Od prvog dana brutalne invazije, građani Cetinja su pokazali izuzetnu, neviđenu solidarnost sa ukrajinskim narodom. Dobro se sjećamo svakodnevnih šetnji Cetinjana tokom privih 100 dana rata. Cetinje je postalo srce crnogorske podrške Ukrajini, piše u saopštenju Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori.
Podsjetili su da je danas u susret četvrtoj godišnjici početka ruske sveobuhvante oružane invazije na njihovu zemlju, ukrajinska zajednica u Crnoj Gori organizovala šetnju solidarnosti sa Ukrajinom u istorijskoj crnogorskoj prijestonici – Cetinju.
Prema njihovim riječima, izbor Prijestonice Cetinje je duboko simboličan.
- Danas, 22. februara 2026. godine, ponovo smo koračali istim ulicama – u znak sjećanja na sve žrtve, u čast heroja koji brane Ukrajinu, i sa nepokolebljivom vjerom da će junački ali napaćeni ukrajinski narod dočekati ove godine mirne dane - istakli su u saopštenju 
Na kraju šenje, kako dodaju, prisutnima se obratio Ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Nj.E. Oleh Herasymenko a nakon toga bio je održan kulturno-umjetnički program u Centru za kulturu Cetinja uz nastupe talentovane ukrajinske djece.
- Iskreno zahvaljujemo svima koji su se danas pridružili ovoj komemorativnoj akciji. Hvala Cetinju! Hvala Crnoj Gori što stoji uz Ukrajinu! - zaključuje se u saopštenju. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-cetinje-obiljezava-godisnjicu-ruske-agresije-na-ukrajinu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ambasada Ukrajine: Izbor Cetinja je duboko simboličan, Prijestonica je srce crnogorske podrške Ukrajini

Bosna i Hercegovina (BiH) i Crna Gora će ovog proljeća, uz podršku Evropske unije (EU), ugostiti digitalne nomade iz različitih dijelova svijeta, koji će mjesec boraviti i raditi iz ruralnih područja te dvije zemlje.
Cilj je da se dvije zemlje promovišući kao atraktivne destinacije za rad na daljinu i održivi turizam.
Residency program, koji se organizuje u okviru projekta STAR, održaće se od 15. aprila &nbsp;do 15. maja, a usmjeren je na promociju turizma i privlačenje digitalnih nomada u ruralna prekogranična područja BiH i Crne Gore.
- Odabrani učesnici provešće mjesec dana na pažljivo osmišljenoj ruti kroz obje zemlje, većinom boraveći u manjim sredinama i ruralnim destinacijama. Mjesec putovanja, osigurani smještaj i hrana, uz priliku za rad na daljinu i upoznavanje autentičnih lokalnih priča, zvuči nerealno – no upravo to donosi Residency program u okviru projekta STAR - navodi se u saopštenju Tehnopolisa.
U BiH dio programa obuhvata Ravno (Vjetrenica), Stolac, Čapljinu (Hutovo blato), Ljubuški, Mostar i Grude, dok će u Crnoj Gori boraviti u Podgorici, Mojkovcu, Kolašinu, Šavniku, Žabljaku, Plužinama, Nikšiću, Herceg Novom i Kotoru. &nbsp;
Ključni kriterijumi za odabir učesnika su doseg i kvalitet zajednice na društvenim mrežama, te aktivnost i prisutnost u “digital nomad” ekosistemu (platforme, događaji, zajednice).
Od učesnika se očekuje konkretan doprinos promociji regiona kao atraktivne destinacije za digitalne nomade.&nbsp;
Prijave će biti otvorene do 11. marta.
Prijavni obrazac je na linku, a svi detalji se nalaze ovdje.
Projekat STAR finansira EU kroz IPA III CBC Program BiH – Crna Gora 2021 – 2027.

BiH i Crna Gora domaćini digitalnim nomadima

Jedini način da Crna Gora u ovoj godini završi pretpristupne pregovore brzo je i efikasno formiranje proevropske parlamentarne većine, rekonstrukcija Vlade i predsjedništva parlamenta, i potiskivanje svih ovih kvaziidentitetskih tema, zapravo tema koje služe razaranju ustavne definicije crnogorske države, a potpuno posvećivanje pretpristupnim reformama, poručio je Davor Đenero, politolog i nezavisni analitičar, u intervjuu za „Slobodnu Bosnu.“&nbsp;
Govoreći o regionalnim odnosima, Đenero se osvrnuo i na politiku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, navodeći da Beograd nastoji zadržati uticaj u susjednim državama, uključujući i Crnu Goru. Posebno je apostrofirao djelovanje pojedinih političkih aktera u Podgorici koji, kroz identitetska pitanja, pokušavaju destabilizovati političku scenu.
- Milan Knežević, koji pripada toj istoj koaliciji nekadašnjeg DF-a, koji je bio i dio kruga zavjerenika u ruskom državnom udaru u Crnoj Gori 2016. godine, kojim se pokušavalo spriječiti pristupanje Crne Gore NATO savezu, važan je akter u Vučićevim rukama, ali nije jedini koji je bio dio vladajuće koalicije u Crnoj Gori, a koji opstruira pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji. On je dio igre u kojoj sudjeluje i predsjednik Skupštine Crne Gore, takođe dio ruske konspiracije iz 2016, Andrija Mandić, ali u tom bloku su i akteri koji kontrolišu bezbjednosni i odbrambeni sistem države, iz Demokratske Crne Gore Alekse Bečića- kazao je Đenero.
Đenero smatra da se Crna Gora nalazi u osjetljivoj, ali i istorijski važnoj fazi svog evropskog puta. Iako je formalno najdalje odmakla u pregovorima sa Evropskom unijom, reformski proces još nije završen, a političke tenzije dodatno usporavaju dinamiku integracija.
- Kad govorimo o Crnoj Gori, isto tako valja biti oprezan s velikim riječima. Crna Gora je još uvijek, nažalost, daleko od „krupnih koraka”, jer je do sada obavila samo trećinu obaveza iz pretpristupnog procesa, a u ovoj godini planirano je zatvaranje čak dvadeset pristupnih poglavlja, što je silno optimistično- podsjetio je Đenero.
Pogotovo, ističe da se zbog patogenog uticaja velikosrpskih političkih opcija tokom novogodišnjih praznika otvorio ozbiljan rascjep u vladajućoj koaliciji, za koji još nije jasno kako će biti prevladan.&nbsp;
- Velike korake i ozbiljan rad moguće je pripisati dvojcu iz Bošnjačke stranke, potpredsjedniku vlade Ervinu Ibrahimoviću i ministarki evropske integracije Maidi Gorčević. Ipak, krajem prošle godine vidjelo se da Crna Gora ima ozbiljan problem u pregovaračkom timu, kad je izgledalo kao da će Francuska blokirati zatvaranje dva tehnička pregovaračka poglavlja, o poljoprivredi i ribarstvu, zbog nesolidno odrađenog posla u ministarstvu poljoprivrede, koje je pod kontrolom ministra iz velikosrpskog i proruskog kruga, člana Socijalističke narodne partije- dodao je Đenero.
Prema njegovim riječima, stabilnost i jasna proevropska orijentacija ključni su preduslovi za uspješan završetak pregovora. U tom kontekstu posebno ističe ulogu predsjednika Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajića, od kojih se očekuje da osiguraju političku stabilnost, reformu institucija i efikasno zatvaranje pregovaračkih poglavlja.
Crna Gora, naglašava Đenero, mora izbjeći skretanje u identitetske i simboličke sporove koji razaraju društvenu koheziju i odvlače pažnju sa suštinskih reformi – vladavine prava, borbe protiv korupcije i jačanja institucija. Bez stabilne i jasno profilisane proevropske većine u parlamentu, završetak pregovora i kasnija ratifikacija pristupnog ugovora u državama članicama EU bili bi ozbiljno dovedeni u pitanje.
- Nakon završetka pregovora slijedi osjetljivo razdoblje definisanja Ugovora o pristupanju i onda ratifikacija tog ugovora u svim parlamentima zemalja članica. Bez ozbiljne stabilne proevropske većine u zemlji, taj posao nije moguće obaviti- smatra Đenero.

Đenero: Potisnuti kvaziidentitetske teme koje razaraju ustavne definicije crnogorske države, fokusirati se na reforme

Stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec istakao je da Crna Gora ulazi u izuzetno zahtjevnu godinu na putu ka EU, uz poruku da je vrijeme ograničeno, a posao obiman. On je u prvom draftu izvještaja Evropskog parlamenta o Crnoj Gori kazao da je upućen poziv svim akterima da pokažu mudrost i odgovornost, kako manji sporovi ne bi zasjenili – ili čak skrenuli – šire strateške ciljeve.
- Crna Gora se suočava sa izuzetno zahtjevnom godinom – vrijeme je kratko i ima mnogo posla koji treba obaviti. Stoga ovaj izvještaj treba da posluži i kao priznanje napretka postignutog do sada i kao ohrabrenje za period pred nama - kazao je Šarec.
Prije svega, kako dodaje, treba da bude shvaćen kao poziv svim akterima da pokažu mudrost i odgovornost, kako manji sporovi ne bi zasjenili – ili čak skrenuli – šire strateške ciljeve.
Riječ je o nacrtu izvještaja o Crnoj Gori na osnovu Izvještaja Evropske komisije za 2025. godinu. Dokument je pripremljen u skladu sa ograničenjima u pogledu dužine, a slijedi dalja rasprava i amandmani poslanika Evropskog parlamenta.
Prezentacija nacrta izvještaja zakazana je za kraj februara u Odboru za vanjske poslove (AFET) Evropskog parlamenta.
Glasanje u odboru predviđeno je za maj, a zatim u plenarnoj sjednici u Strazburu u junu.
Šarec je ranije više puta isticao da Crna Gora ostaje vodeći kandidat među zemljama Zapadnog Balkana u procesu proširenja, sa ambicijom da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine, uz naglasak na potrebu za nastavkom reformi, posebno u oblastima vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i na očuvanje jedinstva i saradnje svih političkih aktera.

Šarec: Crna Gora pred zahtjevnom godinom, manji sporovi da ne zasijene strateške ciljeve

Nema većeg simbola državnosti od zastave, grba, himne, ali i Ustava najvišeg pravnog akta u zemlji, a ono što se vijori na zgradi Opštine Žabljak definitivno nije crnogorski heraldički simbol - rekao je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, istoričar Vukota Vukotić.
Isticanje simbola druge države nije nikad bila, kaže Vukotić, nikakva tradicija u Crnoj Gori, ali ni u jednoj drugoj državi svijeta, to ne postoji i očigledna je, kako kaže, izmišljotina “srpskog sveta”.
- Nama se već dugi niz godina pokušava nametnuti ,,tradicija”, naravno to nema veze sa tradicijom, a ponajmanje ima veze sa zastavama i sa nacionalnim simbolima Crne Gore koji su zaista jasni. Svako ko je i imalo proučavao tu temu zna da su ovdje postojali brojni heraldički simboli, na prostoru Crne Gore, u našoj dugoj istoriji, od te neke ilirske zmije koja je bila neki zajednički totem ilirskih plemena, preko rimskog orla, zatim dvoglavog orla Vizantije koji je ostao skoro do države Petrovića, sve naše srednjovjekovne dinastije, i Balšići i Crnojevići su imali upravo taj jedan simbol - to je dvoglavi orao, imaju ga i sve druge zemlje na Balkanu jer je to vizantijsko nasljeđe - rekao je Vukotić.
Podsjeća da je u vrijeme Petra I i Petra II nošena zastava koja je bila simbol teokratije, koplje sa krstom, dodaje on, bijelo polje sa crvenim rubom, a tek za vrijeme Njegoša uvode se tri boje crvena, plava i bijela, po uzoru na, kako tvrdi, Francusku buržoasku revoluciju.
- Taj panslavistički, kasnije južnoslovenski pokret koji je trebalo da bude revolucionaran prema tadašnjim carevinama, osmanskom carstvu i habsburškoj imperiji, samim tim je preuzeo te nekakve revolucionarne boje. Međutim, Njegoš je bio vrlo skeptičan prema tome i on je dozvolio da te tri boje uđu samo kao narodne boje. Prva prava zastava koju smo mi kao država dobili je za vrijeme knjaza Danila i to je takođe crveni barjak sa krstom i odatle naziv za “krstonosnu vojsku” koja je 1854.godine osnovana upravo iz tog simbola i naravno su istaknuti inicijali vladara, prvo knjaza Danila, zatim Nikole I Petrovića Njegoša. To je potrajalo dok god je bilo crnogorske države, a tek 1882.godine, prema svjedočenju popa Ilije Plamenca, tada ministra vojnog, pošto smo dobili izlaz na more i konačno se riješila ta situacija oko predaje Ulcinja, Crna Gora je dobila pravo da ima pomorsku zastavu i tada je pop Ilija Plamenac odredio da to budu tri boje, crvena, plavetna i bijela. Ono na šta današnji revizionisti puno vole da se pozivaju je taj prvi crnogorski Ustav iz 1905. godine, u njemu u članu 38 se jasno definiše grb Crne Gore, dvoglavi orao u polijetanju sa lavom na štitu, međutim, iza toga član 39 samo kaže da su narodne boje crvena, plavetna i bijela - zaključio je Vukotić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5KCuw1dVSK0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vukotić: Isticanje simbola druge države nikad nije bila tradicija u Crnoj Gori

Evropska unija (EU) od Crne Gore traži jasan balans rezultata istraga, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda u oblasti borbe protiv teškog i organizovanog kriminala, uključujući korupciju, kazao je evropski komesar za unutrašnje poslove i migracije, Magnus Bruner.
Bruner je, u intervjuu agenciji MINA, rekao da napredak Crne Gore tokom prethodne godine pokazuje da, uz političku volju i jasnu težnju ka reformama, država može ostvariti strateške ciljeve&nbsp;
Odgovarajući na pitanje o ključnim izazovima Crne Gore na putu ka punopravnom članstvu u Uniji, on je naglasio da su najvažnija i najzahtjevnija poglavlja koja se odnose na vladavinu prava i bezbjednost.&nbsp;
- To su centralni djelovi ovog procesa za svaku buduću državu članicu EU, ali i oni od kojih će, prije svega, korist imati građani Crne Gore - kazao je Bruner.&nbsp;
Prema njegovim riječima, Crna Gora ima podršku EU za nastavak zajedničkog puta sa istom odlučnošću kao tokom prethodne godine.
- To je najbolja investicija u budućnost Crne Gore. I to je u potpunosti u rukama crnogorskog naroda - naveo je Bruner.
Na pitanje da li bi to što je dio regiona Zapadni Balkan, koji je, kako se često navodi, tranzitna ruta za drogu, oružje i organizovani kriminal, moglo biti barijera za Crnu Goru na putu ka EU, on je rekao da bi to, prije svega, bila barijera za crnogorsko društvo.&nbsp;
- To bi spriječilo Crnu Goru da na najbolji način iskoristi svoje potencijale. EU nudi drugačiju perspektivu, a Crna Gora je napravila izbor da postane njen dio. Pristupni proces i reforme koje sprovodite zaštitiće vašu zemlju i dati joj alate koji su joj potrebni za izgradnju jačih i otpornijih institucija - kazao je Bruner.
Kako je istakao, uspjeh Crne Gore može poslužiti i kao model promjena za cijeli region.
Na pitanje šta bi EU smatrala ključnim indikatorom mjerljivih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i da li su pravosnažne sudske presude za visoku korupciju i organizovani kriminal među najvažnijima, Bruner je odgovorio da su upravo to snažni indikatori.
On je rekao da pristupni proces nije samo usvajanje zakonodavstva, iako to jeste važan i neophodan dio, ističući da je prava transformacija primjena zakona u praksi.&nbsp;
- Jasan bilans rezultata istraga, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda u svim oblastima teškog i organizovanog kriminala, uključujući korupciju, upravo je ono što tražimo od zemlje kandidata koja je ponosni predvodnik procesa pridruživanja - naveo je Bruner.
Prema njegovim riječima, kako se Crna Gora bude približavala cilju, to će EU sve više tražiti.
Komentarišući saradnju sa Europolom i odgovarajući na pitanje koliko je Crna Gora danas kredibilan i pouzdan partner kada je u pitanju razmjena osjetljivih bezbjednosnih informacija, Bruner je rekao da je operativni sporazum sa Crnom Gorom iz 2016. godine izgradio čvrstu saradnju.&nbsp;
- Između 2024. i prošle godine, Crna Gora je učestvovala u više od 70 zajedničkih operativnih akcija, predvodeći zajedno sa partnerima inicijative protiv organizovanog kriminala i visokorizičnih mreža - kazao je Bruner.&nbsp;
Kako je istakao, dugogodišnji angažman pokazuje kako partnerstvo donosi stvarne rezultate na polju bezbjednosti.&nbsp;
- Sa predstojećom revizijom mandata Europola, ove operativne veze postaće još jače - naveo je Bruner.
Na pitanje da li vidi prostor za jače prisustvo Frontexa u Crnoj Gori, on je kazao da je Crna Gora ključni partner u upravljanju spoljnim granicama EU.
On je ukazao na to da je skoro 80 službenika Frontexa raspoređeno na aerodromima, u lukama, na kopnenim granicama i na Jadranu, dodajući da ti napori daju stvarne rezultate.
- Broj ilegalnih prelazaka preko zapadnobalkanske rute smanjen je za 95 odsto od 2022. godine, spriječena su opasna putovanja, a mreže krijumčarenja migranata se povlače - naveo je Bruner.
Prema njegovim riječima, snažna posvećenost Crne Gore jasna je i kroz njeno prihvatanje Zajedničke deklaracije Globalne alijanse za borbu protiv krijumčarenja migranata.&nbsp;
- Sa predstojećim revizijom mandata Frontexa, operativna saradnja će se produbiti, što će dodatno ojačati bezbjednost EU i njenih susjeda - kazao je Bruner.
Na pitanje o usklađivanju crnogorske vizne politike sa politikom EU, Bruner je naglasio da će vizna politika Crne Gore morati da bude usklađena sa politikom EU i da očekuje da se to dogodi vrlo brzo.&nbsp;
- To je jedno od mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja o bezbjednosti, koje je, kao što sam ranije napomenuo, od vitalnog značaja za proces pridruživanja - kazao je Bruner.
Prema njegovim riječima, neusklađenost funkcioniše kao privlačni faktor za ilegalnu migraciju i predstavlja značajan bezbjednosni rizik.&nbsp;
- S obzirom na brzinu kojom pregovori napreduju za Crnu Goru i ambiciozne ciljeve Vlade da ih zaključi do kraja godine, očekivao bih da će se potpuno usklađivanje dogoditi vrlo brzo - rekao je Bruner.
Kako je naveo, treba razmisliti o tome ka čemu Crna Gora teži - da postane dio najvećeg područja slobode kretanja na svijetu.&nbsp;
- Stoga, priprema za članstvo u EU znači pripremu za članstvo u Šengenu u pravnom, strateškom i operativnom smislu - pojasnio je Bruner.
Upitan o implementaciji ETIAS regulative, on je kazao da sa zabrinutošću prati trenutnu situaciju sa blokadama na granicama, koje stvaraju ozbiljne smetnje u prekograničnom drumskom prevozu.&nbsp;
- Ovo je pitanje koje ima našu punu pažnju, a naš dijalog koji je u toku daje nam priliku da razjasnimo neke zablude - kazao je Bruner.&nbsp;
On je naglasio da novi sistem nije promijenio pravila.
Bruner je pojasnio da je ograničenje kratkotrajnog boravka u Uniji bilo i ostaje 90 dana u bilo kom periodu od 180 dana, a da oni koji moraju ostati duže imaju mogućnost da podnesu zahtjev za dugoročne vize ili boravišne dozvole.&nbsp;
- Nemojte se zavaravati – ovdje nije riječ o stvaranju prepreka za vrijedne ljude, poput vozača kamiona. Ali kompromis sa bezbjednošću nije opcija, države članice EU su po tom pitanju bile vrlo jasne - naglasio je Bruner.
On je dodao da su zato formirali radnu grupu koja će se fokusirati na procjenu stvarnog uticaja novog sistema na drumski prevoz i istraživanje svih opcija koje postojeće zakonodavstvo nudi, uz razmatranje dugoročnih rješenja u okviru nove Vizne strategije.

Bruner: EU od Crne Gore traži jasan balans rezultata istraga, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda

Na društvenim mrežama dijeli se mapa Evrope s prosječnom nadmorskom visinom država, koju je objavio popularni Instagram profil Very Useful Maps, a upravo su podaci za Balkan izazvali najviše pažnje.
Prema ovoj mapi, Crna Gora se sa 1.086 metara svrstava u red država sa najvećom prosječnom nadmorskom visinom.
Bosna i Hercegovina ima prosječnu nadmorsku visinu od oko 500 metara, čime se nalazi ispred Slovenije, koja je označena s prosjekom od 492 metra.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDMqppWgIKes%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prosječna nadmorska visina Srbije je 442, a Hrvatske 331 metar.
Najviša zemlja Evrope po prosječnoj nadmorskoj visini je Švajcarska, s prosjekom od oko 1.350 metara, što je očekivano s obzirom na dominantan alpski reljef.
Najniže zemlje Evrope su Holandija (oko 30 m), Danska (oko 34 m) i Estonija (oko 61 m), čije teritorije čine gotovo u potpunosti nizije i blago valoviti predjeli.
Autor stranice Very Useful Maps navodi da mu je cilj da geografiju približi široj publici kroz vizuelno jednostavne i lako razumljive prikaze, a ne da zamijeni zvanične topografske baze podataka.
Mapa je zato prvenstveno ilustrativna, ali je upravo zbog toga postala viralna i otvorila raspravu o tome koliko su evropske države zaista „planinske“.

Viralna mapa Evrope pokazuje: Crna Gora u vrhu po prosječnoj nadmorskoj visini

Crna Gora i Azerbejdžan njeguju veoma dobre i prijateljske odnose, pri čemu postoji značajan prostor za intenziviranje turističkog prometa između dvije zemlje, ocijenili su ministar turizma Simonida Kordić i azerbejdžanski ambasador u Podgorici, Kamil Hasijev.
Oni su na sastanku razgovarali o mogućnostima jačanja bilateralne saradnje u oblasti turizma.
Kordić je informisala Hasijeva da je tokom prethodne godine zabilježen rast broja turista iz Azerbejdžana 54 odsto koji su ostvarili i 68 odsto više noćenja, što potvrđuje rastuće interesovanje za Crnu Goru kao turističku destinaciju.
Ona je podsjetila da je na Investicionom forumu u Bakuu razgovarala sa ministrima turizma i ekonomije Azerbejdžana, te predstavnicima privrede i potencijalnim investitorima. Azerbejdžan u Crnoj Gori već ima značajne investicije, vrijedne preko 800 miliona EUR.&nbsp;
Imajući u vidu investicione potencijale i dosadašnju uspješnu saradnju, vjerujemo da će se investicioni ciklus nastaviti.

Značajan prostor za intenzivirajne turističkog prometa sa Azerbejdžanom

Ne moraš mijenjati granice da bi promijenio državu! Politika tzv. „srpskog sveta“ u potpunoj je suprotnosti s evropskim vrijednostima, jer se ne može graditi politika na negiranju jedne nacije, jedne države i njenog identiteta - poručila je specijalna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske Vanda Babić Galić gostujući u emisiji Građanski ugao na Televiziji E.
Srbi u Crnoj Gori, kako je naglasila, imaju svoja prava i slobode, no istovremeno postoji i temeljna obveza svake manjine da djeluje u interesu države u kojoj živi.
- S politikama „srpskog sveta“ nije moguće ući u Evropsku uniju. U interesu je svima da Crna Gora, sa svojim vrijednostima i identitetom, takva kakva jeste, postane dio evropske porodice. Crna Gora pripada zapadnom svijetu - jasna je Babić Galić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLnjFrvuJvHY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Babić Galić: S politikama „srpskog sveta“ nije moguće ući u EU, Crna Gora pripada zapadnom svijetu

Predsjednica Crnogorske panevropske unije i univerzitetska profesorica Gordana Đurović ocijenila je da je odgovornost za dalji napredak Crne Gore na evropskom putu trenutno na Skupštini, ističući da je u parlamentu ostao veliki broj neispunjenih obaveza.
Gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E, Đurović je podsjetila da je u decembru ostalo mnogo nedovršenih poslova, dok u januaru uopšte nije bilo zasijedanja parlamenta, iako brojni zakoni i propisi čekaju na usvajanje.
- Mnogo je nedovršenih zadataka ostalo u decembru, dok u januaru uopšte nije bilo zasijedanja parlamenta, a mnogi zakoni i propisi čekaju na usvajanje, među njima i izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, kojim se omogućava produžetak rada sudija do postavljenja novih čime se uvodi, po preporuci Venecijanske komisije, deblokirajući mehanizam trgovine i ucjena izbora i imenovanja čuvenih sudija Ustavnog suda, tu parlament ne bi smio biti kočnica - rekla je Đurović.
Govoreći o jučerašnjem zatvaranju Poglavlja 32, Đurović je istakla da je riječ o važnom dijelu klastera 1 – osnove, koji se odnosi na racionalno korišćenje i kontrolu trošenja sredstava, ne samo iz državnog budžeta, već i iz fondova Evropske unije.
- Sredstva Evropske unije su vrlo prisutna jer je ona najveći donator i istovremeno preko zapadnobalkanskog investicionog okvira i evropskih banaka davalac kredita za važne infrastrukturne projekte. Poglavlje 32 je u tom smislu važno, a prva poruka je da proces ide jednom dobrom dinamikom dalje, da su za Crnu Goru vrata prilično otvorena… - kazala je Đurović.
Dodala je da poruke Evropske komisije i Evropskog parlamenta ukazuju da Crna Gora ostaje predvodnik procesa u regionu.
- Poruka iz Evropske komisije još uvijek je "da je ambiciozna agenda i da je danas već kraj januara, ali možete vi do kraja ove godine možda i sva pregovaračka poglavlja da zatvorite, da držite tu agendu 2026"… Crna Gora je predvodnik procesa u regiji, najviše odmakla, a vidimo na primjeru Albanije da je zatvaranje mnogo komplikovanije nego otvaranje, IBAR nije lako dobiti, treba se mnogo toga postići, ali Crna Gora jeste - rekla je Đurović.
Prema njenim riječima, zajednička pregovaračka pozicija sa Evropskom komisijom je afirmativna, što potvrđuju usvojene izmjene i dopune Zakona o internoj reviziji, Zakona o budžetskoj kontroli i formiranje Direkcije za budžetske inspekcije, uz potrebu dodatnog zapošljavanja inspektora.
- To je način da o tome budu obaviješteni i građani i to je način da se kontroliše i moguće krivično goni svaka vrsta odgovornosti ukoliko dolazi do zloupotrebe javnih resursa, a posebno do zloupotrebe resursa pretpristupnih sredstava i sjutra sredstava iz budžeta Evropske unije - istakla je Đurović.
Đurović smatra da je Agenda 2026 realna ukoliko se do polovine naredne godine zatvori deset pregovaračkih poglavlja i započne izrada Ugovora o pristupanju.
- Sve to podrazumijeva ono što piše u Nacrtu programa pristupanja, a to je da najveći broj propisa treba usvojiti u prvoj polovini godine, što znači da je sada loptica u parlamentu - poručila je Đurović.
Naglasila je i da se svako zatvoreno poglavlje pažljivo prati, te da termin „uslovno zatvaranje“ ne znači da su obaveze u potpunosti ispunjene.
- Cijenim da je loptica sada u dvorištu parlamenta… Ne treba da se odlaže usvajanje propisa, posebno ne onih koji su regularno pripremljeni… Te zakone Skupština Crne Gore treba da usvoji - kazala je Đurović.
Ona je dodala da Vlada mora nastaviti da radi na ispunjavanju mjerila u okviru svoje nadležnosti, dok bi, kako je ocijenila, europeizacija rada parlamenta učinila realnim zatvaranje svih 33 poglavlja do 2026. godine.
- Svaka grana vlasti ima svoj dio posla, ali dobro bi bilo vidjeti što prije u parlamentu da se usvoje izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, kojim se omogućava produžetak rada sudija do postavljenja novih čime se uvodi, po preporuci Venecijanske komisije, deblokirajući mehanizam trgovine i ucjena izbora i imenovanja čuvenih sudija Ustavnog suda, s tim smo počeli i priču oko IBAR-a a sad smo opet cijeli krug napravili- naglasila je Đurović.
Vjeruje da država ima adekvatne institucije i političke partije iz vlasti i opozicije koje imaju srodne poglede ka evropskom putu, pa će prepoznati i iskoristiti, kako kaže, važnost momenta.
Đurović smatra da će biti problema u završnoj fazi pregovora, ali i da će se svi oni prevazići. Ističe da je ključno dobiti jednoglasnu odluku svih država članica o pisanju ugovora o pristupanju.
- Ja mislim da će naše najjače oružje biti da se ujedinimo, da malo smanjimo razlike i da prepoznamo ko zaista jeste za to da Crna Gora završi pregovore i da više nema nijednu izgubljenu godinu po pitanju kohezijskih fondova i punopravnog članstva. Oni koji budu slali poruke da treba da čekamo komšiluk ne misle dobro svojoj državi, jer se odriču razvoja i odriču se prednosti punopravnog članstva, odriču se onoga što su građani od njih tražili kad su birali da ih predstavljaju u različitim granama vlasti - zaključila je Đurović.

Đurović o napretku Crne Gore na EU putu: Loptica je sada u dvorištu Skupštine

Stranačke prostorije Nove srpske demokratije danas su bile zatvorene za nekoliko desetina članova Opštinskog odbora ove stranke u Pljevljima koji su se okupili u znak protesta zbog toga što dio odbornika te partije odbija da podrži opštinski budžet, zbog čega je grad na privremenom finansiranju, a sjednica Skupštine opštine od kraja decembra prošle godine ne može da se održi, jer nema kvoruma.&nbsp; - Dolaskom nove garniture vlasti ovaj grad je počeo da živi. Svi treba da se borimo za interes grada i svih građana, a ne za interes pojedinaca. Te odbornike smo mi glasali. Nijesmo mi ovdje zbog njih, nego su oni tamo zbog nas i mislim da bi trebalo da rade u našem interesu - poručio je član Glavnog odbora Nove Srpske demokratije u Pljevljima Blažo Kotlaja za Televiziju Pljevlja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223190216_35d5134850cab53d33afe6c2a9114b049fbdab13b7f02d06c330e44652a4f3e5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260223190216_35d5134850cab53d33afe6c2a9114b049fbdab13b7f02d06c330e44652a4f3e5" data-rendition-name="original" width="1920" height="864" loading="lazy" alt="kotlaja"> <figcaption>Blažo Kotlaja</figcaption> </figure>  On je najavio da će na stranačkim organima tražiti da se ti odbornici, čija imena nije saopštio, pozovu na političku odgovornost i da im se ukine odbornička nadoknada. Kazao je i da su ti odbornici bili pozvani na današnji protest, ali se niejsu pojavili, a stranačke prostorije su zaključane. Kategoričan je da ponašanje tih odbornika nije u interesu građana, niti u skladu sa politikom stranke, ističući da je usvajanje budžeta ključno za nesmetano funkcionisanje opštine i realizaciju planiranih projekata.&nbsp; - Čini mi se da smo na taj način postali taoci jednog čovjeka - rekao je Kotlaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223190216_6cc3dc9b69f99ee8e97e5d3f74121200f2b6a40cae23eba94da89eed26e578f8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260223190216_6cc3dc9b69f99ee8e97e5d3f74121200f2b6a40cae23eba94da89eed26e578f8" data-rendition-name="original" width="900" height="495" loading="lazy" alt="lekić"> <figcaption>Milan Lekić</figcaption> </figure>  Portal ETV duže od godinu i po izvještava o sukobu u pljevaljskom odboru NSD. Kako smo pisali Milan Lekić, aktuelni predsjednik Odbora, pokušava još od 2024. da smijeni predsjednika Opštine Daria Vraneša. Ispostavilo se da i Vraneš ima snažno uporište u partiji, ali i u Crkvi Srbije tako da su svi Lekićevi pokušaji da ga se riješi ostali bezuspješni. Nakon što je u septembru 2024. Lekić probao preko sebi lojalnih odbornika da sruši Vraneša, u čemu nije uspio, jer za smjenu su potrebni i glasovi opozicije, u Pljevlja je prvo stigao funkcioner NSD, predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Milutin Đukanović da ih miri, a onda i Andrija Mandić koji je uspio da ih primora da „zakopaju ratne sjekire“. Lekić je godinama bio ključni čovjek partije u Pljevljima, ali nakon izbora za prvog čovjeka opštine Vraneš je uspio da se nametne kao značajna politička figura, u čemu je imao ogromnu podršku Crkve Srbije, ali i zvaničnika susjedne države – Srbije.&nbsp; Vraneš je vatreni pristalica velikodržavnog projekta Beograda – „srpski svijet“, Srbiju smatra maticom, vjernik je i novcem građana Pljevalja finansira Crkvu Srbije, obožavalac je četničkog pokreta i u kabinetu s ponosom drži mini statuu zločinca Draže Mihailović, vođe ovog pokreta koji je u Dtrugom svjetskom ratu sarađivao sa okupatorom, negator je crnogorske države, identiteta, nacije, istorije, kulture, crkve, jezika...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223190220_05de1af745d7c25955ffff92f9d72030e35d863b60c4ef032f20cf63dd79f931.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260223190220_05de1af745d7c25955ffff92f9d72030e35d863b60c4ef032f20cf63dd79f931" data-rendition-name="original" width="1023" height="652" loading="lazy" alt="vraneš"> <figcaption>Dario Vraneš</figcaption> </figure>  Vraneš je u međuvremenu izgubio i podršku partije premijera Milojka Spajića – Pokreta Evropa sad, ali ta stranka je, maltene, bez uticaja u lokalnoj vlasti u Pljevljima, pa iako su na nedavnom sastanku u januaru sa čelnicima lokalnog odbora NSD zahtijevali hitnu smjenu Vraneša, a ideju podržale i Demokrate, ta inicijativa nije pokrenuta, jer nemaju većinu bez glasova opozicije. Iz tog razloga ne održavaju se ni sjednice Skupštine opštine, zato što odbornici većine ne dolaze.&nbsp; Iz DPS-a, rekli su Portalu ETV u januaru, da su oni već dva puta inicirali smjenu Vraneša – u junu 2023. i septembru prošle godine.&nbsp; - Neka potpišu našu inicijativu i imaju partnera za njegovu smjenu – nezvanično nam je rečeno iz ove partije. I sam Vraneš tada je u kratkoj izjavi za naš portal poručio odbornicima koji ga više ne žele na čelu grada da mogu da podrže inicijativu DPS. - Inicijativa DPS za moju smjenu već postoji, mogu je podržati odbornici i drugih stranaka – kazao je on, ne želeći da komentariše očekuje li da će i dio odbornika partije iz koje on dolazi podržati njegovu smjenu. Za smjenu Vraneša potreban je glas najmanje 18 odbornika. Kotlaja je i za sjutra najavio protest ispred stranačkih prostorija NSD i pozvao da se stranačke prostorije otključaju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223190220_0c32789c5c2b9835402af6f1a17d21bd20829f1e5443bf80cef169041766c8b6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260223190220_0c32789c5c2b9835402af6f1a17d21bd20829f1e5443bf80cef169041766c8b6" data-rendition-name="original" width="720" height="1600" loading="lazy" alt="objava"> <figcaption>Objava na društvenim mrežama</figcaption> </figure>  Na društevnim mrežama danas se pojavila i objava stranice „Pljevlja odbranila svet“, sa fotografijama četiri odbornika NSD u pljevaljskom parlamentu – Slobodana Radovića, Marka Potparića, Boriše Kankaraša i Vuja Grbovića za koje tvrde da „trguju sa PES-om i neće da glasaju za budžet“. Od predsjendika Opštine Pljevlja Daria Vraneša zatražili smo komentar aktuelnih dešavanja u partiji iz koje dolazi, ali nije odgovorio. Bez odgovora nas je ostavio i predsjednik Odbora NSD u Pljevljima Milan Lekić. On je samo stavio srce na link sa izjavom Kotlaje koji smo mu poslali preko aplikacije Vajber.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvHILVGZvfKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;Protest članova dijela Opštinskog odbora NSD Pljevlja

Završnica obračuna Daria Vraneša i Milana Lekića

Piter Mendelson, biši britanski ambasador u SAD i član Doma lordova, koji se početkom mjeseca povukao iz višeg doma britanskog parlamenta, poslije novih izvještaja o njegovim vezama sa pokojnim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom, uhapšen je pod sumnjom da je zloupotrijebio položaj, prenosi N1.
Portparol Metropoliten policije je naveo da su policajci uhapsili 72-godišnjeg muškarca zbog sumnje da je zloupotrijebio položaj, prenose britanski mediji.
- On je uhapšen na adresi u Kamdenu i odveden je u londonsku policiju na razgovor. Ovo je uslijedilo nakon naloga za pretres dvije lokacije u Kamdenu i Viltširu - naveo je portparol policije, piše BBC.
Bivši laburistički ministar i američki ambasador optužen je da je odavao informacije osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu dok je bio ministar privrede, prenosi Independent.
Mendelson je počeo da radi za laburiste 1980-ih i bio je značajna figura u stranci decenijama.
Igrao je ključnu ulogu u pokretu Novi laburisti i ubjedljivoj izbornoj pobjedi ser Tonija Blera 1997.
Premijer Kir Starmer ga je imenovao za ambasadora Ujedinjenog Kraljevstva u Vašingtonu u decembru 2024.
Prije tog imenovanja bilo je poznato da je imao prijateljstvo sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom.
Mendelson, čiji je nadimak „Princ tame“ zbog njegove sposobnosti za manevrisanje „iza kulisa“ tokom prethodne laburističke vlade, u septembru 2025. bio je primoran da ode sa funkcije ambasadora Velike Britanije u Sjedinjenim Američkim Državama zbog veza sa Epstinom.
Prethodno je napustio i laburističku stranku Kira Starmera.
Iako je podnio ostavku na mjesto u Domu lordova, Mendelson neće automatski izgubili titulu lorda, već je potrebno da parlament usvoji poseban akt kako bi se to dogodilo, kažu iz Doma lordova.

Uhapšen Piter Mendelson, bivši britanski ambasador u SAD, zbog veza sa Epstinom

U južnim i centralnim predjelima sjutra se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz povremenu malu do umjerenu oblačnost. Na sjeveru će biti promjenljivo oblačno, a krajem dana i tokom noći ponegdje su moguće slabe padavine.
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, dok se krajem dana i tokom noći mjestimično očekuje umjeren do pojačan sjeverni i sjeveroistočni vjetar.
Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od -3 do 8 stepeni, dok će najviša dnevna iznositi od 5 do 17 stepeni.
U Podgorici se očekuje malo do umjereno oblačno vrijeme sa dužim sunčanim intervalima. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera, tokom noći umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura oko 5, a najviša dnevna do 16 stepeni.

Sjutra sunčano na jugu, na sjeveru krajem dana moguća slaba kiša

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je danas da pripadnici hrvatske vojske ni na koji način neće sarađivati s izraelskom vojskom i vojnom industrijom i pozvao vladu premijera Andreja Plenkovića da obustavi sve planirane dogovore ili sporazume, piše Beta.
- Zbog neprihvatljivog postupanja izraelske vojske i neviđenog gaženja svih normi međunarodnog humanitarnog prava, još u maju prošle godine zapovijedio sam prekid svake saradnje Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) s izraelskom vojskom, a koja se odnosi na sve pripadnike Hrvatske vojske. Istovremeno sam pozvao Vladu Hrvatske da prekine svaki oblik trgovine oružjem i vojnom opremom s Izraelom - navodi se u pisanoj izjavi predsjednika države.
Izjava dolazi u vrijeme zvanične posjete potpredsjednika Vlade i ministra odbrane Ivana Anušića Izraelu gdje će se sastati s predstavnicima kompanija izraelske odbrambene industrije i predstavnicima Uprave za međunarodnu vojno-tehničku saradnju, prenosi Danas.
- Kao vrhovni komandat OSRH ponovo ističem da OSRH neće ni ubuduće ni na koji način sarađivati s izraelskom vojskom. Kako bi se spriječila svaka šteta za Republiku Hrvatsku, važno je istaknuti: pripadnici OSRH neće učestvivati ni na koji način u sprovođenju bilo kojeg dogovora, ugovora ili sporazuma s izraelskom vojskom ili izraelskom vojnom industrijom - upozorio je Milanović.
On je ocijenio da bi takav dogovor, ugovor ili sporazum bio „neprovediv i štetan za Hrvatsku“.
Milanović, koji je dva puta pobijedio na predsjedničkim izborima kao kandidat opozicione Socijaldemokratske partije (SDP), pozvao je Vladu, koja je nadležna i odgovorna za nabavku vojne opreme i oružja, da obustavi sve planirane dogovore, ugovore ili sporazume koji bi uključivali kupovinu oružja i vojne opreme iz Izraela.
- Odgovornost je predsjednika Vlade da na vrijeme reaguje i postupi u skladu s interesima Republike Hrvatske. A hrvatski su interesi saradnja sa saveznicima iz NATO-a i istovremeno jačanje kapaciteta hrvatske industrije za posredno ili direktno učešće u proizvodnji vojne opreme - &nbsp;istakao je Milanović u izjavi koju je prenijela pres služba predsjednika.
On je naveo i da je nedavno u telefonskom razgovoru direktno upozorio predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, koji je ujedno i predsjednik vladajuće Hrvatske demokratske zajednice, da bi bilo kakav oblik vojne saradnje s Izraelom bio neprihvatljiv.
Milanović i Plenković dolaze iz različitih političkih opcija i imaju izrazito narušene međusobne odnose, pa se ne mogu dogovoriti gotovo ni o jednom pitanju.
Po Ustavu Hrvatske su predsjednik i premijer sukreatori spoljne i bezbjednosne politike s tim da je predsjednik vrhovni komandat oružanih snaga.

Tag: crna-gora