te da možemo braniti svoju ključnu infrastrukturu - rekao je litvanijskii predsjednik Gitanas Nausėda nakon razgovora s estonskim predsjednikom Alarom Karisom i letonskim kolegom Edgarsom Rinkēvičsom u obalnom gradu Klaipėdi u Litvaniji.
Rinkēvičs je takođe rekao da je pozdravio ideju nadzorne misije, s obzirom na to da Baltičko more sve više postaje "zabrinjavajuće mjesto".
Međutim, istovremeno je istakao visok nivo potrebne koordinacije i kompleksnost zadatka.
- Ne možemo biti 100 odsto sigurni da možemo spriječiti takve stvari. Moramo što je više moguće investirati u zaštitu svoje infrastrukture - rekao je Karis.
Inicijativa dolazi nakon što su oštećena dva optička kabla u Baltičkom moru u novembru. Riječ je o kablu između Švedske i Litvanije, te jednom između Finske i Njemačke. Uzrok je i dalje nepoznat u oba slučaja, a švedske vlasti istražuju moguću sabotažu.
Nausėda je rekao da postoji "poprilično visoka mogućnost" da se radilo o malicioznoj aktivnosti. Dosad ipak nije bilo dokaza da je šteta počinjena namjerno.

Baltičke države žele zajedno da nadziru Baltičko more: "Ovo sve više postaje zabrinjavajuće mjesto"

Njujorška policija i dalje traga za muškarcem koji je ubio Brajana Tomsona, direktora vodeće kompanije za zdravstveno osiguranje, "United Healthcare" ispred hotela u centru Menhetna, a zatim pobjegao u Central park.
Tomson je upucan s leđa u srijedu ujutru, a policija kaže da ga je maskirani napadač čekao u zasjedi. Ubistvo se dogodilo neposredno pred održavanje godišnje konferencije investitora kompanije u Hilton hotelu na Šestoj aveniji, piše VOA.
Riječi „odbij“, „odbrani“ i „ukloni“ su bile urezane u čaure od metaka pronađene na mjestu gdje je Tomson ubijen, rekli su policijski izvori za televiziju ABC i Njujork post. Rojters nije nezavisno potvrdio tu informaciju.
Riječi podsjećaju na naslov knjige objavljene 2010. godine u kojoj se kritikuje osiguravajuća industrija, pod nazivom „Odloži, porekni, odbrani: Zašto osiguravajuće kompanije ne plaćaju svoj dio i šta možete da uradite tim povodom“. Autor, Džej Fajnman, počasni profesor na Pravnom fakultetu univerziteta Ratgers napisao je: „Žao mi je, bez komentara!“ u imejlu, kada ga je kontaktirao Rojters tražeći komentar povodom ubistva.
Policija je u četvrtak objavila novu fotografiju na kojoj se vidi lice osumnjičenog, dan pošto su objavljeni snimci na kojima je njegovo lice djelimično pokriveno skijaškom maskom, i zatražili pomoć građana da ga pronađu i identifikuju. Policija je takođe pretražila jedan hostel na Menhetnu gdje se vjeruje da je osumnjičeni odsio, objavio je CNN.
Istražitelji i dalje pokušavaju da utvrde motiv ubistva, saopštila je policija u srijedu.&nbsp;
- Prema svim indicijama, u pitanju je planirano, ciljano ubistvo - rekla je komesarka njujorške policije Džesika Tiš.
Na video snimku bezbjednosnih kamera vidi se napadač kako stoji iza 50-godišnjeg Tomsona, podiže pištolj i puca mu u leđa. Policija navodi da je napadač došao ispred hotela nekoliko minuta prije Tomsona i čekao ga da prođe pored njega, a zatim otvorio vatru, ignorišući druge prolaznike.
Osumnjičeni, koji je nosio duksericu sa kapuljačom, skijašku masku u sivi ranac, pobjegao je pješke, a zatim se popeo na električni bicikl kojim je ušao u Central park, saopštila je policija.
Policija je objavila više fotografija osumnjičenog sa snimaka video kamera, uključujući jednu gdje drži pištolj uperen u Tomsona, i drugu gdje bježi biciklom.
Grad ima veliku mrežu kamera, koje su uglavnom postavljene poslije terorističkih napada 11. septembra, koje policija može da iskoristi da prati kretanje osumnjičenog.
UnitedHealth grupa je najveća američka kompanija za zdravstveno osiguranje, i pruža usluge desetinama miliona Amerikanaca koji za zdravstvene usluge plaćaju više od bilo koje druge zemlje na svijetu. Tomson, otac dvoje djece, bio je na čelu UnitedHealthcare, jedinice u okviru UnitedHealthGroup od aprila 2021.
Kompanija se bori sa posljedicama masovnog hakovanja podataka svoje jedinice Change Healthcare, koja obezbjeđuje tehnologiju ljekarima i zdravstvenim ustanovama, što je poremetilo medicinsku njegu i mjesecima usporilo nadoknade ljekarima.
Tompson je radio za UnitedHealth od 2004, u nekoliko odjeljenja. Kompanija je izrazila saučešće njegovoj porodici i prijateljima, a direktor UnitedHealth grupe ga je opisao kao „izuzetnu osobu“. Zastava na štabu kompanije u Minetonki u Minesoti je spuštena na pola koplja.
Tomsonova supruga Polet izjavila je za ABC News u srijedu da je Brajan dobio neke prijetnje u vezi sa svojim poslom, ali je rekla da nije znala više detalja.
U Mejpl grouvu u Minesoti, gdje je Tomson živio, administratorka policije Tereza Kin rekla je za Rojters da nije bilo izvještaja o prijetnjama Tomsonu, ali da postoji jedan izvještaj kada je prijavljena „sumnjiva situacija“ kod njegove kuće, u junu 2018. Polet Tomson se spremala za spavanje kada je prijavila da je vidjela da neko pokušava da otvori njihova ulazna vrata. Preplašena, sakrila se u kupatilu, ali policija nije pronašla znake pokušaja provale i nikoga nije zatekla oko kuće Tomsonovih.
Ubistvo u Njujorku se dogodilo na jutro kada se održavalo popularno paljenje svjetala na velikoj jelki kod Rokfeler centra, nekoliko ulica dalje. Ta manifestacija je održana kako je i bilo planirano, ali uz pojačano obezbjeđenje.

Ubica direktora kompanije za zdravstveno osiguranje urezao poruku u metke

Američki predsjednik Džozef Bajden razmišlja da li da izda preventivna pomilovanja zvaničnicima i saveznicima za koje Bijela kuća brine da bi mogli da budu na meti administracije novoizabranog predsjednika Donalda Trampa.
On je o tome razgovarao sa nekoliko viših pomoćnika, međutim, odluka nije donijeta i postoji šansa da Bajden ne učini ništa, prenio je Asošijeted pres, pozivajući se na neimenovane izvore upoznate sa situacijom.
Kako prenosi AP, pomilovanja bi bila izdata za pojedince koji nisu pod istragom niti optuženi.
Ali Bajdenov tim brine da bi Tramp i njegovi saveznici mogli da započnu istrage koje bi mogle da budu finansijski skupe za njihove mete čak i ako ne dovedu do krivičnog gonjenja.
Neki Bajdenovi saradnici su zabrinuti da bi, ako bi Bajden izdao pomilovanja, to doprinijelo tvrdnjama Trampa i njegovih saveznika da su ljudi počinili djela koja zahtijevaju imunitet.
Bajden bi eventualno izdao pomilovanje infektologu Entoniju Faučiju, koji je dao ključni doprinos u borbi protiv pandemije koronavirusa.
Pomilovanje bi mogli da dobiju i svjedoci u krivičnim ili građanskim suđenjima Donaldu Trampu i zvaničnici Bajdenove administracije koji su "naljutili" novoizabranog predsjednika i njegove saveznike, navodi agencija.
Diskusije o potencijalnim pomilovanjima vode se nakon što je Bajden pomilovao svog sina Hantera, ne samo zbog presuda za federalno kršenje oružja i poreza, već i za bilo koji drugi mogući federalni prekršaj počinjen u periodu od 11 godina, napominje AP.
Bajden strahuje da će Trampovi saveznici pokušati da gone njegovog sina za druga krivična djela, prenosi Tanjug.
Ovo bi moglo poslužiti kao model za druga pomilovanja koja bi Bajden mogao izdati pojedincima koji se mogu naći u pravnoj opasnosti nakon Trampove inauguracije.

Bajden razmatra preventivna pomilovanja za saveznike prije napuštanja funkcije

U Debrecinu na kraju dana nikakvog iznenađenja nije bilo - Mađarska je lako savladala posljednjeplasiranu Poljsku, rezultatom 31:21 (17:9).
Na taj način, Crna Gora je izgubila i teoretske šanse za plasman u polufinale, dok su Mađarice napravile možda i presudan korak ka pomenutoj rundi - premda im, doduše, preostaju utakmice protiv Rumunije i Francuske.
Da večeras nikakve dileme neće biti, postalo je jasno u finišu prvog dijela, kada su domaće prvo povele sa pet, a uskoro i sa osam golova razlike. I otud je drugi dio utakmice bio puka formalnost.
Poljakinje su se predstavile u skromnom izdanju, pa se čini kako definitivno možemo reći da je Crna Gora favorit uoči nedjeljne utakmice (15:30).
Petra Vamoš je pogađala osam puta za Mađarsku, a Aleksandra Rosjak je dala četiri gola za poraženi sastav.
Grupa “1”: Švedska – Rumunija 23:25, CRNA GORA – Francuska 23:31, Mađarska – Poljska 31:21.

Mađarska slavila, sada nas više ni teorija ne vodi u polufinale

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić juče je na ročištu za kontrolu optužnice osam sati analizirao pojedinačno svaku stavku iz optužnog akta i naglasio da specijalni tužilac Miloš Šoškić nije priložio nijedan dokaz za tvrdnje da su on i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović radili za mafiju odnosno kavačku kriminalnu grupu. Istakao je da Lazović nikada od njega nije tražio da učini nešto nezakonito.
Katnić je više puta naglasio da je optužnica podignuta suprotno svim odredbama Zakonika o krivičnom postupku, ukazujući da po zakonu kriminalna organizacija mora da ima tri ili više članova što u ovom aktu nije slučaj.
<h2>PROPUSTI</h2>
- Ovdje su dva člana, ne vidim ih više. Nema drugih – kazao je Katnić.&nbsp;
Objasnio je da krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije ne sadrži tačno vijeme kada je stvorena a čiji član je, kako je rekao, navodno postao. Prema riječima Katnića, tužilac Šoškić je morao da u optužnici navede kako je postignut dogovor da se pristupi kriminalnoj organizaciji, kada su se udružili, kada je stvoren osjećaj zajedništva, kada su prihvatili da izvršavaju naredbe organizatora.
- Toga nema u optužnici kao što nema ni podatka za Petra Lazovića, niti Sašu Čađenovića, koji nijesu saslušani o ovim optužbama - ukazao je Katnić. &nbsp;
Dodao je da Šoškić nije objasnio kako je organizacija sticala moć i dobit. Ostalo je neobjašnjeno kako je i na koji način navodno Zoran Lazović izdavao naređenja, da li usmeno, pisanim putem ili preko posrednika?
Ovo su samo neka od pitanja na koja tužilac Šoškić nije odgovorio u optužnici a samim tim onda taj akt, kako je objasnio Katnić, ne sadrži bitno obilježje krivičnog djela.
- Tužilac je u opisu krivičnog djela dodao i saradnju sa drugom kriminalnom oragnizacijom, a to ne predviđa nijedan član Krivičnog zakonika. Na ovaj način tužilac je napravio krivično djelo – smatra Katnić.
Istakao je da će, ukoliko tužilac bude prilikom podizanja optužnice primijenio ijednu odredbu ZKP-a, od njih 300, priznati djelo i ponovio da je Šoškić prekršio načelo istinitosti i sve članove ZKP.
<h2>O SKAJ KOMUNIKACIJAMA</h2>
Katnić je optužio tužioca Šoškića da je mijenjao i brisao skaj prepisku između Ljuba Milovića, Radoja Zvicera i Petra Lazovića. Tužilac je, prema riječima Katnića, vadio „ono što mu odgovara iz poruka“ a one koje idu u prilog njegovoj odbrani krio.
- Ovakav pristup tužioca Šoškića nije zabilježen u posljednjih 60 godina. Zbog brojnih propusta i nezakonitosti podnio sam 17 krivičnih prijava. Specijalno državno tužilaštvo nije dostavilo originalnu komunikaciju, on skriva prepisku između Zvicera i Milovića koja predstavlja krunski dokaz - upozorio je Katnić.
Upravo iz razgovora Milovića i Zvicera se vidi da nije bilo dokkaza za procesuiranje Novljanina Duška Roganovića jer jedan drugom saopštavaju da SDT nema nijedan dokaz protiv Roganovića. Katnić je kategorično odbacio navode optužbe da je od njega Lazović tražio da se Roganović ne procesuira.
Bivši glavni specijalni tužilac predočio je sudskom vijeću kojim predsjedava Zoran Radović da je, dok je bio na čelu SDT gonio 400 osoba iz škaljarskog i kavačkog klana. Vođe kavčana i viskorangirane članove je, kako je kazao, procesuirao. Kad bi se sabrale sve kazne koje je SDT tražilo za tu grupu sigurno bi se došlo do 4.000 do 5.000 godina zatvora.
On je naveo i primjer za Roganovića, da je upravo za njega traženo ukupno 64 godine zatvora kada se zbroje sva djela koja mu se stavljaju na teret, ali da je maksimalna kazna 40 godina zatvora.
Katnić je ukazao i na svjedočenje bivšeg šefa SPO Dragana Radonjića koji je u iskazu naveo da je bivši glavni specijalni tužilac bio odlučan „oni ili mi“ nakon saznanja da osobe iz kavačke kriminalne grupe planiraju da ubiju Radonjića. Ukazao je i na poruke Zvicera koji saopštava „Miči ga sa nas“ „Katnić je htio iz korijena da nas isčupa“, „Ovo što smo mi preživjeli ne bi niko“.&nbsp;
Katnić je iscitirao sve poruke koje demantuju trvrdnje tužioca Šoškića da je radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
<h2>PRAVNI APSURD</h2>
Katnić je kazao da su njegovu odbranu potvrdili svi viskorangirani službenici uprave polcije. On je naveo i iskaze svjedoka, visokih policijskih funkcionera Milorada Žižića i Nikole Janičića koji su predočili kako su u fokusu rada bile kriminalne grupe, ističući da je mnogo više osoba procesuirano iz kavačke organizacije.
On je naveo i da je Žižić na saslušanju u svojstvu svjedoka pred tužiocem Šoškićem saopštio da je najviše informacija o kavačkoj krimalnoj grupi donio upravo Petar Lazović i da su na osnovu tih informacija formirali veliki broj predmeta i optužili na desetine osoba iz tog mafijaškog klana. Upravo je, kako kaže, Lazović došao i do svjedoka saradnika protiv kavačke kriminalne grupe.
Kada je u pitanju odluka o njegovom pritvoru tek tu postoji pravni apsurd jer, kako je Katnić objasnio, u jednom dijelu pritvor mu određen zbog opasnosti od bjekstva – da ne bi mogao pobjeći kod Radoja Zvicera a u drugom da ne bi mogao ostvariti prijetnje Zviceru i njegovim saradnicima da će ih ubiti ukoliko bude Radonjiću „falila dlaka s glave“.
Katnić je tokom osmosatnog izlaganja izanalizirao sve svjedočke iskaze, navode iz optužnog akta i skaj prepiske.
- Logično bi bilo da tužilac postupa po zakonu, ali ne postupa – kazao je Katnić. Jedina svijetla tačka u svemu, ako tako može reći, jeste to što je tužilac odustao od optužbi za pranja novca u njegovom slučaju.
- Neko je napravio vilu na primorju a ja kuću u Barjamovici. Ja u Barjamovici a oni na Ibici – naveo je Katnić.
On je dodao da je njegovom izjašnjenju, takođe juče, prethodilo i saslušanje u SDT povodom predmeta koji je formiran protiv njega, bivšeg ministra pravde Zorana Pažina i suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića a u vezi sa postupanjem u slučaju terorizam u pokušaju. Katnić je podsjetio vijeće i da je u junu, samo nekoliko dana prije produženja pritvora SDT pokrenulo, nakon 32 godine, istragu zbog navodnog ratnog zločina u Cavtatu.
Nakon višesatnog Katnićevog izlaganja, sudija Radović ga je upitao: "Okvirno, koliko će trajati Vaše izlaganje", na što Katnić odgovorio kontrapitanjem da li sudija zna do kada će on biti u zatvoru i nakon toga konstatovao: "Živjeću 100 godina dok me ovaj inat drži".
Ročište za kontrolu optužnice u Višem sudu je počelo juče u 12 sati i, uz polusatnu pauzu, trajalo je do 23:30 sati.
&nbsp;

Katnić ogolio Šoškićevu namjeru: Prekršio je načelo istinitosti i brisao Skaj prepiske

Zbog odbijanja nepristojne ponude da karijeru nastavi onako kako je i započeo, kao član dopisne redakcije, nakon gotovo 29 godina rada u Radio-televiziji Crne Gore novinaru Siniši Adamoviću juče je uručen otkaz, koji potpisuje nezakoniti generalni direktor Javnog sarvisa Boris Raonić.
Adamović u izjavi za Portal ETV kaže da je otkaz posljedica njegovog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac i ponižen kao ličnost i da karijeru u RTCG nastavi kao član dopisne redakcije, novinar 3, sa zadatkom da „priprema i realizuje priloge jednostavnije strukture i forme manjeg obima“, kako piše u posljednjem ponuđenom Aneksu njegovog ugovora.
Od svog prvog ugovora sa RTCG, koji je potpisao prije gotovo punih 29 godina, za mjesto dopisnika iz Bijelog Polja, Adamović je obavljao svaki posao koji jedan televzijiski novinar može da obavlja.&nbsp;
Bio je dopisnik i novinar u redakciji unutrašnje politike, šef dopisništva u Bijelom Polju, urednik emisije u Jutarnjem programu, voditelj Nedjeljnog popodneva, duže od osam godina urednik centralnog Dnevnika 2, izvještač sa najznačajnijih spoljnopolitičkih događaja, urednik Redakcije Zabavno-komercijlanog programa, voditelj i urednik emisija u istom programu, urednik emisije u Dokumentarnoom programu...&nbsp;
Za dva dokumentarna filma nagrađivan je na međunarodnim festivalima, od kojih je jedan bio sastavni dio oficijelne ceremonije obilježavanja početka Prvog svjetskog rata u Republici Francuskoj, a njegove emisije su u više navrata birali strani javni servisi u proceu EBU razmjene.&nbsp;
Pored svega navedenog, učestvovao je i u uspostavljanju i formiranju više štampanih medija u Crnoj Gori (Polje, glavni i odgovorni urednik magazina Gracija, Perla...), a i filmski je i TV reditelj, sa završenim osnovnim studijama na modulu Film i mediji.
Adamović je tokom bogate karijere sarađivao i sa medijskim kućama Opinion TV iz Mađarske, TRT WORLD kanalom turske RTV i portalom Bloomberg Adria.&nbsp;
- Danas, po mišljenju generalnog direktora RTCG koji u samointervjuu muku muči i sa svojom trenutnom pozicijom i posebno sa padežima, i njemu podređenog direktora TVCG koga je na to mjesto preporučilo iskustvo urednika dokumentarnog programa TV Pljevlja (!!!), nemam kapacitet sem za „jednostavnije strukture i forme manjeg obima“ – navodi Adamović.
On istče da nije sve počelo juče.&nbsp;
- Počelo je 2021. godine kada sam sa malom grupom kolega potpisao otvoreno pismo menadžmentu nakon incidenta koji su kolege Tanja Šuković i Dragan Tomašević imale u Cetinjskom manastiru, nakon čega je ih je novovaspostavljeni menadžment sramnim saopštenjem bukvalno izložio linču politički uzavrele javnosti, iznoseći brutalne neistine. Digli smo glas protiv toga i tada je krenulo šikaniranje. Svi su se potpisnici našli na udaru Borisa Raonića i njegove kamarile, kao i mnogi drugi koji su kasnije, na ovaj ili onaj način, smetali urušavanju Javnog servisa – navodi Adamović.
Kako ističe, pokušaj njegove degradacije počeo je nakon što okončao studije na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju i redovnim putem zatražio da mu se promijeni rješenje i poveća koeficijent.&nbsp;
- Nakon prikupljanja potrebne dokumentacije, vjerovatno kada se pomenuti prijedlog našao na stolu Borisa Raonića, najednom je sve utihnulo. Usliiedio je poziv tadašnje direktorice TV Marije Tomašević da bi trebalo da počnem da se bavim „kratkim formama“ za Jutarnji program, a onda združena akcija tadašnjeg urednika Prvog programa Damira Ramovića i urednice Dokumentarnog programa Mile Vukčević da se godišnji plan emisija koje treba da radim svede na pet poluisatnih, iako je praksa da bude jedna mjesečno, što je otvorilo prostor za pitanja angažmana u „kratkim formama“ – kazao je Adamović Portalu ETV.&nbsp;
Na kraju, kako navodi, sve je rezultiralo promjenom rješenja sa mjesta novinara u Dokumentarnom programu na mjesto dopisnika, što mu, po cijenu otkaza, kako kaže, ne bi mogao dozvoliti profesionalni i lični integritet.
- U posljednjih godinu u više navrata sam tražio da mi se da rješenje na stepen stručne spreme koji sam stekao, ali je sve ostalo bez odgovora, ili uz obrazlozenje da nema sistematizovanih radnih mjesta sa tim stepenom. Smiješno, uz činjenicu da je sistematizacija u posljednje tri godine promijenjena više stotina puta. Takođe, već godinama TV kuburi sa nedostatkom rediteljskog kadra – zaključuje Adamović.

NEPRISTOJNA PONUDA: Zbog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac Adamoviću uručen otkaz

Nevladina organizacija „Srbi u Crnoj Gori“, koju promovišu opskurni portali, a koji su dio malignog stranog uticaja, objavila je na svojoj Instagram stranici da 19. decembra u Tuzima planira skup kod spomenika „srpskog Đurađa Kastriotića“. Kako navode u objavi, obavijestili su Upravu policije o organizovanju skupa a on će „biti posvećen trojici mladića iz Crne Gore koji su bili u obilasku srpskih svetinja na Kosovu, a otela ih je parapolicija tzv. Kosovske. Dok su srpski političari zauzeti formiranjem vlasti u Podgorici i Budvi, kao i izborima u Beranama, mi smatramo da su ovi mladi vjernici važniji od svake vlasti“.&nbsp; NVO „Srbi u Crnoj Gori“ upisana je u registar Minsitarstva javne uprave 26. marta ove godine, a ovlašćeni zastupnik joj je Dejan Mešter, inače Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore, koji je bio na odborničkoj listi Socijalističke narodne partije na lokalnim izborima u Podgorici 2014. godine, kada joj je nosilac bio današnji lider Demokrata Aleksa Bečić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85" data-rendition-name="original" width="2048" height="921" loading="lazy" alt="Dejan Mešter"> <figcaption>Dejan Mešter, Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore i predsjednik NVO Srbi u Crnoj Gori(Photo: FB)</figcaption> </figure>  Ova očigledna provokacija nije prošla bez reakcije, pa je nakon jučerašnje objave na Instagramu NVO „Srbi u Crnoj Gori“ unutar albanske zajednice na društvenim mrežama počeo da se širi „Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima“. - Dragi Albanci u Crnoj Gori, 19. decembra najavljen je jedan skup određenih grupa koji najavljuju ulaz u opštinu Tuzi da nas provociraju, da šire mržnju i da pokušaju da zavade našu zajednicu. Ovaj čin je otvoreni napad na mir i suživot koji smo mi, građani Malesije, gradili godinama i na šta smo ponosni – navodi se u pozivu.&nbsp; Dodaje se da je neprihvatljivo da ne mogu pristati da grupe i pojedinci mračnih namjera dođu na njihova ognjišta i da im govore kako da žive i postupaju u svojoj kući. - Ovo je direktan napad na naše dostojanstvo i jedinstvo kao autohtonog naroda u Crnoj Gori – ističe se u pozivu Zato, kako kažu, upućuju jasan i odlučan poziv da nijednoj nijednoj provokaciji izvana nema mjesta u Malesiji.&nbsp; - Nećemo dozvoliti da naše mjesto bude arena za razjedinjenje i mržnju. Ujedinimo se svi kao Albanci kako bi zaštitili mir, kulturu, i našu tradiciju od bilo koje prijetnje. Odbacimo svaki pritisak sa strane, pokazujući da je Malesija mjesto harmonije i zajedničkog života, a iznad svega da je naša. Pozivamo sve Albance u Crnoj Gori da 19. decembra ostanemo budni i ujedinjeni kako bismo pokazali da Malesija niije mjesto za razdor ni za potčinjavanje. Podsjećamo da mi imamo slavnu istoriju izdržljivosti i nećemo nikome dozvoliti da ugrozi naš identitet – zaključuje se u pozivu na albanskom jeziku koji se širi društvenim mrežama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146" data-rendition-name="original" width="737" height="1315" loading="lazy" alt="Poziv Akbanci"> <figcaption>REAKCIJA NA PROVOKACIJU: Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima</figcaption> </figure>

OPASNE NAMJERE: NVO „Srbi u Crnoj Gori“ najavila skup u Tuzima kod „srpskog Đurađa Kastriotića“

Nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, tokom današnjeg ročišta povodom kontrole optužnice u Višem sudu, upitao je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da objasni javnosti zbog čega je bio kod Lazovića na ručku 2020. godine ako je tada znao da je visoki policijski funkcioner šef organizovane kriminalne grupe. &nbsp; -Ako je specijalni tužilac Miloš Šoškić navodno znao da sam šef organizovane kriminalne grupe, ako je u optužnici naveo da sam te godine, kao vođa kriminalnog klana, zloupotrebljavao položaj i činio krivična djela, zbog čega je te 2020. godine Miloš Šoškić bio kod mene na ručku. On je tada bio sa koleginicom kod mene – kazao je Lazović tokom svog izlaganja na ročištu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db" data-rendition-name="original" width="1200" height="628" loading="lazy" alt="Miloš Šoškić "> </figure>  Nekadašnji visoki policijski funkcioner istakao je da specijalni tužilac ,,ne treba da se brine” zbog toga što navodno Lazović ima, za Šoškića kompromitujuće snimke sa Zlatibora, sa savjetovanja pravnika, kao i snimke iz Beograda. &nbsp; -Sve i da imam te kompromitujuće, eksplicitne, snimke, nije moje da ih plasiram u javnost, niti bih to ikada radio – kazao je Lazović. &nbsp; Iako se u pritvoru nalazi sedam mjeseci, nekadašnji visoki policijski funkcioner je istakao da će izdržati svu torturu koja se nad njim čini. Napomenuo je i da on nema skijališta kao Šoškićev drug ,,koji bije žene” te naglasio da je sve za što se on optužnicom tereti - ,,njihovo maslo”. &nbsp; -Notorne su neistine krivična djela koja mi je stavljaju na teret - kazao je u obraćanju pred Vijećem podgoričkog Višeg suda bivši pomoćnik direktor UP.&nbsp; Iznoseći odbranu Lazović je ocijenio da je optužnica protiv njega politički montiran proces koji je “dio misije koju su sastavili moćnici van Crne Gore” i izrazio nadu da će ,,danas prestati selektivna primjena pravde".&nbsp; -Ponašali su se kao da sam terorista. Cilj misije je da nas neutrališu i kriminalizuju - dodao je Lazović. Tvrdi da je specijalni tužilac i tužilaštvo uradilo “specijalnu platformu” te da je on predmet linča da mu se sudi u medijima, u Skupštini, na skupštinskim odborima, a sve sa ciljem, kako je kazao, stvaranja pogrešne slike o njemu prije sudjenja.&nbsp; Osvrnuo se i na navode optužnice da bi - da je na slobodi - pobjegao, ostavio porodicu, da je lažno prikazao svoje imanje. Te su mu riječi, kako je kazao, najteže pale. -Neću da bježim. Crna Gora je koj usud i sudbina. Kako da ostavimgrobove, djecu, unučad, ženu, prijatelje, sina u spuškim bedemima. Ako sam po nečemu prepoznatljiv, to je da držim do riječi -, naglasio je Lazović.&nbsp; Govoreći o dispozitivu optužnice, Lazović je rekao da su “kopali po njegovom životu”, ali da ništa nijesu našli.“ -Nemam skrivene račune, nemam skijališta, ugostiteljske objekte, kazina , nemam hacijencu… Sve je stečeno kao kupovina, nasljedje i poklon. To je lako dokazivo”, kazao je Lazović dodajući da je ASK-u ranije dao pismeno odobrenje za uvid račune.&nbsp; Lazović je otkrio i da je tri, četiri mjeseca prije hapšenja, dobio podatke iz okruženja Šoškića kako će da ga hapsi jer to je, tvrdi bivši pomoćnik direktora UP, &nbsp;tužilac pričao.&nbsp; Rekao je i da je nakon tih informacija obavijestio advokata da obavijesti Specijalno državno tužilaštvo da je tu i “neće nigdje da ide”.&nbsp; -Pričao je kako će da me hapsi, kako ću ostati u zatvoru do kraja života - dodao je. Lazović i ocijenio da se iza optužnice krije i lična mržnja tužioca Šoškića prema njemu.&nbsp; -Prijatelj Šoškića, ,,junak”, ispred Gurmana dok je skupljao hrabrost da napadne novinarku Anu Raičković, govorio je pokojni Lazović, pokojni Katnić. To godinama radi na portalu Aktuelno, djelove toga vidim i u optužnici… Sve radi i dogovoru sa glavnim specijalnim tužiocem Novovićem, jer navodno posjedujem snimke i fotografije sa Zaltibora kojim mogu da ih kompromitujem. Evo im kažem da nemam, oni nisu bilo predmet mog interesovanja. Mogu biti relaksirani što se mene tiče. I da sam imao, ne bih nikad to zloupotrijebio”, jasan je Lazović.&nbsp; Naveo je da su krivična djela koja mu se stavljaju na teret optužnicom od stvaranja kriminalne organizacije, zloupotrebe službenig položaja i pranja novca, notorna neistina.&nbsp; -Saslušano je na desetine svjedoka, niko od njih nije potvrdio nijednu riječ navoda optužnice, već naprotiv, najljepše su riječi rekli o njemu. Vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića produžavali su mi status štićenog svjedoka, valjda ne bi produžavali da sam u kriminalnoj organizaciji”, kazao je on. O tački optužnice koja se tiče skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru kriminalcima iz Srbije Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, Lazović ističe da nije tačno da je tražio da se zabrana skine.&nbsp; -Nije tačno da sam od Enisa Bakovića tražio skidanje zabrane ulaska. Nisam nikome dao naredbu niti sam mogao to, jer nije bilo u mojoj nadležnosti. Na stotine je skinutih zabrana, a samo je ova procesuirana”, ukazao je on.&nbsp; &nbsp;Lazović je istakao i da su tom akcijom spriječili četiri likvidacije. -Sve je dokumentovano. Milorad Žižić (načelnik odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela) je 24 sata bio na vezi sa kolegama jz Srbije. Realizacijom te policijske akcije uhapšeno je više osoba, našli smo oružje, štek stanove, eksploziv, kreč, benzin… Jedna od najboljih akcija koja će se izučavati na institutima bezbjednosti - poručio je Lazović.&nbsp; Osvrnuo se i na krivično djelo pranje novca, koje mu se optužnicom stavlja na teret. Naglašava da je sve prihode prijavljivao.&nbsp; -Prihode sam prijavljivao, nisu virtuelni već su vidljivi. Istražitelji su bili u prilici da sve vide sa najjačom tehnikom. Ušli su mi u štale, boksove za pse, bačve rakije… Nisam imao registar kasu to je jedina istina. Ali uredno plaćam porez - jasan ne Lazović.&nbsp; Lazović smatra da nema od čega da se brani.&nbsp; -Moj problem nije optužnica, već lični odnos i mržnja tužioca i njegovih istražitelja. Moj problem je moj antifašizam i nesaginjanje glave, briga za porodicu i prijatelje. Pošto su me moćnici već sahranili, odgovoriću im - “još sam živ”. Za mene smrt nije tragedija - poručio je Lazović. Izlaganje Lazovića, prisutna javnost u sudnici pozdravila je aplauzom.&nbsp; &nbsp;

Tag: crna-gora