Hoće li manjine podržati zakone koje osporava Brisel?

Hoće li stranke manje brojnih naroda iz redova vlasti danas glasati za zakon o ANB-u i  unutrašnjim poslovima za koje je Evropska komisija jasno saopštila da nijesu usklađeni sa evropskom regulativom? To je ključno pitanje uoči današnje sjednice Skupštine na kojoj će se raspravljati o ova dva prijedloga zakona.

Vladajuća većina, bez podrške stranaka manje brojnih naroda, teško može obezbijediti potrebne glasove za njihovo usvajanje, zbog čega je pažnja javnosti usmjerena ka Bošnjačkoj stranci i Albanskom forumu koje su dio vlasti.

Kako je već poznato, Miodrag Laković iz Pokreta Evropa sad neće glasati za izmjene zakona, pa taj pokret u ovom trenutku ima 19 sigurnih glasova podrške. Kada se tome doda devet glasova Nove srpske demokratije, sedam Demokrata i dva glasa SNP-a, što se računa kao sigurni glasovi, to nije dovoljno za izglasavanje ovih zakona. 

Prema informacijama Portala ETV, Civis najvjerovatnije neće podržati izmjene, ali ni navodno još neki od poslanika Posebnog kluba poslanika. Ukoliko ovo bude zaista dešavanje danas u Skupštini, a računajući da DNP neće dati podršku, Vlada, ministar Danilo Šaranović i direktor UP Lazar Šćepanović nemaju potrebnu većinu za usvajanje ovih zakona. 

Drugim riječima, bez glasova stranaka manje brojnih naroda — zakoni ne mogu proći.

Ukoliko te partije ipak pruže ruku spasa vladajućoj većini, to bi mogla biti snažna politička poruka međunarodnim partnerima, Evropskoj komisiji i Briselu da njihovi stavovi nijesu presudni za donošenje odluka u Crnoj Gori. U trenutku kada zemlja pokušava da ubrza evropski put, takva poruka bi bila gotovo poražavajuća.

Delegacija Evropske unije u Podgorici već je upozorila da predložene izmjene nijesu usklađene sa pravnom tekovinom EU.

Iz Evropske komisije naglašavaju da završna mjerila za Poglavlje 24 ne zahtijevaju od Crne Gore izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima niti Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.

- Upoznati smo da je Crna Gora nastavila proceduru usvajanja izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Evropska komisija je konsultovana o oba nacrta zakona i naša procjena je da odredbe o zaštiti podataka u oba zakona još uvijek nijesu usklađene sa pravnom tekovinom EU, posebno sa Opštom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) i Direktivom o sprovođenju zakona (LED) - navodi se u odgovoru Komisije.

Kako bi se postiglo usklađivanje, Evropska komisija je Crnoj Gori ukazala na dvije mogućnosti: da se sporne odredbe usklade sa pravnom tekovinom EU prije usvajanja zakona ili da se zakon usvoji, ali da se neusklađene odredbe izmijene prije zatvaranja pristupnih pregovora.

- To je dodatni razlog da se što prije započne sveobuhvatna reforma sistema zaštite podataka u Crnoj Gori - poručili su iz Evropske komisije.

Jasno upozorenje juče je uputio i predsjednik države Jakov Milatović, komentarišući predložene zakone.

Milatović je istakao da je Evropska komisija jasno saopštila da predložene izmjene, u sadašnjoj formi, nijesu u skladu sa evropskim standardima, posebno u dijelu zaštite podataka definisanih Opštom uredbom o zaštiti podataka (GDPR).

- Evropska komisija je jasno ukazala da predložene izmjene ovih zakona nijesu u skladu sa pravnom tekovinom Evropske unije na način na koji su trenutno predložene, naročito u dijelu zaštite podataka predviđenih uredbom GDPR - kazao je Milatović.

Na kraju, odluka je rukama poslanika, a glasovi stranaka manje brojnih naroda mogu biti presudni za usvajanje zakona za koje je Evropska komisija već upozorila da nijesu usklađeni sa evropskim standardima. Upravo zbog toga, današnje glasanje neće biti samo test stabilnosti parlamentarne većine, već i test političke odgovornosti partija koje tradicionalno snažno zagovaraju evropski put Crne Gore.